Help Print this page 

Document 31992L0043

Title and reference
Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore
  • In force
OJ L 206, 22.7.1992, p. 7–50 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT)
Special edition in Finnish: Chapter 15 Volume 011 P. 114 - 158
Special edition in Swedish: Chapter 15 Volume 011 P. 114 - 158
Special edition in Czech: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Estonian: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Latvian: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Lithuanian: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Hungarian Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Maltese: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Polish: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Slovak: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Slovene: Chapter 15 Volume 002 P. 102 - 145
Special edition in Bulgarian: Chapter 15 Volume 002 P. 109 - 152
Special edition in Romanian: Chapter 15 Volume 002 P. 109 - 152
Special edition in Croatian: Chapter 15 Volume 002 P. 14 - 57

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1992/43/oj
Multilingual display
Text

15/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

14


31992L0043


L 206/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.05.1992.


DIREKTIVA VIJEĆA 92/43/EEZ

od 21. svibnja 1992.

o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 130.s,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora (3),

budući da očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, uključujući očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore, čine bitan cilj od općeg interesa kojemu teži Zajednica, kako je navedeno u članku 130.r Ugovora;

budući da politički i akcijski program Europske zajednice za okoliš (od 1987. do 1992.) (4) predviđa mjere u vezi s očuvanjem prirode i prirodnih resursa;

budući da ova Direktiva, čiji je glavni cilj promicanje održavanja biološke raznolikosti, uzimajući u obzir gospodarske, socijalne, kulturne i regionalne zahtjeve, doprinosi općem cilju održivog razvitka; budući da održavanje takve biološke raznolikosti u određenim slučajevima može zahtijevati održavanje ili čak poticanje čovjekove aktivnosti;

budući da se na europskom području država članica prirodna staništa i dalje pogoršavaju i sve je veći broj divljih vrsta koje su ozbiljno ugrožene; budući da ugrožena staništa i vrste čine prirodno nasljeđe Zajednice, a opasnosti koje im prijete često su prekogranične prirode, radi njihovog je očuvanja potrebno poduzeti mjere na razini Zajednice;

budući da, s obzirom na opasnosti koje prijete određenim prirodnim stanišnim tipovima i određenim vrstama, potrebno ih je odrediti kao prioritetne kako bi se omogućila pravodobna provedba mjera za njihovo očuvanje;

budući da je radi osiguranja obnove ili održavanja prirodnih staništa i vrsta od interesa Zajednice u povoljnom stanju očuvanosti potrebno odrediti posebna područja očuvanja, kako bi se prema utvrđenim rokovima stvorila koherentna europska ekološka mreža;

budući da će se sva određena područja, uključujući ona koja su sada svrstana ili se u budućnosti moraju svrstati među područja posebne zaštite u skladu s Direktivom Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (5), morati uključiti u koherentnu europsku ekološku mrežu;

budući da je u svakom od određenih područja potrebno provoditi nužne mjere, uzimajući u obzir ciljeve očuvanja kojima se teži;

budući da područja koja se mogu odrediti kao posebna područja očuvanja predlažu države članice, ali se unatoč tome mora utvrditi postupak koji bi omogućio određivanje u izvanrednim slučajevima kad područje ne predlaže država članica, već ga Zajednica smatra bitnim bilo za održavanje bilo za opstanak prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili prioritetne vrste;

budući da se mora izvršiti ocjena prihvatljivosti bilo kakvog plana ili programa koji bi mogao imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja područja koji je određen ili će se odrediti u budućnosti;

budući da je usvajanje mjera kojima se namjerava promicati očuvanje prioritetnih prirodnih staništa i vrsta od interesa Zajednice zajednička odgovornost svih država članica; budući da bi to moglo, međutim, određenim državama članicama predstavljati prekomjerno financijsko opterećenje s obzirom na nejednak razmještaj takvih staništa i vrsta unutar Zajednice s jedne strane i činjenicu da načelo „onečišćivač plaća” može imati samo ograničenu primjenu u posebnom slučaju očuvanja prirode s druge strane;

budući da je stoga dogovoreno da bi se, u ovom iznimnom slučaju, doprinos putem sufinanciranja na razini Zajednice trebao pružiti u granicama sredstava koja su na raspolaganje stavljena odlukama Zajednice;

budući da bi planiranje korištenja zemljišta i razvojna politika trebali potaknuti upravljanje onim obilježjima krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru;

budući da bi se trebao uspostaviti sustav za nadzor stanja očuvanosti prirodnih staništa i vrsta obuhvaćenih ovom Direktivom;

budući da je potreban opći sustav zaštite određenih vrsta flore i faune kako bi se dopunila Direktiva 79/409/EEZ; budući da bi se trebale omogućiti mjere upravljanja određenim vrstama, ako to opravdava njihovo stanje očuvanosti, uključujući zabranu određenih načina hvatanja ili ubijanja, istodobno omogućujući odstupanja pod određenim uvjetima;

budući da će, s ciljem osiguranja praćenja provedbe ove Direktive, Komisija povremeno sastaviti cjelovito izvješće na temelju, među ostalim, informacija koje joj pošalju države članice u vezi primjene nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive;

budući da je unapređenje znanstvenih spoznaja i stručnog znanja bitno za provedbu ove Direktive; budući da je stoga potrebno potaknuti potrebna istraživanja i znanstveni rad;

budući da stručni i znanstveni napredak zahtijevaju mogućnost prilagodbe Priloga; budući da bi se trebao uspostaviti postupak kojim Vijeće može izmijeniti Priloge;

budući da bi se trebao osnovati regulatoran odbor koji bi pomogao Komisiji pri provedbi ove Direktive, a posebno kad se donose odluke u vezi sufinanciranja na razini Zajednice;

budući da bi se trebale predvidjeti dopunske mjere kojima se uređuje reintrodukcija određenih zavičajnih vrsta faune i flore i eventualna introdukcija nezavičajnih vrsta;

budući da su obrazovanje i opće informiranje o ciljevima ove Direktive bitni za osiguranje njezine učinkovite provedbe,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Definicije

Članak 1.

Za potrebe ove Direktive:

(a)

očuvanje znači niz mjera potrebnih za održavanje ili obnovu prirodnih staništa i populacija vrsta divlje faune i flore u povoljnom stanju kako je određeno u točkama (e) i (i);

(b)

prirodna staništa znače kopnena ili vodena područja određena geografskim, abiotičkim i biotičkim svojstvima, bilo potpuno prirodna bilo poluprirodna;

(c)

prirodni stanišni tipovi od interesa Zajednice znače one tipove unutar područja navedenog u članku 2:

i.

kojima prijeti nestanak unutar njihovog prirodnog areala;

ili

ii.

imaju mali prirodan areal zbog regresije ili im je područje u prirodi ograničeno;

ili

iii.

predstavljaju istaknute primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od pet sljedećih biogeografskih regija: alpske, atlantske, kontinentalne, makaronezijske i mediteranske.

Ovakvi stanišni tipovi su navedeni ili se mogu navesti u Prilogu I.;

(d)

prioritetni prirodni stanišni tipovi odnose se na prirodne stanišne tipove kojima prijeti nestanak, a prisutni su na području navedenom u članku 2. i za čije je očuvanje Zajednica posebno odgovorna, s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji se nalazi unutar područja navedenog u članku 2.; ovi prioritetni prirodni stanišni tipovi označeni su zvjezdicom (*) u Prilogu I.;

(e)

stanje očuvanosti prirodnog staništa znači zbroj utjecaja koji djeluju na prirodno stanište i njegove tipične vrste koji bi mogli ugroziti njegovu dugoročnu prirodnu rasprostranjenost, strukturu i funkcije kao i dugoročni opstanak njegovih tipičnih vrsta unutar područja navedenog u članku 2.

Stanje očuvanosti prirodnog staništa smatra se „povoljnim” kad:

su njegov prirodni areal i područja koja pokriva u tom arealu stabilni ili u porastu, i

postoji specifična struktura i funkcije potrebne za njegovo dugoročno održavanje i vjerojatno će postojati u predvidivoj budućnosti, i

stanje očuvanosti njegovih tipičnih vrsta je povoljno kako je određeno u točki (i);

(f)

stanište vrste znači okoliš određen specifičnim abiotičkim i biotičkim čimbenicima, u kojima vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkoga ciklusa;

(g)

vrste od interesa Zajednice odnose se na vrste koje su, unutar područja navedenog u članku 2:

i.

ugrožene, osim onih vrsta kojima je prirodni areal rubni na tom području i koje nisu ugrožene ili osjetljive u zapadnoj palearktičkoj regiji; ili

ii.

osjetljive, odnosno smatra se vjerojatnim da će u skoroj budućnosti potpasti pod kategoriju ugroženih vrsta ako uzročni čimbenici nastave djelovati; ili

iii.

rijetke, odnosno s malim populacijama koje trenutačno nisu ugrožene ili osjetljive, ali rizik za to postoji. Vrste se nalaze u ograničenim geografskim područjima ili su u manjem broju raspršene na širem području; ili

iv.

endemske i zahtijevaju posebnu pozornost zbog posebne prirode njihovih staništa i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanište i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanje očuvanosti.

Ovakve vrste su navedene ili se mogu navesti u Prilogu II. i/ili Prilogu IV. ili Prilogu V.;

(h)

prioritetne vrste odnose se na vrste navedene pod točkama (g) i (i) za čije je očuvanje Zajednica posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji potpada pod područje navedeno u članku 2.; ove su prioritetne vrste označene zvjezdicom (*) u Prilogu II.;

(i)

stanje očuvanosti vrste znači zbroj utjecaja koji djeluju na tu vrstu, a koji bi mogli ugroziti njezinu dugoročnu rasprostranjenost i brojnost populacija unutar područja navedenog u članku 2;

Stanje očuvanosti smatra se „povoljnim” kad:

podaci o dinamici populacije određene vrste ukazuju da će se ona dugoročno održati kao vijabilna sastavnica svog prirodnog staništa, i

prirodan areal vrste se ne smanjuje niti je vjerojatno da će se smanjiti u predvidivoj budućnosti, i

postoji, a vjerojatno će i dalje postojati, dovoljno veliko stanište u kojem će se populacije vrste dugoročno održati;

(j)

područje znači geografski određenu površinu čija je granica jasno označena;

(k)

područje od značaja za Zajednicu znači područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada, znatno doprinosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa navedenog u Prilogu I. ili neke od vrsta navedenih u Prilogu II. i može također znatno doprinijeti koherentnosti mreže Natura 2000 navedene u članku 3., i/ili znatno doprinosi održavanju biološke raznolikosti unutar dotične biogeografske regije ili regija.

Za široko rasprostranjene životinjske vrste, područja od značaja za Zajednicu odgovaraju mjestima unutar prirodnog areala takvih vrsta koja predstavljaju fizičke i biološke čimbenike bitne za njihov život i razmnožavanje;

(l)

posebno područje očuvanja znači područje od značaja za Zajednicu koje su države članice odredile zakonskim, administrativnim i/ili ugovornim aktom, gdje se potrebne mjere očuvanja primjenjuju radi održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i/ili populacija vrsta za koje je to područje određeno;

(m)

primjerak znači bilo koju životinju ili biljku, bilo živu ili mrtvu, koja pripada nekoj od vrsta navedenih u Prilogu IV. i Prilogu V., svaki njezin dio ili derivat, kao i na ostalu robu za koju se čini, na temelju popratnog dokumenta, pakiranja, oznake ili etikete, ili na temelju svih drugih okolnosti, da su dijelovi ili derivati životinja ili biljaka tih vrsta;

(n)

odbor znači odbor osnovan u skladu s člankom 20.

Članak 2.

1.   Cilj ove Direktive je doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti putem očuvanja prirodnih staništa i divlje faune i flore na europskom području država članica na koje se Ugovor primjenjuje.

2.   Mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom namijenjene su održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti, prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore od interesa Zajednice.

3.   Mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike.

Očuvanje prirodnih staništa i staništa vrsta

Članak 3.

1.   Koherentna europska ekološka mreža posebnih područja očuvanja osniva se pod nazivom Natura 2000. Ova mreža, sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi navedeni u Prilogu I. i staništa vrsta navedenih u Prilogu II., omogućuje održavanje određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta ili, kad je to potrebno, njihov povrat u povoljno stanje očuvanosti u njihovom prirodnom arealu.

Mreža Natura 2000 obuhvaća područja posebne zaštite koja su države članice klasificirale u skladu s Direktivom 79/409/EEZ.

2.   Svaka država članica doprinosi stvaranju mreže Natura 2000 u razmjeru u kojem su na njezinom području zastupljeni prirodni stanišni tipovi i staništa vrsta navedenih u stavku 1. U tu svrhu svaka država članica u skladu s člankom 4. određuje područja kao posebna područja očuvanja, uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u stavku 1.

3.   Tamo gdje smatraju potrebnim, države članice nastoje unaprijediti ekološku povezanost mreže Natura 2000 održavanjem i gdje je potrebno razvijanjem obilježja krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru, kako je navedeno u članku 10.

Članak 4.

