Back to EUR-Lex homepage

EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search
You are here

Document 32017R1989

Uredba Komisije (EU) 2017/1989 оd 6. studenoga 2017. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu međunarodnog računovodstvenog standarda 12 (Tekst značajan za EGP. )

C/2017/7103

OJ L 291, 9.11.2017, p. 84–88 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 15/10/2023; Implicitno stavljeno izvan snage 32023R1803

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1989/oj

9.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 291/84

UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1989

оd 6. studenoga 2017.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu međunarodnog računovodstvenog standarda 12

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda (1), a posebno njezin članak 3. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1126/2008 (2) doneseni su određeni međunarodni standardi i tumačenja koji su postojali 15. listopada 2008.

(2)

Odbor za međunarodne računovodstvene standarde (IASB) objavio je 19. siječnja 2016. izmjene međunarodnog računovodstvenog standarda (MRS) 12 Porez na dobit. Izmjenama se nastoji pojasniti kako obračunati odgođenu poreznu imovinu povezanu s dužničkim instrumentima koji se mjere po fer vrijednosti.

(3)

Na savjetovanju s Europskom savjetodavnom skupinom za financijsko izvještavanje potvrđeno je da izmjene standarda MRS 12 zadovoljavaju kriterije za donošenje iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1606/2002.

(4)

Uredbu (EZ) br. 1126/2008 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

IASB je odredio da izmjene MRS-a 12 stupaju na snagu 1. siječnja 2017. Stoga bi se radi pravne sigurnosti za dotične izdavatelje i dosljednosti s drugim računovodstvenim standardima iz Uredbe (EZ) br. 1126/2008 odredbe ove Uredbe trebale primjenjivati retroaktivno.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Regulatornog računovodstvenog odbora,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

U Prilogu Uredbi (EZ) br. 1126/2008 međunarodni računovodstveni standard (MRS) 12 Porez na dobit mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Sva trgovačka društva primjenjuju izmjene iz članka 1. najkasnije od početka svoje prve financijske godine koja počinje 1. siječnja 2017. ili nakon tog datuma.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 6. studenoga 2017.

Za Komisiju

Predsjednik

Jean-Claude JUNCKER

(1)  SL L 243, 11.9.2002., str. 1.

(2)  Uredba Komisije (EZ) br. 1126/2008 od 3. studenoga 2008. o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 320, 29.11.2008., str. 1.).

PRILOG

Priznavanje odgođene porezne obveze za neostvarene gubitke

(Izmjene MRS-a 12)

Izmjene MRS 12 Porez na dobit

Izmijenjena je točka 29. te su dodane točke 27.A, 29.A i 98.G. Dodan je i primjer nakon točke 26. Točka 24., točka 26. podtočka (d) te točke 27. i 28. nisu izmijenjene, ali su navedene radi lakšeg snalaženja.

Odbitne privremene razlike

24.

Odgođena porezna imovina priznaje se za sve odbitne privremene razlike u mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti ostvarena oporeziva dobit za koju se odbitna privremena razlika može iskoristiti, osim ako odgođena porezna imovina proizlazi iz početnog priznavanja imovine ili obveze u transakciji koja:

(a)

nije poslovno spajanje; i

(b)

u vrijeme transakcije ne utječe ni na računovodstvenu dobit ni na oporezivu dobit (porezni gubitak).

Međutim, za odbitne privremene razlike povezane s ulaganjima u ovisne subjekte, podružnice i pridružene subjekte, te udjele u zajedničkim poslovima, odgođena se porezna imovina priznaje u skladu s točkom 44.

…

26.

Primjeri odbitnih privremenih razlika čija je posljedica odgođena porezna imovina:

(a)

…

(d)

određena imovina može biti iskazana po fer vrijednosti ili se može revalorizirati bez odgovarajućeg usklađenja u porezne svrhe (vidi točku 20). Odbitna privremena razlika nastaje ako porezna osnovica imovine prelazi njezinu knjigovodstvena vrijednost.

