EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32002L0049

Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša

OJ L 189, 18.7.2002, p. 12–25 (ES, DA, DE, EL, EN, FR, IT, NL, PT, FI, SV)
Special edition in Czech: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Estonian: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Latvian: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Lithuanian: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Hungarian Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Maltese: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Polish: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Slovak: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Slovene: Chapter 15 Volume 007 P. 101 - 115
Special edition in Bulgarian: Chapter 15 Volume 008 P. 196 - 210
Special edition in Romanian: Chapter 15 Volume 008 P. 196 - 210
Special edition in Croatian: Chapter 15 Volume 031 P. 28 - 41

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 29/07/2021

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2002/49/oj

15/Sv. 31

HR

Službeni list Europske unije

28


32002L0049


L 189/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA 2002/49/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 25. lipnja 2002.

o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (3),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (4) i s obzirom na zajednički tekst koji je odobrio Odbor za mirenje 8. travnja 2002.,

budući da:

(1)

Dio politike Zajednice postizanje je visoke razine zaštite zdravlja i okoliša, a jedan od ciljeva kojima treba težiti je zaštita od buke. Komisija se u Zelenoj knjizi o budućoj politici zaštite od buke bavila bukom okoliša kao jednim od najvećih problema zaštite okoliša u Europi.

(2)

Europski je parlament u svojoj Rezoluciji od 10. lipnja 1997. (5) o Zelenoj knjizi Komisije izrazio svoju potporu toj Zelenoj knjizi i pozvao na utvrđivanje posebnih mjera i inicijativa Direktivom o smanjenju buke iz okoliša, te uočio nedostatak pouzdanih i usporedivih podataka o stanju različitih izvora buke.

(3)

Zajednički indikator buke i zajednička metodologija za izračun buke i mjerenje u blizini zračnih luka definirani su u Komunikaciji Komisije od 1. prosinca 1999. o zračnom prijevozu i okolišu. Ovo je priopćenje uzeto u obzir u odredbama ove Direktive.

(4)

Neke kategorije emisije buke od proizvoda već su obuhvaćene zakonodavstvom Zajednice, kao što je Direktiva Vijeća 70/157/EEZ od 6. veljače 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na dopuštenu razinu buke i ispušni sustav motornih vozila (6), Direktiva Vijeća 77/311/EEZ od 29. ožujka 1977. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na razinu buke traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo koju doživljavaju vozači (7), Direktiva Vijeća 80/51/EEZ od 20. prosinca 1979. o ograničenju emisije buke od podzvučnih zrakoplova (8) i njezine dopunske direktive, Direktiva Vijeća 92/61/EEZ od 30. lipnja 1992. o homologaciji tipa motornih vozila na dva ili tri kotača (9) i Direktiva 2000/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. svibnja 2000. o usklađivanju zakona država članica koji se odnose na emisiju buke u okoliš uzrokovane opremom za uporabu na otvorenom (10).

(5)

Ova bi Direktiva trebala, inter alia, stvoriti temelj za razvoj i dovršenje postojećih mjera Zajednice za smanjenje buke koju proizvode najveći izvori, posebno cestovna i željeznička vozila i infrastruktura, zrakoplovi, vanjska i industrijska oprema i pokretni strojevi te za uvođenje dodatnih kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera.

(6)

Neke kategorije buke, kao što je buka koja nastaje unutar prijevoznih sredstava i buka od svakodnevnih kućanskih aktivnosti, ne bi trebale biti podložne ovoj Direktivi.

(7)

U skladu s načelom supsidijarnosti određenom u članku 5. Ugovora, ciljevi Ugovora o postizanju visoke razine zaštite zdravlja i okoliša mogu se na bolji način ostvariti ako se djelovanje država članica dopuni djelovanjem na razini Zajednice kojim će se stvoriti zajedničko razumijevanje problema buke. Podatke o razinama buke iz okoliša stoga bi trebalo prikupljati, razvrstavati i objavljivati u skladu s usporedivim mjerilima. To podrazumijeva korištenje usklađenih indikatora i metoda utvrđivanja, kao i mjerila za ujednačavanje izrade karata buke. Takva mjerila i metode najbolje može utvrditi Zajednica.

(8)

Također je potrebno utvrditi zajedničke metode procjene ‘buke iz okoliša’ i definiciju ‘graničnih vrijednosti’ pomoću usklađenih indikatora kojima se utvrđuju razine buke. Brojčane vrijednosti svih graničnih vrijednosti utvrđuju države članice uzimajući u obzir, inter alia, potrebu primjene načela sprečavanja u svrhu očuvanja tihih područja unutar naseljenih područja.

(9)

Odabrani zajednički indikatori su indikator buke dan-večer-noć Lden, kojim se ocjenjuje smetanje, i indikator noćne buke Lnight, kojim se ocjenjuje remećenje sna. Također je korisno dopustiti državama članicama korištenje dodatnih indikatora buke za praćenje ili nadzor posebnih stanja buke.

(10)

U nekim područjima od interesa trebalo bi uvesti izradu strateške karte buke budući da se tim postupkom mogu prikupiti potrebni podaci za prikaz doživljenih razina buke unutar tog područja.

(11)

Akcijski planovi trebali bi biti usmjereni na prioritete u tim područjima od interesa, a trebala bi ih izraditi nadležna tijela u savjetovanju s javnošću.

(12)

Kako bi se informacije dostavile široj javnosti, trebalo bi odabrati najprikladnije načine obavješćivanja.

(13)

Prikupljanje podataka i sastavljanje odgovarajućih izvješća na razini Zajednice nužan je temelj za buduću politiku Zajednice i daljnje obavješćivanje javnosti.

(14)

Komisija bi trebala provoditi redovito vrednovanje provedbe ove Direktive.

(15)

Tehničke odredbe koje se odnose na metode utvrđivanja trebalo bi dopuniti i prema potrebi prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku i razvoju europske normizacije.