1.   Na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 1) i relevantnih znanstvenih informacija svaka država članica predlaže popis područja, uz naznaku koji se prirodni stanišni tipovi iz Priloga I. i koje vrste iz Priloga II. prirodno nalaze na tom području. Za široko rasprostranjene životinjske vrste ta područja odgovaraju mjestima unutar prirodne rasprostranjenosti takvih vrsta u kojima postoje fizički ili biološki čimbenici bitni za njihov život i razmnožavanje. Za široko rasprostranjene vodene vrste takva područja se predlažu samo gdje postoji područje koje se može jasno odrediti i koje predstavlja fizičke i biološke čimbenike bitne za njihov život i razmnožavanje. Države članice prema potrebi predlažu prilagodbu popisa u svjetlu rezultata nadzora navedenog u članku 11.

Popis se proslijeđuje Komisiji u roku od tri godine od priopćenja ove Direktive, zajedno s informacijama o svakom području. Te informacije uključuju kartu područja, njegovo ime, smještaj, površinu i podatke koji su rezultat primjene kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 1) i to u obliku koji određuje Komisija, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21.

2.   Na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 2) i u okviru svake od pet biogeografskih regija navedenih u članku 1. točki (c) podtočki iii. te cijelog područja navedenog u članku 2. stavku 1., Komisija u dogovoru sa svakom državom članicom sastavlja nacrt popisa područja od značaja za Zajednicu na temelju popisa država članica u kojima se navode područja na kojima se nalaze jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova ili prioritetnih vrsta.

Države članice čija područja na kojima se nalaze jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i prioritetnih vrsta predstavljaju više od 5 % njihova nacionalnog teritorija mogu, u dogovoru s Komisijom, zatražiti slobodniju primjenu kriterija navedenih u Prilogu III. (Faza 2) pri odabiru svih područja od značaja za Zajednicu na njihovom području.

Popis područja odabranih kao područja od značaja za Zajednicu, u kojem su istaknuta ona područja na kojima se nalazi jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova ili prioritetnih vrsta, Komisija usvaja u skladu s postupkom utvrđenim člankom 21.

3.   Popis naveden u stavku 2. mora se sastaviti u roku od šest godina od priopćenja ove Direktive.

4.   Kad se područje od značaja za Zajednicu usvoji u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2, dotična država članica ga određuje kao posebno područje očuvanja što je prije moguće, a najkasnije u roku od šest godina, ustanovljujući prioritete u svjetlu značaja tih područja za održavanje ili obnavljanje povoljnog stanja očuvanosti prirodnog stanišnog tipa iz Priloga I. ili vrste iz Priloga II. te koherentnosti mreže Natura 2000, u svjetlu prijetnji od pogoršanja ili uništenja kojima su ta područja izložena.

5.   Čim se područje uvrsti na popis naveden u trećoj točki stavka 2. podložan je odredbama članka 6. stavaka 2., 3. i 4.

Članak 5.

1.   U iznimnim slučajevima ako Komisija utvrdi da nacionalni popis naveden u članku 4. stavku 1. ne spominje područje u kojem se nalazi prioritetan prirodni stanišni tip ili prioritetna vrsta koje Komisija na temelju relevantnih i pouzdanih znanstvenih informacija smatra bitnim za održavanje tog prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili opstanak te prioritetne vrste, pokreće se postupak bilateralnih savjetovanja između te države članice i Komisije, s ciljem usporedbe znanstvenih podataka koje svaka od njih koristi.

2.   Ako po isteku razdoblja savjetovanja, koje ne može biti duže od šest mjeseci, spor ostane neriješen, Komisija Vijeću proslijeđuje prijedlog za odabir tog područja kao područja od značaja za Zajednicu.

3.   Vijeće, odlučujući jednoglasno, donosi odluku u roku od tri mjeseca od dana upućivanja prijedloga.

4.   Tijekom razdoblja savjetovanja i do donošenja odluke Vijeća, dotično područje je podložno odredbama članka 6. stavka 2.

Članak 6.

1.   Za posebna područja očuvanja, države članice utvrđuju potrebne mjere za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područjima ili integrirane u druge razvojne planove te odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima.

2.   Države članice poduzimaju odgovarajuće korake kako bi se u posebnim područjima očuvanja izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanje vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve ove Direktive.

3.   Svaki plan ili projekt koji nije izravno povezan s upravljanjem područjem ili potreban za njegovo upravljanje, ali bi na njega mogao imati značajan utjecaj, bilo pojedinačno bilo u kombinaciji s ostalim planovima ili projektima, predmet je ocjene prihvatljivosti utjecaja koje bi mogao imati na ta područje, s obzirom na ciljeve očuvanja područja. U svjetlu zaključaka procjene utjecaja na područje i sukladno odredbama stavka 4., nadležna tijela državne vlasti odobravaju plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnog područja te, ako je to potrebno, nakon dobivanja mišljenja od šire javnosti.

4.   Ako se, unatoč negativnoj procjeni utjecaja na područje i u nedostatku drugih pogodnih mogućnosti, plan ili projekt ipak moraju provesti zbog imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode, država članica poduzima sve kompenzacijske mjere kako bi osigurala zaštitu koherentnosti mreže Natura 2000. Ona Komisiju izvješćuje o usvojenim kompenzacijskim mjerama.

Kad se u određenom području nalazi prioritetni prirodni stanišni tip i/ili prioritetna vrsta, mogu se razmatrati samo ona pitanja koja se odnose na zdravlje ljudi ili javnu sigurnost, na korisne posljedice od primarnog značaja za okoliš ili, nastavno na mišljenje Komisije, na ostale imperativne razloge prevladavajućeg javnog interesa.

Članak 7.

Obveze koje proizlaze iz članka 6. stavaka 2., 3. i 4. ove Direktive zamjenjuju sve obveze koje proizlaze iz prve rečenice članka 4. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ u vezi područja klasificiranih na temelju članka 4. stavka 1. ili slično priznatih prema njezinom članku 4. stavku 2. od datuma provedbe ove Direktive ili datuma klasifikacije ili priznanja od strane države članice u skladu s Direktivom 79/409/EEZ, pod uvjetom da je potonji datum kasniji.

Članak 8.

1.   Usporedno s prijedlozima područja koji ispunjavaju uvjete da ih se odredi posebnim područjima očuvanja, u kojima se nalaze prioritetni prirodni stanišni tipovi i/ili prioritetne vrste, države članice prema potrebi Komisiji šalju svoje procjene u vezi sufinanciranja na razini Zajednice, koje smatraju potrebnim za ispunjenje obveza na temelju članka 6. stavka 1.

2.   Komisija, u dogovoru sa svakom od dotičnih država članica, utvrđuje za područja od značaja za Zajednicu za koje se traži sufinanciranje, one mjere koje su bitne za održavanje ili povrat u povoljno stanje očuvanosti prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i prioritetnih vrsta na dotičnim područjima, kao i ukupne troškove koji proizlaze iz tih mjera.

3.   Komisija, u dogovoru s dotičnim državama članicama, procjenjuje financiranje, uključujući i sufinanciranje, potrebno za primjenu mjera navedenih u stavku 2., uzimajući u obzir, između ostalog, zastupljenost prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i/ili prioritetnih vrsta na teritoriju države članice te opterećenja koja proizlaze iz tih mjera.

4.   Prema procjeni iz stavaka 2. i 3., Komisija usvaja, vodeći računa o raspoloživim financijskim sredstvima u okviru odgovarajućih instrumenata Zajednice i prema postupku utvrđenom u članku 21., akcijski okvir mjera rangiranih prema prioritetu koji obuhvaća sufinanciranje kad je područje određeno sukladno članku 4. stavku 4.

5.   Mjere koje nisu zadržane u akcijskom okviru zbog nedostatnih sredstava, kao i one koje su uključene u gore navedeni akcijski okvir, ali nisu dobile potrebno sufinanciranje ili su bile samo djelomično sufinancirane, ponovno se razmatraju u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21., u kontekstu revizije akcijskog okvira svake dvije godine, a države članice bi ih mogle odgoditi dok se ne provede takva revizija. Ova revizija prema potrebi uzima u obzir novo stanje dotičnog područja.

6.   Na područjima u kojima su mjere koje ovise o sufinanciranju odgođene, države članice se uzdržavaju od usvajanja bilo kakvih novih mjera koje bi mogle rezultirati pogoršanjem tih područja.

Članak 9.

Komisija, djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21., periodično ocjenjuje koliko Natura 2000 doprinosi postizanju ciljeva utvrđenih u člancima 2. i 3. U tom kontekstu, može se razmotriti deklasifikacija nekog posebnog područja očuvanja, tamo gdje to opravdavaju prirodne pojave primjećene kao rezultat nadzora predviđenog u članku 11.

Članak 10.

Države članice nastoje, gdje smatraju potrebnim, kod planiranja korištenja zemljišta i razvojne politike, a posebno s ciljem poboljšanja ekološke koherentnosti mreže Natura 2000, potaknuti upravljanje obilježjima krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru.

Takva su obilježja ona koja su, na temelju svoje linearne i kontinuirane strukture (poput obala rijeka ili tradicionalnih sustava za označivanje granica između polja) ili njihove funkcije povezivanja (kao što su jezerca ili šumarci), bitna za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta.

Članak 11.

Države članice provode nadzor nad stanjem očuvanosti prirodnih staništa i vrsta navedenih u članku 2, s posebnim osvrtom na prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste.

Zaštita vrsta

Članak 12.

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za uspostavu sustava stroge zaštite životinjskih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a) u njihovom prirodnom arealu, zabranjujući:

(a)

sve oblike namjernog hvatanja ili ubijanja primjeraka tih vrsta u divljini;

(b)

namjerno uznemiravanje tih vrsta, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije;

(c)

namjerno uništavanje ili uzimanje jaja iz divljine;

(d)

oštećivanje ili uništavanje lokaliteta za razmnožavanje ili odmor.

2.   Države članice zabranjuju držanje, prijevoz i prodaju ili razmjenu tih vrsta te ponudu na prodaju ili razmjenu primjeraka uzetih iz divljine, osim onih koji su zakonito uzeti prije provedbe ove Direktive.

3.   Zabrana iz stavka 1. točaka (a) i (b) i stavka 2. odnosi se na sve životne faze životinja na koje se ovaj članak primjenjuje.

4.   Države članice uspostavljaju sustav praćenja slučajnog hvatanja i ubijanja životinjskih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a). U svjetlu prikupljenih informacija, države članice poduzimaju podrobnija istraživanja ili mjere očuvanja kako bi se osiguralo da slučajno hvatanje i ubijanje nemaju značajan negativan utjecaj na dotične vrste.

Članak 13.

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi uspostavile sustav stroge zaštite biljnih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (b), zabranjujući:

(a)

namjerno branje, skupljanje, rezanje, vađenje s korijenom ili uništavanje takvih biljaka u njihovom prirodnom arealu u divljini;

(b)

držanje, prijevoz i prodaju ili razmjenu i nuđenje na prodaju ili razmjenu primjeraka takvih vrsta uzetih iz divljine, osim onih koje su zakonito uzeti prije provedbe ove Direktive.

2.   Zabrane iz stavka 1. točaka (a) i (b) odnose se na sve faze biološkog ciklusa biljaka na koje se ovaj članak primjenjuje.

Članak 14.

1.   Ako države članice, u svjetlu nadzora predviđenog u članku 11., smatraju potrebnim, poduzimaju mjere kako bi se osiguralo da uzimanje iz divljine primjeraka vrsta divlje faune i flore navedenih u Prilogu V. kao i njihovo iskorištavanje, bude u skladu s njihovim održavanjem u povoljnom stanju očuvanosti.

2.   Kad se ovakve mjere smatraju potrebnima, one uključuju nastavak nadzora predviđenog u članku 11. Takve mjere mogu posebno uključiti:

propise o pristupu određenoj imovini,

privremenu ili lokalnu zabranu uzimanja primjeraka iz divljine i iskorištavanja određenih populacija,

reguliranje razdoblja i/ili metoda uzimanja vrsta,

primjenu, kad se primjerci uzimaju, lovnih i ribolovnih pravila koja vode računa o očuvanju takvih populacija,

uspostavu sustava dozvola za uzimanje vrsta ili određivanje kvota,

reguliranje kupovine, prodaje, ponude na prodaju, držanja radi prodaje ili prijevoza radi prodaje vrsta,

uzgajanje u zatočeništvu životinjskih vrsta kao i umjetno razmnožavanje biljnih vrsta, pod strogo kontroliranim uvjetima, kako bi se smanjilo uzimanje vrsta iz divljine,

procjenu učinka usvojenih mjera.

Članak 15.

U pogledu hvatanja ili ubijanja vrsta divlje faune navedenih u Prilogu V., točki (a) i u slučajevima u kojima se u skladu s člankom 16. primjenjuju odstupanja u vezi uzimanja, hvatanja ili ubijanja vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a) države članice zabranjuju uporabu svih neselektivnih mjera koje bi mogle uzrokovati lokalni nestanak ili ozbiljno uznemiravanje populacija takvih vrsta, a posebno:

(a)

uporabu sredstava hvatanja i ubijanja navedenih u Prilogu VI. točki (a);

(b)

bilo kakav oblik hvatanja i ubijanja zbog načina prijevoza navedenih u Prilogu VI., točka (b).

