EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32005R2187

Uredba Vijeća (EZ) br. 2187/2005 od 21. prosinca 2005. o tehničkim mjerama za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta i Øresunda, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1434/98 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 88/98

OJ L 349, 31.12.2005, p. 1–23 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)
OJ L 175M, 29.6.2006, p. 337–359 (MT)
Special edition in Bulgarian: Chapter 04 Volume 008 P. 153 - 175
Special edition in Romanian: Chapter 04 Volume 008 P. 153 - 175
Special edition in Croatian: Chapter 04 Volume 011 P. 79 - 101

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 13/08/2019; stavljeno izvan snage 32019R1241

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2005/2187/oj

04/Sv. 11

HR

Službeni list Europske unije

79


32005R2187


L 349/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 2187/2005

od 21. prosinca 2005.

o tehničkim mjerama za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malog i Velikog Belta i Øresunda, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1434/98 i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 88/98

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)

U skladu s člancima 2. i 4. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (3) Vijeće treba utvrditi, uzimajući u obzir znanstvena, tehnička i gospodarska mišljenja, mjere Zajednice potrebne za osiguranje takvog iskorištavanja živih vodenih bogatstava koje stvara održive gospodarske, ekološke i društvene uvjete. U tu svrhu, Vijeće može donijeti tehničke mjere za ograničavanje ribolovne smrtnosti i utjecaja ribolovnih aktivnosti na okoliš.

(2)

Pristup Zajednice Konvenciji o ribolovu i očuvanju živih resursa u Baltičkom moru i Malom i Velikom Beltu, kako je izmijenjena Protokolom uz Konferenciju predstavnika država stranka Konvencije (dalje u tekstu „Gdanjska konvencija”), odobren je Odlukom 83/414/EEZ (4).

(3)

Od svojeg utemeljenja putem Gdanjske konvencije, Međunarodna komisija za ribarstvo u Baltičkom moru (IBSFC) donijela je skup mjera za očuvanje i upravljanje ribolovnim resursima u Baltičkom moru. Ona je obavijestila ugovorne stranke o određenim preporukama radi preinake tih tehničkih mjera.

(4)

Primjereno je da Zajednica provede te preporuke. Međutim, budući da se IBSFC može zamijeniti dvostranom suradnjom s Ruskom Federacijom, pravila Zajednice ne bi trebala strogo slijediti te preporuke, već bi radije trebala utvrditi sveobuhvatan i dosljedan sustav tehničkih mjera za vode Zajednice, koji se temelji na postojećim pravilima. Postoji mogućnost pojednostavljivanja u nekim slučajevima u kojima su postojeća previla nepotrebno detaljna i/ili nisu opravdana u pogledu očuvanja resursa.

(5)

Uredbom (EZ) br. 88/98 (5) utvrđene su određene tehničke mjere za očuvanje ribolovnih resursa u vodama Baltičkog mora, Malom i Velikom Beltu i Øresundu.

(6)

Tijekom primjene Uredbe (EZ) br. 88/98 otkriveni su određeni nedostaci te Uredbe koji uzrokuju probleme u primjeni i provedbi i koje bi trebalo ispraviti, ponajprije određivanjem ciljanih vrsta i potrebnih postotaka ulova primjenljivih za različite raspone veličina oka mrežnog tega i zemljopisna područja prilikom ribolova određenim alatima.

(7)

Potrebno je utvrditi način izračuna postotaka ciljanih vrsta i drugih vrsta.

(8)

Potrebno je utvrditi najmanju dopuštenu lovnu veličinu za svaku vrstu vodeći računa o selektivnosti veličine oka mrežnog tega ribolovnih alata koji se mogu upotrebljavati za te vrste.

(9)

Znanstvene informacije ukazuju na to da kod ribolova jegulje povlačnom mrežom dolazi do velikog usputnog ulova nedoraslog bakalara. Stoga treba zabraniti ribolov jegulje aktivnim ribolovnim alatom.

(10)

Riški zaljev je jedinstveni i nadasve osjetljivi morski ekosustav koji zahtijeva posebne mjere za osiguranje održivog iskorištavanja resursa i smanjenje utjecaja ribolovnih aktivnosti. Članak 21. Akta o pristupanju iz 2003. stoga utvrđuje da Vijeće treba izmijeniti Uredbu (EZ) br. 88/98 prije datuma pristupanja radi donošenja potrebnih mjera očuvanja u Riškom zaljevu.

(11)

Kako bi se ribolovne aktivnosti kontrolirale, pristup Riškom zaljevu trebalo bi uvjetovati posjedovanjem posebnih dozvola za ribolov iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1627/94 od 27. lipnja 1994. o utvrđivanju općih odredaba o posebnim dozvolama za ribolov (6).

(12)

Znanstveni podaci ukazuju na to da su povlačni ribolovni alati bez izlaznog okna i s vrećom i umetkom napravljenim od uobičajenog uzlovnog mrežnog tega s okama u obliku romba za bakalar manje selektivni od alata s izlaznim oknom vrste BACOMA ili onih kod kojih je mrežni teg vreće (sake) i umetka zaokrenut za 90°. Stoga je primjerno zabraniti u vodama Zajednice i za plovila Zajednice uporabu povlačnih alata bez izlaznog okna vrste BACOMA ili onih kod kojih mrežni teg vreće (sake) i umetka nije zaokrenutog za 90°, kad je bakalar ciljana vrsta.

(13)

Uredbom (EZ) br. 1434/98 (7) utvrđuju se uvjeti pod kojima se sleđ može iskrcavati za industrijske namjene koje ne obuhvaćaju neposrednu prehranu ljudi.

(14)

Kako bi se pojednostavnila složena pravila Uredbe (EZ) br. 1434/98, odredbe te Uredbe koje su značajne za Baltičko more trebale bi se zamijeniti općim odredbama o iskrcaju nerazvrstanog ulova u ovoj Uredbi. Uredbu (EZ) br. 1434/98 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(15)

Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (8).

(16)

Izmjene Priloga I. i dodataka 1. i 2. Prilogu II. ovoj Uredbi trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom 1999/468/EZ.

(17)

Zbog broja i opsega promjena ovih pravila, Uredbu (EZ) br. 88/98 trebalo bi staviti izvan snage i zamijeniti novim tekstom,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ovom se Uredbom utvrđuju tehničke mjere očuvanja u vezi s ulovom i iskrcajem ribolovnih resursa u morskim vodama koje su pod suverenošću ili nadležnošću država članica i nalaze se na zemljopisnom području navedenom u Prilogu I.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe:

(a)

„aktivni ribolovni alat” znači svaki ribolovni alat koji se prilikom ribolovnih aktivnosti mora aktivno gibati, a uključuje posebno povlačne i okružujuće ribolovne alate;

i.

„povlačna mreža (koća)” znači ribolovni alat koji se aktivno povlači s jednog ili s više plovila i sastoji se od mreže s tijelom u obliku stošca ili piramide (tijelo koće) sa stražnje strane zatvorenog vrećom (sakom);

ii.

„povlačna mreža (koća) s gredom” znači povlačna mreža (koća) čija su usta otvorena vodoravno pomoću čelične ili drvene cijevi (grede) i koja je opremljena donjim lancima, mrežama strugačama i lancima strugačima, i koja se aktivno povlači po dnu pomoću snage brodskog motora;

iii.

„danska potegača” znači okružujući ili povlačni alat kojim se upravlja s plovila pomoću dva duga konopa (povlačni konopi) oblikovana tako da usmjeravaju ribu prema otvoru mreže. To je mreža koji je po konstrukciji i veličini sličan pridnenoj povlačnoj mreži i a sastoji se od dva duga krila, tijela i vreće (sake);

iv.

