2012R0918 — HR — 12.02.2015 — 001.001

---

►B

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 918/2012 od 5. srpnja 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza u vezi s definicijama, izračunom neto kratkih pozicija, pokrivenim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, pragovima za obavješćivanje, pragovima likvidnosti za privremenu obustavu ograničenja, značajnim padom vrijednosti financijskih instrumenata i negativnim događajima (Tekst značajan za EGP) ( L 274, 9.10.2012, p.1)

		No	page	date
►M1	DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/97 оd 17. listopada 2014.	L 16	22	23.1.2015

---

▼B

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 918/2012

od 5. srpnja 2012.

o dopuni Uredbe (EU) br. 236/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o kratkoj prodaji i određenim aspektima kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza u vezi s definicijama, izračunom neto kratkih pozicija, pokrivenim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, pragovima za obavješćivanje, pragovima likvidnosti za privremenu obustavu ograničenja, značajnim padom vrijednosti financijskih instrumenata i negativnim događajima

(Tekst značajan za EGP)

POGLAVLJE I.

OPĆENITO

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila kojima se dopunjuju sljedeći članci Uredbe (EU) br. 236/2012:

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

POGLAVLJE II.

DODATNO ODREĐIVANJE DEFINICIJA U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 2. I ČLANKOM 3. STAVKOM 7. TOČKOM (a)

Članak 3.

Određivanje pojma „vlasništva” i definiranje kratke prodaje

1.  Za potrebe definiranja kratke prodaje, gdje je primjenjivo, određivanje smatra li se da su fizička ili pravna osoba vlasnici financijskog instrumenta, kad postoji pravno ili stvarno vlasništvo nad tim instrumentom, obavlja se u skladu s pravom koje je mjerodavno za odnosnu kratku prodaju te dionice ili dužničkog instrumenta. Ako je fizička ili pravna osoba stvarni vlasnik dionice ili dužničkog instrumenta, za tu dionicu ili dužnički instrument smatra se da su u vlasništvu krajnjeg stvarnog vlasnika, uključujući slučajeve kad se dionica ili dužnički instrument nalaze kod povjerenika. Za potrebe ovog članka, stvarni vlasnik je ulagatelj koji preuzme ekonomski rizik stjecanja financijskog instrumenta.

2.  Za potrebe članka 2. stavka 1. točke (b) podtočaka i., ii. i iii. Uredbe (EU) br. 236/2012 „kratka prodaja” u smislu članka 2. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 236/2012, ne uključuje:

Članak 4.

Držanje

Za potrebe članka 3. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 236/2012, smatra se da fizička ili pravna osoba drže dionicu ili dužnički instrument u sljedećim slučajevima:

POGLAVLJE III.

NETO KRATKE POZICIJE U SKLADU S ČLANKOM 3. STAVKOM 3. TOČKOM (b)

Članak 5.

Neto kratke pozicije u dionicama - duge pozicije

1.  Držanje dionice preko duge pozicije u košarici dionica, u vezi s tom dionicom, također se uzima u obzir u mjeri u kojoj je predmetna dionica zastupljena u toj košarici dionica.

2.  Sve izloženosti na osnovi pojedinog financijskog instrumenta koji nije dionica, a na temelju kojih se ostvaruje financijska korist u slučaju povećanja cijene dionice kako je utvrđeno u članku 3. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) br. 236/2012, znači sve izloženosti dioničkom kapitalu na osnovi jednog ili više instrumenata iz Priloga I. dijela 1.

Izloženost iz prvog podstavka ovisi o vrijednosti dionice u vezi s kojom je potrebno izračunati neto kratku poziciju te na temelju koje se ostvaruje financijska korist u slučaju povećanja cijene ili vrijednosti dionice.

Članak 6.

Neto kratke pozicije u dionicama - kratke pozicije

1.  Kratka prodaja dionice na osnovi kratke pozicije u košarici dionica, u vezi s tom dionicom, također se uzima u obzir u mjeri u kojoj je predmetna dionica zastupljena u toj košarici dionica.

2.  Za potrebe članka 3. stavka 1. točke (a) i članka 3. stavka 3. Uredbe (EU) br. 236/2012, kada pozicija u financijskom instrumentu, uključujući one iz Priloga I. djela 1., omogućava ostvarivanje financijske koristi u slučaju smanjenja cijene ili vrijednosti dionice, ta se pozicija uzima u obzir pri izračunu kratke pozicije.

Članak 7.

Neto kratke pozicije u dionicama - općenito

Pri neto kratkim pozicijama iz članaka 5. i 6. uzimaju se u obzir sljedeći kriteriji:

Članak 8.

