02008L0050 — HR — 18.09.2015 — 001.002

---

Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.

►B	DIREKTIVA 2008/50/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu ( L 152 11.6.2008, 1)

Koju je izmijenila:

		br.	stranica	datum
►M1	DIREKTIVA KOMISIJE (EU) 2015/1480 Tekst značajan za EGP оd 28. kolovoza 2015.	L 226	4	29.8.2015

Koju je ispravio:

►C1	,  L 072, 14.3.2019,  141 ((EU) 2015/1480)

---

▼B

DIREKTIVA 2008/50/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 21. svibnja 2008.

o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Direktivom utvrđuju se mjere čiji je cilj:

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive:

Članak 3.

Odgovornosti

Države članice na odgovarajućim razinama određuju nadležna tijela odgovorna za:

Kada je to relevantno, nadležna tijela usklađena su s odjeljkom C Priloga I.

Članak 4.

Uspostavljanje zona i aglomeracija

Države članice uspostavljaju zone i aglomeracije na čitavom svojem državnom području. Procjena i upravljanje kvalitetom zraka provode se u svim zonama i aglomeracijama.

POGLAVLJE II.

PROCJENA KVALITETE ZRAKA

ODJELJAK 1.

Procjena kvalitete zraka u odnosu na sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside, lebdeće čestice, olovo, benzen i ugljikov monoksid

Članak 5.

Način procjene

1.  Gornji i donji pragovi procjene navedeni u odjeljku A Priloga II. primjenjuju se na sumporov dioksid, dušikov dioksid i dušikove okside, lebdeće čestice (PM10 i PM2,5), olovo, benzen i ugljikov monoksid.

Svaka zona i aglomeracija klasificiraju se u odnosu na te pragove procjene.

2.  Klasifikacija iz stavka 1. preispituje se najmanje svakih pet godina u skladu s postupkom utvrđenim u odjeljku B Priloga II.

Ipak, klasifikacija se češće preispituje u slučaju relevantnih promjena u aktivnostima koje utječu na koncentracije sumporova dioksida i dušikova dioksida u zraku ili, ako je relevantno, dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10, PM2,5), olova, benzena ili ugljikova monoksida.

Članak 6.

Kriteriji procjene

1.  Države članice procjenjuju kvalitetu zraka s obzirom na onečišćujuće tvari iz članka 5. u svim svojim zonama i aglomeracijama, u skladu s kriterijima utvrđenima u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka i u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu III.

2.  U svim zonama i aglomeracijama u kojima razina onečišćujućih tvari iz stavka 1. prekorači gornji prag procjene utvrđene za te onečišćujuće tvari, za procjenu kvalitete zraka koriste se mjerenja na stalnom mjestu. Ta mjerenja na stalnom mjestu mogu se dopuniti tehnikama modeliranja i/ili indikativnim mjerenjima kako bi se dobile odgovarajuće informacije o prostornoj raspoređenosti kvalitete zraka.

3.  U svim zonama i aglomeracijama u kojima je razina onečišćujućih tvari iz stavka 1. ispod gornjeg praga procjene utvrđenog za te onečišćujuće tvari, za procjenu kvalitete zraka može se koristiti kombinacija mjerenja na stalnom mjestu i tehnika modeliranja i/ili indikativna mjerenja.

4.  U svim zonama i aglomeracijama u kojima je razina onečišćujućih tvari iz stavka 1. ispod donjeg praga procjene utvrđenog za te onečišćujuće tvari, za procjenu kvalitete zraka dovoljno je koristiti tehnike modeliranja ili tehnike objektivne procjene, ili oboje.

5.  Pored procjena iz stavaka 2., 3. i 4., na ruralnim pozadinskim lokacijama daleko od značajnih izvora onečišćenja zraka, obavljaju se mjerenja kako bi se dobile informacije o ukupnoj masenoj koncentraciji i koncentracijama kemijskog sastava sitnih lebdećih čestica (PM2,5) na temelju godišnjeg prosjeka, a ta se mjerenja provode prema sljedećim kriterijima:

Države članice obavješćuju Komisiju o metodama mjerenja koje su korištene prilikom mjerenja kemijskog sastava sitnih lebdećih čestica (PM2,5).