Članak 16.

1.   Pod uvjetom da ne postoji zadovoljavajuća alternativa i da odstupanje ne šteti održavanju populacija dotičnih vrsta u povoljnom stanju očuvanosti u njihovom prirodnom arealu, države članice mogu odstupiti od odredaba članaka 12., 13., 14. i 15. točaka (a) i (b):

(a)

u interesu zaštite divlje faune i flore te očuvanja prirodnih staništa;

(b)

radi sprečavanja ozbiljne štete, posebno na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama te ostalim tipovima imovine;

(c)

u interesu javnog zdravlja i javne sigurnosti ili zbog ostalih imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih posljedica od primarnog značaja za okoliš;

(d)

za potrebe istraživanja i obrazovanja, repopulacije i reintrodukcije tih vrsta te za to potrebnih postupaka razmnožavanja, uključujući umjetno razmnožavanje biljaka;

(e)

kako bi dopustile, pod strogo nadziranim uvjetima, na selektivnoj osnovi i u ograničenom razmjeru, uzimanje ili držanje određenih primjeraka vrsta navedenih u Prilogu IV., u ograničenom broju koji utvrđuju nadležna državna tijela.

2.   Države članice Komisiji svake dvije godine dostavljaju izvješće, u obliku koji odredi odbor, o odstupanjima koja se primjenjuju u skladu sa stavkom 1. Komisija daje mišljenje o tim odstupanjima u roku od najviše 12 mjeseci nakon zaprimanja izvješća i obrazlaže ga odboru.

3.   Izvješćima se točno navode:

(a)

vrste koje su predmet odstupanja i razlog odstupanja, uključujući prirodu rizika, s, ako je to potrebno, osvrtom na neprihvaćene alternative i korištene znanstvene podatke;

(b)

sredstva, naprave ili metode dozvoljene za hvatanje ili ubijanje životinjskih vrsta i razlog njihove uporabe;

(c)

okolnosti kada su i gdje su takva odstupanja odobrena;

(d)

tijelo ovlašteno za proglašenje potrebnih uvjeta i provjeru njihovog poštivanja te za odlučivanje koja se sredstva, naprave ili metode mogu koristiti, u kojim granicama, čijim posredstvom, te koje osobe izvršavaju taj zadatak;

(e)

korištene mjere nadzora i dobiveni rezultati.

Informiranje

Članak 17.

1.   Svakih šest godina od datuma isteka razdoblja utvrđenog u članku 23., države članice izrađuju izvješće o provedbi poduzetih mjera u okviru ove Direktive. To izvješće posebno obuhvaća informacije u vezi mjera očuvanja navedenih u članku 6. stavku 1., kao i procjenu utjecaja tih mjera na stanje očuvanosti prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. te glavne rezultate nadzora iz članka 11. To se izvješće dostavlja Komisiji u obliku koji odredi odbor i dostupno je javnosti.

2.   Komisija priprema skupno izvješće utemeljeno na izvješćima iz stavka 1. To izvješće sadrži primjerenu ocjenu postignutog napretka, a posebno doprinosa mreže Natura 2000 postizanju ciljeva utvrđenih u članku 3. Nacrt dijela izvješća koji obuhvaća informacije koje je dala neka država članica upućuje se toj državi članici radi verifikacije. Nakon podnošenja odboru konačne verzije izvješća, Komisija ga objavljuje najkasnije u roku od dvije godine od zaprimanja izvješća navedenih u stavku 1. i prosljeđuje ga državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću te Gospodarskom i socijalnom odboru.

3.   Države članice mogu označiti područja određena na temelju ove Direktive putem obavijesti Zajednice koje s tim ciljem oblikuje odbor.

Istraživanje

Članak 18.

1.   Države članice i Komisija potiču potrebno istraživanje i znanstveni rad uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u članku 2. i obvezu iz članka 11. One razmjenjuju informacije radi primjerene koordinacije istraživanja koje se provodi na razini država članica i Zajednice.

2.   Posebna pozornost poklanja se znanstvenom radu koji je potreban za provedbu članaka 4. i 10., te se potiče prekogranična suradnja u istraživanju.

Postupak izmjene priloga

Članak 19.

Izmjene potrebne za prilagodbu priloga I., II., III., V. i VI. tehničkom i znanstvenom napretku, usvaja Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije.

Izmjene potrebne za prilagodbu Priloga IV. tehničkom i znanstvenom napretku usvaja Vijeće jednoglasno na prijedlog Komisije.

Odbor

Članak 20.

Komisiji pomaže odbor koji čine predstavnici država članica, a kojim predsjedava predstavnik Komisije.

Članak 21.

1.   Predstavnik Komisije odboru podnosi nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u vremenskom roku koji odredi predsjedatelj, ovisno o žurnosti pitanja. Mišljenje se donosi većinom, u skladu s člankom 148. stavkom 2. Ugovora o odlukama koje donosi Vijeće na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnikâ država članica unutar odbora ponderiraju se na način određen u spomenutom članku. Predsjedatelj ne glasuje.

2.   Komisija usvaja predviđene mjere ako su one u skladu s mišljenjem odbora.

Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora ili ako mišljenje nije doneseno, Komisija bez odgode podnosi Vijeću prijedlog u vezi mjera koje se trebaju poduzeti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Ako, po isteku tri mjeseca od dana upućivanja Vijeću, Vijeće nije donijelo odluku, predložene mjere usvaja Komisija.

Dopunske odredbe

Članak 22.

U provedbi odredaba ove Direktive, države članice:

(a)

proučavaju poželjnost reintrodukcije vrsta iz Priloga IV. koje su zavičajne na njihovom području, kada bi to moglo doprinijeti njihovom očuvanju, pod uvjetom da je istraživanje, koje je također uzelo u obzir iskustvo ostalih država članica ili drugih zemalja, ustanovilo da takva reintrodukcija učinkovito doprinosi ponovnom dovođenju vrsta u povoljno stanje očuvanosti i da se provodi tek nakon primjerenih konzultacija sa zainteresiranom javnosti;

(b)

osiguravaju da se namjerna introdukcija u divljinu svih vrsta koje nisu zavičajne na njihovom području uređuje tako da ona ne šteti prirodnim staništima unutar njihovog prirodnog areala niti divljoj zavičajnoj fauni i flori i, ako smatraju nužnim, zabranjuju takvu introdukciju. Rezultati poduzete procjene upućuju se odboru radi njegovog informiranja;

(c)

promiču obrazovanje i opće informiranje o potrebi zaštite vrsta divlje faune i flore i očuvanja njihovih staništa i prirodnih staništa.

Završne odredbe

Članak 23.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom, u razdoblju od dvije godine od dana njezina priopćenja. One o tome odmah obaviješćuju Komisiju.

2.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 24.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. svibnja 1992.

Za Vijeće

Predsjednik

Arlindo MARQUES CUNHA


(1)  SL C 247, 21.9.1988., str. 3. i

SL C 195, 3.8.1990., str. 1.

(2)  SL C 75, 20.3.1991., str. 12.

(3)  SL C 31, 6.2.1991., str. 25.

(4)  SL C 328, 7.12.1987., str. 1.

(5)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/244/EEZ (SL L 115, 8.5.1991., str. 41.).


PRILOG I.

PRIRODNI STANIŠNI TIPOVI OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE OČUVANJE ZAHTIJEVA ODREĐIVANJE POSEBNIH PODRUČJA OČUVANJA

Tumačenje

Šifra:

Hijerarhijska klasifikacija staništa izrađena u okviru Programa Corine (1) (Projekt Corine staništa) je referentna za ovaj Prilog. Većina prirodnih stanišnih tipova koji se navode popraćena je odgovarajućom šifrom Corine navedenom u Tehničkom priručniku, Svezak 1, str. 73-109, Corine/Biotope/89/2.2, 19. svibnja 1988., djelomično nadopunjenom 14. veljače 1989.

Znak „x” koji povezuje šifre označava kombinirane stanišne tipove, npr. 35.2 × 64.1 – Otvoreni pašnjak s vrstama rodova Corynephorus i Agrostis (35.2), u kombinaciji s kontinentalnim dinama (64.1).

Znak „*” označava prioritetne stanišne tipove.

OBALNA STANIŠTA I STANIŠTA S HALOFITIMA

Otvoreno more i područja pod utjecajem plime i oseke

11.25

Pješčana dna trajno prekrivena morem

11.34

* Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)

13.2

Estuariji

14.

Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke

21.

* Lagune

Velike plitke uvale i zaljevi

Grebeni

Podmorski „stupovi” u plitkom moru nastali istjecanjem plinova

Morski grebeni i strmci te šljunčane ili kamene plaže

17.2

Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima

17.3

Višegodišnja vegetacija kamenih obala

18.21

Vegetacijom obrasli morski grebeni i strmci atlantskih i baltičkih obala

18.22

Mediteranski grebeni i strmci (obrasli endemičnim svojtama roda Limonium spp.)

18.23

Vegetacijom obrasli morski grebeni i strmci makaronezijskih obala (s endemičnom florom)

Atlantske i kontinentalne slane močvare i slane livade

15.11

Muljevite i pjeskovite obale obrasle svojtama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

15.12

Sastojine roda Spartina (Spartinion)

15.13

Atlantske slane livade (Glauco-Puccinellietalia)

15.14

* Kontinentalne slane livade (Puccinellietalia distantis)

Mediteranske i termoatlantske slane močvare i slane livade

15.15

Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)

15.16

Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Arthrocnemetalia fruticosae)

15.17

Iberska halofilno-nitrofilna vegetacija grmova (Pegano-Salsoletea)

Slane i sadrene kontinentalne stepe

15.18

* Slane stepe (Limonietalia)

15.19

* Sadrene stepe (Gypsophiletalia)

OBALNE I KONTINENTALNE PJEŠČANE SIPINE

Morske dine atlantskih, sjevernomorskih i baltičkih obala

16.211

Obalne pomične sipine u nastajanju

16.212

Pomične priobalne sipine s vrstom Ammophila arenaria („bijele dine”)

16.221 do 16.227

* Nepomične sipine obrasle zaljastom vegetacijom („sive dine”)

16.221

Galio-Koelerion albescentis

16.222

Euphorbio-Helichrysion

16.223

Crucianellion maritimae

16.224

Euphorbia terracina

16.225

Mesombrion

16.226

Trifolio-Gerantietea sanguinei, Galio maritimi-Geranion sanguinei

16.227

Thero-Airion, Botrychio-Polygaletum, Tuberarion guttatae

16.23

* Dekalcificirane nepomične sipine s vrstom Empetrum nigrum

16.24

* EU-atlantske dekalcificirane nepomične sipine (Calluno-Ulicetea)

16.25

Sipine s vrstom Hippophaë rhamnoides

16.26

Sipine s vrstom Salix arenaria

16.29

Šumom obrasle sipine atlantskih obala

16.31 do 16.35

Vlažna uleknuća sipina

1.A

„Machairs” (* (prioritetne) u Irskoj)

Primorske sipine mediteranske obale

16.223

Nepomične sipine na plažama obrasle vegetacijom sveze Crucianellion maritimae

16.224

Sipine s vrstom Euphorbia terracina

16.228

Travnjaci reda Malcolmietalia na sipinama

16.229

Travnjaci na sipinama s jednogodišnjom vegetacijom reda Brachypodietalia

16.27

* Obalne vrištine s borovicom na sipinama (Juniperus spp.)

16.28

Vegetacija tvrdolisnih grmova reda na sipinama (Cisto-Lavenduletalia)

16.29 × 42.8

* Šumom prekrivene sipine s pinijom Pinus pinea i/ili primorskim borom Pinus pinaster

Stare i dekalcificirane kontinentalne dine

64.1 × 31.223

Suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i Genista

64.1 ×31.227

Suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i vrstom Empetrum nigrum

64.1 × 35.2

Kontinentalne sipine s otvorenim travnjacima i svojtama roda Corynephorus i Agrostis

SLATKOVODNA STANIŠTA

Stajaćice

22.11 × 22.31

Oligotrofne vode, koje sadrže vrlo malo minerala, u atlantskim pješčanim nizinama s amfibijskom vegetacijom: rodovi Lobelia, Littorelia i Isoetes

22.11 × 22.34

Oligotrofne vode koje sadrže vrlo malo minerala u pješčanim nizinama zapadnog Mediterana, sa svojtama roda Isoetes spp.

22.12 × (22.31 i 22.32)

Oligotrofne vode srednjeeuropskog i perialpinskog područja s amfibijskom vegetacijom: rodovi Litorella ili Isoetes ili jednogodišnja vegetacija na izloženim obalama (Nanocyperetalia)

22.12 × 22.44

Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim svojtama parožina Chara spp.

