Help Print this page 

Document 32017D0864

Title and reference
Odluka (EU) 2017/864 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o Europskoj godini kulturne baštine (2018.)
  • In force
OJ L 131, 20.5.2017, p. 1–9 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2017/864/oj
Languages, formats and link to OJ
BG ES CS DA DE ET EL EN FR GA HR IT LV LT HU MT NL PL PT RO SK SL FI SV
HTML html BG html ES html CS html DA html DE html ET html EL html EN html FR html HR html IT html LV html LT html HU html MT html NL html PL html PT html RO html SK html SL html FI html SV
PDF pdf BG pdf ES pdf CS pdf DA pdf DE pdf ET pdf EL pdf EN pdf FR pdf HR pdf IT pdf LV pdf LT pdf HU pdf MT pdf NL pdf PL pdf PT pdf RO pdf SK pdf SL pdf FI pdf SV
Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal
 To see if this document has been published in an e-OJ with legal value, click on the icon above (For OJs published before 1st July 2013, only the paper version has legal value).
Multilingual display
Text

20.5.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 131/1


ODLUKA (EU) 2017/864 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. svibnja 2017.

o Europskoj godini kulturne baštine (2018.)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 167.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (1),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Ideali, načela i vrijednosti ugrađeni u kulturnu baštinu Europe čine zajednički izvor sjećanja, razumijevanja, identiteta, dijaloga, kohezije i kreativnosti za Europu. Kulturna baština ima ulogu u Europskoj uniji te se u preambuli Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi da su potpisnici „nadahnuti kulturnim, vjerskim i humanističkim nasljeđem Europe”.

(2)

U članku 3. stavku 3. UEU-a navodi se da Europska unija poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe.

(3)

Člankom 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Uniji se povjerava zadatak da doprinosi procvatu kultura država članica, poštujući pritom njihovu nacionalnu i regionalnu raznolikost i stavljajući istodobno u prvi plan njihovo zajedničko kulturno nasljeđe. Djelovanje Unije treba biti usmjereno prema poticanju suradnje između država članica te, prema potrebi, podupiranju i dopunjavanju njihovog djelovanja u područjima, između ostalog, poboljšanja poznavanja i popularizacije kulture i povijesti europskih naroda te očuvanja i zaštite kulturne baštine od europske važnosti.

(4)

Kako je Komisija istaknula u svojoj komunikaciji od 22. srpnja 2014. pod naslovom „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”, kulturnu baštinu treba smatrati zajedničkim resursom i zajedničkim dobrom koje se čuva za buduće naraštaje. Stoga je briga za kulturnu baštinu zajednička odgovornost svih dionika.

(5)

Kulturna baština od velike je važnosti za europsko društvo s kulturnog, okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta. Stoga je održivo upravljanje kulturnom baštinom strateški izbor za 21. stoljeće, kako je Vijeće naglasilo u svojim zaključcima od 21. svibnja 2014. (3). Doprinos kulturne baštine u smislu stvaranja vrijednosti, vještina, radnih mjesta te kvalitete života podcijenjen je.

(6)

Kulturna baština središnja je tema Europske agende za kulturu (4) i doprinosi njezinim ciljevima – promicanju kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga, promicanju kulture kao katalizatora kreativnosti te promicanju kulture kao ključnog elementa u međunarodnim odnosima Unije. Usto je jedan od četiriju prioriteta europske suradnje u području kulture za razdoblje od 2015. do 2018., kako je utvrđeno u aktualnom planu rada za kulturu koji je usvojilo Vijeće i predstavnici vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, 25. studenoga 2014. (5).

(7)

U svojim zaključcima od 21. svibnja 2014. Vijeće je navelo da kulturna baština obuhvaća širok spektar „resursa naslijeđenih iz prošlosti, u svim oblicima i aspektima – materijalnim, nematerijalnim i digitalnim (stvorenim u digitalnom obliku i digitaliziranim) – uključujući spomenike, nalazišta, krajolike, vještine, prakse, znanje i iskazivanje ljudske kreativnosti, kao i kolekcije koje čuvaju i kojima upravljaju javna i privatna tijela poput muzeja, knjižnica i arhiva”. Kulturna baština uključuje i filmsku baštinu.