Članak 7.

Točke uzorkovanja

1.  Lokacija točaka uzorkovanja za mjerenje sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10, PM2,5), olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku određuje se primjenom kriterija iz Priloga III.

2.  U svakoj zoni ili aglomeraciji u kojoj su mjerenja na stalnim mjestima jedini izvor informacija za procjenu kvalitete zraka, broj točaka uzorkovanja za svaku relevantnu onečišćujuću tvar ne smije biti manji od minimalnog broja točaka uzorkovanja navedenog u odjeljku A Priloga V.

3.  Za zone i aglomeracije unutar kojih su informacije dobivene mjerenjem na stalnim mjestima, dopunjene informacijama dobivenima modeliranjem i/ili indikativnim mjerenjem, ukupni broj točaka uzorkovanja naveden u odjeljku A Priloga V. može se smanjiti do 50 %, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Rezultati modeliranja i/ili indikativnog mjerenja uzimaju se u obzir prilikom procjene kvalitete zraka s obzirom na granične vrijednosti.

4.  Komisija nadzire primjenu kriterija za odabir točaka uzorkovanja u državama članicama kako bi olakšala usklađenu primjenu tih kriterija u čitavoj Europskoj uniji.

Članak 8.

Referentne metode mjerenja

1.  Države članice primjenjuju referentne metode mjerenja i kriterije navedene u odjeljcima A i C Priloga VI.

2.  Ostale metode mjerenja mogu se koristiti podložno uvjetima određenima u odjeljku B Priloga VI.

ODJELJAK 2.

Procjena kvalitete zraka s obzirom na prizemni ozon

Članak 9.

Kriteriji procjene

1.  Ako je u zoni ili aglomeraciji koncentracija prizemnog ozona prekoračila dugoročne ciljeve iz odjeljka C Priloga VII. tijekom bilo koje od prethodnih pet godina mjerenja, obavljaju se mjerenja na stalnom mjestu.

2.  Ako su podaci dostupni za manje od pet godina, države članice mogu, za potrebe utvrđivanja toga jesu li dugoročni ciljevi iz stavka 1. prekoračeni tijekom tih pet godina, kombinirati rezultate kratkotrajnih mjernih kampanja koje su provedene u vrijeme u koje, i na mjestu na kojem se očekuju najviše razine, s rezultatima dobivenima iz registra emisija i modeliranja.

Članak 10.

Točke uzorkovanja

1.  Smještaj točaka uzorkovanja za mjerenje prizemnog ozona određuje se primjenom kriterija određenih u Prilogu VIII.

2.  U svakoj zoni ili aglomeraciji u kojoj je mjerenje jedini izvor informacija za procjenu kvalitete zraka, broj točaka uzorkovanja za mjerenja prizemnog ozona na stalnim mjestima nije manji od minimalnog broja točaka uzorkovanja navedenog u odjeljku A Priloga IX.

3.  Za zone i aglomeracije unutar kojih su informacije s točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima dopunjene informacijama dobivenima modeliranjem i/ili indikativnim mjerenjima, broj točaka uzorkovanja naveden u odjeljku A Priloga IX. može se smanjiti, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

Rezultati modeliranja i/ili indikativnog mjerenja uzimaju se u obzir prilikom procjene kvalitete zraka s obzirom na ciljne vrijednosti.

4.  Dušikov dioksid mjeri se na najmanje 50 % točaka uzorkovanja prizemnog ozona potrebnih sukladno odjeljku A Priloga IX. To mjerenje je neprekinuto, osim na ruralnim pozadinskim postajama iz odjeljka A Priloga VIII., na kojima se mogu koristiti ostale metode mjerenja.