22.13

Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom sveze Hydrocharition ili Magnopotamion

22.14

Distrofična jezera

22.34

* Mediteranske povremene lokve

* Povremena krška jezera (Turloughs)

Tekućice

Dijelovi vodotoka s prirodnom i poluprirodnom dinamikom (manja, srednja i velika korita) gdje kvaliteta vode ne pokazuje značajna pogoršanja

24.221 i 24.222

Planinske rijeke i zeljasta vegetacija uz njihove obale

24.223

Drvenasta vegetacija s kebračem Myricaria germanica uz planinske rijeke

24.224

Drvenasta vegetacija sa sivkastom vrbom Salix eleagnos uz planinske rijeke

24.225

Mediteranski stalni riječni tokovi s vrstom Glaucium flavum

24.4

Plutajuća vegetacija žabnjaka nizinskih, submontanskih rijeka

24.52

Vegetacija sveze Chenopodion rubri submontanskih rijeka

24.53

Mediteranski stalni riječni tokovi s vegetacijom sveze Paspalo-Agrostidion zastirani sastojinama roda Salix i vrste Populus alba

Mediteranski povremeni riječni tokovi

VRIŠTINE UMJERENOG POJASA

31.11

Sjevernoatlantske vlažne vrištine s vrstom Erica tetralix

31.12

* Južnoatlantske vlažne vrištine s vrstom Erica ciliaris i Erica tetralix

31.2

*Suhe vrištine (svi podtipovi)

31.234

* Suhe obalne vrištine s vrstama Erica vagans i Ulex maritimus

31.3

* Endemske makaronezijske suhe vrištine

31.4

Planinske i predplaninske vrištine

31.5

* Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum)

31.622

Subarktičke grmolike sastojine vrba

31.7

Endemske oromediteranske vrištine sa štipavcem

TVRDOLISNE MAKIJE (MATORRAL)

Grmolike sastojine submediteranskog i umjerenog pojasa

31.82

Postojane sastojine s vrstom Buxus sempervirens na vapnenačkim kamenitim kosinama (Berberidion p.p.)

31.842

Planinske sastojine vrste Genista purgans

31.88

Sastojine obične borovice Juniperus communis na vapnenačkim vrištinama ili travnjacima

31.89

* Sastojine vrste Cistus palhinhae na primorskim vlažnim vrištinama (Junipero-Cistetum palhinhae)

Mediteranske šumolika tvrdolisna makija

32.131 do 32.135

Sastojine borovice

32.17

* Tvrdolisna makija sa svojtama roda Zyziphus

32.18

* Tvrdolisna makija s lovorom Laurus nobilis

Termomediteransko i predstepsko šipražje

32.216

Šikare lovora Laurus nobilis

32.217

Niske sastojine svojti roda Euphorbia uz grebene i strmce

32.22 do 32.26

Svi tipovi

Frigana

33.1

Frigane Astragalo-Plantaginetum subulatae

33.3

Frigane vrste Sarcopoterium spinosum

33.4

Sastojine na Kreti (Euphorbieto-Verbascion)

PRIRODNI I POLUPROIRODNI TRAVNJACI

Prirodni travnjaci

34.11

* Krški vapnenački travnjaci Kamenjarski (Alysso-Sedion albi)

34.12

* Suhi pješčani vapnenački travnjaci (Koelerion glaucae)

34.2

Travnjaci s velikim udjelom teških metala

36.314

Silikatni travnjaci vrste Festuca eskia u Pirinejima

36.32

Silikatni alpski i borealni travnjaci

36.36

Iberski travnjaci vrste Festuca indigesta

36.41 do 36.45

Planinski vapnenački travnjaci

36.5

Makaronezijski gorski travnjaci

Poluprirodni suhi travnjaci i grmoliki facijes

34.31 do 34.34

Na vapnenačkoj podlozi (Festuco-Brometalia)

(*važni lokaliteti za kaćune)

34.5

* Pseudostepe s travama i jednogodišnjim svojtama (Thero-Brachypodietea)

35.1

* Travnjaci tvrdače Nardus bogati vrstama na silikatnoj podlozi u brdskom pojasu (i brežuljkastom pojasu kontinentalne Europe)

Tvrdolisne šume s ispašom (deheze)

32.11

Deheze s vrstama Quercus suber i/ili Quercus ilex

Poluprirodne vlažne livade visokih zeleni

37.31

Livade beskoljenke Molinia na kredi i glini (Eu-Molinion)

37.4

Mediteranske livade visokih zeleni i sitova (Molinio-Holoschoenion)

37.7 i 37.8

Eutrofne visoke zeleni

Livade sveze Cnidion venosae podložne plavljenju

Mezofilni travnjaci

38.2

Nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

38.3

Brdske livade košanice (britanski tipovi s vrstom Geranium sylvaticum)

CRETOVI

Acidofilni cretovi sa svojtama roda Sphagnum

51.1

*Aktivni nadignuti cretovi

51.2

Degradirani nadignuti cretovi

(kod kojih je moguća prirodna obnova)

52.1 i 52.2

Kompleksni cretovi (*prioritetni samo ako su aktivni)

54.5

Prijelazni cretovi

54.6

Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)

Vapnenački bazofilni cretovi

53.3

* Bazofilni cretovi s vrstama Cladium mariscus i Carex davalliana

54.12

* Sedrotvorni izvori (Cratoneurion)

54.2

Bazofilni cretovi

54.3

* Planinske pionirske sastojine sveze Caricion bicoloris-atrofuscae

STJENOVITA STANIŠTA I ŠPILJE

Točila

61.1

Silikatna točila

61.2

Eutrična točila

61.3

Zapadnomediteranska i planinska termofilna točila

61.4

Točila Balkana

61.5

Srednjoeuropska silikatna točila

61.6

* Srednjoeuropska vapnenačka točila

Hazmofitska vegetacija kamenitih padina

62.1 i 62.1A

Vapnenački podtipovi

62.2

Silkatni podtipovi

62.3

Pionirska vegetacija površina stijena

62.4

* Vapnenačke ploče

Ostala staništa na stijenama

65.

Špilje i jame zatvorene za javnost

Polja lave i prirodne špilje/jame u lavi

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje

Stalni ledenjaci

ŠUME

Prirodna i doprirodna šumska vegetacija zavičajnih vrsta koja tvori šumske sastojine visokog drveća s tipičnim prizemnim slojem i zadovoljava sljedeće kriterije: rijetka je ili reliktna i/ili udomljuje vrste od interesa Zajednice

Šume europskog umjerenog pojasa

41.11

Bukove šume Luzulo-Fagetum

41.12

Bukove šume sa svojtama rodova Ilex i Taxus, bogate epifitima (Ilici-Fagenion)

41.13

Bukove šume Asperulo-Fagetum

41.15

Subalpske bukove šume sa svojtama roda Acer i planinskom kiselicom Rumex arifolius

41.16

Bukove šume na vapnenačkoj podlozi (Cephalanthero-Fagion)

41.24

Hrastovo-grabove šume Stellario-Carpinetum

41.26

Hrastovo-grabove šume Galio-Carpinetum

41.4

* Šume klanaca sveze Tilio-Acerion

41.51

Stare hrastove acidofilne šume s lužnjakom Quercus robur na pješčanim nizinama

41.53

Stare hrastove šume sa svojtama roda Ilex i Blechnum na Britanskim otocima

41.86

Šume vrste Fraxinus angustifolia

42.51

* Kaledonske šume

44.A1 do 44.A4

* Cretne šume

44.3

*Rezidualne aluvijalne šume (Alnion glutinoso-incanae)

44.4

Miješane šume hrasta, brijesta i jasena uz velike rijeke

Mediteranske listopadne šume

41.181

* Apeninske bukove šume s tisom Taxus i božikovinom Ilex

41.184

* Apeninske bukove šume s običnom jelom Abies alba i bukove šume s vrstom Abies nebrodensis

41.6

Galicijsko-portugalske hrastove šume s lužnjakom Quercus robur i vrstom Quercus pyrenaica

41.77

Šume vrste Quercus faginea (Iberski poluotok)

41.85

Šume vrste Quercus trojana (Italija i Grčka)

41.9

Šume pitomog kestena

41.1A × 42.17

Grčke bukove šume s vrstom Abies borisii-regis

41.1B

Šume vrste Quercus frainetto

42.A1

Šume vrsta roda Cupressus (Acero-Cupression)

44.17

Galerije bijele vrbe Salix alba i bijele topole Populus alba

44.52

Obalne sastojine na povremenim mediteranskim vodotocima s vrstom Rhododendron ponticum, svojtama roda Salix i drugima

44.7

Šume vrste Platanus orientalis (Platanion orientalis)

44.8

Termomediteranske priobalne galerije (Nerio- Tamaricetea) i priobalne galerije jugozapadnog dijela Iberskog poluotoka (Securinegion tinctoriae)

Mediteranske tvrdolisne šume

41.7C

Kretske šume vrste Quercus brachyphylla

45.1

Šume masline i rogača (Olea i Ceratonia)

45.2

Šume vrste Quercus suber

45.3

Vazdazelene šume česmine Quercus ilex

45.5

Šume vrste Quercus macrolepis

45.61 do 45.63

* Makaronezijske lovorolisne šume (Laurus, Ocotea)

45.7

* Šumarci palmi iz roda Phoenix

45.8

Šume božikovine Ilex aquifolium

Planinske i pretplaninske šume umjerenog pojasa

42.21 do 42.23

Acidofilne šume (Vaccinio-Piceetea)

42.31 i 42.32

Alpske šume ariša Larix decidua i/limbe Pinus cembra

42.4

Šume vrste Pinus uncinata (prioritetne kada rastu na sadri ili vapnencu)

Mediteranske brdske šume četinjača

42.14

* Šume obične jele Abies alba i smreke Picea excelsa na Apeninima

42.19

Šume vrste Abies pinsapo

42.61 do 42.66

* Mediteranske borove šume s endemičnim crnim borom

42.8

Mediteranske borove šume s endemičnim primorskim borom, uključujući Pinus mugo i Pinus leucodermis

42.9

Makaronezijske šume endemičnih borova

42.A2 do 42.A5 i 42.A8

* Endemične mediteranske šume sa svojtama roda Juniperus spp.

42.A6

* Šume s vrstom Tetraclinis articulata (Andaluzija)

42.A71 do 42.A73

* Šume tise Taxux baccata


(1)  Corine: Odluka Vijeća 85/338/EEZ od 27.6.1985. (SL L 176, 6.7.1985., str. 14).


PRILOG II.

ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE OČUVANJE ZAHTIJEVA ODREĐIVANJE POSEBNIH PODRUČJA OČUVANJA

Tumačenje

(a)

Prilog II. proizlazi iz Priloga I. radi uspostave konzistentne mreže posebnih područja očuvanja.

(b)

Vrste navedene u ovom Prilogu označene su:

imenom vrste ili podvrste, ili

skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije.

Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda označava sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.

(c)

Simboli

Zvjezdica (*) prije imena vrste označava prioritetnu vrstu.

Većina vrsta navedenih u ovom Prilogu također je navedena u Prilogu IV.

Ako se vrsta pojavljuje u ovom Prilogu, ali se ne pojavljuje u Prilogu IV. ili Prilogu V., nakon imena vrsta slijedi simbol (o); ako se vrsta koja se pojavljuje u ovom Prilogu također pojavljuje u Prilogu V., ali ne i u Prilogu IV., nakon njezinog imena slijedi simbol (V).

(a)    ŽIVOTINJE

KRALJEŽNJACI

SISAVCI

INSECTIVORA

Talpidae

Galemys pyrenaicus

CHIROPTERA

Rhinolophidae

 

Rhinolophus blasii

 

Rhinolophus euryale

 

Rhinolophus ferrumequinum

 

Rhinolophus hipposideros

 

Rhinolophus mehelyi

Vespertilionidae

 

Barbastella barbastellus

 

Miniopterus schreibersi

 

Myotis bechsteini

 

Myotis blythi

 

Myotis capaccinii

 

Myotis dasycneme

 

Myotis emarginatus

 

Myotis myotis

RODENTIA

Sciuridae

Spermophilus citellus

Castoridae

Castor fiber

Microtidae

 

Microtus cabrerae

 

*Microtus oeconomus arenicola

CARNIVORA

Canidae

*Canis lupus (samo španjolske populacije južno od Duera i grčke populacije južno od 39. paralele)

Ursidae

*Ursus arctos

Mustelidae

 

Lutra lutra

 

Mustela lutreola

Felidae

 

Lynx lynx

 

*Lynx pardina

Phocidae

 

Halichoerus grypus (V)

 

*Monachus monachus

 

Phoca vitulina (V)

ARTIODACTYLA

Cervidae

*Cervus elaphus corsicanus

Bovidae

 

Capra aegagrus (prirodne populacije)

 

*Capra pyrenaica pyrenaica

 

Ovis ammon musimon (prirodne populacije – Korzika i Sardinija)

 

Rupicapra rupicapra balcanica

 

*Rupicapra ornata

CETACEA

 

Tursiops truncatus

 

Phocoena phocoena

GMAZOVI

TESTUDINATA

Testudinidae

 

Testudo hermanni

 

Testudo graeca

 

Testudo marginata

Cheloniidae

*Caretta caretta

Emydidae

 

Emys orbicularis

 

Mauremys caspica

 

Mauremys leprosa

SAURIA

Lacertidae

 

Lacerta monticola

 

Lacerta schreiberi

 

Gallotia galloti insulanagae

 

*Gallotia simonyi

 

Podarcis lilfordi

 

Podarcis pityusensis

Scincidae

Chalcides occidentalis

Gekkonidae

Phyllodactylus europaeus

OPHIDIA

Colubridae

 

Elaphe quatuorlineata

 