„dredža” znači mrežasta vreća ili metalna košara postavljena na okvir različitog oblika i dimenzija, na čijem je donjem dijelu strugalica, ponekad nazubljena;

v.

„okružujuća mreža plivarica” znači okružujući ribolovni alat koji se sastoji od mreže čije se dno steže pomoću užeta koje prolazi kroz niz kolutova na donjem rubu, što omogućuje da se mreža stisne i zatvori;

(b)

„pasivni ribolovni alat” znači svaki ribolovni alat koji se prilikom ribolovnih aktivnosti ne mora aktivno gibati i uključuje jednostruke mreže stajaćice, zaplećuće mreže, trostruke mreže stajaćice, mrežne klopke, parangale, vrše i klopke. Mreže se mogu sastojati od jedne ili više zasebnih mreža, koje su opremljene s gornjim, donjim i poveznim konopima te mogu biti opremljene napravama za sidrenje, plutanje i navigaciju;

i.

„jednostruka mreža stajaćica” i „zaplećuća mreža” znači ribolovni alat koji se sastoji od jednog komada mrežnog tega koji plovci i utezi drže vertikalno u vodi. Ona lovi žive resurse mora zapletanjem ili zaglavljivanjem;

ii.

„trostruka mreža stajaćica” znači ribolovni alat koji se sastoji od dva ili više komada mrežnog tega, koji zajedno vise paralelno na zajedničkoj plutnji i koju plovci i utezi drže vertikalno u vodi;

iii.

„parangal” znači ribolovni alat koji se sastoji od brojnih povezanih uzica, postavljenih na dnu ili koje plutaju, pri čemu svaka ima veliki broj udica s mamcem;

(c)

„udica” znači savijeni oštar komad čelične žice obično s kukom;

(d)

„vrijeme u moru” znači razdoblje od trenutka polaganja mreža po prvi put u vodu do trenutka njihova potpunog izvlačenja na ribarsko plovilo;

(e)

„mrežni teg s kvadratnim okom” znači konstrukcija mrežnog tega kod koje je jedan par usporednih crta koje čine stranice oka usporedan s uzdužnom osi mreže, a drugi par okomit na tu os;

(f)

„vreća (saka)” znači posljednjih 8 metara povlačne mreže (koće), pri čemu taj dio može biti valjkastog oblika, tj. opseg mu je u svim dijelovima isti, ili stožastog oblika;

(g)

„pokrov (košulja)” znači valjkasti komad mrežnog tega koji u potpunosti okružuje vreću (saku) povlačne mreže (koće) i koji se pričvršćuje na vreću (saku) u razmacima;

(h)

„stražnji remen” znači krajnji remen pričvršćen na vreću (saku), mjereno kada su oka mreže rastegnuta po dužini;

(i)

„remen za dizanje” znači komad konopa koji okružuje opseg vreće (sake) ili pokrova (košulje), ako postoji, i koji se pričvršćuje uz pomoć petlji ili prstenova;

(j)

„okrugli remen” znači komad konopa koji okružuje opseg vreće (sake) ili pokrova (košulje) i koji je na nju pričvršćen;

(k)

„zaklopnica” znači komad mrežnog tega koji je pričvršćen na unutarnji dio povlačne mreže tako da omogućuje prolaz ulova iz prednjeg u stražnji dio povlačane mreže, ali sprječava njihovo vraćanje;

(l)

„plutača vreće (sake)” znači plutajuća jedinica pričvršćena na vreću (saku);

(m)

„konop plutače” znači konop koji povezuje plutaču vreće (sake) s dijelom ribolovnog alata koji je poduprijet ili označen;

(n)

„umetak” znači nestožasti dio povlačne mreže, koji je cilindričnog oblika, odnosno cijelim dijelom ima jednaki opseg kao vreća (saka), te je pričvršćen na vreću (saku) ili je produžetak vreće (sake).

POGLAVLJE II.

MREŽE I UVJETI ZA NJIHOVU UPORABU

ODJELJAK I.

Ciljane vrste

Članak 3.

Ciljane vrste i najmanja veličina oka mrežnog tega

1.   Za sve pododjeljke navedene u Prilogu I., dopušteni rasponi veličina oka mrežnog tega za svaku ciljanu vrstu definirani su u Prilogu II. za ribolov povlačnim mrežama (koćama), danskim potegačama i sličnim alatima te u Prilogu III. za ribolov jednostrukim mrežama stajaćicama, zaplećućim mrežama i trostrukim mrežama stajaćicama. Niti jedan dio alata ili mreža ne smije imati veličinu oka mrežnog tega manju od najmanje veličine unutar raspona veličina oka mrežnog tega.

2.   Najmanji postotak ciljanih vrsta među živim vodenim resursima zadržanim na plovilu naveden je u Prilogu II. i Prilogu III. za svaki zemljopisni pododjeljak i svaki raspon veličina oka mrežnog tega.

3.   Tijekom bilo kojeg ribolovnog putovanja kad su dredže na plovilu zabranjeno je držati na plovilu i iskrcati bilo koju količinu živih vodenih resursa, osim ako se najmanje 85 % žive mase tih resursa sastoji od mekušaca i/ili Furcellaria lumbricalis.

4.   Unutar pododjeljka zabranjuje se uporaba jednostrukih mreža stajaćica ili zaplećućih mreža čije su veličine oka mrežnog tega manje od onih iz Priloga III.

5.   Unutar pododjeljka zabranjuje se uporaba trostrukih mreža stajaćica kod kojih veličina oka u dijelu mreže gdje su oka mrežnog tega najveća ne odgovara jednoj od kategorija iz Priloga III., osim ako veličina oka mrežnog tega u dijelu mreže gdje su oka mrežnog tega najmanja iznosi manje od 16 mm. Ako najmanja veličina oka mrežnog tega iznosi manje od 16 mm, sva oka mrežnog tega čija je veličina iznad 16 mm odgovaraju kategorijama iz Priloga III.

6.   Za svako ribolovno putovanje zabranjuju se iskrcaji ako ulov ostvaren u pododjeljcima iz Priloga I. i zadržan na plovilu nije u skladu s odgovarajućim uvjetima iz Priloga II. ili Priloga III.

Članak 4.

Izračun postotaka ciljanih vrsta

1.   Postoci ciljanih vrsta iz priloga II. i III. izračunavaju se kao udio u živoj masi svih vrsta navedenih u prilozima II. i III. koje se zadržavaju na plovilu nakon razvrstavanja ili iskrcavaju.

2.   Postotak ciljanih vrsta i ostalih vrsta dobiva se zbrajanjem svih količina ciljanih vrsta i ostalih vrsta navedenih u prilozima II. i III. koje su zadržane na plovilu.

3.   Količine vrsta navedenih u prilozima II. i III. koje su bile prekrcane s ribarskog plovila uzimaju se u obzir kod izračuna postotaka ciljanih vrsta za to plovilo.

4.   Postoci ciljanih vrsta mogu se izračunati na osnovu jednog ili više reprezentativnih uzoraka.

ODJELJAK II.

Aktivni ribolovni alati

Članak 5.

Struktura ribolovnih alata

1.   Ne smiju se upotrebljavati uređaji koji blokiraju ili na drugi način smanjuju veličinu oka mrežnog tega u vreći (saki).

2.   Odstupajući od stavka 1., na vanjsku stranu donje polovice vreće (sake) bilo kojeg aktivnog ribolovnog alata dopušteno je pričvrstiti platno, mrežni teg ili neki drugi materijal čija je svrha spriječiti ili smanjiti habanje. Takav se materijal pričvršćuje samo uzduž prednjih i bočnih rubova vreće (sake).