5.  U zonama i aglomeracijama u kojima su tijekom svake od prethodnih pet godina koncentracije ispod dugoročnih ciljeva, broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima određuju se u skladu s odjeljkom B Priloga IX.

6.  Svaka država članica osigurava uspostavljanje i rad barem jedne točke uzorkovanja na svojem državnom području, radi prikupljanja podataka o koncentraciji prekursora prizemnog ozona navedenih u Prilogu X. Svaka država članica odabire broj i smještaj postaja na kojima se mjere prekursori prizemnog ozona vodeći računa o ciljevima i metodama utvrđenima u Prilogu X.

Članak 11.

Referentne metode mjerenja

1.  Države članice primjenjuju referentnu metodu za mjerenje prizemnog ozona utvrđenu u točki 8. odjeljka A Priloga VI. Ostale metode mjerenja mogu se koristiti podložno uvjetima navedenima u odjeljku B Priloga VI.

2.  Svaka država članica obavješćuje Komisiju o metodama koje koristi za uzorkovanje i mjerenje hlapivih organskih spojeva, kako je navedeno u Prilogu X.

POGLAVLJE III.

UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA

Članak 12.

Zahtjevi u slučajevima kada su razine niže od graničnih vrijednosti

U zonama i aglomeracijama u kojima su razine sumporova dioksida, dušikova dioksida, PM10, PM2,5, olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku niže od graničnih vrijednosti razina navedenih u prilozima XI. i XIV., države članice održavaju razine tih onečišćujućih tvari ispod graničnih vrijednosti i nastoje očuvati najbolju kvalitetu zraka spojivu s održivim razvojem.

Članak 13.

Granične vrijednosti i pragovi upozorenja za zaštitu zdravlja ljudi

1.  Države članice osiguravaju da u njihovim zonama i aglomeracijama razine sumporova dioksida, PM10, olova i ugljikova monoksida u zraku ne prelaze granične vrijednosti utvrđene u Prilogu XI.

Što se tiče dušikova dioksida i benzena, granične vrijednosti navedene u Prilogu XI. ne smiju se prekoračiti od tamo navedenih datuma.

Usklađenost s ovim zahtjevima ocjenjuje se u skladu s Prilogom III.

Granice tolerancije utvrđene u Prilogu XI. primjenjuju se u skladu s člankom 22. stavkom 3. i člankom 23. stavkom 1.

2.  Pragovi upozorenja za koncentracije sumporova dioksida i dušikova dioksida u zraku utvrđeni su u odjeljku A Priloga XII.

Članak 14.

Kritične razine

1.  Države članice osiguravaju sukladnost s kritičnim razinama navedenima u Prilogu XIII., kako je procijenjeno u skladu s odjeljkom A Priloga III.

2.  Ako su mjerenja na stalnim mjestima jedini izvor informacija za procjenu kvalitete zraka, broj točaka uzorkovanja ne smije biti manji od minimalnog broja navedenog u odjeljku C Priloga V. Ako su te informacije dopunjene indikativnim mjerenjima ili modeliranjem, minimalni broj točaka uzorkovanja može se smanjiti za 50 %, sve dok se koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari koje se procjenjuju mogu odrediti u skladu s ciljevima kvalitete podataka navedenima u odjeljku A Priloga I.

Članak 15.

Ciljano smanjenje izloženosti PM2,5 na nacionalnoj razini za zaštitu zdravlja ljudi

1.  Države članice poduzimaju sve potrebne mjere, koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove za smanjenje izloženosti PM2,5, s ciljem postizanja, na nacionalnoj razini, ciljanog smanjenja izloženosti utvrđenog u odjeljku B Priloga XIV. do tamo navedene godine.

2.  Države članice osiguravaju da pokazatelj prosječne izloženosti za 2015. godinu, koji je određen u skladu s odjeljkom A Priloga XIV., ne prekoračuje zahtijevanu razinu izloženosti utvrđenu u odjeljku C tog Priloga.