(16)

Mjere za provedbu ove Direktive trebalo bi donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11),

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Ciljevi

1.   Svrha je ove Direktive definiranje zajedničkog pristupa usmjerenog prvenstveno na izbjegavanje, sprečavanje ili smanjivanje, prema prioritetima, štetnih učinaka, uključujući smetanje, zbog izloženosti buci iz okoliša. U tom se cilju postupno provode sljedeće mjere:

(a)

utvrđivanje izloženosti buci iz okoliša izradom karata buke, metodama ocjene zajedničkima državama članicama;

(b)

osiguravanje da podaci o buci iz okoliša i njezinim učincima budu dostupni javnosti;

(c)

izrada akcijskih planova od strane država članica, temeljenih na rezultatima izrade karata buke, u svrhu sprečavanja i smanjivanja buke iz okoliša gdje je to potrebno, a posebno gdje razine izloženosti mogu izazvati štetne učinke na ljudsko zdravlje, kao i s ciljem očuvanja kvalitete buke iz okoliša gdje je ona dobra.

2.   Ova Direktiva također mora stvoriti temelj za uvođenje mjera Zajednice za smanjenje buke koju emitiraju najveći izvori, posebno cestovna i željeznička vozila i infrastruktura, zrakoplovi, vanjska i industrijska oprema te pokretni strojevi. U tu svrhu Komisija, najkasnije do 18. srpnja 2006., podnosi Europskom parlamentu i Vijeću odgovarajuće zakonodavne prijedloge. Ti prijedlozi trebaju uzeti u obzir rezultate izvješća iz članka 10. stavka 1.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova Direktiva primjenjuje se na buku iz okoliša kojoj su ljudi izloženi posebno u izgrađenim područjima, u javnim parkovima ili drugim tihim područjima u naseljenim područjima, u tihim područjima u prirodi, pored škola, bolnica i drugih zgrada i područja osjetljivih na buku.

2.   Ova Direktiva ne primjenjuje se na buku koju izaziva sama izložena osoba, buku od svakodnevnih kućanskih aktivnosti, buku iz stambenih prostora, buku na radnome mjestu, buku unutar prijevoznih sredstava ili buku od vojnih aktivnosti u vojnim područjima.

Članak 3.

Definicije

U smislu ove Direktive:

(a)

‘buka iz okoliša’ znači neželjen ili po ljudsko zdravlje i okoliš štetan zvuk u vanjskome prostoru izazvan ljudskom aktivnošću, uključujući buku koju emitiraju: prijevozna sredstva, cestovni promet, željeznički promet, zračni promet, te buka iz područja s industrijskim djelatnostima, poput onih iz Priloga I. Direktivi Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja (12);

(b)

‘štetni učinak’ znači učinak štetan za ljudsko zdravlje;

(c)

‘smetanje’ znači stupanj smetnje bukom iz okoliša, utvrđen pomoću podataka s terenskih ispitivanja;

(d)

‘indikator buke’ znači akustička veličina za opis buke iz okoliša koja je povezana sa štetnim učincima buke;

(e)

‘ocjena’ znači svaka metoda za izračunavanje, predviđanje, procjenjivanje ili mjerenje vrijednosti indikatora buke ili s njim povezanih štetnih učinaka;

(f)

‘Lden’ (indikator buke za dan-večer-noć) znači indikator buke za ukupno smetanje, kako je pobliže definirano u Prilogu I.;

(g)

‘Lday’ (indikator dnevne buke) znači indikator buke za smetanje u dnevnom razdoblju, kako je pobliže definirano u Prilogu I.;

(h)

‘Levening’ (indikator večernje buke) znači indikator buke za smetanje u večernjem razdoblju, kako je pobliže definirano u Prilogu I.;

(i)

‘Lnight’ (indikator noćne buke) znači indikator buke koja uzrokuje poremećaj sna, kako je pobliže definirano u Prilogu I.;

(j)

‘odnos doza-učinak’ znači odnos između vrijednosti indikatora buke i štetnog učinka buke;

(k)

‘naseljeno područje’ znači dio teritorija kojem je granicu odredila država članica, s više od 100 000 stanovnika i takvom gustoćom naseljenosti da ga država članica smatra urbaniziranim područjem;

(l)

‘tiho područje unutar naseljenog područja’ znači područje kojem je granicu odredilo nadležno tijelo, koje ni iz jednog izvora buke nije izloženo vrijednosti Lden ili drugog prikladnog indikatora buke većoj od određene vrijednosti koju je definirala država članica;

(m)

‘tiho područje u prirodi’ znači područje čiju je granicu odredilo nadležno tijelo, a koje nije narušeno bukom prometa, industrije ili rekreacijskih aktivnosti;

(n)

‘glavna cesta’ znači regionalna, državna ili međunarodna cesta koju je odredila država članica, a s više od tri milijuna prolaza vozila godišnje;

(o)

‘glavna željeznička pruga’ znači željeznička pruga koju je odredila država članica, a s više od 30 000 prolaza vlakova godišnje;

(p)

‘glavna zračna luka’ znači civilna zračna luku koju je odredila država članica, a koja godišnje ima više od 50 000 operacija (operacijom se smatraju polijetanja i slijetanja), isključujući operacije laganih zrakoplova kada se ti letovi obavljaju u svrhu školovanja;

(q)

‘izrada karte buke’ znači prikaz podataka o postojećem ili predviđenom stanju buke pomoću indikatora buke, na kojemu je naznačeno prekoračenje bilo koje relevantne propisane granične vrijednosti, broj ljudi pogođenih bukom na određenom području ili broj stanova izloženih određenim vrijednostima indikatora buke na određenom području;

(r)

‘strateška karta buke’ znači karta buke namijenjena cjelovitom ocjenjivanju izloženosti stanovništva buci od različitih izvora buke u danom području ili u svrhu sveobuhvatnih predviđanja za takvo područje;

(s)