3.   Odstupajući od stavka 1., kod ribolova povlačnim mrežama (koćama), danskim potegačama ili sličnim alatima s veličinom oka mrežnog tega manjom od 90 mm dopušteno je s vanjske strane vreće (sake) pričvrstiti pokrov (košulju). Veličina oka mrežnog tega pokrova (košulje) mora biti najmanje dvaput veća od veličine oka mrežnog tega vreće (sake) i ni u kom slučaju ne smije biti manja od 80 mm.

Pokrov (košulja) može se pričvrstiti na sljedećim točkama:

(a)

na njezinom prednjem rubu;

(b)

na njezinom stražnjem rubu; ili

(c)

u opsegu između stražnjeg i prednjeg dijela.

Pokrov mreže može se prišiti:

(a)

u opsegu na vreću (saku) i umetak oko jednog reda oka; ili

(b)

uzdužno duž jednog reda oka.

4.   Odstupajući od stavka 1., dopušteno je:

(a)

kod aktivnih alata upotrebljavati zadržavajuću mrežu ili zaklopnicu. Zaklopnica se može pričvrstiti unutar vreće (sake) ili ispred sake. Odredbe o najmanjim veličinama oka mrežnog tega iz Priloga II. ne primjenjuju se na zaklopnicu. Udaljenost između prednje točke na kojoj je učvršćena zaklopnica i stražnjeg kraja vreće (sake) mora biti jednaka najmanje trostrukoj duljini zaklopnice;

(b)

pričvrstiti na vanjskoj strani bilo kojeg dijela vreće (sake) senzor za mjerenje količine ulova;

(c)

upotrebljavati okrugle remene ili remene za dizanje pričvršćene s vanjske strane vreće (sake) kod ribolova povlačnim mrežama, danskim potegačama ili sličnim alatima čija je veličina oka mrežnog tega manja od 90 mm;

(d)

upotrebljavati jedan remen za dizanje pričvršćen s vanjske strane vreće (sake) kod ribolova povlačnim mrežama, danskim potegačama ili sličnim alatima kod kojih veličina oka mrežnog tega iznosi 90 mm ili više;

(e)

pričvrstiti plovke na dva bočna poruba vreće (sake);

(f)

upotrebljavati stražnji remen pričvršćen s vanjske strane vreće (sake). Udaljenost između stražnjeg remena i vreće (sake) iznosi najviše 50 cm.

Članak 6.

Posebne zabranjene konstrukcije

Zabranjeno je upotrebljavati sljedeće:

(a)

svaku vreću (saku) kod koje se broj jednako velikih oka mrežnog tega oko svakog opsega vreće (sake) povećava od prednjeg prema stražnjem dijelu;

(b)

svaki umetak mreže kod kojeg je opseg u bilo kojoj točki manji od opsega prednjeg kraja vreće (sake) na koju je umetak spojen;

(c)

svaku veću (saku) kod koje veličina oka mrežnog tega iznosi 32 mm ili više i čija oka nisu kvadratna ili romboidna;

(d)

bilo koju povlačnu mrežu (koću), dansku potegaču ili slični alat kod kojeg veličina oka mrežnog tega iznosi 90 mm ili više i na koju je vreća (saka) pričvršćena na drugi način, a ne šivanjem na dijelu mreže koji se nalazi ispred vreće (sake);

(e)

bilo koju povlačnu mrežu (koću), dansku potegaču ili slični alat kod kojeg veličina oka mrežnog tega iznosi 90 mm ili više i koji ima više od 100 otvorenih romboidnih oka i manje od 40 otvorenih romboidnih oka u bilo kojem opsegu sake mreže, izuzev na spojevima ili porubima;

(f)

svaku vreću (saku) kod koje rastegnuta duljina gornje polovice nije približno jednaka rastegnutoj dužini donje polovice.

Članak 7.

Selektivnost kod ribolova bakalara povlačnom mrežom

Komisija na temelju savjeta Znanstvenog, tehničkog i gospodarskog odbora za ribarstvo najkasnije do rujna 2007. podnosi Vijeću ocjenu selektivnosti aktivnih ribolovnih alata za koje je bakalar priznat kao ciljana vrsta.

ODJELJAK III.

Pasivni ribolovni alati

Članak 8.

Dimenzije i vrijeme u moru

1.   Ako se ribolov obavlja jednostrukim mrežama stajaćicama, zaplećućim mrežama ili trostrukim mrežama stajaćicama, zabranjeno je koristiti više od 9 kilometara mreža za plovila čija duljina preko svega iznosi do 12 metara i 21 kilometar mreža za plovila čija duljina preko svega iznosi više od 12 metara.

2.   Mreže iz stavka 1. smiju se držati u moru najviše 48 sati.

3.   Odstupajući od stavka 2., pri ribolovu pod ledom vrijeme u moru za mreže iz stavka 1. nije ograničeno.

Članak 9.

Ograničenja za lebdeće (plovuće) mreže

1.   Od 1. siječnja 2008. zabranjeno je držati na plovilu ili upotrebljavati za ribolov lebdeće (plovuće) mreže.

2.   U 2006. i 2007. plovilo smije držati ili upotrebljavati za ribolov lebedeće (plovuće) mreže ako mu to odobre nadležna tijela države zastave.

3.   U 2006. i 2007. najveći broj plovila kojima država članica može odobriti držanje na plovilu ili uporabu za ribolov lebdećih (plovućih) mreža ne smije premašiti 40 % odnosno 20 % ribarskih plovila koja su upotrebljavala lebdeće (plovuće) mreže u razdoblju od 2001. do 2003.

4.   Odstupajući od stavka 3., u pododjeljcima 25. do 32. najveći broj plovila kojima država članica može odobriti držanje na plovilu ili uporabu za ribolov lebdećih (plovućih) mreža ne smije premašiti 40 % ribarskih plovila koja su upotrebljavala lebdeće (plovuće) mreže u razdoblju od 2001. do 2003.

5.   Države članice šalju Komisiji do 30. travnja svake godine popis plovila koja imaju odobrenje za obavljanje ribolovnih aktivnosti uporabom lebdećih (plovućih) mreža.

Članak 10.

Uvjeti za lebdeće (plovuće) mreže

1.   Zapovjednik ribarskog plovila koje koristi lebdeće (plovuće) mreže vodi očevidnik u kojem svakodnevno bilježi sljedeće podatke:

(a)

ukupnu dužinu mreža na plovilu;

(b)

ukupnu dužinu mreža korištenih pri svakoj ribolovnoj operaciji;

(c)

količinu, datum i poziciju usputnih ulova kitova.

2.   Sva ribarska plovila koja upotrebljavaju lebdeće (plovuće) mreže moraju imati na plovilu odobrenje iz članka 9. stavka 2.

ODJELJAK IV.

Zajedničke odredbe o ribolovnom alatu i njegovoj uporabi

Članak 11.

Određivanje veličine oka mrežnog tega i debljine konca ribarskih mreža

Primjenjuje se Uredba Komisije (EZ) br. 128/2003 od 24. siječnja 2003. o utvrđivanju detaljnih pravila za određivanje veličine oka mrežnog tega i debljine konca ribarskih mreža (9).

Članak 12.

Postizanje predviđenih postotaka ulova

1.   Količine ulovljenih živih morskih organizama koje prelaze dopuštene postotke iz priloga II. i III. ne smiju se iskrcati, već vratiti u more prije svakog iskrcaja.

2.   Bez obzira na stavak 1., kad god tijekom ribolovnog putovanja ribarsko plovilo napusti bilo koju od skupina pododjeljaka iz priloga II. i III., najmanji postotak ciljanih vrsta iz priloga II. i III. ulovljenih i zadržanih na plovilu iz tog zemljopisnog područja mora se postići u roku od dva sata.