3.  Pokazatelj prosječne izloženosti za PM2,5 procjenjuje se u skladu s odjeljkom A. Priloga XIV.

4.  Svaka država članica osigurava u skladu s Prilogom III. da raspodjela i broj točaka uzorkovanja na kojima se temelji pokazatelj prosječne izloženosti za PM2,5 na odgovarajući način odražava opću izloženost stanovništva. Broj točaka uzorkovanja nije manji od onoga koji je određen primjenom odjeljka B Priloga V.

Članak 16.

Ciljna vrijednost i granična vrijednost PM2,5 za zaštitu zdravlja ljudi

1.  Države članice poduzimaju sve potrebne mjere, koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove, kako bi osigurale da koncentracije PM2,5 u zraku ne prekoračuju ciljne vrijednosti iz odjeljka D Priloga XIV. od tamo navedenog datuma.

2.  Države članice osiguravaju da koncentracije PM2,5 u zraku ne prekoračuju granične vrijednosti utvrđene u odjeljka E. Priloga XIV. u njihovim zonama i aglomeracijama od tamo navedenog datuma. Usklađenost s ovim zahtjevom procjenjuje se u skladu s Prilogom III.

3.  Granica tolerancije utvrđena u odjeljku E. Priloga XIV. primjenjuje se u skladu s člankom 23. stavkom 1.

Članak 17.

Zahtjevi u zonama i aglomeracijama gdje koncentracije prizemnog ozona prekoračuju ciljne vrijednosti i dugoročne ciljeve

1.  Države članice poduzimaju sve potrebne mjere, koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove, kako bi osigurale postizanje ciljnih vrijednosti i dugoročnih ciljeva.

2.  Za zone i aglomeracije u kojima je ciljna vrijednost prekoračena, države članice osiguravaju da se provodi program izrađen u skladu s člankom 6. Direktive 2001/81/EZ i, prema potrebi, plan za kvalitetu zraka, kako bi se postigle ciljne vrijednosti, osim ako je to moguće postići kroz mjere koje ne zahtijevaju nerazmjerne troškove, od datuma navedenog u odjeljku B Priloga VII. ove Direktive.

3.  Za zone i aglomeracije u kojima su razine prizemnog ozona u zraku veće od dugoročnih ciljeva, ali ispod ciljnih vrijednosti ili jednake ciljnim vrijednostima, države članice pripremaju i provode troškovno učinkovite mjere s ciljem postizanja dugoročnih ciljeva. Te su mjere u skladu sa svim planovima i programima za kvalitetu zraka iz stavka 2.

Članak 18.

Zahtjevi u zonama i aglomeracijama u kojima koncentracije prizemnog ozona zadovoljavaju dugoročne ciljeve

U zonama i aglomeracijama u kojima razine prizemnog ozona zadovoljavaju dugoročne ciljeve države članice, u mjeri u kojoj to faktori, uključujući prekograničnu narav onečišćenja ozonom i meteorološke prilike, dozvoljavaju, održavaju te razine ispod dugoročnih ciljeva i razmjernim mjerama zadržavaju najbolju kvalitetu zraka spojivu s održivim razvojem i visokom razinom zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Članak 19.

Mjere potrebne u slučaju prekoračenja pragova obavješćivanja ili upozorenja

Ako se prekorači prag obavješćivanja naveden u Prilogu XII. ili bilo koji od pragova upozorenja utvrđenih u tom Prilogu, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi putem radija, televizije, novina ili interneta obavijestile javnost.

Države članice isto tako, na privremenoj osnovi, dostavljaju Komisiji informacije o zabilježenim razinama i trajanju razdoblja tijekom kojih je bio prekoračen prag upozorenja ili prag obavješćivanja.

Članak 20.

Doprinos onečišćenju iz prirodnih izvora

1.  Za zadanu godinu, države članice Komisiji šalju popise zona i aglomeracija u kojima se prekoračenja graničnih vrijednosti za zadane onečišćujuće tvari mogu pripisati prirodnim izvorima. Države članice dostavljaju informacije o koncentracijama i izvorima, te dokaze koji dokazuju da se prekoračenja mogu pripisati prirodnim izvorima.