Elaphe situla

Viperidae

 

*Vipera schweizeri

 

Vipera ursinii

VODOZEMCI

CAUDATA

Salamandridae

 

Chioglossa lusitanica

 

Mertensiella luschani

 

*Salamandra salamandra aurorae

 

Salamandrina terdigitata

 

Triturus cristatus

Proteidae

Proteus anguinus

Plethodontidae

 

Speleomantes ambrosii

 

Speleomantes flavus

 

Speleomantes genei

 

Speleomantes imperialis

 

Speleomantes supramontes

ANURA

Discoglossidae

 

Bombina bombina

 

Bombina variegata

 

Discoglossus jeanneae

 

Discoglossus montalentii

 

Discoglossus sardus

 

*Alytes muletensis

Ranidae

Rana latastei

Pelobatidae

*Pelobates fuscus insubricus

RIBE

PETROMYZONIFORMES

Petromyzonidae

 

Eudontomyzon spp. (o)

 

Lampetra fluviatilis (V)

 

Lampetra planeri (o)

 

Lethenteron zanandrai (V)

 

Petromyzon marinus (o)

ACIPENSERIFORMES

Acipenseridae

 

*Acipenser naccarii

 

*Acipenser sturio

ATHERINIFORMES

Cyprinodontidae

 

Aphanius iberus (o)

 

Aphanius fasciatus (o)

 

*Valencia hispanica

SALMONIFORMES

Salmonidae

 

Hucho hucho (natural populations) (V)

 

Salmo salar (only in fresh water) (V)

 

Salmo marmoradus (o)

 

Salmo macrostigma (o)

Coregonidae

*Coregonus oxyrhynchus (anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)

CYPRINIFORMES

Cyprinidae

 

Alburnus vulturius (o)

 

Alburnus albidus (o)

 

Anaecypris hispanica

 

Aspius aspius (o)

 

Barbus plebejus (V)

 

Barbus meridionalis (V)

 

Barbus capito (V)

 

Barbus comiza (V)

 

Chalcalburnus chalcoides (o)

 

Chondrostoma soetta (o)

 

Chondrostoma polylepis (o)

 

Chondrostoma genei (o)

 

Chondrostoma lusitanicum (o)

 

Chondrostoma toxostoma (o)

 

Gobio albipinnatus (o)

 

Gobio uranoscopus (o)

 

Iberocypris palaciosi (o)

 

*Ladigesocypris ghigii (o)

 

Leuciscus lucomonis (o)

 

Leuciscus souffia (o)

 

Phoxinellus spp. (o)

 

Rutilus pigus (o)

 

Rutilus rubilio (o)

 

Rutilus arcasii (o)

 

Rutilus macrolepidotus (o)

 

Rutilus lemmingii (o)

 

Rutilus friesii meidingeri (o)

 

Rutilus alburnoides (o)

 

Rhodeus sericeus amarus (o)

 

Scardinius graecus (o)

Cobitidae

 

Cobitis conspersa (o)

 

Cobitis larvata (o)

 

Cobitis trichonica (o)

 

Cobitis taenia (o)

 

Misgurnis fossilis (o)

 

Sabanejewia aurata (o)

PERCIFORMES

Percidae

 

Gymnocephalus schraetzer (V)

 

Zingel spp. [(o) osim Zingel asper i Zingel zingel (V)]

Gobiidae

 

Pomatoschistus canestrini (o)

 

Padogobius panizzai (o)

 

Padogobius nigricans (o)

CLUPEIFORMES

Clupeidae

Alosa spp. (V)

SCORPAENIFORMES

Cottidae

 

Cottus ferruginosus (o)

 

Cottus petiti (o)

 

Cottus gobio (o)

SILURIFORMES

Siluridae

Silurus aristotelis (V)

BESKRALJEŽNJACI

ČLANKONOŠCI

CRUSTACEA

Decapoda

Austropotamobius pallipes (V)

INSECTA

Coleoptera

 

Buprestis splendens

 

*Carabus olympiae

 

Cerambyx cerdo

 

Cucujus cinnaberinus

 

Dytiscus latissimus

 

Graphoderus bilineatus

 

Limoniscus violaceus (o)

 

Lucanus cervus (o)

 

Morimus funereus (o)

 

*Osmoderma eremita

 

*Rosalia alpina

Lepidoptera

 

*Callimorpha quadripunctata (o)

 

Coenonympha oedippus

 

Erebia calcaria

 

Erebia christi

 

Eriogaster catax

 

Euphydryas aurinia (o)

 

Graellsia isabellae (V)

 

Hypodryas maturna

 

Lycaena dispar

 

Maculinea nausithous

 

Maculinea teleius

 

Melanagria arge

 

Papilio hospiton

 

Plebicula golgus

Mantodea

Apteromantis aptera

Odonata

 

Coenagrion hylas (o)

 

Coenagrion mercuriale (o)

 

Cordulegaster trinacriae

 

Gomphus graslinii

 

Leucorrhina pectoralis

 

Lindenia tetraphylla

 

Macromia splendens

 

Ophiogomphus cecilia

 

Oxygastra curtisii

Orthoptera

Baetica ustulata

MEKUŠCI

GASTROPODA

 

Caseolus calculus

 

Caseolus commixta

 

Caseolus sphaerula

 

Discula leacockiana

 

Discula tabellata

 

Discus defloratus

 

Discus guerinianus

 

Elona quimperiana

 

Geomalacus maculosus

 

Geomitra moniziana

 

Helix subplicata

 

Leiostyla abbreviata

 

Leiostyla cassida

 

Leiostyla corneocostata

 

Leiostyla gibba

 

Leiostyla lamellosa

 

Vertigo angustior (o)

 

Vertigo genesii (o)

 

Vertigo geyeri (o)

 

Vertigo moulinsiana (o)

BIVALVIA

Unionoida

 

Margaritifera margaritifera (V)

 

Unio crassus

(b)    BILJKE

PTERIDOPHYTA

ASPLENIACEAE

Asplenium jahandiezii (Litard.) Rouy

BLECHNACEAE

Woodwardia radicans (L.) Sm.

DICKSONIACEAE

Culcita macrocarpa C. Presl

DRYOPTERIDACEAE

*Dryopteris corleyi Fraser-Jenk.

HYMENOPHYLLACEAE

Trichomanes speciosum Willd.

ISOETACEAE

 

Isoetes boryana Durieu

 

Isoetes malinverniana Ces. & De Not.

MARSILEACEAE

 

Marsilea batardae Launert

 

Marsilea quadrifolia L.

 

Marsilea strigosa Willd.

OPHIOGLOSSACEAE

 

Botrychium simplex Hitchc.

 

Ophioglossum polyphyllum A. Braun

GYMNOSPERMAE

PINACEAE

*Abies nebrodensis (Lojac.) Mattei

ANGIOSPERMAE

ALISMATACEAE

 

Caldesia parnassifolia (L.) Parl.

 

Luronium natans (L.) Raf.

AMARYLLIDACEAE

 

Leucojum nicaeense Ard.

 

Narcissus asturiensis (Jordan) Pugsley

 

Narcissus calcicola Mendonça

 

Narcissus cyclamineus DC.

 

Narcissus fernandesii G. Pedro

 

Narcissus humilis (Cav.) Traub

 

*Narcissus nevadensis Pugsley

 

Narcissus pseudonarcissus L.

 

subsp. nobilis (Haw.) A. Fernandes

 

Narcissus scaberulus Henriq.

 

Narcissus triandrus (Salisb.) D. A. Webb

 

subsp. capax (Salisb.) D. A. Webb.

 

Narcissus viridiflorus Schousboe

BORAGINACEAE

 

*Anchusa crispa Viv.

 

*Lithodora nitida (H. Ern) R. Fernandes

 

Myosotis lusitanica Schuster

 

Myosotis rehsteineri Wartm.

 

Myosotis retusifolia R. Afonso

 

Omphalodes kuzinskyana Willk.

 

*Omphalodes littoralis Lehm.

 

Solenanthus albanicus (Degen & al.) Degen & Baldacci

 

*Symphytum cycladense Pawl.

CAMPANULACEAE

 

Asyneuma giganteum (Boiss.) Bornm.

 

*Campanula sabatia De Not.

 

Jasione crispa (Pourret) Samp.

 

subsp. serpentinica Pinto da Silva

 

Jasione lusitanica A. DC.

CARYOPHYLLACEAE

 

*Arenaria nevadensis Boiss. & Reuter

 

Arenaria provincialis Chater & Halliday

 

Dianthus cintranus Boiss. & Reuter

 

subsp. cintranus Boiss. & Reuter

 

Dianthus marizii (Samp.) Samp.

 

Dianthus rupicola Biv.

 

*Gypsophila papillosa P. Porta

 

Herniaria algarvica Chaudri

 

Herniaria berlengiana (Chaudhri) Franco

 

*Herniaria latifolia Lapeyr.

 

subsp. litardierei gamis

 

Herniaria maritima Link

 

Moehringia tommasinii Marches.

 

Petrocoptis grandiflora Rothm.

 

Petrocoptis montsicciana O. Bolos & Rivas Mart.

 

Petrocoptis pseudoviscosa Fernandez Casas

 

Silene cintrana Rothm.

 

*Silene hicesiae Brullo & Signorello

 

Silene hifacensis Rouy ex Willk.

 

*Silene holzmanii Heldr. ex Boiss.

 

Silene longicilia (Brot.) Otth.

 

Silene mariana Pau

 

*Silene orphanidis Boiss.

 

*Silene rothmaleri Pinto da Silva

 

*Silene velutina Pourret ex Loisel.

CHENOPODIACEAE

 

*Bassia saxicola (Guss.) A. J. Scott

 

*Kochia saxicola Guss.

 

*Salicornia veneta Pignatti & Lausi

CISTACEAE

 

Cistus palhinhae Ingram

 

Halimium verticillatum (Brot.) Sennen

 

Helianthemum alypoides Losa & Rivas Goday

 

Helianthemum caput-felis Boiss.

 

*Tuberaria major (Willk.) Pinto da Silva & Roseira

COMPOSITAE

 

*Anthemis glaberrima (Rech. f.) Greuter

 

*Artemisia granatensis Boiss.

 

*Aster pyrenaeus Desf. ex DC.

 

*Aster sorrentinii (Tod) Lojac.

 

*Carduus myriacanthus Salzm. ex DC.

 

*Centaurea alba L.

 

subsp. heldreichii (Halacsy) Dostal

 

*Centaurea alba L.

 

subsp. princeps (Boiss. & Heldr.) Gugler

 

*Centaurea attica Nyman

 

subsp. megarensis (Halacsy & Hayek) Dostal

 

*Centaurea balearica J. D. Rodriguez

 

*Centaurea borjae Valdes-Berm. & Rivas Goday

 

*Centaurea citricolor Font Quer

 

Centaurea corymbosa Pourret

 

Centaurea gadorensis G. Bianca

 

*Centaurea horrida Badaro

 

*Centaurea kalambakensis Freyn & Sint.

 

Centaurea kartschiana Scop.

 

*Centaurea lactiflora Halacsy

 

Centaurea micrantha Hoffmanns. & Link

 

subsp. herminii (Rouy) Dostál

 

*Centaurea niederi Heldr.

 

*Centaurea peucedanifolia Boiss. & Orph.

 

*Centaurea pinnata Pau

 

Centaurea pulvinata (G. Bianca) G. Bianca

 

Centaurea rothmalerana (Arčnes) Dostál

 

Centaurea vicentina Mariz

 

*Crepis crocifolia Boiss. & Heldr.

 

Crepis granatensis (Willk.) B. Bianca & M. Cueto

 

Erigeron frigidus Boiss. ex DC.

 

Hymenostemma pseudanthemis (Kunze) Willd.

 

*Jurinea cyanoides (L.) Reichenb.

 

*Jurinea fontqueri Cuatrec.

 

*Lamyropsis microcephala (Moris) Dittrich & Greuter

 

Leontodon microcephalus (Boiss. ex DC.) Boiss.

 

Leontodon boryi Boiss.

 

*Leontodon siculus (Guss.) Finch & Sell

 

Leuzea longifolia Hoffmanns. & Link

 

Ligularia sibirica (L.) Cass.

 

Santolina impressa Hoffmanns. & Link

 

Santolina semidentata Hoffmanns. & Link

 

*Senecio elodes Boiss. ex DC.

 

Senecio nevadensis Boiss. & Reuter

CONVOLVULACEAE

 

*Convolvulus argyrothamnus Greuter

 

*Convolvulus Fernandes Pinto da Silva & Teles

CRUCIFERAE

 

Alyssum pyrenaicum Lapeyr.

 

Arabis sadina (Samp.) P. Cout.

 

*Biscutella neustriaca Bonnet

 

Biscutella vincentina (Samp.) Rothm.

 

Boleum asperum (Pers.) Desvaux

 

Brassica glabrescens Poldini

 

Brassica insularis Moris

 

*Brassica macrocarpa Guss.

 

Coincya cintrana (P. Cout.) Pinto da Silva

 

*Coincya rupestris Rouy

 

*Coronopus navasii Pau

 

Diplotaxis ibicensis (Pau) Gomez-Campo

 

*Diplotaxis siettiana Maire

 

Diplotaxis vicentina (P. Cout.) Rothm.