Primjer za objašnjenje točke 26. podtočke (d).

Utvrđivanje odbitne privremene razlike na kraju godine 2:

Subjekt A na početku godine 1 za 1 000 JV kupi dužnički instrument u nominalnoj vrijednosti od 1 000 JV, plativo po dospijeću tijekom pet godina uz kamatnu stopu od 2 %, koja se plaća na kraju svake godine. Efektivna kamatna stopa iznosi 2 %. Dužnički instrument mjeri se po fer vrijednosti.

Na kraju godine 2 fer vrijednost dužničkog instrumenta smanjila se na 918 JV zbog povećanja tržišnih kamatnih stopa na 5 %. Vjerojatno je da će subjekt A prikupiti sve ugovorne novčane tokove ako bude i dalje držao taj dužnički instrument.

Svi dobitci (gubitci) po dužničkom instrumentu oporezivi su (odbijaju se) samo ako su ostvareni. Dobitci (gubitci) koji nastaju po prodaji ili dospijeću dužničkog instrumenta izračunavaju se za porezne svrhe kao razlika između prikupljenog iznosa i izvornog troška nabave dužničkog instrumenta.

Isto tako, porezna osnovica dužničkog instrumenta jest njegov izvorni trošak nabave.

Razlika između knjigovodstvene vrijednosti dužničkog instrumenta u izvještaju o financijskom položaju subjekta A u iznosu od 918 JV i njegove porezne osnovice u visini od 1 000 JV čini odbitnu privremenu razliku od 82 JV na kraju godine 2 (vidi točku 20. i točku 26. podtočku (d)), neovisno o tome očekuje li subjekt A da će knjigovodstvenu vrijednost dužničkog instrumenta nadoknaditi prodajom ili uporabom, tj. njegovim daljnjim držanjem i prikupljanjem ugovornih novčanih tokova odnosno kombinacijom i jednog i drugog.

To je zato što su odbitne privremene razlike razlike između knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveze u izvještaju o financijskom položaju i njezine porezne osnovice, koje će imati za posljedicu iznose koji se mogu odbiti pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) budućih razdoblja u kojima će knjigovodstvena vrijednost imovine biti nadoknađena ili knjigovodstvena vrijednost obveze biti podmirena (vidi točku 5.). Pri određivanju oporezive dobiti (poreznog gubitka) po prodaji ili po dospijeću subjekt A stječe pravo na odbitak koji je jednak poreznoj osnovici imovine u visini od 1 000 JV.

27.

Poništenje odbitnih privremenih razlika ima za posljedicu odbitke pri određivanju oporezive dobiti budućih razdoblja. Međutim, gospodarske će koristi u obliku smanjenja poreznih plaćanja pritjecati u subjekt samo ako on ostvari dovoljno oporezive dobiti s kojom će se odbici moći prebiti. Stoga subjekt priznaje odgođenu poreznu imovinu samo ako je vjerojatno da će biti ostvarena oporeziva dobit za koju će se moći iskoristiti odbitne privremene razlike.

27.A

Kada utvrđuje hoće li biti ostvarena oporeziva dobit za koju može iskoristiti odbitnu privremenu razliku, subjekt razmatra jesu li poreznim zakonom ograničeni izvori oporezive dobiti od koje može odbiti iznose po poništenju te odbitne privremene razlike. Ako poreznim zakonom takva ograničenja nisu propisana, subjekt utvrđuje odbitnu privremenu razliku u kombinaciji sa svim drugim odbitnim privremenim razlikama. Međutim, ako se poreznim zakonom ograničava iskorištavanje gubitaka za odbitak od prihoda određene vrste, odbitna privremena razlika utvrđuje se samo u kombinaciji s drugim odbitnim privremenim razlikama koje su odgovarajuće vrste.

28.