2.  Ako je Komisija obaviještena o prekoračenju koje se može pripisati prirodnim izvorima u skladu sa stavkom 1., za potrebe ove Direktive to se prekoračenje ne smatra prekoračenjem.

3.  Komisija do 11. lipnja 2010. izdaje smjernice za dokazivanje i oduzimanje prekoračenja koja se mogu pripisati prirodnim izvorima.

Članak 21.

Prekoračenja koja se mogu pripisati zimskom posipavanju cesta pijeskom ili solju

1.  Države članice mogu odrediti zone ili aglomeracije u kojima su granične vrijednosti za PM10 u zraku prekoračene zbog resuspendiranja lebdećih čestica zbog zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.

2.  Države članice šalju Komisiji popise svih takvih zona ili aglomeracija, zajedno s informacijama o koncentracijama i izvorima PM10 koji se u njima nalaze.

3.  Prilikom obavješćivanja Komisije u skladu s člankom 27. države članice dostavljaju potrebne dokaze da su prekoračenja uzrokovana resuspendiranim lebdećim česticama i da su poduzete razumne mjere za snižavanje koncentracije.

4.  Ne dovodeći u pitanje članak 20., u slučaju zona i aglomeracija iz stavka 1. ovog članka, države članice moraju donijeti plan za kvalitetu zraka predviđen u članku 23. samo ako se prekoračenje može pripisati izvorima PM10 koji nisu posljedica zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.

5.  Komisija do 11. lipnja 2010. izdaje smjernice za određivanje onečišćenja nastalog radi resuspendiranja lebdećih čestica nakon zimskog posipavanja cesta pijeskom ili solju.

Članak 22.

Odgoda krajnjih rokova za postizanje usklađenosti i izuzeće od obveze primjene određenih graničnih vrijednosti

1.  Ako se u određenoj zoni ili aglomeraciji ne može postići sukladnost s graničnim vrijednostima za dušikov dioksid ili benzen do krajnjih rokova navedenih u Prilogu XI., država članica može odgoditi te krajnje rokove do najviše pet godina za tu određenu zonu ili aglomeraciju, pod uvjetom da je donesen plan za kvalitetu zraka u skladu s člankom 23. za zonu ili aglomeraciju na koju se odnosi odgoda; takav plan za kvalitetu zraka dopunjuje se informacijama iz odjeljka B Priloga XV. koje se odnose na predmetne onečišćujuće tvari i pokazuje kako će se postići sukladnost s graničnim vrijednostima prije novog krajnjeg roka.

2.  Ako se sukladnost s graničnim vrijednostima za PM10 iz Priloga XI. u određenoj zoni ili aglomeraciji ne može postići zbog disperzijskih karakteristika određenog mjesta, nepovoljnih klimatskih uvjeta ili prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari, država članica izuzima se od obveze primjene tih graničnih vrijednosti do 11. lipnja 2011. pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1. i da država članica dokaže da su poduzete sve odgovarajuće mjere na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se poštovali krajnji rokovi.

3.  Ako država članica primjenjuje stavak 1. ili 2., mora osigurati da granična vrijednost za svaku onečišćujuću tvar nije prekoračena za više nego što iznosi maksimalna granica tolerancije iz Priloga XI. za svaku predmetnu onečišćujuću tvar.

4.  Države članice obavješćuju Komisiju o slučajevima u kojima se, po njihovom mišljenju, mogu primijeniti stavak 1. ili 2., te dostavljaju plan za kvalitetu zraka iz stavka 1., uključujući i sve relevantne informacije koje Komisija treba kako bi procijenila jesu li relevantni uvjeti ispunjeni ili ne. U svojoj procjeni Komisija vodi računa o procijenjenim učincima mjera, koje su države članice poduzele, koje poduzimaju ili će poduzimati, na kvalitetu zraka u državama članicama, kao i o procijenjenim učincima trenutačnih mjera Zajednice i planiranih mjera Zajednice koje treba predložiti Komisija.