‘granična vrijednost’ znači vrijednost Lden ili Lnight, i, gdje je prikladno, Lday i Levening, kako je odredila država članica, pri čijem prekoračenju nadležno tijelo razmatra ili provodi mjere zaštite od buke; granične vrijednosti mogu biti različite za različite vrste buke (buka od cestovnog, željezničkog ili zračnog prometa, buka od industrijskih aktivnosti, itd.), različitu okolinu i različitu osjetljivost stanovništva na buku; također mogu biti različite za postojeće stanje i za novo stanje (tamo gdje je došlo do promjene stanja s obzirom na izvor buke ili korištenje okoline);

(t)

‘akcijski planovi’ znače planovi izrađeni radi upravljanja bukom okoliša i njezinim štetnim učincima, uključujući smanjenje buke ukoliko je to potrebno;

(u)

‘akustičko planiranje’ znači planiranje koje služi za upravljanje budućom bukom okoliša, a koristi se prostorno planskim mjerama zaštite od buke, kao što su sustavno planiranje i upravljanje svim vrstama prometa, zaštita mjerama zvučne izolacije i upravljanje bukom na mjestu emisije;

(v)

‘javnost’ znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba i, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili praksom, njihova udruženja, organizacije ili grupe.

Članak 4.

Provedba i nadležnosti

1.   Države članice na odgovarajućim razinama imenuju nadležna tijela i tijela odgovorna za provedbu ove Direktive, uključujući tijela nadležna za:

(a)

izradu i, prema potrebi, odobravanje karata buke i akcijskih planova za naseljena područja, glavne ceste, glavne željezničke putove i glavne zračne luke;

(b)

prikupljanje karata buke i akcijskih planova.

2.   Države članice podatke iz stavka 1. dostavljaju Komisiji i javnosti najkasnije do 18. srpnja 2005.

Članak 5.

Indikatori buke i njihova primjena

1.   Države članice primjenjuju indikatore buke Lden i Lnight, kako je navedeno u Prilogu I., za pripremu i reviziju izrade strateških karata buke u skladu s člankom 7.

Sve dok uporaba zajedničkih metoda utvrđivanja za određivanje Lden i Lnight ne postane obvezna, države članice mogu koristiti postojeće nacionalne indikatore buke i s njima povezane podatke koje treba pretvoriti u gore navedene indikatore. Ti podaci ne smiju biti stariji od tri godine.

2.   Države članice mogu koristiti dodatne indikatore buke za posebne slučajeve poput onih iz Priloga I. stavka 3.

3.   Za akustičko planiranje i određivanje zona buke, države članice mogu koristiti indikatore buke drukčije od Lden i Lnight.

4.   Najkasnije do 18. srpnja 2005., države članice Komisiji priopćavaju podatke o svim bitnim važećim graničnim vrijednostima unutar njihovih teritorija ili su u pripremi, izražene pomoću Lden i Lnight i, prema potrebi, Lday i Levening, za buku od cestovnog prometa, buku od željezničkog prometa, buku od zrakoplova oko zračnih luka i buku na industrijskim područjima, zajedno s objašnjenjima o primjeni graničnih vrijednosti.

Članak 6.

Metode ocjene

1.   Vrijednosti Lden i Lnight određuju se metodama ocjene definiranima u Prilogu II.

2.   Zajedničke metode ocjene za određivanje Lden i Lnight utvrđuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 2. revizijom Priloga II. Do usvajanja ovih metoda, države članice mogu koristiti metode ocjene prilagođene u skladu s Prilogom II. i temeljene na metodama propisanima u njihovom vlastitom zakonodavstvu. U tom slučaju, one moraju osigurati dokaze da te metode daju rezultate jednakovrijedne rezultatima dobivenima metodama iz stavka 2.2 Priloga II.

3.   Štetni se učinci mogu ocijeniti pomoću odnosa doza-učinak na koje se upućuje u Prilogu III.

Članak 7.

Izrada strateških karata buke

1.   Države članice osiguravaju da najkasnije do 30. lipnja 2007. budu izrađene strateške karte buke koje će pokazati stanje u prethodnoj kalendarskoj godini i da ih, prema potrebi, odobre nadležna tijela, za sva naseljena područja s više od 250 000 stanovnika i za sve glavne ceste koje godišnje imaju više od šest milijuna prolaza vozila, glavne željezničke putove koji imaju više od 60 000 prolaza vlakova godišnje i glavne zračne luke unutar svojih teritorija.

Najkasnije do 30. lipnja 2005., a nakon toga svakih pet godina, države članice obavješćuju Komisiju o glavnim cestama koje imaju više od šest milijuna prolaza vozila godišnje, glavnim željezničkim putovima koji imaju više od 60 000 prolaza vlakova godišnje, glavnim zračnim lukama i naseljenim područjima s više od 250 000 stanovnika unutar svojih teritorija.

2.   Države članice usvajaju mjere potrebne da se osigura da najkasnije do 30. lipnja 2012., a nakon toga svakih pet godina, budu izrađene strateške karte buke koje će pokazati stanje u prethodnoj kalendarskoj godini i da ih, prema potrebi, odobre nadležna tijela za sva naseljena područja i za sve glavne ceste i glavne željezničke putove unutar svojih teritorija.

Najkasnije do 31. prosinca 2008. države članice obavješćuju Komisiju o svim naseljenim područjima i svim glavnim cestama i glavnim željezničkim putovima unutar svojih teritorija.

3.   Strateške karte buke moraju najmanje ispunjavati zahtjeve iz Priloga IV.

4.   Susjedne države članice surađuju na izradi strateških karata buke u blizini granica.

5.   Strateške karte buke preispituju se i revidiraju ukoliko je to potrebno najmanje jednom svakih pet godina nakon datuma njihove izrade.

Članak 8.