Vjerojatno je da će biti ostvarena oporeziva dobit za koju će se moći iskoristiti odbitne privremene razlike ako postoje dostatne oporezive privremene razlike koje se odnose na isto porezno tijelo i istog poreznog obveznika i za koje se očekuje poništenje:

(a)

u istom razdoblju u kojemu se očekuje poništenje odbitne privremene razlike; ili

(b)

u razdobljima u kojima se porezni gubitak koji proizlazi iz odgođene porezne imovine može prenijeti u prethodno ili naredno razdoblje.

U tim okolnostima odgođena se porezna imovina priznaje u razdoblju u kojem su nastale odbitne privremene razlike.

29.

Ako ne postoje dostatne oporezive privremene razlike koje se odnose na isto porezno tijelo i istog poreznog obveznika, odgođena se porezna imovina priznaje u mjeri u kojoj:

(a)

je vjerojatno da će subjekt ostvariti dostatnu oporezivu dobit koja se odnosi na isto porezno tijelo i istog poreznog obveznika u istom razdoblju u kojem se poništava odbitna privremena razlika (ili u razdobljima u koja se porezni gubitak koji proizlazi iz odgođene porezne imovine može prenijeti, bilo da riječ o prethodnim, bilo o narednim razdobljima). Kada procjenjuje hoće li ostvariti dostatnu oporezivu dobit u budućim razdobljima, subjekt:

i.

uspoređuje odbitne privremene razlike s budućom oporezivom dobiti koja ne uključuje porezne odbitke koji su posljedica poništenja tih odbitnih privremenih razlika. Iz te usporedbe vidljiva je mjera u kojoj će buduća oporeziva dobit subjektu biti dostatna za odbitak iznosa koji su posljedica poništenja tih odbitnih privremenih razlika;

ii.

zanemaruje oporezive iznose koji proizlaze iz odbitnih privremenih razlika za koje se očekuje da će nastati u budućim razdobljima jer će i za iskorištavanje te odgođene porezne imovine koja proizlazi iz tih odbitnih privremenih razlika trebati ostvariti buduću oporezivu dobit;

(b)

subjekt ima na raspolaganju mogućnosti planiranja poreza, koje će stvoriti oporezivu dobit u odgovarajućim razdobljima.

29.A

Procjena vjerojatne buduće oporezive dobiti može uključivati povrat određene imovine subjekta u iznosu većem od njezine knjigovodstvene vrijednosti ako postoji dovoljno dokaza da je vjerojatno da će subjekt to ostvariti. Primjerice, pri mjerenju imovine po fer vrijednosti subjekt razmatra postoji li dovoljno dokaza za zaključak da je vjerojatno da će subjekt nadoknaditi imovinu u iznosu većem od njezine knjigovodstvene vrijednosti. To, primjerice, može biti slučaj ako subjekt očekuje da će zadržati dužnički instrument s fiksnom kamatnom stopom i prikupiti ugovorne novčane tokove.

…

DATUM STUPANJA NA SNAGU

…

98.G

Dokumentom Priznavanje odgođene porezne obveze za neostvarene gubitke (izmjene MRS-a 12), objavljenim u siječnju 2016., izmijenjena je točka 29. te su dodane točke 27.A, 29.A i primjer nakon točke 26. Subjekt primjenjuje te izmjene za godišnja razdoblja koja započinju 1. siječnja 2017. ili nakon tog datuma. Dopuštena je ranija primjena. Ako subjekt započne s primjenom tih izmjena za ranije razdoblje, dužan je tu činjenicu objaviti. Subjekt te izmjene primjenjuje naknadno u skladu s MRS-om 8 Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške. Međutim, pri prvoj primjeni izmjene, promjena u početnom vlasničkom kapitalu u najranijem usporedivom razdoblju može se priznati u početnoj zadržanoj dobiti (ili, ako je prikladno, u drugoj komponenti vlasničkog kapitala) bez raspodjele te promjene između početne zadržane dobiti i drugih komponenti vlasničkog kapitala. Ako subjekt primjenjuje tu mogućnost, dužan je tu činjenicu objaviti.
Top