Neto kratka pozicija u državnim dužničkim instrumentima - duge pozicije

1.  Za potrebe ovog članka i Priloga II., utvrđena cijena znači prinos ili, ako za neku od odnosne imovine ili obveza nema prinosa ili prinos nije primjeren za usporedbu između odnosne imovine i obveze, tada znači cijenu. Držanje državnog dužničkog instrumenta na osnovi duge pozicije u košarici državnih dužničkih instrumenata različitih izdavatelja državnih dužničkih instrumenata također se uzima u obzir u vezi s tim državnim dužničkim instrumentom u mjeri u kojoj je predmetni državni dužnički instrument zastupljen u toj košarici.

2.  Za potrebe članka 3. stavka 2. točke (b) Uredbe (EU) br. 236/2012, sve izloženosti na osnovi pojedinog financijskog instrumenta koji nije državni dužnički instrument na temelju kojeg se ostvaruje financijska korist u slučaju povećanja cijene državnog dužničkog instrumenta znači sve izloženosti na osnovi jednog ili više instrumenata iz Priloga I. dijela 2., pod uvjetom da je njihova vrijednost ovisna o vrijednosti državnog dužničkog instrumenta u vezi s kojim je potrebno izračunati neto kratku poziciju te na temelju kojeg se ostvaruje financijska korist u slučaju povećanja cijene ili vrijednosti državnog dužničkog instrumenta.

3.  Pod uvjetom da snažno koreliraju u skladu s člankom 3. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 236/2012 i stavcima 4. i 5., sva neto držanja državnih dužničkih instrumenata izdavatelja državnih dužničkih instrumenata koji snažno koreliraju s cijenom državnog dužničkog instrumenta u bilo kojoj kratkoj poziciji uključuju se u izračun duge pozicije. U navedeni izračun ne uključuju se državni dužnički instrumenti izdavatelja izvan Unije.

4.  Za imovinu s likvidnom tržišnom cijenom, snažna korelacija između cijene dužničkog instrumenta drugog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata i cijene dužničkog instrumenta dotičnog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata mjeri se na temelju povijesnih podataka uporabom akumuliranih ponderiranih podataka za dvanaestomjesečno razdoblje koje je prethodilo poziciji u državnom dužničkom instrumentu. Za imovinu za koju ne postoji likvidno tržište ili ako su raspoloživi povijesni podaci o cijeni za razdoblje kraće od 12 mjeseci, upotrebljava se odgovarajuća zamjenska vrijednost sličnog trajanja.

5.  Za potrebe članka 3. stavka 5. Uredbe (EU) br. 236/2012 smatra se da su dužnički instrument i izdani državni dužnički instrument u snažnoj korelaciji kada Pearsonov koeficijent korelacije između cijene dužničkog instrumenta drugog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata i cijene odnosnog državnog dužničkog instrumenta za odgovarajuće razdoblje iznosi najmanje 80 %.

6.  Ako pozicija naknadno prestane snažno korelirati tijekom obnavljajućeg dvanaestomjesečnog vremenskog razdoblja, državni dužnički instrument izdavatelja državnih dužničkih instrumenata koji je prethodno snažno korelirao više se ne uzima u obzir pri izračunu duge pozicije. Međutim, neće se smatrati da su pozicije prestale snažno korelirati ako dođe do privremenog pada u razini korelacije državnog dužničkog instrumenta, ne dužeg od tri mjeseca, ispod razine određene u stavku 4., pod uvjetom da koeficijent korelacije tijekom tog tromjesečnog razdoblja iznosi najmanje 60 %.

7.  Pri izračunu neto kratkih pozicija, nije važno je li ugovorena namira u novcu ili isporuka odnosne imovine.

Članak 9.

Neto kratke pozicije u državnim dužničkim instrumentima - kratke pozicije

1.  Kratka prodaja državnog dužničkog instrumenta na osnovi prodaje košarice državnih dužničkih instrumenata, u vezi s tim državnim dužničkim instrumentom, također se uzima u obzir u mjeri u kojoj je predmetni državni dužnički instrument zastupljen u toj košarici.

2.  Za potrebe članka 3. stavka 1. točke (a) i članka 3. stavka 3. Uredbe (EU) br. 236/2012, kada pozicija u određenom instrumentu, uključujući one iz članka 8. stavka 2., omogućava ostvarivanje financijske koristi u slučaju smanjenja cijene ili vrijednosti državnog dužničkog instrumenta, ta se pozicija uzima u obzir pri izračunu kratke pozicije.

3.  Sve državne kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza povezane s izdavateljem državnih dužničkih instrumenata uključuju se u izračun neto kratkih pozicija u tom državnom dužničkom instrumentu. Prodaje državnih kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza smatraju se dugim pozicijama, a kupnja državnih kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza smatra se kratkim pozicijama.