(8)

Kulturna baština nastajala je stoljećima interakcijom između kulturnih izričaja raznih civilizacija koje su naseljavale Europu. Europska godina kulturne baštine pomoći će u poticanju i unaprjeđivanju razumijevanja važnosti zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja. Jedan od načina da se postigne takvo razumijevanje bio bi provedbom obrazovnih programa i programa za podizanje javne svijesti, u skladu s obvezama utvrđenim u Konvenciji Unesca iz 2005. o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja, čije su stranke Unija i države članice.

(9)

U skladu s člankom 30. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, čije su stranke Unija i većina država članica, stranke Konvencije priznaju osobama s invaliditetom pravo na sudjelovanje u kulturnom životu na ravnopravnoj osnovi s drugima, te trebaju poduzeti sve odgovarajuće mjere kako bi osigurale da osobe s invaliditetom, između ostalog, uživaju pristup mjestima kulturnih događanja ili usluga kao što su kazališta, muzeji, kino dvorane, knjižnice i turističke usluge, te, koliko je to moguće, spomenicima i mjestima od nacionalnoga kulturnog značenja.

(10)

Europska nagrada za pristupačnost grada pokazala je da je moguće i da je dobra praksa kulturnu baštinu gradova učiniti pristupačnom, na način kojim se poštuju njezina priroda i vrijednosti, za osobe s invaliditetom, starije osobe, osobe smanjene pokretljivosti ili osobe s drugim privremenim oštećenjima.

(11)

Kulturna baština igra važnu ulogu u koheziji zajednice u vrijeme kada se u europskim društvima povećava kulturna raznolikost. Lokacije kojima je dodijeljena oznaka europske baštine imaju snažnu europsku dimenziju jer su izabrani zbog svoje uloge u europskoj povijesti. Zajedno s europskim prijestolnicama kulture te lokacije pojačavaju osjećaj pripadanja zajedničkom europskom prostoru. Stoga bi trebalo nastojati da se nadopunjavaju s Europskom godinom kulturne baštine. Novim participativnim i međukulturnim pristupima politici i obrazovnim inicijativama u području baštine u kojima se svim oblicima kulturne baštine ukazuje jednako dostojanstvo moglo bi se povećati povjerenje, uzajamno uvažavanje i socijalnu koheziju, što je, među ostalim, pokazala međunarodna suradnja u okviru Vijeća Europe.

(12)

Uloga kulturne baštine prepoznata je i u UN-ovom Programu za održivi razvoj do 2030. („Program 2030.”) u kojemu su globalno građanstvo, kulturna raznolikost i međukulturni dijalog glavna načela održivog razvoja. U Programu 2030. ističe se da sve kulture i civilizacije mogu pridonijeti održivom razvoju i u tome imati odlučujuću ulogu omogućivanja. Kultura se izričito spominje u nekoliko ciljeva održivog razvoja Programa 2030., a posebno u cilju 11 (gradovi – baština) i u cilju 4 (obrazovanje), te u odnosu na turizam, u cilju 8 (održivi rast) i cilju12 (održivi obrasci potrošnje).

(13)

Na međunarodnoj razini sve se više prepoznaje da je u središte proširenog i interdisciplinarnog koncepta kulturne baštine potrebno staviti ljude i ljudske vrijednosti, zbog čega je potrebno poticati širi pristup kulturnoj baštini, između ostalog i s obzirom na pozitivne učinke koje ona ima na kvalitetu života. Takav širi pristup može se postići približavanjem različitoj publici i povećanjem pristupačnosti mjesta, zgrada, proizvoda i usluga, uzimajući u obzir posebne potrebe i posljedice demografskih promjena.

(14)

Politike za održavanje, obnovu, očuvanje, ponovnu uporabu, pristupačnost i promicanje kulturne baštine i pripadajućih usluga prvenstveno su u nadležnosti nacionalnih, regionalnih ili lokalnih tijela. Kulturna baština, međutim, ima jasnu europsku dimenziju te je predmet ne samo kulturne politike, već i drugih politika Unije kao što su obrazovanje, poljoprivreda i ruralni razvoj, regionalni razvoj, socijalna kohezija, pomorstvo, okoliš, turizam, digitalna agenda, istraživanje i inovacije te komunikacije.

(15)

Godina 2018. za Europu i njezinu kulturnu baštinu ima simboličnu i povijesnu važnost jer je obljetnica niza značajnih događaja kao što je 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata i neovisnosti nekoliko država članica te 400. godišnjica početka Tridesetogodišnjeg rata. Europska godina kulturne baštine stoga nam može pružiti bolje razumijevanje sadašnjosti kroz šire i zajedničko poimanje prošlosti.