 

Erucastrum palustre (Pirona) Vis.

 

*Iberis arbuscula Runemark

 

Iberis procumbens Lange

 

subsp. microcarpa Franco & Pinto da Silva

 

*Ionopsidium acaule (Desf.) Reichenb.

 

Ionopsidium savianum (Caruel) Ball ex Arcang.

 

Sisymbrium cavanillesianum Valdes & Castroviejo

 

Sisymbrium supinum L.

CYPERACEAE

 

*Carex panormitana Guss.

 

Eleocharis carniolica Koch

DIOSCOREACEAE

*Borderea chouardii (Gaussen) Heslot

DROSERACEAE

Aldrovanda vesiculosa L.

EUPHORBIACEAE

 

*Euphorbia margalidiana Kuhbier & Lewejohann

 

Euphorbia transtagana Boiss.

GENTIANACEAE

 

*Centaurium rigualii Esteve Chueca

 

*Centaurium somedanum Lainz

 

Gentiana ligustica R. de Vilm. & Chopinet

 

Gentianella angelica (Pugsley) E. F. Warburg

GERANIACEAE

 

*Erodium astragaloides Boiss. & Reuter

 

Erodium paularense Fernandez-Gonzalez & Izco

 

*Erodium rupicola Boiss.

GRAMINEAE

 

Avenula hackelii (Henriq.) Holub

 

Bromus grossus Desf. ex DC.

 

Coleanthus subtilis (Tratt.) Seidl

 

Festuca brigantina (Markgr.-Dannenb.) Markgr.-Dannenb.

 

Festuca duriotagana Franco & R. Afonso

 

Festuca elegans Boiss.

 

Festuca henriquesii Hack.

 

Festuca sumilusitanica Franco & R. Afonso

 

Gaudinia hispanica Stace & Tutin

 

Holcus setiglumis Boiss. & Reuter

 

subsp. duriensis Pinto da Silva

 

Micropyropsis tuberosa Romero - Zarco & Cabezudo

 

Pseudarrhenatherum pallens (Link) J. Holub

 

Puccinellia pungens (Pau) Paunero

 

*Stipa austroitalica Martinovsky

 

*Stipa bavarica Martinovsky & H. Scholz

 

*Stipa veneta Moraldo

GROSSULARIACEAE

*Ribes sardum Martelli

HYPERICACEAE

*Hypericum aciferum (Greuter) N. K. B. Robson

JUNCACEAE

Juncus valvatus Link

LABIATAE

 

Dracocephalum austriacum L.

 

*Micromeria taygetea P. H. Davis

 

Nepeta dirphya (Boiss.) Heldr. ex Halacsy

 

*Nepeta sphaciotica P. H. Davis

 

Origanum dictamnus L.

 

Sideritis incana

 

subsp. glauca (Cav.) Malagarriga

 

Sideritis javalambrensis Pau

 

Sideritis serrata Cav. ex Lag.

 

Teucrium lepicephalum Pau

 

Teucrium turredanum Losa & Rivas Goday

 

*Thymus camphoratus Hoffmanns. & Link

 

Thymus carnosus Boiss.

 

*Thymus cephalotos L.

LEGUMINOSAE

 

Anthyllis hystrix Cardona, Contandr. & E. Sierra

 

*Astragalus algarbiensis Coss. ex Bunge

 

*Astragalus aquilanus Anzalone

 

Astragalus centralpinus Braun-Blanquet

 

*Astragalus maritimus Moris

 

Astragalus tremolsianus Pau

 

*Astragalus verrucosus Moris

 

*Cytisus aeolicus Guss. ex Lindl.

 

Genista dorycnifolia Font Quer

 

Genista holopetala (Fleischm. ex Koch) Baldacci

 

Melilotus segetalis (Brot.) Ser.

 

subsp. fallax Franco

 

*Ononis hackelii Lange

 

Trifolium saxatile All.

 

*Vicia bifoliolata J. D. Rodriguez

LENTIBULARIACEAE

Pinguicula nevadensis (Lindb.) Casper

LILIACEAE

 

Allium grosii Font Quer

 

*Androcymbium rechingeri Greuter

 

*Asphodelus bento-rainhae P. Silva

 

Hyacinthoides vicentina (Hoffmanns. & Link) Rothm.

 

*Muscari gussonei (Parl.) Tod.

LINACEAE

*Linum muelleri Moris

LYTHRACEAE

*Lythrum flexuosum Lag.

MALVACEAE

Kosteletzkya pentacarpos (L.) Ledeb.

NAJADACEAE

Najas flexilis (Willd.) Rostk. & W. L. Schmidt

ORCHIDACEAE

 

*Cephalanthera cucullata Boiss. & Heldr.

 

Cypripedium calceolus L.

 

Liparis loeselii (L.) Rich.

 

*Ophrys lunulata Parl.

PAEONIACEAE

 

Paeonia cambessedesii (Willk.) Willk.

 

Paeonia parnassica Tzanoudakis

 

Paeonia clusii F. C. Stern

 

subsp. rhodia (Stearn) Tzanoudakis

PALMAE

Phoenix theophrasti Greuter

PLANTAGINACEAE

 

Plantago algarbiensis Samp.

 

Plantago almogravensis Franco

PLUMBAGINACEAE

 

Armeria berlengensis Daveau

 

*Armeria helodes Martini & Pold

 

Armeria negleta Girard

 

Armeria pseudarmeria (Murray) Mansfeld

 

*Armeria rouyana Daveau

 

Armeria soleirolii (Duby) Godron

 

Armeria velutina Welv. ex Boiss. & Reuter

 

Limonium dodartii (Girard) O. Kuntze

 

subsp. lusitanicum (Daveau) Franco

 

*Limonium insulare (Beg. & Landi) Arrig. & Diana

 

Limonium lanceolatum (Hoffmanns. & Link) Franco

 

Limonium multiflorum Erben

 

*Limonium pseudolaetum Arrig. & Diana

 

*Limonium strictissimum (Salzmann) Arrig.

POLYGONACEAE

 

Polygonum praelongum Coode & Cullen

 

Rumex rupestris Le Gall

PRIMULACEAE

 

Androsace mathildae Levier

 

Androsace pyrenaica Lam.

 

*Primula apennina Widmer

 

Primula palinuri Petagna

 

Soldanella villosa Darracq.

RANUNCULACEAE

 

*Aconitum corsicum Gayer

 

Adonis distorta Ten.

 

Aquilegia bertolonii Schott

 

Aquilegia kitaibelii Schott

 

*Aquilegia pyrenaica D. C.

 

subsp. cazorlensis (Heywood) Galiano

 

*Consolida samia P. H. Davis

 

Pulsatilla patens (L.) Miller

 

*Ranunculus weyleri Mares

RESEDACEAE

*Reseda decursiva Forssk.

ROSACEAE

Potentilla delphinensis Gren. & Godron

RUBIACEAE

 

*Galium litorale Guss.

 

*Galium viridiflorum Boiss. & Reuter

SALICACEAE

Salix salvifolia Brot.

 

subsp. australis Franco

SANTALACEAE

Thesium ebracteatum Hayne

SAXIFRAGACEAE

 

Saxifraga berica (Beguinot) D. A. Webb

 

Saxifraga florulenta Moretti

 

Saxifraga hirculus L.

 

Saxifraga tombeanensis Boiss. ex Engl.

SCROPHULARIACEAE

 

Antirrhinum charidemi Lange

 

Chaenorrhinum serpyllifolium (Lange) Lange

 

subsp. lusitanicum R. Fernandes

 

*Euphrasia genargentea (Feoli) Diana

 

Euphrasia marchesettii Wettst. ex Marches.

 

Linaria algarviana Chav.

 

Linaria coutinhoi Valdés

 

*Linaria ficalhoana Rouy

 

Linaria flava (Poiret) Desf.

 

*Linaria hellenica Turrill

 

*Linaria ricardoi Cout.

 

*Linaria tursica B. Valdes & Cabezudo

 

Linaria tonzigii Lona

 

Odontites granatensis Boiss.

 

Verbascum litigiosum Samp.

 

Veronica micrantha Hoffmanns. & Link

 

*Veronica oetaea L.-A. Gustavson

SELAGINACEAE

*Globularia stygia Orph. ex Boiss.

SOLANACEAE

*Atropa baetica Willk.

THYMELAEACEAE

 

Daphne petraea Leybold

 

*Daphne rodriguezii Texidor

ULMACEAE

Zelkova abelicea (Lam.) Boiss.

UMBELLIFERAE

 

*Angelica heterocarpa Lloyd

 

Angelica palustris (Besser) Hoffm.

 

*Apium bermejoi Llorens

 

Apium repens (Jacq.) Lag.

 

Athamanta cortiana Ferrarini

 

*Bupleurum capillare Boiss. & Heldr.

 

*Bupleurum kakiskalae Greuter

 

Eryngium alpinum L.

 

*Eryngium viviparum Gay

 

*Laserpitium longiradium Boiss.

 

*Naufraga balearica Constans & Cannon

 

*Oenanthe conioides Lange

 

Petagnia saniculifolia Guss.

 

Rouya polygama (Desf.) Coincy

 

*Seseli intricatum Boiss.

 

Thorella verticillatinundata (Thore) Brig.

VALERIANACEAE

Centranthus trinervis (Viv.) Beguinot

VIOLACEAE

 

*Viola hispida Lam.

 

Viola jaubertiana Mares & Vigineix

Niže biljke

MAHOVINE

 

Bruchia vogesiaca Schwaegr. (o)

 

*Bryoerythrophyllum machadoanum (Sergio) M. Hill (o)

 

Buxbaumia viridis (Moug. ex Lam. & DC.) Brid. ex Moug. & Nestl. (o)

 

Dichelyma capillaceum (With.) Myr. (o)

 

Dicranum viride (Sull. & Lesq.) Lindb. (o)

 

Distichophyllum carinatum Dix. & Nich. (o)

 

Drepanocladus vernicosus (Mitt.) Warnst. (o)

 

Jungermannia handelii (Schiffn.) Amak. (o)

 

Mannia triandra (Scop.) Grolle (o)

 

*Marsupella profunda Lindb. (o)

 

Meesia longiseta Hedw. (o)

 

Nothothylas orbicularis (Schwein.) Sull. (o)

 

Orthotrichum rogeri Brid. (o)

 

Petalophyllum ralfsii Nees & Goot. ex Lehm. (o)

 

Riccia breidleri Jur. ex Steph. (o)

 

Riella helicophylla (Mont.) Hook. (o)

 

Scapania massolongi (K. Muell.) K. Muell. (o)

 

Sphagnum pylaisii Brid. (o)

 

Tayloria rudolphiana (Gasrov) B. & G. (o)

VRSTE ZA MAKARONEZIJU

PTERIDOPHYTA

HYMENOPHYLLACEAE

Hymenophyllum maderensis Gibby & Lovis

DRYOPTERIDACEAE

*Polystichum drepanum (Sw.) C. Presl.

ISOETACEAE

Isoetes azorica Durieu & Paiva

MARSILIACEAE

*Marsilea azorica Launert & Paiva

ANGIOSPERMAE

ASCLEPIADACEAE

 

Caralluma burchardii N. E. Brown

 

*Ceropegia chrysantha Svent.

BORAGINACEAE

 

Echium candicans L. fil.

 

*Echium gentianoides Webb & Coincy

 

Myosotis azorica H. C. Watson

 

Myosotis maritima Hochst. in Seub.

CAMPANULACEAE

 

*Azorina vidalii (H. C. Watson) Feer

 

Musschia aurea (L. f.) DC.

 

*Musschia wollastonii Lowe

CAPRIFOLIACEAE

*Sambucus palmensis Link

CARYOPHYLLACEAE

Spergularia azorica (Kindb.) Lebel

CELASTRACEAE

Maytenus umbellata (R. Br.) Mabb.

CHENOPODIACEAE

Beta patula Ait.

CISTACEAE

 

Cistus chinamadensis Banares & Romero

 

*Helianthemum bystropogophyllum Svent.

COMPOSITAE

 

Andryala crithmifolia Ait.

 

*Argyranthemum lidii Humphries

 

Argyranthemum thalassophylum (Svent.) Hump.

 

Argyranthemum winterii (Svent.) Humphries

 

*Atractylis arbuscula Svent. & Michaelis

 

Atractylis preauxiana Schultz.

 

Calendula maderensis DC.

 

Cheirolophus duranii (Burchard) Holub

 

Cheirolophus ghomerytus (Svent.) Holub

 

Cheirolophus junonianus (Svent.) Holub

 

Cheirolophus massonianus (Lowe) Hansen

 

Cirsium latifolium Lowe

 

Helichrysum gossypinum Webb

 

Helichrysum oligocephala (Svent. & Bzamw.)

 

*Lactuca watsoniana Trel.

 

*Onopordum nogalesii Svent.

 

*Onopordum carduelinum Bolle

 

*Pericallis hadrosoma Svent.

 

Phagnalon benettii Lowe

 

Stemmacantha cynaroides (Chr. Son. in Buch) Ditt

 

Sventenia bupleuroides Font Quer

 

*Tanacetum ptarmiciflorum Webb & Berth

CONVOLVULACEAE

 

*Convolvulus caput-medusae Lowe

 

*Convolvulus lopez-socasii Svent.