4.  Ako se pozicija u državnoj kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza upotrebljava za zaštitu od rizika koji ne proizlazi iz držanja odnosnog državnog dužničkog instrumenta, vrijednost zaštićena od rizika ne može se tretirati kao duga pozicija za potrebe izračuna ima li fizička ili pravna osoba neto kratku poziciju u izdanom državnom dužničkom instrumentu izdavatelja državnog dužničkog instrumenta.

5.  Pri izračunu neto kratkih pozicija, nije važno je li ugovorena namira u novcu ili isporuka odnosne imovine.

Članak 10.

Metoda izračuna neto kratkih pozicija u vezi s dionicama

1.  Za potrebe izračuna neto kratkih pozicija u skladu s člankom 3. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 236/2012, upotrebljava se prilagođeni delta model iz Priloga II.

2.  Fizičke i pravne osobe pri svim izračunima duge i kratke pozicije u vezi s istim dionicama upotrebljavaju iste metode.

3.  Pri izračunu neto kratkih pozicija uzimaju se u obzir transakcije u svim financijskim instrumentima kojima se ostvaruje financijska korist u slučaju promjene cijene ili vrijednosti dionice, neovisno o tome jesu li one obavljene na mjestu trgovanja ili izvan njega.

Članak 11.

Izračun neto kratkih pozicija u državnim dužničkim instrumentima

1.  Za potrebe članka 3. stavka 5. Uredbe (EU) br. 236/2012, neto kratke pozicije u državnim dužničkim instrumentima izračunavaju se uzimajući u obzir transakcije u svim financijskim instrumentima kojima se ostvaruje financijska korist u slučaju promjene cijene ili prinosa državnog dužničkog instrumenta. Za državne dužničke instrumente upotrebljava se prilagođeni delta model iz Priloga II.

2.  U skladu s člankom 3. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 236/2012 pozicije se izračunavaju za sve izdavatelje državnih dužničkih instrumenata u vezi s kojima fizička ili pravna osoba ima kratku poziciju.

POGLAVLJE IV.

NETO KRATKE POZICIJE U FONDOVIMA ILI GRUPAMA U SKLADU S ČLANKOM 3. STAVKOM 7. TOČKOM (c)

Članak 12.

Metoda izračuna pozicija za djelatnosti upravljanja u vezi s više fondova ili portfelja kojima se upravlja

1.  Izračun neto kratke pozicije u određenom izdavatelju obavlja se u skladu s člankom 3. stavkom 7. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 236/2012 za svaki pojedini fond, neovisno o njegovom pravnom obliku te za svaki portfelj kojim se upravlja.

2.  Za potrebe članaka 12. i 13. primjenjuju se sljedeće definicije:

3.  Društvo za upravljanje agregira neto kratke pozicije fondova i portfelja kojima upravlja te za koje se primjenjuje ista ulagačka strategija u vezi s pojedinim izdavateljem.

4.  Društvo za upravljanje pri primjeni gore opisane metode:

Društvo za upravljanje dostavlja podatke i objavljuje prema potrebi neto kratke pozicije koje proizlaze iz stavaka 3. i 4. kada one dosegnu ili premaše prag određen za obavješćivanje ili objavu u skladu s člancima od 5. do 11. Uredbe (EU) br. 236/2012.

5.  Kada jedan pravni subjekt obavlja djelatnosti upravljanja zajedno s drugim djelatnostima koje nisu povezane s upravljanjem, samo na djelatnosti upravljanja primjenjuje metodu iz stavaka od 1. do 3. te dostavlja podatke i objavljuje neto kratke pozicije koje iz toga proizlaze.

6.  Za svoje djelatnosti koje nisu povezane s upravljanjem, a na temelju kojih subjekt drži kratke pozicije za vlastiti račun, navedeni pravni subjekt izračunava neto kratku poziciju u određenom izdavatelju u skladu s člankom 3. stavkom 7. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 236/2012 te dostavlja podatke i objavljuje neto kratke pozicije koje iz toga proizlaze.

Članak 13.

Metoda izračuna pozicija za pravne subjekte unutar grupe koji imaju duge i kratke pozicije u vezi s određenim izdavateljem

1.  Izračun neto kratke pozicije obavlja se u skladu s člankom 3. stavkom 7. točkama (a) i (b) Uredbe (EU) br. 236/2012 za svaki pravni subjekt iz grupe. Odgovarajući pravni subjekt, ili u njegovo ime grupa kojoj pripada, dostavljaju podatke i objavljuju neto kratku poziciju u određenom izdavatelju kad ona dosegne ili premaši prag za obavješćivanje ili objavu. Kad je jedan ili više pravnih subjekata iz grupe društvo za upravljanje, oni primjenjuju metodu iz članka 12. stavaka od 1. do 4. za djelatnosti upravljanja fondovima ili portfeljima.