Akcijski planovi

1.   Države članice osiguravaju da nadležna tijela najkasnije do 18. srpnja 2008. izrade akcijske planove namijenjene nadzoru problema buke i njezinog učinka unutar svojih teritorija, uključujući i smanjenje buke ako je to potrebno, za:

(a)

mjesta u blizini glavnih cesta koja imaju više od šest milijuna prolaza vozila godišnje, glavnih željezničkih putova koji imaju više od 60 000 prolaza vlakova godišnje i glavnih zračnih luka;

(b)

naseljena područja s više od 250 000 stanovnika. Takvi planovi moraju također štititi tiha područja od povećanja buke.

Mjere u planovima prepuštene su odluci nadležnih tijela, ali prvenstveno trebaju biti usmjerene na prepoznavanje prekoračenja bilo koje bitne granične vrijednosti, ili prema drugim kriterijima koje odaberu države članice, te bi se posebno trebale primjenjivati na najvažnija područja utvrđena u strateškim kartama buke.

2.   Države članice osiguravaju da nadležna tijela najkasnije do 18. srpnja 2013. izrade akcijske planove prvenstveno usmjerene prema prioritetima koji se mogu prepoznati prekoračenjem bilo koje bitne granične vrijednosti ili pomoću drugih kriterija koje su odabrale države članice za naseljena područja i za glavne ceste kao i za glavne željezničke putove unutar svojih teritorija.

3.   Države članice obavješćuju Komisiju o drugim bitnim kriterijima iz stavaka 1. i 2.

4.   Akcijski planovi kao minimum moraju ispunjavati zahtjeve iz Priloga V.

5.   Akcijski planovi preispituju se i revidiraju, ukoliko je to potrebno, u slučaju veće promjene koja će utjecati na postojeće stanje buke, a najmanje svakih pet godina nakon datuma njihova odobrenja.

6.   Susjedne države članice surađuju na akcijskim planovima za pogranične regije.

7.   Države članice osiguravaju da se o prijedlozima akcijskih planova savjetuje s javnošću, da joj se daju početne i djelotvorne mogućnosti sudjelovanja u pripremi i preispitivanju akcijskih planova, da se rezultati tog sudjelovanja uzmu u obzir i da javnost bude obaviještena o donesenim odlukama. Osiguravaju se prihvatljivi rokovi da javnost ima dovoljno vremena za sudjelovanju u svakoj fazi.

Ako obveza provođenja postupka sudjelovanja javnosti istodobno proizlazi iz ove Direktive i bilo kojeg drugog zakonodavstva Zajednice, države članice mogu objediniti postupak kako bi se izbjeglo udvostručavanje.

Članak 9.

Podaci za javnost

1.   Države članice osiguravaju da strateške karte buke koje su izrađene i prema potrebi odobrene, kao i izrađeni akcijski planovi, budu dostupni i objavljeni javnosti u skladu s relevantnim zakonodavstvom Zajednice, posebno s Direktivom Vijeća 90/313/EEZ od 7. lipnja 1990. o slobodi pristupa informacijama o okolišu (13), a u skladu s Prilozima IV. i V. ovoj Direktivi, pomoću svih dostupnih sredstava obavješćivanja.

2.   Ti podaci moraju biti jasni, razumljivi i dostupni. Moraju sadržavati sažetak s istaknutim najznačajnijim točkama.

Članak 10.

Prikupljanje i objavljivanje podataka od strane država članica i Komisije

1.   Komisija najkasnije do 18. siječnja 2004. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće koje sadržava pregled postojećih mjera Zajednice u odnosu na izvore buke iz okoliša.

2.   Države članice osiguravaju da podatci iz strateških karata buke i sažetaka akcijskih planova, kako je navedeno u Prilogu VI., budu poslani Komisiji unutar šest mjeseci od datuma iz članka 7. odnosno 8.

3.   Komisija uređuje bazu podataka o strateškim kartama buke kako bi olakšala sastavljanje izvješća iz članka 11. i drugih tehničkih i informativnih radova.

4.   Svakih pet godina Komisija objavljuje sažeto izvješće o podacima iz strateških karata buke i akcijskih planova. Prvo izvješće podnosi se do 18. srpnja 2009.

Članak 11.

Preispitivanje i izvješćivanje

1.   Komisija najkasnije do 18. srpnja 2009. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o provedbi ove Direktive.

2.   To izvješće posebno procjenjuje potrebu za daljnjim mjerama Zajednice u vezi s bukom iz okoliša i prema potrebi predlaže provođenje strategija o aspektima kao što su:

(a)

dugoročni i srednjoročni ciljevi za smanjenje broja osoba oštećenih bukom iz okoliša, posebno uzimajući u obzir različita podneblja i različite kulture;

(b)

dodatne mjere za smanjenje buke iz okoliša koju proizvode specifični izvori, posebno vanjska oprema, prijevozna sredstva i infrastrukture i određene kategorije industrijskih djelatnosti, kao nadgradnja mjera koje se već provode ili o čijem se usvajanju raspravlja;

(c)

zaštita tihih područja u prirodi.

3.   Izvješće sadržava pregled akustičke kvalitete okoliša u Zajednici, temeljen na podacima iz članka 10., i vodi računa o znanstvenom i tehničkom napretku i svim drugim bitnim podacima. Glavni kriterij za odabir predloženih strategija i mjera je smanjenje štetnih učinaka i učinkovitost u odnosu na troškove.

4.   Nakon što Komisija primi prvu zbirku strateških karata buke, ponovno preispituje:

mogućnost za mjerenje na visini od 1,5 m u Prilogu I. stavku 1., s obzirom na područja na kojima su jednokatne kuće,

donju granicu za procijenjeni broj ljudi izloženih različitim pojasevima Lden i Lnight u Prilogu VI.

5.   Izvješće se preispituje svakih pet godina ili prema potrebi i češće. Sadržava procjenu provedbe ove Direktive.

6.   Izvješću se prema potrebi prilažu prijedlozi za izmjenu ove Direktive.

Članak 12.