(16)

Kako bi se u potpunosti ostvario potencijal koji kulturna baština ima za europska i društva i gospodarstva, za zaštitu i unapređenje kulturne baštine te upravljanje njome, potrebno je istinsko participativno (tj. ono koje obuhvaća više razina i ima više dionika) upravljanje te pojačana međusektorska suradnja, kako je navelo Vijeće u svojim zaključcima od 25. studenoga 2014. (6). Takvo upravljanje i suradnja uključuje sve dionike, uključujući javna tijela, sektor kulturne baštine, privatne aktere i organizacije civilnog društva kao što su nevladine organizacije i organizacije u volonterskom sektoru.

(17)

Osim toga, u svojim zaključcima od 25. studenoga 2014. Vijeće je pozvalo Komisiju da razmotri podnošenje prijedloga za Europsku godinu kulturne baštine.

(18)

U svojoj rezoluciji od 8. rujna 2015. Europski parlament je preporučio da se po mogućnosti 2018. godina proglasi Europskom godinom kulturne baštine.

(19)

U svojem mišljenju od 16. travnja 2015. (7) Odbor regija pozdravio je poziv Vijeća za razmatranje Europske godine kulturne baštine, naglasivši njezin doprinos ostvarenju zajedničkih ciljeva u paneuropskom kontekstu.

(20)

Proglašenje Europske godine kulturne baštine učinkovit je način za podizanje javne svijesti, širenje informacija o dobroj praksi, promicanje političke rasprave, istraživanja i inovacija te za unapređenje prikupljanja i analize kvalitativnih dokaza i kvantitativnih podataka, uključujući statističke podatke, o društvenom i gospodarskom utjecaju kulturne baštine. Stvaranjem okružja za istodobno promicanje tih ciljeva na razini Unije te na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini može se postići veća sinergija i bolje korištenje resursa. U tom bi smislu Komisija trebala pravodobno pružati informacije Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama, Odboru regija i tijelima i udrugama aktivnima u području kulturne baštine na razini Unije te s njima usko surađivati. Kako bi se osiguralo da aktivnosti osmišljene za Europsku godinu kulturne baštine imaju europsku dimenziju, države članice potiču se na međusobnu suradnju.

(21)

Kulturna baština područje je intervencije i u nekoliko programa u području vanjskih odnosa – većinom, ali ne isključivo, na Bliskom istoku. Promicanje vrijednosti kulturne baštine također je odgovor na namjerno uništavanje kulturnoga blaga u područjima sukoba, kako su istaknuli Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija u svojoj zajedničkoj komunikaciji od 8. lipnja 2016. pod naslovom „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose”. Važno je osigurati komplementarnost između Europske godine kulturne baštine i svih inicijativa u vanjskim odnosima koje se razvijaju u odgovarajućim okvirima. Mjere zaštite i promicanja kulturne baštine u okviru relevantnih instrumenata za vanjske odnose trebale bi, između ostalog, odražavati zajednički interes povezan s razmjenom iskustava i vrijednosti s trećim zemljama. Europskom godinom kulturne baštine trebalo bi promicati uzajamno poznavanje, poštovanje i razumijevanje među kulturama.

(22)

Zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati trebali bi biti usko povezani s aktivnostima u okviru Europske godine kulturne baštine. Gdje je to prikladno trebalo bi nastojati uključiti zemlje obuhvaćene područjem primjere europske politike susjedstva te druge partnerske zemlje. Takvo se uključivanje može ostvariti u odgovarajućim okvirima za suradnju i dijalog, osobito u kontekstu dijaloga civilnog društva između Unije i tih zemalja.

(23)

Zaštita, očuvanje i unapređenje kulturne baštine Europe u okviru je ciljeva postojećih programa Unije. Stoga se Europska godina kulturne baštine može provesti primjenom tih programa u skladu s njihovim postojećih odredbama i utvrđivanjem prioriteta financiranja na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi. Programima i politikama u područjima kao što su kultura, obrazovanje, poljoprivreda i ruralni razvoj, regionalni razvoj, socijalna kohezija, pomorstvo, okoliš, turizam, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, istraživanje i inovacije te komunikacije pridonosi se izravno i neizravno zaštiti, unapređenju, inovativnoj ponovnoj uporabi i promicanju kulturne baštine Europe te oni mogu biti potpora Europskoj godini kulturne baštine u skladu sa svojim pravnim okvirima. Radi potpore ciljevima Europske godine kulturne baštine, uz sufinanciranje na razini Unije, mogu se razmotriti i nacionalni doprinosi, između ostalog i fleksibilnim mehanizmima financiranja kao što su javno-privatno partnerstvo ili skupno financiranje.