2.  Neto kratke i duge pozicije svih pravnih subjekata iz grupe agregiraju se i netiraju, osim pozicija društava za upravljanje koja obavljaju djelatnosti upravljanja. Grupa dostavlja podatke i prema potrebi objavljuje neto kratku poziciju u određenom izdavatelju kad ona dosegne ili premaši prag određen za obavješćivanje ili objavu.

►M1  3.  Kada neto kratka pozicija dosegne ili premaši prag za obavješćivanje u skladu s člancima 5. ili 7. ili prag za objavu u skladu s člankom 6. Uredbe (EU) br. 236/2012, pravni subjekt iz grupe dostavlja podatke i objavljuje u skladu s člancima 5. do 11. Uredbe (EU) br. 236/2012 neto kratku poziciju u određenom izdavatelju izračunatu u skladu sa stavkom 1., pod uvjetom da ni jedna neto kratka pozicija na razini grupe, izračunata u skladu sa stavkom 2., ne dosegne ili premaši prag za obavješćivanje ili objavu. ◄ Pravni subjekt koji je određen za te potrebe dostavlja podatke i prema potrebi objavljuje neto kratku poziciju na razini grupe u određenom izdavatelju izračunanu u skladu sa stavkom 2. kada:

POGLAVLJE V.

POKRIVENE DRŽAVNE KREDITNE IZVEDENICE NA OSNOVI NASTANKA STATUSA NEISPUNJAVANJA OBVEZA U SKLADU S ČLANKOM 4. STAVKOM 2.

Članak 14.

Slučajevi koji se ne smatraju nepokrivenim pozicijama u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza

1.  U sljedećim slučajevima pozicija u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza ne smatra se nepokrivenom pozicijom u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 236/2012.

2.  Za potrebe stavka 1. točke (a), postoji korelacija između vrijednosti imovine ili obveze koju se zaštićuje i vrijednosti referentnog državnog dužničkog instrumenta iz članka 18.

Članak 15.

Slučajevi koji se ne smatraju nepokrivenim pozicijama u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza kad dužnik ima poslovni nastan ili se imovina ili obveza nalazi u više država članica

1.  Kada dužnik ili druga ugovorna strana imovine ili obveze ima poslovni nastan u više država članica, pozicija u državnoj kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza ne smatra se nepokrivenom pozicijom u sljedećim slučajevima, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 236/2012, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz testa korelacije iz članka 18. ove Uredbe u svim slučajevima:

2.  Pozicija u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza ne smatra se nepokrivenom pozicijom u sljedećim slučajevima, u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 236/2012, i pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz testa korelacije iz članka 18. ove Uredbe u svim slučajevima:

Članak 16.

Obrazloženje nepokrivenih pozicija u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza

Sve fizičke ili pravne osobe koje imaju poziciju u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza dužne su na zahtjev nadležnog tijela:

Članak 17.

Zaštićena imovina i obveze

Sljedeći slučajevi su slučajevi kad se imovina ili obveze mogu zaštiti pozicijom u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti iz članaka 15. i 18. i uvjeti iz Uredbe (EU) br. 236/2012:

Članak 18.

Testovi korelacije

1.  Uvjeti testa korelacije iz ovog poglavlja moraju biti ispunjeni u oba sljedeća slučaja:

2.  Smatra se da je korelacijski test iz stavka 1. ispunjen ako je moguće dokazati da se:

3.  Dotična stranka na zahtjev odgovarajućeg nadležnog tijela obrazlaže da je test korelacije bio ispunjen u trenutku kad je otvorena pozicija u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

Članak 19.

Proporcionalnost

1.  Pri utvrđivanju je li veličina pozicije u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza proporcionalna zaštićenim izloženostima, ako savršena zaštita nije moguća, ne zahtijeva se potpuna usklađenost te je u skladu sa stavkom 2. dopuštena ograničena prekomjerna veličina pozicije. Na zahtjev nadležnog tijela dotična strana obrazlaže zašto savršena zaštita nije bila moguća.

2.  Kada je to opravdano prirodom zaštićene imovine i obveza te njihovim odnosom prema vrijednosti državnih dužničkih instrumenata u okviru kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, veća vrijednost državnih kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza drži se kako bi se zaštitila dotična vrijednost izloženosti. Međutim, navedeno se dopušta samo kada je dokazano da je veća vrijednost državnih kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza potrebna kako bi se uskladila dotična mjera rizika povezanog s referentnim portfeljem, uzimajući u obzir sljedeće čimbenike:

3.  Imatelj pozicije dužan je osigurati da njegova pozicija u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza u svakom trenutku bude proporcionalna te da je trajanje pozicije u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza što je moguće bolje usklađeno, uzimajući u obzir prevladavajuće tržišne uvjete i likvidnost, s trajanjem zaštićenih izloženosti ili razdobljem tijekom kojeg osoba namjerava zadržati izloženost. Ako se izloženosti zaštićene pozicijom u kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza likvidiraju ili budu otkupljene, mora ih se zamijeniti odgovarajućim izloženostima ili pozicija u kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza mora biti smanjena ili na drugi način otuđena.