Prilagodba

Komisija prilagođava Prilog I. točku 3., Prilog II. i Prilog III. tehničkom i znanstvenom napretku, u skladu s postupkom iz članka 13. stavka 2.

Članak 13.

Odbor

1.   Komisiji pomaže odbor osnovan na temelju članka 18. Direktive 2000/14/EZ.

2.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, vodeći pritom računa o odredbama njezina članka 8.

Rok iz članka 5. stavka 6. Odluke 1999/468/EZ jest tri mjeseca.

3.   Odbor donosi poslovnik o radu.

Članak 14.

Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s odredbama ove Direktive najkasnije do 18. srpnja 2004. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst svojih zakona i drugih propisa koji se odnose na primjenu ove Direktive.

Članak 15.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 16

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 25. lipnja 2002.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

J. MATAS I PALOU


(1)  SL C 337 E, 28.11.2000., str. 251.

(2)  SL C 116, 20.4.2001., str. 48.

(3)  SL C 148, 18.5.2001., str. 7.

(4)  Mišljenje Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2000. (SL C 232, 17.8.2001., str. 305.), Zajedničko stajalište Vijeća od 7. lipnja 2001. (SL C 297, 23.10.2001., str. 49.) i Odluka Europskog parlamenta od 3. listopada 2001. (SL C 87 E, 11.4.2002., str. 118.). Odluka Europskog parlamenta od 15. svibnja 2002. i Odluka Vijeća od 21. svibnja 2002.

(5)  SL C 200, 30.6.1997., str. 28.

(6)  SL L 42, 23.2.1970., str. 16. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 1999/101/EZ (SL L 334, 28.12.1999., str. 41.).

(7)  SL L 105, 28.4.1977., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/54/EZ (SL L 277, 10.10.1997., str. 24.).

(8)  SL L 18, 24.1.1980., str. 26. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 83/206/EEZ (SL L 117, 4.5.1983., str. 15.).

(9)  SL L 225, 10.8.1992., str. 72. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2000/7/EZ (SL L 106, 3.5.2000., str. 1.).

(10)  SL L 162, 3.7.2000., str. 1.

(11)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(12)  SL L 257, 10.10.1996., str. 26.

(13)  SL L 158, 23.6.1990., str. 56.


PRILOG I.

INDIKATORI BUKE

iz članka 5.

1.   Definicija Lden razine dan-večer-noć

Lden razina dan-večer-noć u decibelima (dB) definirana je sljedećom formulom:Image 1

u kojoj je:

Lday A-vrednovana ekvivalentna razina zvuka definirana u ISO 1996-2: 1987., utvrđivana svakog dana tijekom jedne godine,

Levening A-vrednovana ekvivalentna razina zvuka definirana u ISO 1996-2: 1987., utvrđivana svake večeri tijekom jedne godine,

Lnight A-vrednovana ekvivalentna razina zvuka definirana u ISO 1996-2: 1987., utvrđivana svake noći tijekom jedne godine;

pri čemu:

dan traje 12 sati, večer četiri sata, a noć osam sati. Države članice mogu skratiti večernje razdoblje za jedan ili dva sata i u skladu s tim produžiti dnevno i/ili noćno razdoblje, pod uvjetom da to jednako važi za sve izvore buke i da Komisiji dostave podatke o svakom sustavnom odstupanju od ponuđene mogućnosti,

država članica odabire početak dana (i sukladno tomu početak večeri i početak noći) i taj će izbor biti jednak za sve izvore buke; ponuđene vrijednosti su od 07:00 do 19:00, od 19:00 do 23:00 i od 23:00 do 07:00 po lokalnom vremenu,

godina označava odgovarajuću godinu u pogledu emisije zvuka i prosječnu godinu u pogledu meteoroloških prilika;

pri čemu se:

uzima u obzir upadni zvuk, što znači da se ne uzima u obzir zvuk koji se reflektira od fasade promatranog stana (kao opće pravilo, u slučaju mjerenja, ovo podrazumijeva korekciju od 3 dB).

Visina Lden točke utvrđivanja ovisi o primjeni:

u slučaju proračuna u svrhu izrade strateške karte buke koja se odnosi na izloženost buci u i blizu zgrada, točke utvrđivanja moraju biti 4,0 ± 0,2 m (3,8 do 4,2 m) iznad tla, i to na najizloženijoj fasadi; u tu će svrhu najizloženija fasada biti vanjski zid okrenut prema najbližem određenom izvoru buke; u druge se svrhe može napraviti drugi izbor,

u slučaju mjerenja u svrhu izrade strateške karte buke koja se odnosi na izloženost buci u i blizu zgrada mogu se odabrati druge visine, ali one nikada ne smiju biti manje od 1,5 m iznad tla, a rezultate treba korigirati u skladu s odgovarajućom visinom od 4 m,

u druge svrhe, kao što su akustičko planiranje i određivanje zona buke, mogu se odabrati druge visine, ali nikada ne smiju biti manje od 1,5 m iznad tla, na primjer za:

ruralna područja s jednokatnim kućama,

planiranje lokalnih mjera namijenjenih smanjenju utjecaja buke na određene stanove,

izradu detaljne karte buke ograničenog područja koja pokazuju izloženost buci pojedinačnih stanova.

2.   Definicija indikatora noćne buke

Indikator noćne buke Lnight je A-vrednovana ekvivalentna razina zvuka definirana u ISO 1996-2: 1987., utvrđivana svake noći tijekom jedne godine,

pri čemu:

noć traje osam sati, kako je definirano u stavku 1.,

godina označava odgovarajuću godinu u pogledu emisije zvuka i prosječnu godinu u pogledu meteoroloških prilika, kako je definirano u stavku 1.,

uzet je u obzir upadni zvuk, kako je utvrđeno u stavku 1.,

točka utvrđivanja jednaka je kao za Lden.