(24)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, što uključuje sprečavanje, otkrivanje i istraživanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, neopravdano plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi i administrativne i financijske sankcije.

(25)

Ovom Odlukom utvrđuje se financijska omotnica za cjelokupno trajanje Europske godine kulturne baštine, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i dobrom financijskom upravljanju (8) za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(26)

S obzirom na to da ciljeve ove Odluke odnosno potaknuti razmjenu i vrednovanje kulturne baštine Europe, podići svijest o zajedničkoj povijesti i vrijednostima te osnažiti osjećaj pripadanja zajedničkom europskom prostoru, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog potrebe za transnacionalnom razmjenom informacija i širenjem dobre prakse diljem Unije, oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1.

Predmet

1.   Godina 2018. proglašava se „Europskom godinom kulturne baštine” („Europska godina”).

2.   Svrha je Europske godine potaknuti razmjenu i vrednovanje kulturne baštine Europe kao zajedničkog resursa, podići svijest o zajedničkoj povijesti i vrijednostima te osnažiti osjećaj pripadanja zajedničkom europskom prostoru.

Članak 2.

Ciljevi

1.   Opći ciljevi Europske godine jesu poticanje i potpora nastojanjima Unije, država članica te regionalnih i lokalnih tijela, u suradnji sa sektorom kulturne baštine i civilnim društvom u širem smislu, u zaštiti, očuvanju, ponovnoj uporabi, unapređenju, vrednovanju i promicanju kulturne baštine Europe. Europskom godinom naročito se:

(a)

doprinosi promicanju uloge kulturne baštine Europe kao ključne komponente kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga. Uz puno poštovanje nadležnosti država članica, ističe se najbolje načine da se osigura očuvanje i zaštita europske kulturne baštine te da u njoj uživa šira i raznolikija publika uključujući mjerama za razvoj publike i obrazovanjem o baštini čime se promiču socijalna uključenost i integracija;

(b)

jača doprinos europske kulturne baštine društvu i gospodarstvu putem njezina izravnog i neizravnog gospodarskog potencijala što uključuje sposobnost za podupiranje kulturnih i kreativnih sektora, uključujući mala i srednja poduzeća, potiče stvaralaštvo i inovacija, promiče održiv razvoja i turizam, povećava socijalna kohezije i stvaraju stabilna radna mjesta;

(c)

doprinosi promicanju kulturne baštine kao važnog elementa odnosa između Unije i trećih zemalja, polazeći od interesa i potreba u partnerskim zemljama te od stručnog znanja u Europi o kulturnoj baštini.

2.   Specifični ciljevi Europske godine su sljedeći:

(a)

poticanje pristupa kulturnoj baštini koji su usmjereni na čovjeka, uključivi, napredni, bolje integrirani, održivi i međusektorski;

(b)

promicanje inovativnih modela participativnog upravljanja kulturnom baštinom u koje su uključeni svi dionici, uključujući javna tijela, sektor kulturne baštine, privatne subjekte i organizacije civilnog društva;

(c)

promicanje rasprave, istraživanja i razmjene dobre prakse u pogledu kvalitetnog očuvanja, zaštite, inovativne ponovne uporabe i unapređenja kulturne baštine te suvremenih intervencija u povijesni okoliš;

(d)

promicanje rješenja koja kulturnu baštinu čine pristupačnom svima, između ostalog digitalnim sredstvima, uklanjanjem socijalnih, kulturnih i fizičkih prepreka, uzimajući u obzir osobe s posebnim potrebama;

(e)

isticanje i povećavanje pozitivnog doprinosa kulturne baštine društvu i gospodarstvu istraživanjem i inovacijama, između ostalog, jačanjem baze dokaza za takav doprinos na razini Unije;

(f)

poticanje sinergije između kulturne baštine i politika okoliša ugrađivanjem kulturne baštine u politike okoliša, arhitekture i planiranja te promicanjem energetske učinkovitosti;