4.  Pod uvjetom da je pozicija u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza bila pokrivena u trenutku kad je otvorena, neće se smatrati da je postala nepokrivena ako je jedini razlog zbog kojeg je pozicija postala nepokrivena promjena tržišne cijene zaštićenih izloženosti ili vrijednosti državnih kreditnih izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

5.  U svim okolnostima, u kojima stranke prihvate poziciju u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza kao posljedicu svojih obveza povezanih s članstvom u središnjoj drugoj ugovornoj strani koja vrši poravnanje transakcija kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza te kao rezultat primjene pravila te druge središnje druge ugovorne strane, navedena pozicija ne smatra se dobrovoljnom i pozicijom koju je otvorila stranka te se tako ne smatra nepokrivenom pozicijom u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 236/2012.

Članak 20.

Metoda izračuna nepokrivene pozicije u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

1.  Izračun pozicije fizičke ili pravne osobe u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza je njezina neto pozicija.

2.  Pri izračunu vrijednosti zaštićenih prihvatljivih rizika ili rizika koji će biti zaštićeni pozicijom u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, razlikuju se statičke i dinamičke strategije zaštite. Pri statičkoj zaštiti, kao što je izravna izloženost dužničkim instrumentima izdanim od strane države ili javnih državnih tijela, upotrebljava se „jump to default” mjera gubitka ako subjekt kojem je imatelj pozicije izložen dođe u status neispunjavanja obveza. Dobivena se vrijednost zatim uspoređuje s neto nominalnom vrijednošću pozicije u kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

3.  Pri izračunu vrijednosti rizika prilagođenog tržišnoj vrijednosti, za što je potrebna dinamička strategija zaštite, potrebno je obaviti izračune na riziku prilagođenoj osnovi, a ne na osnovi vjerojatnosti, uzimajući u obzir opseg do kojeg se izloženost može povećati ili smanjiti tijekom svog trajanja te relativnu volatilnost zaštićene imovine i obveza te odnosnih državnih dužničkih instrumenata. Prilagođavanje za betu upotrebljava se ako se imovina ili obveza za koju se kao zaštita upotrebljava pozicija u kreditnoj izvedenici na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza razlikuje od odnosne imovine kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza.

4.  Neizravne izloženosti rizicima, primjerice preko indeksa, fondova, subjekata posebnih namjena te pozicijama u kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza uzimaju se u obzir proporcionalno opsegu u kojem je odnosna imovina, obveza ili kreditna izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza zastupljena u indeksu, fondu ili drugom mehanizmu.

5.  Vrijednost prihvatljivog portfelja imovine ili obveza za zaštitu oduzima se od vrijednosti neto pozicije u kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza. Ako je dobivena vrijednost pozitivna, pozicija se smatra nepokrivenom pozicijom u kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 236/2012.

POGLAVLJE VI.

PRAGOVI ZA OBAVJEŠĆIVANJE O NETO KRATKIM POZICIJAMA U DRŽAVNIM DUŽNIČKIM INSTRUMENTIMA U SKLADU S ČLANKOM 7. STAVKOM 3.

Članak 21.

Pragovi za obavješćivanje o neto kratkim pozicijama u vezi s izdanim državnim dužničkim instrumentima

1.  Odgovarajuća mjera za prag iznad kojeg je obvezno obavješćivanje odgovarajućeg nadležnog tijela o neto kratkoj poziciji u izdanim državnim dužničkim instrumentima izdavatelja državnih dužničkih instrumenata je postotak ukupnog iznosa neiskupljenih izdanih državnih dužničkih instrumenata za svakog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata.

2.  Prag za izvješćivanje je novčani iznos. Navedeni novčani iznos određuje se primjenom postotnog praga na neiskupljene državne dužničke instrumente izdavatelja državnih dužničkih instrumenata pri čemu se iznos zaokružuje na najbliži milijun eura.

3.  Novčani iznos koji je određen postotnim pragom revidira se i ažurira svaka tri mjeseca kako bi odražavao promjene u ukupnom iznosu neiskupljenih izdanih državnih dužničkih instrumenata za svakog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata.

4.  Novčani iznos koji je određen postotnim pragom i ukupan iznos neiskupljenih izdanih državnih dužničkih instrumenata izračunava se u skladu s metodom izračuna neto kratkih pozicija u državnim dužničkim instrumentima.