3.   Dodatni indikatori buke

U nekim slučajevima uz Lden i Lnight i, gdje je to prikladno, Lday i Levening, bilo bi korisno upotrijebiti posebne indikatore buke i s njima povezane granične vrijednosti. U nastavku su dani neki primjeri:

promatrani izvor buke djeluje samo kratko vrijeme (na primjer, manje od 20 % vremena od ukupnih dnevnih razdoblja jedne godine, ukupnih večernjih razdoblja jedne godine ili ukupnih noćnih razdoblja jedne godine),

prosječan broj događaja buke u jednom ili više razdoblja vrlo je malen (na primjer, manje od jednog događaja buke na sat; događaj buke bi se mogao definirati kao buka koja traje manje od pet minuta; primjeri su buka od prolaska vlaka ili prelijetanja zrakoplova),

buka sadrži jaku niskofrekventnu komponentu,

LAmax ili SEL (razina izloženosti zvuku) za zaštitu od buke u noćnom razdoblju, u slučaju vršnih vrijednosti buke,

posebna zaštita od buke vikendom ili u određenim dijelovima godine,

posebna zaštita u dnevnom razdoblju,

posebna zaštita u večernjem razdoblju,

kombinacije buke iz različitih izvora,

tiha područja u prirodi,

buka sadrži jako istaknute tonove,

buka je impulsnog karaktera.


PRILOG II.

METODE OCJENE INDIKATORA BUKE

iz članka 6.

1.   Uvod

Vrijednosti Lden i Lnight mogu se utvrditi ili proračunom ili mjerenjem (na mjestu ocjene). Kod predviđanja primjenjiv je samo proračun.

Privremene metode proračuna i mjerenja navedene su u stavcima 2. i 3.

2.   Privremene metode proračuna za Lden i Lnight

2.1.   Prilagođavanje postojećih nacionalnih metoda proračuna

Ako država članica ima nacionalne metode za utvrđivanje trajnih indikatora, te se metode mogu primijeniti pod uvjetom da su prilagođene definicijama indikatora iz Priloga I. Za većinu nacionalnih metoda to podrazumijeva uvođenje večeri kao posebnog razdoblja i uvođenje prosječne vrijednosti za godinu. Neke će se postojeće metode također morati prilagoditi u pogledu isključenja refleksije na fasadi, uključivanja noći i/ili mjesta procjene.

Utvrđivanje prosjeka kroz godinu zahtijeva posebnu pozornost. Varijacije u emisiji i prijenosu mogu doprinijeti fluktuacijama tijekom godine.

2.2.   Preporučene privremene metode proračuna

Za države članice koje nemaju nacionalne metode proračuna ili države članice koje žele promijeniti metode proračuna, preporučuju se sljedeće metode:

Za INDUSTRIJSKU BUKU: ISO 9613-2: ‘Akustika – Gušenje zvuka pri širenju na otvorenom, 2. dio: Opća metoda proračuna’.

Odgovarajući podaci o emisiji buke (ulazni podaci) za ovu metodu mogu se dobiti iz mjerenja izvršenih u skladu s jednom od sljedećih metoda:

ISO 8297: 1994. ‘Akustika – Određivanje razina zvučne snage industrijskih postrojenja iz više izvora radi utvrđivanja razina zvučnog tlaka u okolišu – Inženjerska metoda’,

EN ISO 3744: 1995. ‘Akustika – Određivanje razine zvučne snage izvora buke uz korištenje zvučnog tlaka - Inženjerska metoda u potpuno slobodnom polju na reflektirajućoj ravnini’,

EN ISO 3746: 1995. ‘Akustika – Određivanje razine zvučne snage izvora uz korištenje zvučnog tlaka – Pregledna metoda uz mjernu plohu na reflektirajućoj ravnini’.

Za BUKU ZRAKOPLOVA: ECAC.CEAC Doc. 29 ‘Izvješće o standardnim metodama proračuna kontura buke oko civilnih zračnih luka’, 1997. Od različitih pristupa modeliranju putanje letenja koristit će se tehnika segmentiranja na koju se odnosi odlomak 7.5. ECAC.CEAC Doc. 29.

Za BUKU CESTOVNOG PROMETA: francuska nacionalna metoda proračuna ‘NMPB-Routes-96 (SETRA-CERTU-LCPC-CSTB)’, navedena u ‘Arrêté du 5 mai 1995 relatif au bruit des infrastructures routières, Journal Officiel du 10 mai 1995, Article 6’ i u francuskoj normi ‘XPS 31-133’. Za ulazne podatke koji se odnose na emisije, ovi se dokumenti pozivaju na ‘Guide du bruit des transports terrestres, fascicule prévision des niveaux sonores, CETUR 1980’.

Za BUKU ŽELJEZNICE: nizozemska nacionalna metoda proračuna objavljena u ‘Reken- en Meetvoorschrift Railverkeerslawaai '96, Ministerie Volkshuisvesting, Ruimtelijke Ordening en Milieubeheer, 20 November 1996.’

Ove se metode moraju prilagoditi definicijama Lden i Lnight. Najkasnije do 1. srpnja 2003. Komisija će objaviti smjernice u skladu s člankom 13. stavkom 2. o revidiranim metodama i osigurati podatke o emisiji za buku zrakoplova, buku cestovnog prometa i željezničku buku, na temelju postojećih podataka.

3.   Privremene metode mjerenja za Lden i Lnight

Ako država članica želi koristiti svoju vlastitu službenu metodu mjerenja, ta se metoda mora prilagoditi u skladu s definicijama indikatora navedenima u Prilogu I. i u skladu s načelima za vremenski usrednjena mjerenja navedena u ISO 1996-2: 1987. i ISO 1996-1: 1982.

Ako država članica nema metodu mjerenja, ili ako radije primjenjuje drugu metodu, metoda se može definirati na temelju definicije indikatora i načela navedenih u ISO 1996-2: 1987. i ISO 1996-1: 1982.