(g)

poticanje regionalnih i lokalnih razvojnih strategija koje crpe potencijal kulturne baštine, između ostalog, promicanjem održivog turizma;

(h)

potpora razvoju specijaliziranih vještina te unapređenje upravljanja znanjem i prijenosa znanja u sektoru kulturne baštine uzimajući u obzir posljedice digitalizacije;

(i)

promicanje kulturne baštine kao izvora nadahnuća za suvremeno stvaralaštvo i inovacije te isticanje potencijala za uzajamno obogaćivanje i snažniju interakciju između sektora kulturne baštine i drugih kulturnih i kreativnih sektora;

(j)

podizanje svijesti o važnosti europske kulturne baštine kroz programe obrazovanja i cjeloživotnog učenja, s posebnim usmjerenjem na djecu, mlade i starije osobe, lokalne zajednice te skupine do kojih je teško doprijeti;

(k)

isticanje potencijala suradnje u području kulturne baštine pri izgradnji snažnijih veza unutar Unije te sa zemljama izvan Unije, kao i pri poticanju međukulturnog dijaloga, pomirenja nakon sukoba i sprečavanja sukoba;

(l)

promicanje istraživanja i inovacija u odnosu na kulturnu baštinu, pomaganje svim dionicima, posebno tijelima javne vlasti i privatnom sektoru, da primaju i koriste rezultate istraživanja, kao i olakšavanje prijenosa rezultata istraživanja široj javnosti;

(m)

poticanje sinergije između Unije i država članica, uključujući jačanjem inicijativa za sprečavanje nezakonite trgovine kulturnim dobrima; i

(n)

isticanje, tijekom 2018. godine, značajnih događaja koji imaju simboličnu važnost za povijest i kulturnu baštinu Europe.

Članak 3.

Sadržaj mjera

1.   Mjere koje treba poduzeti radi ostvarenja ciljeva utvrđenih u članku 2. uključuju sljedeće aktivnosti na razini Unije, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povezane s ciljevima Europske godine:

(a)

inicijative i događanja kojima se promiče rasprava i podiže svijest o važnosti i vrijednosti kulturne baštine te olakšava uključivanje građana i dionika;

(b)

kampanje za podizanje svijesti, informiranje i obrazovanje te izložbe radi prenošenja vrijednosti poput raznolikosti i međukulturnog dijaloga, služeći se primjerima iz bogate kulturne baštine Europe, te za poticanje doprinosa šire javnosti zaštiti kulturne baštine i upravljanju njome odnosno postizanju ciljeva Europske godine općenito;

(c)

razmjena iskustava i dobre prakse nacionalnih, regionalnih i lokalnih uprava te drugih organizacija i širenje informacija o kulturnoj baštini, između ostalog putem Europeane;

(d)

provođenje studija i istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te širenje njihovih rezultata na europskoj ili nacionalnoj razini; i

(e)

promicanje projekata i mreža povezanih s Europskom godinom, između ostalog, putem medija i društvenih mreža.

2.   Komisija na razini Unije i države članice na nacionalnoj razini mogu odrediti i druge aktivnosti osim onih iz stavka 1. pod uvjetom da se njima doprinosi ostvarenju ciljeva Europske godine iz članka 2..

3.   Institucije i tijela Unije na razini Unije i države članice na nacionalnoj razini mogu se pri promidžbi aktivnosti iz stavaka 1. i 2. referirati na Europsku godinu i koristiti se njezinim logotipom.

Članak 4.

Koordinacija na razini država članica

Organizacija sudjelovanja u Europskoj godini na nacionalnoj razini odgovornost je država članica. U tu svrhu države članice imenuju nacionalne koordinatore. Nacionalni koordinatori osiguravaju koordinaciju relevantnih aktivnosti na nacionalnoj razini.

Članak 5.

Koordinacija na razini Unije

1.   Komisija redovito saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine. Ti sastanci služe i kao prilika za razmjenu informacija o provedbi Europske godine na nacionalnoj razini i razini Unije; predstavnici Europskog parlamenta mogu na tim sastancima sudjelovati kao promatrači.

2.   Koordinacija Europske godine na razini Unije transverzalnog je pristupa s ciljem stvaranja sinergije među različitim programima i inicijativama Unije za financiranje projekata u području kulturne baštine.

3.   Komisija saziva redovne sastanke dionika i predstavnika organizacija ili tijela koji djeluju u području kulturne baštine, što obuhvaća i postojeće transnacionalne kulturne mreže i relevantne nevladine organizacije te organizacije mladih, kako bi im pomogla u provedbi Europske godine na razini Unije.