5.  Početni iznosi i dodatne razine za izdavatelje državnih dužničkih instrumenata utvrđuju se na temelju sljedećih čimbenika:

6.  Uzimajući u obzir čimbenike iz stavka 5., pragovi određeni za obavješćivanje o početnom iznosu su postotak koji je jednak 0,1 % ili 0,5 % ukupnog iznosa neiskupljenih izdanih državnih dužničkih instrumenata. Odgovarajući postotak koji se primjenjuje za svakog izdavatelja utvrđuje se primjenom kriterija opisanih u stavku 5. tako da se svakom izdavatelju dodjeli jedan od dva postotna praga koji se upotrebljavaju za izračun novčanih iznosa koji će biti relevantni za obavješćivanje.

7.  Dvije početne kategorije pragova na dan stupanja na snagu ove Uredbe su:

8.  Dodatne razine određuju se na 50 % početnih pragova pri čemu je:

9.  Izdavatelj državnih dužničkih instrumenata se pomiče u odgovarajuću grupu u vezi s pragom kada dođe do promjene na tržištu državnih dužničkih instrumenata izdavatelja državnih dužničkih instrumenata te, uz primjenu čimbenika određenih u stavku 5., ta promjena traje najmanje jednu kalendarsku godinu.

POGLAVLJE VII.

PARAMETRI I METODE ZA IZRAČUN PRAGOVA LIKVIDNOSTI ZA PRIVREMENU OBUSTAVU OGRANIČENJA KRATKE PRODAJE DRŽAVNIH DUŽNIČKIH INSTRUMENATA U SKLADU S ČLANKOM 13. STAVKOM 4.

Članak 22.

Metode za izračun i utvrđivanje praga likvidnosti za privremenu obustavu ograničenja kratke prodaje državnih dužničkih instrumenata

1.  Mjera likvidnosti izdanih državnih dužničkih instrumenata koju treba upotrebljavati svako nadležno tijelo je promet, koji se definira kao ukupna nominalna vrijednost dužničkog instrumenta kojim se trguje u vezi s košaricom referentnih vrijednosti različitih dospijeća.

2.  Do privremene obustave ograničenja nepokrivene kratke prodaje državnih dužničkih instrumenata može doći kad mjesečni promet padne ispod petog percentila mjesečnog opsega trgovanja u proteklih dvanaest mjeseci.

3.  Svako nadležno tijelo za navedene izračune upotrebljava raspoložive reprezentativne podatke s jednog ili više mjesta trgovanja ili neformalnog (OTC) trgovanja, ili oboje, te o upotrijebljenim podacima naknadno obavješćuje ESMA-u.

4.  Prije nego što nadležna tijela upotrebe ovlasti uklanjanja ograničenja kratke prodaje u vezi s državnim dužničkim instrumentima, obvezna su utvrditi da značajan pad likvidnosti nije rezultat sezonskih utjecaja na likvidnost.

POGLAVLJE VIII.

ZNAČAJAN PAD VRIJEDNOSTI FINANCIJSKIH INSTRUMENATA KOJI NISU LIKVIDNE DIONICE U SKLADU S ČLANKOM 23.

Članak 23.

Značajan pad vrijednosti financijskih instrumenata koji nisu likvidne dionice

1.  U vezi s dionicama koje nisu likvidne dionice, značajan pad vrijednosti tijekom jednog trgovinskog dana u usporedbi sa zadnjom cijenom prethodnog trgovinskog dana znači:

2.  Povećanje od 7 % ili više u prinosu cijelom dužinom krivulje prinosa tijekom jednog trgovinskog dana za dotičnog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata smatra se značajnim padom vrijednosti državne obveznice.

3.  Povećanje od 10 % ili više u prinosu korporativne obveznice tijekom jednog trgovinskog dana smatra se značajnim padom vrijednosti korporativne obveznice.

4.  Smanjenje cijene instrumenta tržišta novca za 1,5 % ili više tijekom jednog trgovinskog dana smatra se značajnim padom vrijednosti instrumenta tržišta novca.

5.  Smanjenje vrijednosti od 10 % ili više u cijeni fonda čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima tijekom jednog trgovinskog dana smatra se značajnim padom vrijednosti fonda čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima, uključujući fondove čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima koji su subjekti za zajednička ulaganja u vrijednosne papire. Fond čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima s financijskom polugom prilagođava se za odgovarajući omjer financijske poluge kako bi se iskazao 10 %-tni pad u cijeni istovjetnog fonda čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima bez financijske poluge. Obratni fondovi čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima prilagođavaju se za faktor -1 kako bi se iskazao 10 %-tni pad u cijeni istovjetnog fonda čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima bez financijske poluge.