 

*Convolvulus massonii A. Dietr.

CRASSULACEAE

 

Aeonium gomeraense Praeger

 

Aeonium saundersii Bolle

 

Aichryson dumosum (Lowe) Praeg.

 

Monanthes wildpretii Banares & Scholz

 

Sedum brissemoretii Raymond-Hamet

CRUCIFERAE

 

*Crambe arborea Webb ex Christ

 

Crambe laevigata DC. ex Christ

 

*Crambe sventenii R. Petters ex Bramwell & Sund.

 

*Parolinia schizogynoides Svent.

 

Sinapidendron rupestre (Ait.) Lowe

CYPERACEAE

Carex malato-belizii Raymond

DIPSACACEAE

Scabiosa nitens Roemer & J. A. Schultes

ERICACEAE

Erica scoparia L.

 

subsp. azorica (Hochst.) D. A. Webb

EUPHORBIACEAE

 

*Euphorbia handiensis Burchard

 

Euphorbia lambii Svent.

 

Euphorbia stygiana H. C. Watson

GERANIACEAE

*Geranium maderense P. F. Yeo

GRAMINEAE

 

Deschampsia maderensis (Haeck. & Born.)

 

Phalaris maderensis (Menezes) Menezes

LABIATAE

 

*Sideritis cystosiphon Svent.

 

*Sideritis discolor (Webb ex de Noe) Bolle

 

Sideritis infernalis Bolle

 

Sideritis marmorea Bolle

 

Teucrium abutiloides L’Hér

 

Teucrium betonicum L’Hér

LEGUMINOSAE

 

*Anagyris latifolia Brouss. ex Willd.

 

Anthyllis lemanniana Lowe

 

*Dorycnium spectabile Webb & Berthel

 

*Lotus azoricus P. W. Ball

 

Lotus callis-viridis D. Bramwell & D. H. Davis

 

*Lotus kunkelii (E. Chueca) D. Bramwell & al.

 

*Teline rosmarinifolia Webb & Berthel.

 

*Teline salsoloides Arco & Acebes.

 

Vicia dennesiana H. C. Watson

LILIACEAE

 

*Androcymbium psammophilum Svent.

 

Scilla maderensis Menezes

 

Semele maderensis Costa

LORANTHACEAE

Arceuthobium azoricum Wiens & Hawksw

MYRICACEAE

*Myrica rivas-martinezii Santos.

OLEACEAE

 

Jasminum azoricum L.

 

Picconia azorica (Tutin) Knobl.

ORCHIDACEAE

Goodyera macrophylla Lowe

PITTOSPORACEAE

*Pittosporum coriaceum Dryand. ex Ait.

PLANTAGINACEAE

Plantago malato-belizii Lawalree

PLUMBAGINACEAE

 

*Limonium arborescens (Brouss.) Kuntze

 

Limonium dendroides Svent.

 

*Limonium spectabile (Svent.) Kunkel & Sunding

 

*Limonium sventenii Santos & Fernandez Galvan

POLYGONACEAE

Rumex azoricus Rech. fil.

RHAMNACEAE

Frangula azorica Tutin

ROSACEAE

 

*Bencomia brachystachya Svent.

 

Bencomia sphaerocarpa Svent.

 

*Chamaemeles coriacea Lindl.

 

Dendriopterium pulidoi Svent.

 

Marcetella maderensis (Born.) Svent.

 

Prunus lusitanica L.

 

subsp. azorica (Mouillef.) Franco

 

Sorbus maderensis (Lowe) Docle

SANTALACEAE

Kunkeliella subsucculenta Kammer

SCROPHULARIACEAE

 

*Euphrasia azorica Wats

 

Euphrasia grandiflora Hochst. ex Seub.

 

*Isoplexis chalcantha Svent. & O’Shanahan

 

Isoplexis isabelliana (Webb & Berthel.) Masferrer

 

Odontites holliana (Lowe) Benth.

 

Sibthorpia peregrina L.

SELAGINACEAE

 

*Globularia ascanii D. Bramwell & Kunkel

 

*Globularia sarcophylla Svent.

SOLANACEAE

*Solanum lidii Sunding

UMBELLIFERAE

 

Ammi trifoliatum (H. C. Watson) Trelease

 

Bupleurum handiense (Bolle) Kunkel

 

Chaerophyllum azoricum Trelease

 

Ferula latipinna Santos

 

Melanoselinum decipiens (Schrader & Wendl.) Hoffm.

 

Monizia edulis Lowe

 

Oenanthe divaricata (R. Br.) Mabb.

 

Sanicula azorica Guthnick ex Seub.

VIOLACEAE

Viola paradoxa Lowe

Niže biljke

MAHOVINE

 

*Echinodium spinosum (Mitt.) Jur. (o)

 

*Thamnobryum fernandesii Sergio (o)


PRILOG III.

KRITERIJI ZA ODABIR PODRUČJA POGODNIH ZA ODREĐIVANJE KAO PODRUČJA OD ZNAČAJA ZA ZAJEDNICU I ODREĐENIH KAO POSEBNA PODRUČJA OČUVANJA

FAZA 1:   Procjena na nacionalnoj razini relativnog značaja područja za svaki prirodni stanišni tip iz Priloga I. i za svaku vrstu iz Priloga II. (uključujući prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste)

A.   Kriteriji procjene područja za određen prirodni stanišni tip iz Priloga I.

(a)

Stupanj reprezentativnosti stanišnog tipa na području.

(b)

Površina područja pokrivena prirodnim stanišnim tipom u odnosu na ukupnu površinu pokrivenu tim prirodnim stanišnim tipom na nacionalnom teritoriju.

(c)

Stupanj očuvanosti strukture i funkcija dotičnog prirodnog stanišnog tipa te mogućnosti obnove.

(d)

Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje dotičnog prirodnog stanišnog tipa.

B.   Kriteriji za procjenu područja za određenu vrstu iz Priloga II.

(a)

Veličina i gustoća populacije vrsta koje su prisutne na području u odnosu na populacije prisutne na nacionalnom teritoriju.

(b)

Stupanj očuvanosti stanišnih obilježja koja su značajna za dotične vrste i mogućnosti obnove.

(c)

Stupanj izoliranosti populacije koja je prisutna na području u odnosu na prirodnu rasprostranjenost vrsta.

(d)

Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje dotične vrste.

C.   Na temelju tih kriterija, države članice klasificiraju područja koje predlažu u nacionalan popis područja pogodnih za određivanje kao područja od značaja za Zajednicu, sukladno njihovoj relativnoj vrijednosti za očuvanje svakog prirodnog stanišnog tipa iz Priloga I. ili svake vrste iz Priloga II.

D.   Taj popis navodi područja koji sadrže prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste, a koje su države članice odabrale na temelju gore navedenih kriterija pod A i B.

FAZA 2:   Procjena područja uključenih na nacionalne popise u smislu značaja za Zajednicu

1.   Sva područja koje su odredile države članice u fazi 1, a koja sadrže prioritetne prirodne stanišne tipove i/ili vrsta smatraju se područjima od značaja za Zajednicu.

2.   Procjena značaja ostalih područja na popisima država članica za Zajednicu, to jest njihov doprinos održavanju ili ponovnoj uspostavi povoljnog stanja očuvanosti prirodnog staništa iz Priloga I. ili vrste iz Priloga II. i/ili koherentnosti mreže Natura 2000 uzima u obzir sljedeće kriterije:

(a)

relativnu vrijednost područja na nacionalnoj razini;

(b)

geografski smještaj područja u odnosu na migratorne rute vrsta iz Priloga II. te da li on pripada neprekinutom ekosustavu smještenom s obje strane jedne ili više unutarnjih granica Zajednice;

(c)

ukupna površina područja;

(d)

broj prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. prisutnih na području;

(e)

globalna ekološka vrijednost područja za dotične biogeografske regije i/ili za cijelo područje navedeno u članku 2, u pogledu karakterističnog ili jedinstvenog izgleda njegovih obilježja i načina na koji su povezani.


PRILOG IV.

ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD ZNAČAJA ZA ZAJEDNICU I KOJIMA JE POTREBNA STROGA ZAŠTITA

Vrste navedene u ovom Prilogu označene su:

imenom vrste ili podvrste, ili

skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije.

Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda određuje sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.

(a)    ŽIVOTINJE

KRALJEŽNJACI

SISAVCI

INSECTIVORA

Erinaceidae

Erinaceus algirus

Soricidae

Crocidura canariensis

Talpidae

Galemys pyrenaicus

MICROCHIROPTERA

sve vrste

RODENTIA

Gliridae

Sve vrste osim Glis glis i Eliomys quercinus

Sciuridae

 

Citellus citellus

 

Sciurus anomalus

Castoridae

Castor fiber

Cricetidae

Cricetus cricetus

Microtidae

 

Microtus cabrerae

 

Microtus oeconomus arenicola

Zapodidae

Sicista betulina

Hystricidae

Hystrix cristata

CARNIVORA

Canidae

Canis lupus (osim španjolskih populacija sjeverno od Duera i grčkih populacija sjeverno od 39. paralele)

Ursidae

Ursus arctos

Mustelidae

 

Lutra lutra

 

Mustela lutreola

Felidae

 

Felis silvestris

 

Lynx lynx

 

Lynx pardina

Phocidae

Monachus monachus

ARTIODACTYLA

Cervidae

Cervus elaphus corsicanus

Bovidae

 

Capra aegagrus (prirodne populacije)

 

Capra pyrenaica pyrenaica

 

Ovis ammon musimon (prirodne populacije – Korzika i Sardinija)

 

Rupicapra rupicapra balcanica

 

Rupicapra ornata

CETACEA

sve vrste

GMAZOVI

TESTUDINATA

Testudinidae

 

Testudo hermanni

 

Testudo graeca

 

Testudo marginata

Cheloniidae

 

Caretta caretta

 

Chelonia mydas

 

Lepidochelys kempii

 

Eretmochelys imbricata

Dermochelyidae

Dermochelys coriacea

Emydidae

 

Emys orbicularis

 

Mauremys caspica

 

Mauremys leprosa

SAURIA

Lacertidae

 

Algyroides fitzingeri

 

Algyroides marchi

 

Algyroides moreoticus

 

Algyroides nigropunctatus

 

Lacerta agilis

 

Lacerta bedriagae

 

Lacerta danfordi

 

Lacerta dugesi

 

Lacerta graeca

 

Lacerta horvathi

 

Lacerta monticola

 

Lacerta schreiberi

 

Lacerta trilineata

 

Lacerta viridis

 

Gallotia atlantica

 

Gallotia galloti

 

Gallotia galloti insulanagae

 

Gallotia simonyi

 

Gallotia stehlini

 

Ophisops elegans

 

Podarcis erhardii

 

Podarcis filfolensis

 

Podarcis hispanica atrata

 

Podarcis lilfordi

 

Podarcis melisellensis

 

Podarcis milensis

 

Podarcis muralis

 

Podarcis peloponnesiaca

 

Podarcis pityusensis

 

Podarcis sicula

 

Podarcis taurica

 

Podarcis tiliguerta

 

Podarcis wagleriana

Scincidae

 

Ablepharus kitaibelli

 

Chalcides bedriagai

 

Chalcides occidentalis

 

Chalcides ocellatus

 

Chalcides sexlineatus

 

Chalcides viridianus

 

Ophiomorus punctatissimus

Gekkonidae

 

Cyrtopodion kotschyi

 

Phyllodactylus europaeus

 

Tarentola angustimentalis

 

Tarentola boettgeri

 

Tarentola delalandii

 

Tarentola gomerensis

Agamidae

Stellio stellio

Chamaeleontidae

Chamaeleo chamaeleon

Anguidae

Ophisaurus apodus

OPHIDIA

Colubridae

 

Coluber caspius

 

Coluber hippocrepis

 

Coluber jugularis

 

Coluber laurenti

 

Coluber najadum

 

Coluber nummifer

 

Coluber viridiflavus

 

Coronella austriaca

 

Eirenis modesta

 

Elaphe longissima

 

Elaphe quatuorlineata

 

Elaphe situla

 

Natrix natrix cetti

 

Natrix natrix corsa

 

Natrix tessellata

 

Telescopus falax

Viperidae

 

Vipera ammodytes

 

Vipera schweizeri

 

Vipera seoanni (osim španjolskih populacija)

 

Vipera ursinii

 

Vipera xanthina

Boidae

Eryx jaculus

VODOZEMCI

CAUDATA

Salamandridae

 

Chioglossa lusitanica

 

Euproctus asper

 

Euproctus montanus

 

Euproctus platycephalus

 

Salamandra atra

 

Salamandra aurorae

 

Salamandra lanzai

 

Salamandra luschani

 

Salamandrina terdigitata

 

Triturus carnifex

 

Triturus cristatus

 

Triturus italicus

 

Triturus karelinii

 

Triturus marmoratus

Proteidae

Proteus anguinus

Plethodontidae

 

Speleomantes ambrosii

 

Speleomantes flavus

 

Speleomantes genei

 

Speleomantes imperialis

 

Speleomantes italicus

 

Speleomantes supramontes

ANURA

Discoglossidae

 

Bombina bombina

 