Članak 6.

Međunarodna suradnja

Za potrebe Europske godine Komisija surađuje s nadležnim međunarodnim organizacijama, posebno s Vijećem Europe i Unescom, istodobno osiguravajući vidljivost sudjelovanja Unije.

Članak 7.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima se osigurava da su, dok se provode mjere koje se financiraju na temelju ove Odluke, financijski interesi Unije zaštićeni primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti učinkovitim provjerama i inspekcijama te, ako se uoče nepravilnosti, povratom pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.   Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije na temelju dokumenata te na temelju provjera i inspekcija na licu mjesta, nad svim korisnicima bespovratnih sredstava, izvođačima i podizvođačima koji su primili sredstva Unije na temelju ove Odluke.

3.   Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) ovlašten je za obavljanje istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (10) i kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije u vezi sa sporazumom o bespovratnim sredstvima ili odlukom o bespovratnim sredstvima ili ugovorom koji je financiran na temelju ove Odluke.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o bespovratnim sredstvima i odluke o bespovratnim sredstvima, koji su rezultat provedbe ove Odluke, moraju sadržavati odredbe kojima se Komisija, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provedbu takvih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

Članak 8.

Financiranje

Sufinanciranje na razini Unije aktivnosti za provedbu Europske godine u skladu je s pravilima primjenjivim na postojeće programe, kao što je program Kreativna Europa, i u okviru postojećih mogućnosti za utvrđivanje prioriteta na godišnjoj ili višegodišnjoj osnovi. Prema potrebi, potpora Europskoj godini može se pružati i u okviru drugih programa i politika, uzimajući u obzir njihove važeće pravne i financijske odredbe.

Članak 9.

Proračun

Financijska omotnica za provedbu Odluke za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2018. iznosi 8 milijuna EUR.

Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u granicama višegodišnjeg financijskog okvira.

Članak 10.

Praćenje i evaluacija

Do 31. prosinca 2019. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj ocjeni inicijativa predviđenih ovom Odlukom. Izvješće sadrži ideje za daljnja zajednička nastojanja u području kulturne baštine.

Članak 11.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Strasbourgu 17. svibnja 2017.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

C. ABELA


(1)  SL C 88, 21.3.2017., str. 7.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 27. travnja 2017. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 11. svibnja 2017.

(3)  Zaključci Vijeća od 21. svibnja 2014. o kulturnom nasljeđu kao strateškom resursu za održivu Europu (SL C 183, 14.6.2014., str. 36.).

(4)  Rezolucija Vijeća od 16. studenoga 2007. o Europskoj agendi za kulturu (SL C 287, 29.11.2007., str. 1.).

(5)  Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu (2015.–2018.) (SL C 463, 23.12.2014., str. 4.).

(6)  Zaključci Vijeća o participativnom upravljanju kulturnom baštinom (SL C 463, 23.12.2014., str. 1.).

(7)  Mišljenje Odbora regija – Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi (SL C 195, 12.6.2015., str. 22.).

(8)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(9)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).

(10)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).


ZAJEDNIČKA IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

U skladu s člankom 9. Odluke, financijska omotnica za provedbu Europske godine kulturne baštine (2018.) iznosi osam milijuna EUR. Radi financiranja pripreme Europske godine kulturne baštine, iznos od jednog milijuna EUR financirat će se iz postojećih sredstava u proračunu za 2017. U proračunu za 2018. rezervirat će se sedam milijuna EUR za Europsku godinu kulturne baštine te unijeti u posebnu proračunsku stavku. Od tog iznosa, tri milijuna EUR izdvojit će se iz izvora koji su trenutačno predviđeni za program Kreativna Europa, a četiri milijuna EUR će se prioritetno preusmjeriti iz ostalih postojećih izvora, ali bez upotrebe postojećih rezervi i ne dovodeći u pitanje ovlasti proračunskog tijela.

IZJAVA KOMISIJE

Komisija prima na znanje sporazum suzakonodavaca da se u članak 9. Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine (2018.) uvrsti financijska omotnica u iznosu od osam milijuna EUR. Komisija podsjeća da je u skladu s člankom 314. UFEU-a odobravanje odobrenih sredstava u godišnjem proračunu u nadležnosti proračunskog tijela.


Top