Ako Komisija ne uputi primjedbe u roku od devet mjeseci od primitka te obavijesti, smatra se da su ispunjeni relevantni uvjeti za primjenu stavaka 1. ili 2.

Ako Komisija uputi primjedbe, može od država članica zahtijevati da prilagode postojeće ili izrade nove planove za kvalitetu zraka.

POGLAVLJE IV.

PLANOVI

Članak 23.

Planovi za kvalitetu zraka

1.  Ako u određenim zonama ili aglomeracijama razine onečišćujućih tvari u zraku prekorače bilo koju graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost kao i bilo koju granicu tolerancije u svakom od tih slučajeva, države članice osiguravaju izradu planova za kvalitetu zraka za te zone i aglomeracije kako bi postigle relevantnu graničnu vrijednost ili ciljnu vrijednost navedenu u prilozima XI. i XIV.

U slučaju prekoračenja onih graničnih vrijednosti za koje je rok za postizanje sukladnosti već prošao, u planovima za kvalitetu zraka utvrđene su odgovarajuće mjere kako bi razdoblje prekoračenja bilo što je moguće kraće. Planovi za kvalitetu zraka mogu dodatno obuhvatiti i posebne mjere koje imaju za cilj zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.

Ti planovi za kvalitetu zraka sadrže minimalno informacije iz odjeljka A Priloga XV., a mogu uključivati i mjere sukladno članku 24. Ti se planovi Komisiji dostavljaju bez odgode, a najkasnije dvije godine nakon kraja godine u kojoj je zabilježeno prvo prekoračenje.

Ako planove za kvalitetu zraka treba izraditi ili provesti za nekoliko onečišćujućih tvari, država članica, ako je prikladno, priprema i provodi cjelovite planove za kvalitetu zraka, koji obuhvaćaju sve predmetne onečišćujuće tvari.

2.  Države članice, u mjeri u kojoj je to izvedivo, osiguravaju usklađenost s ostalim planovima koji se zahtijevaju sukladno Direktivi 2001/80/EZ, Direktivi 2001/81/EZ ili Direktivi 2002/49/EZ, kako bi postigle relevantne ciljeve zaštite okoliša.

Članak 24.

Kratkoročni akcijski planovi

1.  Ako u određenoj zoni ili aglomeraciji postoji rizik da će razine onečišćujućih tvari prekoračiti jedan ili više pragova upozorenja navedenih u Prilogu XII., države članice izrađuju akcijske planove koji sadrže mjere koje treba poduzeti u kratkom roku kako bi se smanjio rizik ili trajanje takvog prekoračenja. Ako se rizik odnosi na jednu od ili više graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti navedenih u prilozima VII., XI. i XIV., države članice prema potrebi mogu izraditi takve kratkoročne akcijske planove.

Ipak, ako postoji rizik od prekoračenja praga upozorenja za prizemni ozon naveden u odjeljku B Priloga XII., takve kratkoročne akcijske planove države članice izrađuju, vodeći računa o nacionalnim geografskim, meteorološkim i gospodarskim uvjetima, samo ako po njihovom mišljenju postoji znatan potencijal za smanjenje rizika, trajanja ili ozbiljnosti takvog prekoračenja. Kod izrade takvog kratkoročnog plana države članice vode računa o Odluci 2004/279/EZ.

2.  Kratkoročni akcijski planovi iz stavka 1. mogu, ovisno o pojedinačnom slučaju, predvidjeti učinkovite mjere za kontrolu i, gdje je potrebno, obustavljanje aktivnosti koje doprinose riziku prekoračenja odnosnih graničnih vrijednosti ili ciljnih vrijednosti ili praga upozorenja. Ti akcijski planovi mogu uključivati mjere vezane uz promet motornih vozila, građevinske radove, brodove u sidrištu i rad industrijskih postrojenja ili upotrebu industrijskih proizvoda i grijanje kućanstava. U okviru ovih planova mogu se uzeti u obzir i specifične aktivnosti s ciljem zaštite osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.