Članak 13.

Uvjeti za uporabu ribolovnih alata

1.   Ribolovni alat koji se ne smije upotrebljavati u određenom zemljopisnom području ili tijekom određenog razdoblja mora biti spremljen tako da se ne može upotrijebiti u zabranjenom području ili tijekom zabranjenog razdoblja. Rezervni ribolovni alat mora se spremiti zasebno tako da nije odmah spreman za uporabu.

2.   Smatra se da ribolovni alat nije odmah spreman za uporabu, ako:

(a)

u slučaju povlačnih mreža (koća), danskih potegača ili sličnih alata, izuzev povlačne mreže (koće) koja se povlači dvama brodovima:

i.

širilice su pričvršćene na unutarnju ili vanjsku strani linice ili vješala;

ii.

užad za izvlačenje i povlačenje mora biti odvojena od širilica i utega;

(b)

u slučaju povlačne mreže (koće) koja se povlači dvama brodovima, utezi vrha krila moraju biti slobodni i spremljni;

(c)

u slučaju parangala, jednostukih mreža stajaćica, zaplećućih mreža i trostrukih mreža stajaćica:

i.

mreže su složene ispod privezanog pokrivača;

ii.

povrazi i udice čuvaju se u zatvorenim kutijama.

(d)

u slučaju džepnih potegača, glavno uže i uže dna džepa odvojeno je od potegača.

3.   Odstupajući od stavka 1., ako se neki alat upotrebljava za ribolov bakalara (Gadus morhua) kao ciljane vrste u skladu s prilozima II. i III., druga vrsta alata ne smije se držati na plovilu.

POGLAVLJE III.

NAJMANJA ISKRCAJNA VELIČINA RIBE

Članak 14.

Mjerenje ribe

1.   Riba se smatra nedoraslom ako je manja od najmanje veličine navedene u Prilogu IV. za relevatnu vrstu i za relevatno zemljopisno područje.

2.   Veličina ribe mjeri se od vrha zatvorenih usta do kraja ispružene repne peraje.

Članak 15.

Zadržavanje na plovilu nedorasle ribe

1.   Nedorasla s riba ne smije zadržati na plovilu, prekrcavati, iskrcavati, prevoziti, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na prodaju, već se mora odmah vratiti u more.

2.   Za ribe, osim onih koje su u Prilogu II. utvrđene kao ciljane vrste za kategorije veličine oka mrežnog tega „manje od 16 mm” ili „od 16 do 31 mm”, ulovljene povlačnim mrežama (koćama), danskim potegačama ili sličnim alatima čija je veličina oka mrežnog tega manja od 32 mm, ili okružujućim mrežama plivaricama, stavak 1. se ne primjenjuje pod uvjetom da ta riba nije razvrstana te da nije prodana, izložena ili ponuđena na prodaju za prehranu ljudi.

POGLAVLJE IV.

OGRANIČENJA ZA ODREĐENA PODRUČJA, VRSTE RIBOLOVA ILI ŽIVA VODENA BOGATSTVA

Članak 16.

Zabranjena područja

Zabranjeno je tijekom cijele godine obavljati ribolov bilo kojim aktivnim ribolovnim alatima na zemljopisnom području omeđenom loksodromama koje redom povezuju sljedeće koordinate utvrđene u skladu s koordinatnim sustavom WGS84:

1.

54° 23′ N, 14° 35′ E;

2.

54° 21′ N, 14° 40′ E;

3.

54° 17′ N, 14° 33′ E;

4.

54° 07′ N, 14° 25′ E;

5.

54° 10′ N, 14° 21′ E;

6.

54° 14′ N, 14° 25′ E;

7.

54° 17′ N, 14° 17′ E;

8.

54° 24′ N, 14° 11′ E;

9.

54° 27′ N, 14° 25′ E;

10.

54° 23′ N, 14° 35′ E.

Članak 17.

Ograničenja ribolova lososa i morske pastrve

1.   Zabranjeno je zadržavati na plovilu losos (Salmo salar) i morsku pastrvu (Salmo trutta):

(a)

od 1. lipnja do 15. rujna u vodama pododjeljaka 22. do 31.;

(b)

od 15. lipnja do 30. rujna u vodama pododjeljka 32.

2.   Područje zabrane tijekom sezone zabrane ribolova leži dalje od četiri morske milje od polaznih crta.

3.   Odstupajući od stavka 1., dopušteno je zadržato na plovilu losos (Salmo salar) ili morsku pastrvu (Salmo trutta) ulovljenu mrežnim klopkama.

Članak 18.

Ograničenja ribolova jegulje

Tijekom cijele godine zabranjeno je zadržati na plovilu jegulju ulovljenu bilo kojim aktivnim ribolovnim alatom.

Članak 19.

Ograničenja u pogledu iskrcaja nerazvrstanog ulova

1.   Nerazvrstani ulov iskrcava se samo u lukama i iskrcajnim mjestima u kojima se provodi program uzorkovanja iz stavka 2.

2.   Države članice osiguravaju provođenje odgovarajućeg programa uzorkovanja koji omogućuje učinkoviti nadzor iskrcaja nerazvrstanog ulova po vrstama.

POGLAVLJE V.

POSEBNE MJERE ZA RIŠKI ZALJEV

Članak 20.

Posebna dozvola za ribolov

1.   Za ribolov u pododjeljku 28-1 plovila moraju imati posebnu dozvolu za ribolov izdanu u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1627/94.

2.   Države članice osiguravaju da su plovila kojima je izdana posebna dozvola za ribolov iz stavka 1. uvrštena u popis koji sadrži njihova imena i interni registracijski broj i koji je javno dostupan na internetskoj stranici čiju adresu svaka država članica dostavlja Komisiji i državama članicama.

3.   Plovila uvrštena u popis moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

(a)

ukupna snaga motora (kW) plovila navedenih u popisima ne smije prelaziti onu koja je za svaku državu članicu utvrđena u godinama 2000. – 2001. u pododjeljku 28-1; i

(b)

snaga motora plovila ni u koje vrijeme ne smije prelaziti 221 kilovat (kW).

Članak 21.

Zamjena plovila ili motora

1.   Svako pojedino plovilo s popisa iz članka 20. stavka 2. može se zamijeniti drugim plovilom ili plovilima pod uvjetom da:

(a)

takva zamjena ne dovodi do povećanja ukupne snage motora navedene u članku 20. stavku 3. točki (a) za predmetnu državu članicu; i

(b)

snaga motora bilo kojeg zamjenskog plovila ni u jednom trenutku ne prelazi 221 kW.

2.   Motor pojedinog plovila uključenog u popis iz članka 20. stavka 2. može se zamijeniti pod uvjetom da:

(a)

zamjena motora ni u jednom trenutku ne dovede do takve snaga motora plovila koja bi bila veća od 221 kW; i

(b)

snaga zamjenskog motora nije takva da zamjena dovodi do povećanja ukupne snage motora navedene u članku 20. stavku 3. točki (a) za predmetnu državu članicu.

Članak 22.

Zabrana koćarenja

U pododjeljku 28-1 zabranjen je ribolov povlačnom mrežom (koćom) u vodama plićima od 20 metara.

POGLAVLJE VI.

OPĆE ODREDBE

Članak 23.

Zabranjeni ribolovni alati i prakse

1.   Zabranjuje se ribolov živih morskih organizama metodama koje uključuju uporabu eksplozivnih, otrovnih ili omamljujućih tvari, električne struje ili bilo kakve vrste streljiva.

2.   Zabranjuje se prodaja, izlaganje ili nuđenje na prodaju živih morskih organizama ulovljenih metodama iz stavka 1.

Članak 24.