Podaci o mjerenju ispred fasade ili drugog reflektirajućeg elementa moraju se korigirati kako bi se isključio doprinos refleksija te fasade ili elementa (kao opće pravilo, u slučaju mjerenja, ovo podrazumijeva korekciju od 3 dB).


PRILOG III.

METODE PROCJENE ŠTETNIH UČINAKA

iz članka 6. stavka 3.

Za utvrđivanje učinaka buke na stanovništvo trebali bi se koristiti odnosi doze-učinka. Odnosi doze-učinka koje će uvesti buduće revizije ovog Priloga u skladu s člankom 13. stavkom 2. posebno će se odnositi na:

odnos između smetanja i Lden za buku od cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te za industrijsku buku,

odnos između remećenja sna i Lnight za buku od cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te za industrijsku buku.

Ako je potrebno, mogli bi se prikazati specifični odnosi doza-učinak za:

stanove s posebnom izolacijom protiv buke, kako je određeno u Prilogu VI.,

stanove s tihom fasadom, kako je određeno u Prilogu VI.,

različite klime/različite kulture,

ugrožene skupine stanovništva,

industrijsku buku istaknutih tonova,

impulsnu industrijsku buku i druge posebne slučajeve.


PRILOG IV.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA IZRADU STRATEŠKIH KARATA BUKE

iz članka 7.

1.   Strateška karta buke je prikaz podataka o jednom od sljedećih aspekata:

postojeće, prethodno ili predviđeno stanje buke izraženo indikatorom buke,

prekoračenje granične vrijednosti,

procijenjeni broj stanova, škola i bolnica na određenom području koji su izloženi specifičnim vrijednostima indikatora buke,

procijenjeni broj ljudi smještenih na području izloženom buci.

2.   Strateške karte buke mogu se predstaviti javnosti kao:

grafički prikazi,

brojčani podaci u tablicama,

brojčani podaci u elektroničkom obliku.

3.   Strateške karte buke za naseljena područja posebno stavljaju naglasak na buku koju emitira:

cestovni promet,

željeznički promet,

zračne luke,

industrijska područja, uključujući luke.

4.   Izrada strateških karata buke koristit će se u sljedeće svrhe:

za pribavljanje podataka koje treba slati Komisiji u skladu s člankom 10. stavkom 2. i Prilogom VI.,

kao izvor informacija za građane, u skladu s člankom 9.,

kao temelj za akcijske planove, u skladu s člankom 8.

Svaka od ovih primjena zahtijeva različitu vrstu strateške karte buke.

5.   Najmanji zahtjevi za strateške karte buke koji se odnose na podatke koje treba slati Komisiji navedeni su u stavcima 1.5., 1.6., 2.5., 2.6. i 2.7. Priloga VI.

6.   U svrhu obavješćivanja građana, u skladu s člankom 9., i razvoja akcijskih planova, u skladu s člankom 8., moraju biti osigurani dodatni i podrobniji podaci, kao što su:

grafički prikaz,

karte koje pokazuju prekoračenje granične vrijednosti,

karte razlika u kojima se postojeće stanje uspoređuje s različitim mogućim budućim stanjima,

karte koje pokazuju vrijednost indikatora buke na visini drukčijoj od 4 m gdje je to prikladno.

Države članice mogu utvrditi pravila o vrstama i formatima tih karata buke.

7.   Strateške karte buke za lokalnu i nacionalnu primjenu moraju biti izrađene za visinu procjene od 4 m i područja od 5 dB Lden i Lnight, kako je određeno u Prilogu VI.

8.   Za naseljena područja moraju se izraditi posebne strateške karte buke za buku cestovnog prometa, buku željezničkog prometa, buku zrakoplova i industrijsku buku. Mogu se pridodati karte i za druge izvore buke.

9.   Komisija može razviti smjernice koje osiguravaju buduće vođenje karata buke, izradu karata buke i računalnih programa za izradu karata buke, u skladu s člankom 13. stavkom 2.


PRILOG V.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA AKCIJSKE PLANOVE

iz članka 8.

1.

Akcijski plan mora sadržavati barem sljedeće elemente:

opis naseljenog područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih putova ili glavnih zračnih luka i drugih izvora buke koji su uzeti u obzir,

odgovorno tijelo,

pravnu osnovu,

sve važeće granične vrijednosti u skladu s člankom 5.,

pregled rezultata izrade karata buke,

ocjenu procijenjenog broja ljudi izloženih buci, prepoznavanje problema i stanja koje treba poboljšati,

bilješku o savjetovanjima s javnošću, organiziranima u skladu s člankom 8. stavkom 7.,

sve važeće mjere za smanjenje buke i sve projekte u pripremi,

mjere koje nadležna tijela namjeravaju poduzeti u sljedećih pet godina, uključujući sve mjere za očuvanje tihih područja,

dugoročnu strategiju,

financijske podatke (ako su dostupni): proračune, procjene financijske isplativosti, procjene troškova i koristi,

odredbe predviđene za vrednovanje provedbe i rezultata akcijskog plana.

2.

Mjere koje nadležna tijela namjeravaju poduzeti na područjima svoje nadležnosti mogu, primjerice, uključivati:

planiranje prometa,

planiranje namjene prostora,

tehničke mjere na izvorima buke,

biranje tiših izvora,

smanjenje prijenosa zvuka,

regulatorne ili ekonomske mjere ili poticaje.

3.

Svaki bi akcijski plan trebao sadržavati procjenu smanjenja broja ljudi na koje djeluje buka (kojima buka smeta, remeti san ili drugo).

4.

Komisija može razviti smjernice koje osiguravaju daljnje vođenje akcijskih planova, u skladu s člankom 13. stavkom 2.


PRILOG VI.

PODACI KOJI SE DOSTAVLJAJU KOMISIJI

iz članka 10.