3.  Kada države članice izrade kratkoročni akcijski plan, omogućuju javnosti i relevantnim organizacijama kao što su organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva, ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja i industrijska udruženja, uvid u rezultate svojih istraživanja o izvedivosti i sadržaj specifičnih kratkoročnih akcijskih planova, kao i informacije o provedbi tih planova.

4.  Komisija prvi put prije 11. lipnja 2010., a nakon toga u redovnim razmacima, objavljuje primjere najboljih praksi za izradu kratkoročnih akcijskih planova, uključujući primjere najboljih praksi za zaštitu osjetljivih skupina stanovništva, uključujući i djecu.

Članak 25.

Prekogranično onečišćenje zraka

1.  Ako se zbog značajnog prekograničnog prijenosa onečišćujućih tvari u zraku ili njihovih prekursora prekorači bilo koji prag upozorenja, granična vrijednost ili ciljna vrijednost kao i bilo koja relevantna granica tolerancije ili dugoročni cilj, predmetne države članice surađuju i, gdje je prikladno, organiziraju zajedničke aktivnosti, kao što su izrada zajedničkih ili usklađenih planova za kvalitetu zraka sukladno članku 23., kako bi se takva prekoračenja uklonila primjenom odgovarajućih, ali razmjernih mjera.

2.  Komisija je pozvana da sudjeluje i pomogne u suradnji iz stavka 1. Prema potrebi, vodeći računa o izvješćima priređenima sukladno članku 9. Direktive 2001/81/EZ, Komisija razmatra treba li poduzeti daljnje aktivnosti na razini Zajednice, kako bi se smanjila emisija prekursora odgovornih za prekogranično onečišćenje.

3.  Države članice, ako je to primjereno sukladno članku 24., izrađuju i provode zajedničke kratkoročne akcijske planove koji obuhvaćaju susjedne zone u drugim državama članicama. Države članice osiguravaju da susjedne zone u drugim državama članicama, koje su izradile kratkoročne akcijske planove, dobiju sve odgovarajuće podatke.

4.  Ako je prekoračen prag obavješćivanja ili pragovi upozorenja u zonama ili aglomeracijama koje se nalaze u blizini nacionalnih granica, informacije se što je prije moguće dostavljaju nadležnim tijelima u predmetnim susjednim državama članicama. Te su informacije isto tako dostupne i javnosti.

5.  Prilikom izrade planova iz stavaka 1. i 3. te obavješćivanja javnosti iz stavka 4., države članice, prema potrebi, nastoje surađivati s trećim zemljama, a posebno sa zemljama kandidatkinjama.

POGLAVLJE V.

OBAVJEŠĆIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 26.

Obavješćivanje javnosti

1.  Države članice osiguravaju da javnost, kao i relevantne organizacije kao što su organizacije za zaštitu okoliša, organizacije za zaštitu potrošača, organizacije koje zastupaju interese osjetljivih skupina stanovništva, ostala relevantna tijela za zaštitu zdravlja i industrijska udruženja, budu na odgovarajući način i na vrijeme obaviješteni o sljedećem:

Informacije su dostupne besplatno putem svih lako dostupnih medija, uključujući i internet ili bilo koje drugo telekomunikacijsko sredstvo, i vode računa o odredbama utvrđenima u Direktivi 2007/2/EZ.

2.  Države članice omogućuju pristup javnosti godišnjim izvješćima za sve onečišćujuće tvari obuhvaćene ovom Direktivom.

Ta izvješća predstavljaju sažetak razina koje prekoračuju granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, dugoročne ciljeve, pragove obavješćivanja i pragove upozorenja, za relevantna vremena usrednjavanja. Te se informacije kombiniraju sa sažetom procjenom učinaka tih prekoračenja. Izvješća mogu uključivati, kada je prikladno, dodatne informacije i procjene o zaštiti šuma, kao i informacije o ostalim onečišćujućim tvarima za koje su odredbe o praćenju navedene u ovoj Direktivi, kao što su, inter alia, neki prekursori prizemnog ozona koji nisu uređeni propisima i koji su navedeni u odjeljku B Priloga X.