Bombina variegata

 

Discoglossus galganoi

 

Discoglossus jeanneae

 

Discoglossus montalentii

 

Discoglossus pictus

 

Discoglossus sardus

 

Alytes cisternasii

 

Alytes muletensis

 

Alytes obstetricans

Ranidae

 

Rana arvalis

 

Rana dalmatina

 

Rana graeca

 

Rana iberica

 

Rana italica

 

Rana latastei

 

Rana lessonae

Pelobatidae

 

Pelobates cultripes

 

Pelobates fuscus

 

Pelobates syriacus

Bufonidae

 

Bufo calamita

 

Bufo viridis

Hylidae

 

Hyla arborea

 

Hyla meridionalis

 

Hyla sarda

RIBE

ACIPENSERIFORMES

Acipenseridae

 

Acipenser naccarii

 

Acipenser sturio

ATHERINIFORMES

Cyprinodontidae

Valencia hispanica

CYPRINIFORMES

Cyprinidae

Anaecypris hispanica

PERCIFORMES

Percidae

Zingel asper

SALMONIFORMES

Coregonidae

Coregonus oxyrhynchus (anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)

BESKRALJEŽNJACI

ČLANKONOŠCI

INSECTA

Coleoptera

 

Buprestis splendens

 

Carabus olympiae

 

Cerambyx cerdo

 

Cucujus cinnaberinus

 

Dytiscus latissimus

 

Graphoderus bilineatus

 

Osmoderma eremita

 

Rosalia alpina

Lepidoptera

 

Apatura metis

 

Coenonympha hero

 

Coenonympha oedippus

 

Erebia calcaria

 

Erebia christi

 

Erebia sudetica

 

Eriogaster catax

 

Fabriciana elisa

 

Hypodryas maturna

 

Hyles hippophaes

 

Lopinga achine

 

Lycaena dispar

 

Maculinea arion

 

Maculinea nausithous

 

Maculinea teleius

 

Melanagria arge

 

Papilio alexanor

 

Papilio hospiton

 

Parnassius apollo

 

Parnassius mnemosyne

 

Plebicula golgus

 

Proserpinus proserpina

 

Zerynthia polyxena

Mantodea

Apteromantis aptera

Odonata

 

Aeshna viridis

 

Cordulegaster trinacriae

 

Gomphus graslinii

 

Leucorrhina albifrons

 

Leucorrhina caudalis

 

Leucorrhina pectoralis

 

Lindenia tetraphylla

 

Macromia splendens

 

Ophiogomphus cecilia

 

Oxygastra curtisii

 

Stylurus flavipes

 

Sympecma braueri

Orthoptera

 

Baetica ustulata

 

Saga pedo

ARACHNIDA

Araneae

Macrothele calpeiana

MEKUŠCI

GASTROPODA

Prosobranchia

Patella feruginea

Stylommatophora

 

Caseolus calculus

 

Caseolus commixta

 

Caseolus sphaerula

 

Discula leacockiana

 

Discula tabellata

 

Discula testudinalis

 

Discula turricula

 

Discus defloratus

 

Discus guerinianus

 

Elona quimperiana

 

Geomalacus maculosus

 

Geomitra moniziana

 

Helix subplicata

 

Leiostyla abbreviata

 

Leiostyla cassida

 

Leiostyla corneocostata

 

Leiostyla gibba

 

Leiostyla lamellosa

BIVALVIA

Anisomyaria

 

Lithophaga lithophaga

 

Pinna nobilis

Unionoida

 

Margaritifera auricularia

 

Unio crassus

ECHINODERMATA

Echinoidea

Centrostephanus longispinus

(b)    BILJKE

Prilog IV., točka (b) sadrži sve biljne vrste navedene u Prilogu II., točki (b) (1) uz dolje navedene

PTERIDOPHYTA

ASPLENIACEAE

Asplenium hemionitis L.

ANGIOSPERMAE

AGAVACEAE

Dracaena draco (L.) L.

AMARYLLIDACEAE

 

Narcissus longispathus Pugsley

 

Narcissus triandrus L.

BERBERIDACEAE

Berberis maderensis Lowe

CAMPANULACEAE

 

Campanula morettiana Reichenb.

 

Physoplexis comosa (L.) Schur.

CARYOPHYLLACEAE

Moehringia fontqueri Pau

COMPOSITAE

 

Argyranthemum pinnatifidum (L.f.) Lowe

 

subsp. succulentum (Lowe) C. J. Humphries

 

Helichrysum sibthorpii Rouy

 

Picris willkommii (Schultz Bip.) Nyman

 

Santolina elegans Boiss. ex DC.

 

Senecio caespitosus Brot.

 

Senecio lagascanus DC.

 

subsp. lusitanicus (P. Cout.) Pinto da Silva

 

Wagenitzia lancifolia (Sieber ex Sprengel) Dostal

CRUCIFERAE

Murbeckiella sousae Rothm.

EUPHORBIACEAE

Euphorbia nevadensis Boiss. & Reuter

GESNERIACEAE

 

Jankaea heldreichii (Boiss.) Boiss.

 

Ramonda serbica Pancic

IRIDACEAE

 

Crocus etruscus Parl.

 

Iris boissieri Henriq.

 

Iris marisca Ricci & Colasante

LABIATAE

 

Rosmarinus tomentosus Huber-Morath & Maire

 

Teucrium charidemi Sandwith

 

Thymus capitellatus Hoffmanns. & Link

 

Thymus villosus L.

 

subsp. villosus L.

LILIACEAE

 

Androcymbium europeum (Lange) K. Richter

 

Bellevalia hackelli Freyn

 

Colchicum corsicum Baker

 

Colchicum cousturieri Greuter

 

Fritillaria conica Rix

 

Fritillaria drenovskii Dogen & Stoy.

 

Fritillaria gussichiae (Degen & Doerfler) Rix

 

Fritillaria obliqua Ker-Gawl.

 

Fritillaria rhodocanakis Orph. ex Baker

 

Ornithogalum reverchonii Degen & Herv.-Bass.

 

Scilla beirana Samp.

 

Scilla odorata Link

ORCHIDACEAE

 

Ophrys argolica Fleischm.

 

Orchis scopulorum Simsmerh.

 

Spiranthes aestivalis (Poiret) L. C. M. Richard

PRIMULACEAE

 

Androsace cylindrica DC.

 

Primula glaucescens Moretti

 

Primula spectabilis Tratt.

RANUNCULACEAE

Aquilegia alpina L.

SAPOTACEAE

Sideroxylon marmulano Banks ex Lowe

SAXIFRAGACEAE

 

Saxifraga cintrana Kuzinsky ex Willk.

 

Saxifraga portosanctana Boiss.

 

Saxifraga presolanensis Engl.

 

Saxifraga valdensis DC.

 

Saxifraga vayredana Luizet

SCROPHULARIACEAE

 

Antirrhinum lopesianum Rothm.

 

Lindernia procumbens (Krocker) Philcox

SOLANACEAE

Mandragora officinarum L.

THYMELAEACEAE

Thymelaea broterana P. Cout.

UMBELLIFERAE

Bunium brevifolium Lowe

VIOLACEAE

 

Viola athois W. Becker

 

Viola cazorlensis Gandoger

 

Viola delphinantha Boiss.


(1)  Osim Briophyta iz Priloga II, točke (b).


PRILOG V.

ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE UZIMANJE U DIVLJINI I ISKORIŠTAVANJE MOŽE BITI PODLOŽNO MJERAMA UPRAVLJANJA

Vrste navedene u ovom Prilogu označavaju se:

imenom vrste ili podvrste, ili

skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije.

Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda određuje sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.

(a)    ŽIVOTINJE

KRALJEŽNJACI

SISAVCI

CARNIVORA

Canidae

 

Canis aureus

 

Canis lupus (španjolske populacije sjeverno od Duera i Grčke populacije sjeverno od 39. paralele)

Mustelidae

 

Martes martes

 

Mustela putorius

Phocidae

sve vrste koje nisu navedene u Prilogu IV.

Viverridae

 

Genetta genetta

 

Herpestes ichneumon

DUPLICIDENTATA

Leporidae

Lepus timidus

ARTIODACTYLA

Bovidae

 

Capra ibex

 

Capra pyrenaica (osim Capra pyrenaica pyrenaica)

 

Rupicapra rupicapra (osim Rupicapra rupicapra balcanica i Rupicapra ornata)

VODOZEMCI

ANURA

Ranidae

 

Rana esculenta

 

Rana perezi

 

Rana ridibunda

 

Rana temporaria

RIBE

PETROMYZONIFORMES

Petromyzonidae

 

Lampetra fluviatilis

 

Lethenteron zanandrai

ACIPENSERIFORMES

Acipenseridae

sve vrste koje nisu navedene u Prilogu IV.

SALMONIFORMES

Salmonidae

 

Thymallus thymallus

 

Coregonus spp. (osim Coregonus oxyrhynchus – anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)

 

Hucho hucho

 

Salmo salar (samo u slatkim vodama)

Cyprinidae

Barbus spp.

PERCIFORMES

Percidae

 

Gymnocephalus schraetzer

 

Zingel zingel

CLUPEIFORMES

Clupeidae

Alosa spp.

SILURIFORMES

Siluridae

Silurus aristotelis

BESKRALJEŽNJACI

COELENTERATA

CNIDARIA

Corallium rubrum

MEKUŠCI

GASTROPODA - STYLOMMATOPHORA

Helicidae

Helix pomatia

BIVALVIA - UNIONOIDA

Margaritiferidae

Margaritifera margaritifera

Unionidae

 

Microcondylaea compressa

 

Unio elongatulus

ANNELIDA

HIRUDINOIDEA - ARHYNCHOBDELLAE

Hirudinidae

Hirudo medicinalis

ČLANKONOŠCI

CRUSTACEA - DECAPODA

Astacidae

 

Astacus astacus

 

Austropotamobius pallipes

 

Austropotamobius torrentium

Scyllaridae

Scyllarides latus

INSECTA - LEPIDOPTERA

Saturniidae

Graellsia isabellae

(b)    BILJKE

ALGE

RHODOPHYTA

CORALLINACEAE

 

Lithothamnium coralloides Crouan frat.

 

Phymatholithon calcareum (Poll.) Adey & McKibbin

LIŠAJEVI

CLADONIACEAE

Cladonia L. subgenus Cladina (Nyl.) Vain.

MAHOVINE

MUSCI

LEUCOBRYACEAE

Leucobryum glaucum (Hedw.) Ĺngstr.

SPHAGNACEAE

Sphagnum L. spp. (osim Sphagnum pylasii Brid.)

PTERIDOPHYTA

Lycopodium spp.

ANGIOSPERMAE

AMARYLLIDACEAE

 

Galanthus nivalis L.

 

Narcissus bulbocodium L.

 

Narcissus juncifolius Lagasca

COMPOSITAE

 

Arnica montana L.

 

Artemisia eriantha Ten

 

Artemisia genipi Weber

 

Doronicum plantagineum L.

 

subsp. tournefortii (Rouy) P. Cout.

CRUCIFERAE

 

Alyssum pintadasilvae Dudley.

 

Malcolmia lacera (L.) DC.

 

subsp. graccilima (Samp.) Franco

 

Murbeckiella pinnatifida (Lam.) Rothm.

 

subsp. herminii (Rivas-Martinez) Greuter & Burdet

GENTIANACEAE

Gentiana lutea L.

IRIDACEAE

Iris lusitanica Ker-Gawler

LABIATAE

Teucrium salviastrum Schreber

 

subsp. salviastrum Schreber

LEGUMINOSAE

 

Anthyllis lusitanica Cullen & Pinto da Silva

 

Dorycnium pentaphyllum Scop.

 

subsp. transmontana Franco

 

Ulex densus Welw. ex Webb.

LILIACEAE

 

Lilium rubrum Lmk

 

Ruscus aculeatus L.

PLUMBAGINACEAE

Armeria sampaio (Bernis) Nieto Feliner

ROSACEAE

Rubus genevieri Boreau

 

subsp. herminii (Samp.) P. Cout.

SCROPHULARIACEAE

 

Anarrhinum longipedicelatum R. Fernandes

 

Euphrasia mendonçae Samp.

 

Scrophularia grandiflora DC.

 

subsp. grandiflora DC.

 

Scrophularia berminii Hoffmanns & Link

 

Scrophularia sublyrata Brot.

COMPOSITAE

Leuzea rhaponticoides Graells


PRILOG VI.

ZABRANJENI NAČINI I SREDSTVA HVATANJA I UBIJANJA TE NAČINA PRIJEVOZA

(a)   Neselektivna sredstva

SISAVCI

slijepe ili osakaćene životinje koje se koriste kao živi mamci

magnetofoni

električne i elektroničke ubojite ili omamljujuće naprave

umjetni izvori svjetlosti

ogledala i ostale zasljepljujuće naprave

naprave za osvjetljavanje meta

optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike

eksplozivi

mreže koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

zamke koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

samostrijeli

otrovi i otrovani ili omamljujući mamci

istjerivanje životinja iz skloništa plinom ili dimom

poluautomatsko i automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja

RIBE

otrov

eksplozivi

(b)   Načini prijevoza

zrakoplovom

motornim pokretnim vozilima


Top