Znanstvena istraživanja

1.   Ova se Uredba ne primjenjuje na ribolovne aktivnosti koje se provode isključivo u svrhu znanstvenih istraživanja u skladu sa sljedećim uvjetima:

(a)

ribolovne aktivnosti moraju se obavljati uz odobrenje i pod nadležnošću predmetne države članice ili država članica;

(b)

država članica ili države članice u čijim se vodama obavlja istraživanje moraju biti unaprijed obaviještene o ribolovnih aktivnostima; i

(c)

plovila koja obavljaju ribolovne aktivnosti moraju imati sa sobom odobrenje koje je izdala država članica pod čijom zastavom plovilo plovi.

2.   Bez obzira na stavak 1., živi morski organizmi ulovljeni u svrhe iz stavka 1. ne smiju se prodavati, skladištiti, izlagati ili nuditi na prodaju, osim ako:

(a)

su u skladu s najmanjim iskrcajnim veličinama navedenima u Prilogu IV. i, ako se radi o resursima za koje utvrđene su ribolovne mogućnosti, te mogućnosti nisu iscrpljene; ili

(b)

prodaju se neposredno u svrhe koje ne uključuju prehranu ljudi.

Članak 25.

Umjetno poribljavanje i premještanje

Ova se Uredba ne primjenjuje na ribolovne aktivnosti koje se obavljaju isključivo u svrhu umjetnog poribljavanja ili premještanja živih morskih organizama i uz odobrenje ili pod nadležnošću predmetne države članice ili država članica. Ako se umjetno poribljavanje ili premještanje obavlja u vodama druge države članice ili drugih država članica, o tome se moraju unaprijed obavijestiti sve države članice kojih se to tiče.

Članak 26.

Mjere država članica koje se primjenjuju isključivo na ribarska plovila koja plove pod njihovom zastavom

1.   Države članice mogu radi očuvanja i upravljanja ribljim stokovima ili smanjenja utjecaja ribolova na morske ekosustave poduzeti tehničke mjere za ograničenje ribolovnih mogućnosti, koje:

(a)

dopunjuju mjere utvrđene uredbama Zajednice u području ribarstva; ili

(b)

prelaze minimalne zahtjeve utvrđene uredbama Zajednice u području ribarstva.

2.   Mjere iz stavka 1. primjenjuju se isključivo na ribare predmetne države članice i u skladu su s pravom Zajednice.

3.   Predmetne države članice priopćavaju te mjere bez odgađanja drugim državama članicama i Komisiji.

4.   Države članice pružaju Komisiji na njezin zahtjev sve informacije potrebne za procjenu usklađenosti mjera s uvjetima iz stavka 1.

5.   Ako Komisija zaključi da mjere nisu u skladu s uvjetima iz stavka 1., ona donosi odluku zahtijevajući od državne članice ukidanje ili izmjenu mjera.

Članak 27.

Znanstvena ocjena vrsta ribolovnih alata

Do 1. siječnja 2008. Komisija osigurava da se provede znanstveno ocjenjivanje utjecaja uporabe posebno jednostrukih mreža stajačica, trostrukih mreža stajačica i zaplećućih mreža na kitove i da se rezultati ocjenjivanja dostave Europskom parlamentu i Vijeću.

POGLAVLJE VII.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Provedbena pravila

Detaljna pravila za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Članak 29.

Izmjene priloga

Izmjene Priloga I. i dodataka 1. i 2. Prilogu II. donose se u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Članak 30.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 1434/98

Uredba (EZ) br. 1434/98 mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 1., stavak 2. briše se;

2.

u članku 2., stavci 2. i 3. brišu se;

3.

u članku 3., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ulovi sleđa ostvareni:

u regijama 1. i 2. povlačnim mrežama čija najmanja veličina oka mrežnog tega iznosi 32 mm ili više; ili

u regiji 3. povlačnim mrežama čija najmanje veličina oka mrežnog tega iznosi 40 mm ili više, ili

u regijama 1., 2. ili 3. bilo kojim ribolovnim alatom, osim povlačnih mreža,

ne smiju se iskrcati za namjene koje ne uključuju izravnu prehranu ljudi, osim ako su najprije ponuđeni za prodaju za izravnu prehranu ljudi i nije pronađen kupac.”;

4.

u članku 3., stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Međutim, sleđ ulovljen bilo kojim ribolovnim alatom u skladu s uvjetima iz članka 2. može se iskrcati u svrhe koje ne uključuju izravnu prehranu ljudi.”

Članak 31.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 88/98 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga V.

Članak 32.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske Unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2006.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. prosinca 2005.

Za Vijeće

Predsjednik

B. BRADSHAW


(1)  SL L 125, 24.5.2005., str. 12.

(2)  Mišljenje od 13. listopada 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL L 358, 31.12.2002., str. 59.

(4)  SL L 237, 26.8.1983., str. 4.

(5)  SL L 9, 15.1.1998., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 289/2005 (SL L 49, 22.2.2005., str. 1.).

(6)  SL L 171, 6.7.1994., str. 7.

(7)  SL L 191, 7.7.1998., str. 10.

(8)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(9)  SL L 22, 25.1.2003., str. 5.


PRILOG I.

Pododjeljci zemljopisnog područja iz članka 1. koji se određuju prema koordinatnom sustavu WGS84

Pododjeljak 22

Vode omeđene crtom koja se proteže od rta Hasenøre (56° 09′ N, 10° 44′ E) na istočnoj obali Jutlanda do točke Gniben (56° 01′ N, 11° 18′ E) na zapadnoj obali Zealanda; potom uzduž zapadne obale i južne obale Zealanda do točke na 12° 00′ istočne geografske dužine; odatle južno do otoka Falster; zatim uzduž istočne obale otoka Falster do Gedser Odde (54° 34′ N, 11° 58′ E); zatim istočno do 12° 00′ istočne geografske dužine; zatim južno do obale Njemačke; potom u smjeru jugozapada uzduž obale Njemačke i istočne obale Jutlanda do početne točke.

Pododjeljak 23

Vode omeđene crtom koja se proteže od rta Gilbjerg (56°08′ N, 12°18′ E) na sjevernoj obali Zealanda do Kullena (56°18′ N, 12°28′ E) na obali Švedske; zatim u smjeru juga uzduž obale Švedske do svjetionika Falsterbo (55°23′ N, 12°50′ E); zatim kroz južni ulaz u Sound do svjetionika Stevns (55°19′ N, 12°29′ E) na obali Zealanda; zatim u pravu sjevera uzduž istočne obale Zealanda do početne točke.

Pododjeljak 24

Vode omeđene crtom koja se proteže od svjetionika Stevns (55°19′ N, 12°28′ E) na istočnoj obali Zealanda kroz južni ulaz u Sound do svjetionika Falsterbo (55°23′ N, 12°50′ E) na obali Švedske; zatim uzduž južne obale Švedske do svjetionika Sandhammaren (55°24′ N, 14°12′ E); odatle do svjetionika Hammerodde (55°18′ N, 14°47′ E) na sjevernoj obali Bornholma; zatim uzduž zapadnih i južnih obala Bornholma do točke na 15°00′ istočne geografske dužine; zatim južno do obale Poljske; zatim u smjeru zapada uzduž obala Poljske i Njemačke do točke na 12°00′ istočne geografske dužine; zatim sjeverno do točke smještene na 54°34′ sjeverne geografske širine i 12°00′ istočne geografske dužine; zatim zapadno do Gedser Odde (54°34′ N, 11°58′ E); odatle uzduž istočne i sjeverne obale Falstera do točke smještene na 12°00′ istočne geografske dužine; odatle sjeverno do južne obale Zealanda; zatim u smjeru zapada i sjevera uzduž zapadne obale Zealanda do početne točke.