6.  Kada se izvedenicom, uključujući financijske ugovore za razlike, trguje na mjestu trgovanja te kad ona ima kao svoj jedini temeljni financijski instrument financijski instrument za koji je značajan pad vrijednosti određen u ovom članku i članku 23. stavku 5. Uredbe (EU) br. 236/2012, smatra se da je došlo do značajnog pada vrijednosti tog izvedenog financijskog instrumenta kad je došlo do značajnog pada vrijednosti temeljnog financijskog instrumenta.

POGLAVLJE IX.

NEGATIVNI DOGAĐAJI ILI KRETANJA U SKLADU S ČLANKOM 30.

Članak 24.

Kriteriji i čimbenici koje treba uzeti u obzir pri utvrđivanju kada je došlo do negativnih događaja ili kretanja i prijetnji

1.  Za potrebe članaka od 18. do 21. Uredbe (EU) br. 236/2012 negativni događaji ili kretanja koji mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju financijskoj stabilnosti ili povjerenju u tržište u dotičnoj državi članici ili u jednoj ili više drugih država članica u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 236/2012 uključuju sve radnje, posljedice, činjenice ili događaje koji vode ili za koje se opravdano može očekivati da će dovesti do:

2.  Za potrebe članka 27., ESMA pri razmatranju kriterija iz stavka 1. uzima u obzir mogućnost prelijevanja ili širenja na druge sustave ili izdavatelje te posebno postoji li mogućnost da se neko predviđanje dogodi samo od sebe.

3.  Za potrebe članka 28. stavka 2. točke (a) prijetnja urednom funkcioniranju i cjelovitosti financijskog tržišta ili stabilnosti cijelog ili dijela financijskog sustava Unije znači:

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. studenoga 2012.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

---

PRILOG I.

DIO 1.

Članci 5. i 6.

DIO 2.

Članak 7.

---

PRILOG II.

DIO 1.

Prilagođeni delta model za dionice

Članak 10.

1.  Sve pozicije u izvedenicama i gotovini obračunavaju se na osnovi prilagođene delte, pri čemu pozicija u gotovini ima deltu 1. Kako bi se izračunala delta izvedenice, ulagatelji uzimaju u trenutnu impliciranu volatilnost izvedenice i zadnju ili posljednju dostupnu cijenu temeljnog instrumenta. Kako bi se izračunala neto kratka pozicija, uključujući vlasnička ili gotovinska ulaganja i izvedenice, fizičke ili pravne osobe izračunavaju osobnu deltom prilagođenu poziciju svake izvedenice u portfelju, dodajući ili oduzimajući, prema potrebi, sve gotovinske pozicije.

2.  Nominalna gotovinska kratka pozicija ne može se prebiti s istovjetnom nominalnom dugom pozicijom u izvedenicama. Deltom prilagođene duge pozicije u izvedenicama ne mogu nadomjestiti identične nominalne kratke pozicije u ostalim financijskim instrumentima zbog prilagodbe deltom. Fizičke ili pravne osobe koje ugovaraju ugovore o izvedenicama iz kojih proizlaze neto kratke pozicije o kojima je potrebno dostaviti obavijest ili ih objaviti u skladu s člancima od 5. do 11. Uredbe (EU) br. 236/2012 izračunavaju promjene neto kratkih pozicija u svom portfelju koje proizlaze iz promjena delte.

3.  Sve transakcije na temelju kojih se ostvaruje financijska korist u slučaju promjene cijene ili vrijednosti dionice koja se drži u košarici, indeksu ili fondu čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima moraju biti uključene pri izračunu pozicije u svakoj pojedinoj dionici. Pozicije u tim financijskim instrumentima izračunavaju se uzimajući u obzir ponder te dionice u odnosnoj košarici, indeksu ili fondu. Fizičke ili pravne osobe vrše izračune u vezi s tim financijskim instrumentima u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 236/2012.

4.  Neto kratka pozicija izračunava se netiranjem dugih i kratkih deltom prilagođenih pozicija određenog izdavatelja.

5.  U vezi s izdanim dioničkim kapitalom, kad izdavatelji imaju više rodova dionica, uzima se u obzir i zbraja ukupan broj dionica svakog roda.

6.  Pri izračunu neto kratkih pozicija uzimaju se u obzir promjene u dioničkom kapitalu izdavatelja koje mogu dovesti do nastanka ili prestanka obveze obavješćivanja u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 236/2012.

7.  Nove dionice izdane na temelju povećanja kapitala uzimaju se u obzir pri izračunu ukupnog izdanog dioničkog kapitala od dana kad su uvrštene u trgovanje na mjestu trgovanja.