Podaci koji se dostavljaju Komisiji su sljedeći:

 

1.   Za naseljena područja

1.1.   Sažet opis naseljenog područja: lokacija, veličina, broj stanovnika.

1.2.   Odgovorno tijelo.

1.3.   Programi zaštite od buke koji su se provodili u prošlosti i mjere zaštite od buke koje su u tijeku.

1.4.   Metode računanja ili mjerenja koje su korištene.

1.5.   Procijenjeni broj ljudi (u stotinama) koji žive u stanovima koji su izloženi svakom od sljedećih razreda vrijednosti Lden u dB(A) na najizloženijoj fasadi na visini od 4 metra iznad tla: 55 – 59, 60 – 64, 65 – 69, 70 – 74, > 75, odvojeno za buku od cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te od industrijskih izvora. Brojevi se moraju zaokružiti na najbližu stotinu (npr. 5 200 = između 5 150 i 5 249; 100 = između 50 i 149; 0 = manje od 50).

Pored toga, kada je to primjereno i kada postoji dostupan podatak, potrebno je navesti koliko ljudi iz gore navedenih kategorija živi u stanovima koji imaju:

posebnu zvučnu izolaciju protiv buke, odnosno posebnu zvučnu izolaciju zgrade u odnosu na jedan ili više izvora buke iz okoliša, kombiniranu s takvim sustavom za ventilaciju i/ili klimatizaciju zraka da se mogu održati visoke vrijednosti zvučne izolacije od buke iz okoliša,

tihu fasadu, odnosno fasadu stana koja za buku iz određenog izvora ima vrijednost Lden na visini od četiri metra iznad tla i dva metra ispred pročelja za više od 20 dB nižu nego na fasadi s najvišom vrijednošću Lden.

Potrebno je navesti i kako glavne ceste, glavne željezničke pruge i glavne zračne luke definirane u članku 3. pridonose gore navedenom.

1.6.   Procijenjeni ukupni broj ljudi (u stotinama) koji žive u stanovima koji su izloženi svakom od sljedećih razreda vrijednosti Lnight u dB(A) na najizloženijoj fasadi na visini od 4 metra iznad tla: 50 – 54, 55 – 59, 60 – 64, 65 – 69, > 70, odvojeno za buku od cestovnog, željezničkog i zračnog prometa te od industrijskih izvora. Ovi se podaci mogu utvrditi i za razred vrijednosti 45 – 49 prije datuma iz članka 11. stavka 1.

Pored toga, kada je to primjereno i kada postoji dostupan podatak, potrebno je navesti koliko ljudi iz gore navedenih kategorija živi u stanovima koji imaju:

posebnu zvučnu izolaciju protiv buke kako je određena u stavku 1.5.,

tihu fasadu kako je određena u stavku 1.5.

Potrebno je navesti i kako glavne ceste, glavne željezničke pruge i glavne zračne luke pridonose gore navedenom.

1.7.   U slučaju grafičkog prikaza, strateške karte buke moraju prikazivati najmanje krivulje za 60, 65, 70 i 75 dB.

1.8.   Sažetak akcijskog plana koji sadrži sve bitne elemente iz Priloga V. i čija duljina ne prelazi deset stranica.

 

2.   Za glavne ceste, glavne željezničke pruge i glavne zračne luke

2.1.   Opći opis ceste, željezničke pruge ili zračne luke: lokacija, veličina i podaci o prometu.

2.2.   Opis njihove okoline: naseljenog područja, sela, seoskog ili drugog krajolika, podaci o korištenju tla, drugi veći izvori buke.

2.3.   Programi zaštite od buke koji su se provodili u prošlosti i mjere zaštite od buke koje su u tijeku.

2.4.   Metode izračuna ili mjerenja koje su korištene.

2.5.   Procijenjeni broj ljudi (u stotinama) koji žive izvan naseljenih područja u stanovima koji su izloženi svakom od sljedećih razreda vrijednosti Lden u dB(A) na najizloženijoj fasadi na visini od 4 metra iznad tla: 55 – 59, 60 – 64, 65 – 69, 70 – 74, > 75.

Pored toga, kada je to primjereno i kada postoji dostupan podatak, potrebno je navesti koliko ljudi iz gore navedenih kategorija živi u stanovima koji imaju:

posebnu zvučnu izolaciju protiv buke kako je određena u stavku 1.5.,

tihu fasadu kako je određena u stavku 1.5.

2.6.   Procijenjeni ukupni broj ljudi (u stotinama) koji žive izvan naseljenih područja u stanovima koji su izloženi svakom od sljedećih razreda vrijednosti Lnight u dB(A) na najizloženijoj fasadi na visini od 4 metra iznad tla: 50 – 54, 55 – 59, 60 – 64, 65 – 69, > 70. Ovi se podaci mogu utvrditi i za razred vrijednosti 45 – 49 prije datuma iz članka 11. stavka 1.

Pored toga, kada je to primjereno i kada postoji dostupan podatak, potrebno je navesti koliko ljudi iz gore navedenih kategorija živi u stanovima koji imaju:

posebnu zvučnu izolaciju protiv buke kako je određena u stavku 1.5.,

tihu fasadu kako je određena u stavku 1.5.

2.7.   Ukupno područje (u km2) koje je izloženo vrijednostima Lden višim od 55, 65 odnosno 75 dB. Potrebno je navesti i procijenjeni ukupni broj stanova (u stotinama) i procijenjeni ukupni broj ljudi (u stotinama) koji žive na svakom od tih područja. Ti brojevi moraju uključivati naseljena područja.

Krivulje za 55 i 65 dB trebaju također biti prikazane na jednoj ili više karata koje pokazuju podatke o položaju sela, gradova i naseljenih područja unutar tih krivulja.

2.8.   Sažetak akcijskog plana koji sadrži sve bitne elemente iz Priloga V. i čija duljina ne prelazi deset stranica.

 

3.   Smjernice

Komisija može sastaviti smjernice kako bi dala daljnje savjete o gore navedenom osiguravanju podataka, u skladu s člankom 13. stavkom 2.


Top