Pododjeljak 25

Vode omeđene crtom koja počinje u točki na istočnoj obali Švedske na 56°30′ sjeverne geografske širine i nastavlja se istočno do zapadne obale otoka Öland; zatim, nakon prolaska južno od otoka Öland do točke na istočnoj obali na 56°30′ sjeverne geografske širine, nastavlja istočno do 18°00′ istočne geografske dužine; zatim južno do obale Poljske; zatim u smjeru zapada uzduž obale Poljske do točke na 15°00′ istočne geografske dužine; zatim sjeverno do otoka Bornholm; zatim uzduž južnih i zapadnih obala Bornholma do svjetionika Hammerodde (55°18′ N, 14°47′ E); zatim do svjetionika Sandhammaren (55°24′ N, 14°12′ E) na južnoj obali Švedske; zatim u smjeru sjevera uzduž istočne obale Švedske do početne točke.

Pododjeljak 26

Vode omeđene crtom koja počinje u točki smještenoj na 56°30′ sjeverne geografske širine, 18°00′ istočne geografske dužine i nastavlja se istočno do zapadne obale Latvije; zatim u pravcu juga uzduž obala Latvije, Litve, Rusije i Poljske do točke na poljskoj obali na 18°00′ E; zatim sjeverno do početne točke.

Pododjeljak 27

Vode omeđene crtom koja počinje u točki na istočnoj obali Švedske na 59°41′ sjeverne geografske širine, 19°00′ istočne geografske dužine i nastavlja se južno do sjeverne obale otoka Gotlanda; zatim u smjeru juga uzduž zapadne obale Gotlanda to točke smještene na 57°00′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do 18°00′ istočne geografske dužine; zatim južno do 56°30′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do istočne obale otoka Öland; zatim nakon prolaska južno od otoka Öland do točke na njegovoj zapadnoj obali na 56°30′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do obale Švedske; zatim u smjeru sjevera uzduž istočne obale Švedske do početne točke.

Pododjeljak 28-1

Vode omeđene na zapadu crtom koja se proteže od 57° 34.1234′ sjeverne geografske širine, 21° 42.9574′ istočne geografske dužine do 57° 57.4760′ sjeverne geografske širine, 21° 58.2789′ istočne geografske dužine, zatim južno do najjužnije točke poluotoka Sõrve te zatim u smjeru sjeveroistoka uzduž istočne obale otoka Saaremma; i na sjeveru crtom koja se proteže od 58° 30,0′ sjeverne geografske širine, 23° 13,2′ istočne geografske dužine do 58° 30,0′ sjeverne geografske širine, 23° 41,1′ istočne geografske dužine.

Pododjeljak 28-2

Vode omeđene crtom koja počinje od točke na 58° 30′ sjeverne geografske širine i 19° 00′ istočne geografske dužine i nastavlja se istočno do zapadne obale otoka Saaremaa; zatim južno uzduž zapadne obale otoka Saaremaa do točke na 57° 57,4760′ sjeverne geografske širine i 21° 58,2789′ istočne geografske dužine; zatim južno do točke smještene na 57° 34,1234′ sjeverne geografske širine i 21° 42,9574′ istočne geografske dužine; zatim slijedi latvijsku obalu prema jugu do točke na 56° 30′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do 18° 00′ istočne geografske dužine; zatim sjeverno do 57° 00′ sjeverne geografske širine; zatim istočno do zapadne obale otoka Gotland; zatim u smjeru sjevera do točke na sjevernoj obali Gotlanda na 19° 00′ istočne geografske dužine; zatim sjeverno sve do početne točke.

Pododjeljak 29

Vode omeđene crtom koja počinje u točki na istočnoj obali Švedske na 60°30′ sjeverne geografske širine i nastavlja se istočno do obale Finske; zatim u smjeru juga uzduž zapadnih i južnih obala Finske do točke na južnoj obali na 23°00′ istočne geografske dužine; zatim južno do 59°00′ sjeverne geografske širine; zatim istočno do obale Estonije; zatim u smjeru juga uzduž zapadne obale Estonije do točke na 58°30′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do istočne obale otoka Saaremaa; zatim nakon prolaska sjeverno od otoka Saaremaa do točke na njegovoj zapadnoj obali na 58°30′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do 19°00′ istočne geografske dužine; zatim sjeverno do točke na istočnoj obali Švedske na 59°41′ sjeverne geografske širine; zatim u smjeru sjevera uzduž istočne obale Švedske do početne točke.

Pododjeljak 30

Vode omeđene crtom koja počinje u točki na istočnoj obali Švedske na 63°30′ sjeverne geografske širine i nastavlja se istočno do obale Finske; zatim u smjeru juga uzduž obale Finske do točke na 60°30′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do obale Švedske; zatim u smjeru sjevera uzduž istočne obale Švedske do početne točke.

Pododjeljak 31

Vode omeđene crtom koja počinje u točki na istočnoj obali Švedske na 63°30′ sjeverne geografske širine i nastavlja se, nakon prolaska sjeverno od zaljeva Bothnia, do točke na zapadnoj obali Finske na 63°30′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do početne točke.

Pododjeljak 32

Vode omeđene crtom koja počinje u točki na južnoj obali Finske na 23°00′ istočne geografske dužine i nastavlja se, nakon prolaska istočno od Finskog zaljeva, do točke na zapadnoj obali Estonije na 59°00′ sjeverne geografske širine; zatim zapadno do 23°00′ istočne geografske dužine; zatim sjeverno do početne točke.


PRILOG II.

Povlačne mreže (koće), danske potegače i slični ribolovni alat: rasponi veličina oka mrežnog tega, ciljane vrste i zahtijevani postoci ulova koji se primjenjuju

Ciljana vrsta

Raspon veličina oka mrežnog tega (mm)

< 16

16 ≤ i < 32

16 ≤ i < 105

32 ≤ i < 90

32 ≤ i < 105

≥ 90 (3)

≥ 105 (2)  (3)

Skupine pododjeljaka

22-32

22-27

28-32

22-23

24-27

22-23

22-32

Minimalni postotak ciljane vrste

90 (1)

90 (1)  (5)

90 (1)

90 (1)  (4)

90 (1)  (4)

90

100

Ribe iz porodice Ammodytidae (Ammodytidae)

*

*

*

*

*

*

*

Papalina (Sprattus sprattus)

 

*

*

*

*

*

*

Atlantska haringa (Clupea harengus)

 

 

*

*

*

*

*

List (Solea vulgaris)

 

 

 

 

 

*

*

List zlatopjeg (Pleuronectes platessa)

 

 

 

 

 

*

*

Pišmolj (Merlangius merlangus)

 

 

 

 

 

*

*

List glatki (Scophthalmus rhombus)

 

 

 

 

 

*

*

Iverak (Limanda limanda)

 

 

 

 

 

*

*

Iverak (Platichthys flesus)

 

 

 

 

 

*

*

Limanda (Microstomus kitt)

 

 

 

 

 

*

*

Oblić (Psetta maxima)

 

 

 

 

 

*

*

Bakalar (Gadus morhua)

 

 

 

 

 

 

*


(1)  Ulov zadržan na plovilu sastoji se najviše od 3 % bakalara žive mase.

(2)  Dopuštaju se samo povlačne mreže (koće), danske potegače i slični alati s izlaznim oknom tipa BACOMA ili s vrećom (sakom) T90 i umetkom veličine oka mrežnog tega i specifikacija kako su navedeni u dodacima I. i II.

(3)  Ne dopušta se uporaba povlačne mreže (koće) s gredom.