8.  Neto kratka pozicija izražena kao postotak izdanog dioničkog kapitala društva izračunava se dijeljenjem neto kratke pozicije u istovjetnim dionicama s ukupnim izdanim dioničkim kapitalom društva.

DIO 2.

Prilagođeni delta model za državne dužničke instrumente

Članak 11.

1.  Sve gotovinske pozicije uzimaju se u obzir uporabom prilagođenog trajanja njihove nominalne vrijednosti. Opcije i drugi izvedeni financijski instrumenti prilagođavaju se svojom deltom koja se izračunava u skladu s dijelom 1. Izračuni neto kratkih pozicija koji obuhvaćaju i gotovinska ulaganja i izvedenice su pojedinačne deltom prilagođene pozicije svake izvedenice u portfelju, dodajući ili oduzimajući gotovinske pozicije, a gotovinske pozicije imaju deltu jednaku 1.

2.  Nominalne pozicije u obveznicama koje su izdane u valutama koje nisu euro preračunavaju se u eure uporabom posljednje pouzdane ažurirane spot valutne cijene koja je na raspolaganju. Isto načelo primjenjuje se na ostale financijske instrumente.

3.  Ostale izvedenice, kao što su terminske obveznice, također se prilagođavaju u skladu sa stavcima 1., 2. i 3.

4.  Svi ekonomski udjeli ili pozicije kojima se ostvaruje financijska korist u državnim dužničkim instrumentima koji se drže kao dio košarice, indeksa ili fonda čijim se udjelima trguje na uređenim tržištima uključuju se u izračun pozicije u svakom pojedinom državnom dužničkom instrumentu. Pozicije u tim financijskim instrumentima izračunavaju se uzimajući u obzir ponder tog državnog dužničkog instrumenta u odnosnoj košarici, indeksu ili fondu. Ulagatelji obavljaju izračune za te financijske instrumente u skladu s člankom 3. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 236/2012.

5.  Pri izračunima za državne dužničke instrumente koji snažno koreliraju, upotrebljavaju se iste metode izračuna duge pozicije u dužničkim instrumentima izdavatelja državnih dužničkih instrumenata. Duge pozicije u dužničkim instrumentima izdavatelja državnih dužničkih instrumenata čija cijena snažno korelira s cijenom dotičnog državnog dužničkog instrumenta uzimaju se u obzir za potrebe izračuna. Kada navedene pozicije više ne ispunjavaju test snažne korelacije, ne uzima ih se u obzir pri prijeboju kratkih pozicija.

6.  Nominalne duge pozicije u kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza uključuju se u izračun kao kratke pozicije. Pri izračunu pozicije ulagatelja u državnim kreditnim izvedenicama na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, upotrebljava se njihova neto pozicija. Pozicije koje se namjeravaju pokriti ili zaštititi kupnjom kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, a koje nisu državne obveznice, neće se uzimati u obzir kao duge pozicije. Za kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza smatra se da imaju deltu 1.

7.  Neto kratka pozicija izračunava se netiranjem nominalnih istovjetnih dugih i kratkih deltom prilagođenih pozicija u izdanim državnim dužničkim instrumentima određenog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata.

8.  Neto kratka pozicija iskazuje se kao novčani iznos u eurima.

9.  Izračun pozicija uzima u obzir promjene u korelacijama i promjene u ukupnoj količini državnih dužničkih instrumenata izdavatelja državnih dužničkih instrumenata.

10.  Samo duge pozicije u dužničkim instrumentima izdavatelja državnih dužničkih instrumenata čija cijena snažno korelira s cijenom državnih dužničkih instrumenata određenog izdavatelja državnih dužničkih instrumenata uzimaju se u obzir pri prijeboju kratkih pozicija u navedenim državnim dužničkim instrumentima. Dotična duga pozicija u dužničkom instrumentu snažne korelacije može se upotrijebiti samo jednom za prijeboj kratke pozicije u slučajevima kada ulagatelj ima nekoliko kratkih pozicija u različitim izdavateljima državnih dužničkih instrumenata. Ista duga pozicija ne može se primijeniti više puta za netiranje različitih kratkih pozicija koje se drže u državnim dužničkim instrumentima snažne korelacije.

11.  Fizičke ili pravne osobe s više alociranih dugih pozicija u dužničkim instrumentima snažne korelacije kod više različitih izdavatelja državnih dužničkih instrumenata moraju voditi evidencije o svojim metodama alokacije.

---

( 1 ) SL L 86, 24.3.2012., str. 1.

( 2 ) SL L 302, 17.11.2009., str. 32.

( 3 ) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.

( 4 ) SL L 274, 9.10.2012., str. 16.

( 5 ) SL L 390, 31.12.2004., str. 38.