(4)  Ulov zadržan na plovilu smije se sastojati od najviše 40 % pišmolja žive mase.

(5)  Ulov zadržan na plovilu smije se sastojati od najviše 45 % pišmolja žive mase.

Dodatak 1.

Specifikacije gornjeg okna vreće (sake) tipa „BACOMA”

1.   Opis

(a)   Identifikacija okna

i.

Okno je pravokutni dio mrežnog tega na vreći (saki). Postoji samo jedno okno.

(b)   Veličina vreće (sake), umetka i stražnjeg dijela povlačne mreže (koće)

i.

Vreća (saka) izrađena je od dvije plohe spojene s po jednim rubom na svakoj strani u jednakoj dužini.

ii.

Najmanja veličina oka mrežnog tega u obliku romba iznosi 105 mm. Materijal pređe je od polietilenskih niti s jednostrukim koncem ne debljim od 6 mm ili s dvostrukim koncem ne debljim od 4 mm.

iii.

Zabranjuje se uporaba vreća i umetaka koji su napravljeni od samo jednog komada mrežnog tega i imaju samo jedan rub.

iv.

Broj otvorenih oka u obliku romba, isključujući one na rubovima, ne smije ni na kojoj točki obodnice bilo kojeg umetka biti manji ili veći od najvećeg broja oka na obodnici prednjeg dijela vreće (sake) (slika 1.).

(c)   Položaj okna

i.

Okno se umeće u gornju plohu vreće (sake).

ii.

Okno završava najviše četiri oka od konopa za zatvaranje vreće (sake), računajući i ručno isprepleteni red oka kroz koje je provučen konop za zatvaranje vreće (slika 3. ili 4.).

(d)   Veličina okna

i.

Širina okna, izražena brojem prečki oka mreže, jednaka je broju otvorenih oka u obliku romba na gornjoj plohi podijeljeno s dva. Ako je potrebno, dozvoljava se zadržati najviše 20 % broja otvorenih oka u obliku romba na gornjoj plohi, jednakomjerno podijeljenih na obje strane plohe okna (slika 4.).

ii.

Dužina okna je najmanje 3,5 metra.

iii.

Odstupajući od točke ii. dužina okna iznosi najmanje 4 metra ako je na okno pričvršćen senzor za mjerenje količine ulova.

(e)   Mrežni teg okna

i.

Oka imaju otvor od najmanje 110 milimetara. Oka su kvadratna, tj. sve četiri strane mrežnog tega okna cijelom su dužinom izrezane duž stranica oka.

ii.

Mrežni se teg postavlja tako da stranice oka budu usporedne i okomite na dužinu vreće (sake). Mrežni teg mora biti bezuzlovni pleteni jednostruki konac ili mrežni teg sa sličnim dokazanim selektivnim svojstvima. Bezuzlovni mrežni teg znači mrežni teg sastavljen od oka s četiri stranice, pri čemu kutove oka prepletene niti dviju susjednih strana oka.

iii.

Promjer pojedine niti pređe iznosi najmanje 5 milimetara.

(f)   Ostale specifikacije

i.

Specifikacije za postavljanje navedene su na slikama 3. i 4.

ii.

Dužina remena za dizanje ne smije biti manja od:

1.

4 metra za vreću (saku) čiji opseg iznosi između 100 i 89 oka u obliku romba, izmjereno ispred okna;

2.

3,5 metara za vreću (saku) čiji opseg iznosi između 88 i 75 oka u obliku romba, izmjereno na ispred okna; i

3.

3 metra za vreću (saku) opsega manjeg od 75 oka u obliku romba, izmjeren ispred okna.

iii.

Stražnji remen ne smije okruživati izlazno okno BACOMA. Mora biti napravljen od konopa promjera najviše 20 mm i mora biti dug najmanje 2 metra.

iv.

Plutača za označivanje vreće (sake) okruglog je oblika i ima promjer od najviše 40 cm. Pričvršćena je užetom na konop za zatvaranje vreće (sake).

v.

Zaklopnica se ne smije preklapati s izlaznim oknom BACOMA.

2.   Uvjeti za popravak ploha s kvadratnim okama

(a)   Opći uvjeti

i.

Zabranjuje se uporaba izlaznog okna BACOMA s kvadratnim okama koji ima 10 % ili više popravljenih oka.

ii.

Oštećena kvadratna oka popravljaju se prema propisanoj metodi.

iii.

Popravljeno oko je svako oko čiji je otvor smanjen zbog popravka oštećenih oka ili spajanja dvaju dijelova bezuzlovnog mrežnog tega kvadratnih oka.

(b)   Metoda popravljanja oštećenih oka na izlaznom oknu BACOMA

Image

i.

Očistiti rupu.

ii.

Prebrojiti oka koja će se zamijeniti. Pripremiti zakrpu od bezuzlovne pletene jednostruke niti, koja je od istoga materijala, promjera i jačine kao i mreža koju treba zakrpati.

iii.

Zakrpa mora u svakom smjeru biti za najviše dva oka šira od očišćene rupe kako bi bilo dovoljno mrežnog tega za prekrivanje rubova rupe.

iv.

Položiti zakrpu na rupu i vezati je pletenom niti na postojeći mrežni teg kako je prikazano u ilustraciji.

v.

Osigurati da su križići mrežnog tega zajedno povezana.

vi.

Nastaviti povezivati oko rupe tako da najmanje dva reda veza budu oko zakrpe.

vii.

Kad bude gotova, zakrpana rupa izgledat će kao na gornjoj ilustraciji.

Slika 1.

Povlačni ribolovni alat može se podijeliti na tri različita dijela ovisno o obliku i funkciji. Tijelo povlačne mreže uvijek je stožasti dio. Umetak je valjkasti dio obično izrađen od jedne ili dvije plohe mrežnog tega. Vreća (saka) također je valjkasti dio koji je obično izrađen od dvostrukog konca kako bi bio otporniji na izraženo habanje. Dio ispod remena za podizanje naziva se vreća za podizanje.

Image

Slika 2.

A

Umetak

B

Vreća (saka)

C

Izlazno okno, ploha mrežnog tega s kvadratnim okom

1.

Gornja ploha, najviše 50 otvorenih oka u obliku romba

2.

Donja ploha, najviše 50 otvorenih oka u obliku romba

3.

Rubovi

4.

Šav ili isprepleteno

5.

Remen za podizanje

6.

Stražnji remen

7.

Konop za zatvaranje vreće

8.

Udaljenost okna od konopa za zatvaranje vreće (slike 3. i 4.)

9.

Konop plutače

10.

Plutača za označivanje vreće

Image

Slika 3.

POSTAVLJANJE PLOHE OKNA

A

110-milimetarska ploha mrežnog tega s kvadratnim okom (25 prečki)

B

Spajanje plohe mrežnog tega s kvadratnim okom na rub

C

Spajanje plohe mrežnog tega s kvadratnim okom na mrežni teg s okama u obliku romba, osim prečki na rubovima okna s obje strane

D

105-milimetarski mrežni teg s okama u obliku romba (najviše 50 otvorenih oka)

E

Udaljenost plohe okna od konopa za zatvaranje vreće. Okno završava najviše četiri oka od konopa za zatvaranje vreće, računajući i ručno isprepleteni red oka kroz koje je provučen konop za zatvaranje vreće.

F

Jedan red ručno isprepletenih oka kroz koje prolazi konop za zatvaranje vreće.

Image

Slika 4.

POSTAVLJANJE PLOHE OKNA

A

110-milimetarska ploha mrežnog tega s kvadratnim okom (20 prečki)

B

Spajanje plohe mrežnog tega s kvadratnim okom na rub

C

Spajanje plohe mrežnog tega s kvadratnim okom na mrežni teg s okama u obliku romba, osim prečki na rubovima okna s obje strane 2 oka u obliku romba/1 prečka na kvadratnom oku

D

105-milimetarski mrežni teg s okama u obliku romba (najviše 50 otvorenih oka)

E

Udaljenost plohe okna od konopa za zatvaranje vreće. Okno završava najviše četiri oka od konopa za zatvaranje vreće, računajući i ručno isprepleteni red oka kroz koje je provučen konop za zatvaranje vreće

F

Jedan red ručno isprepletenih oka kroz koje prolazi konop za zatvaranje vreće

G

Najviše 10 % s obje strane otvorenih oka D

Image

Dodatak 2.

SPECIFIKACIJA POVLAČNE MREŽE

(a)   Definicija

1.   Povlačne mreže T90 definirane su kao povlačne mreže (koće), danske potegače i slični ribolovni alati koji imaju vreću (saku) i umetak uzlovnog mrežnog tega s okom u obliku romba zaokrenutim za 90°, tako da glavni smjer konca mrežnog tega leži u smjeru povlačenja.

2.   Smjer konca mrežnog tega u standardnom uzlovnom mrežnom tegu s okama u obliku romba (A) i u mrežnom tegu zaokrenutom za 90° prikazana je ispod na slici 1.

Slika 1.

Image

(b)   Veličina i mjerenje oka mrežnog tega

Veličina oka mrežnog tega iznosi najmanje 110 mm. Odstupajući od članka 5. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 129/2003, veličina oka mrežnog tega u vreći (saki) i umetku mjeri se okomito na uzdužnu os ribolovnog alata.

(c)   Debljina konca

Materijal pređe za vreću i umetak napravljen je od polietilenskih niti s jednostruki koncem ne debljim od 6 mm ili s dvostrukim koncem ne debljim od 4 mm. Ova se odredba ne primjenjuje na posljednji red oka vreće (sake) ako je opremljena konopom za vezanje vreće (sake).

(d)   Konstrukcija

1.   Vreća (saka) i umetak sa zaokrenutim okama (T90) napravljeni su od dvije plohe jednakih dimenzija, s istim brojem oka po širini i dužini i s gore opisanim smjerom oka, povezane dvama bočnim porubima. Svaka je ploha napravljena od stabilnih uzlova i namještana je tako da oka tijekom uporabe ostaju cijelo vrijeme otvorena.

2.   Broj otvorenih oka u bilo kojem dijelu obodnice mora biti isti od prednjeg dijela umetka do zadnjeg dijela vreće (sake).

3.   Na točki gdje su vreća (saka) ili umetak pričvršćeni na stožasti dio povlačne mreže, broj oka u obodnici vreće (sake) ili umetka mora iznositi 50 % od broja oka u posljednjem redu stožastog dijela povlačne mreže.

4.   Vreća (saka) i umetak prikazani su ispod na slici 2.

(e)   Obodnica

Broj oka u bilo kojem dijelu obodnice vreće (sake) i umetka, osim na spojevima i rubovima, iznosi najviše 50.

(f)   Spojevi

Prednji rub ploha koje sačinjavaju vreću (saku) i umetak opremljen je upletenim redom prepolovljenih oka. Stražnji dio plohe vreće (sake) opremljen je redom cijelih isprepletenih oka kroz koji prolazi konop za zatvaranje vreće (sake).

(g)   Remen za dizanje

Dužina remena za dizanje iznosi najmanje 3,5 metra.

(h)   Plutača za označivanje vreće (sake)

Plutača za označivanje vreće (sake) okruglog je oblika i ima promjer od najviše 40 cm. Pričvršćena je ožetom na konop za zatvaranje vreće (sake).

Slika 2.

Image


PRILOG III.

Jednostruke mreže stajaćice, zaplećuće mreže i trostruke mreže stajaćice: rasponi veličina oka mrežnog tega i ciljane vrste

Ciljane vrsta

Raspon veličina oka mrežnog tega (u milimetrima)

16 ≤ i < 110

32 ≤ i < 110

90 ≤ i < 156 (2)

110 ≤ i < 156

≥ 157

Skupine pododjeljaka

28-32

22-27

22-23

22-32

22-32

Najmanji postotak ciljane vrste

90 (1)

90 (1)

90

90

100

Papalina (Sprattus sprattus)

*

*

*

*

*

Atlantska haringa (Clupea harengus)

*

*

*

*

*

List (Solea vulgaris)

 

 

*

*

*

List zlatopjeg (Pleuronectes platessa)

 

 

*

*

*

Pišmolj (Merlangius merlangus)

 

 

*

*

*

List glatki (Scophthalmus rhombus)

 

 

*

*

*

Iverak (Limanda limanda)

 

 

*

*

*

Iverak (Platichthys flesus)

 

 

*

*

*

Limanda (Microstomus kitt)

 

 

*

*

*

Oblić (Psetta maxima)

 

 

*

*

*

Bakalar (Gadus morhua)

 

 

 

*

*

Losos (Salmo salar)

 

 

 

 

*


(1)  Ulov zadržan na plovilu sastoji se od najviše 3 % bakalara žive mase.

(2)  Takav raspon veličina oka mrežnog tega dopušta se do 30. lipnja 2006.


PRILOG IV.

Najmanje iskrcajne veličine

Vrsta

Zemljopisno područje

Najmanja veličina

Bakalar (Gadus morhua)

Pododjeljci 22-32

38 cm

Iverak (Platichthys flesus)

Pododjeljci 22-25

23 cm

Subdiviziunile 26-28

21 cm

Pododjeljci 29-32, južno od 59°30′ N

18 cm

List zlatopjeg (Pleuronectes platessa)

Pododjeljci 22-32

25 cm

Oblić (Psetta maxima)

Pododjeljci 22-32

30 cm

List glatki (Scophthalmus rhombus)

Pododjeljci 22-32

30 cm

Jegulja (Anguilla anguilla)

Pododjeljci 22-32

35 cm

Losos (Salmo salar)

Pododjeljci 22-30 i 32

60 cm

Pododjeljak 31

50 cm

Morska pastrva (Salmo trutta)

Pododjeljci 22-25 i 29-32

40 cm

Pododjeljci 26-28

50 cm


PRILOG V.

Korelacijska tablica

Uredba Vijeća (EZ) br. 88/98

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2.

Članak 3. stavak 1. i stavak 2.

Članak 14.

Članak 3 stavak 3.

Članak 15. stavak 1.

Članak 3 stavak 4.

Članak 3 stavak 5.

Članak 4.

Članak 5. stavak 1. i stavak 3.

Članak 3.

Članak 5 stavak 2.

Članak 6.

Članak 11.

Članak 7.

Članak 5.

Članak 8 stavak 1.

Članak 13. stavak 1.

Članak 8 stavak 2.

Članak 13. stavak 2.

Članak 8 stavak 3.

Članak 16.

Članak 8 stavak 4.

Članak 13. stavak 3.

Članak 8.a

Članak 9.

Članak 8.b

Članak 10.

Članak 9. stavak 1.

Članak 17.

Članak 9. stavak 2.

Članak 8. stavak 1.

Članak 10. stavak 1.

Članak 10. stavak 2.

Članak 23. stavak 1.

Članak 10. stavak 3.

Članak 10. stavak 4.

Članak 11.

Članak 24.

Članak 12.

Članak 25.

Članak 13.

Članak 26.

Članak 14.

Članak 28.

Članak 15.

Članak 31.

Članak 16.

Članak 32.

Prilog I.

Prilog I.

Prilog II.

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog IV.

Prilozi II. i III.

Prilog V.

Dodatak 1. Prilogu II.

Prilog VI.

Prilog V.


Top