3.  Države članice obavješćuju javnost o nadležnom tijelu koje je zaduženo za zadatke iz članka 3.

Članak 27.

Prijenos informacija i izvješćivanje

1.  Države članice osiguravaju da su informacije o kvaliteti zraka dostupne Komisiji u propisanom vremenu, kako je određeno provedbenim mjerama iz članka 28. stavka 2.

2.  U svakom slučaju, za potrebe posebno procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima i kritičnim razinama te postizanja ciljnih vrijednosti, takve se informacije dostavljaju Komisiji najkasnije devet mjeseci nakon kraja svake godine, i uključuju:

3.  Stavci 1. i 2. primjenjuju se na informacije prikupljene od početka druge kalendarske godine nakon stupanja na snagu provedbenih mjera iz članka 28. stavka 2.

Članak 28.

Provedbene mjere

1.  Mjere namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, tj. priloga I. do VI., priloga VIII. do X. i Priloga XV., usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 29. stavka 3.

Ipak, izmjene ne smiju izravno ni neizravno utjecati ni na što od sljedećeg:

2.  Komisija, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 29. stavka 2., utvrđuje koje dodatne informacije trebaju biti dostupne državama članicama sukladno članku 27., kao i rokove u kojima takve informacije treba dostaviti.

Komisija isto tako nalazi i načine za racionalizaciju dostavljanja podataka i uzajamne razmjene informacija i podataka iz mreža i pojedinačnih mjernih postaja za mjerenje onečišćenja zraka unutar država članica, u skladu s regulatornim postupkom iz članka 29. stavka 2.

3.  Komisija izrađuje smjernice za sporazume o osnivanju zajedničkih mjernih postaja iz članka 6. stavka 5.

4.  Komisija izdaje smjernice o dokazivanju ekvivalentnosti iz odjeljka B Priloga VI.

POGLAVLJE VI.

ODBOR, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 29.

Odbor

1.  Komisiji pomaže odbor pod nazivom „Odbor za kvalitetu zraka”.

2.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.  Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 30.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 31.

Stavljanje izvan snage i prijelazne odredbe

1.  Direktive 96/62/EZ, 1999/30/EZ, 2000/69/EZ i 2002/3/EZ stavljaju se izvan snage od 11. lipnja 2010., ne dovodeći u pitanje obveze država članica vezane uz rokove za prenošenje ili primjenu tih Direktiva.

Ipak, od 11. lipnja 2008. primjenjuje se sljedeće:

„1.  Detaljni mehanizmi za dostavu informacija koje treba dostaviti sukladno članku 11. usvajaju se u skladu s postupkom iz stavka 3.”;

2.  Neovisno o prvom podstavku stavka 1., sljedeći članci ostaju na snazi:

3.  Upućivanja na Direktive stavljene izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Direktivu i treba ih tumačiti u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga XVII.

4.  Odluka 97/101/EZ stavlja se izvan snage od kraja druge kalendarske godine nakon stupanja na snagu provedbenih mjera iz članka 28. stavka 2. ove Direktive.

Ipak, treća, četvrta i peta alineja članka 7. Odluke 97/101/EZ brišu se s učinkom od 11. lipnja 2008.

Članak 32.

Preispitivanje

1.  2013. godine Komisija preispituje odredbe koje se odnose na PM2,5 i prema potrebi na ostale onečišćujuće tvari i daje prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću.

Što se tiče PM2,5, preispitivanje se obavlja s ciljem uspostavljanja pravno obvezujuće obveze smanjenja izloženosti na nacionalnoj razini, kako bi se zamijenilo ciljano smanjenje izloženosti na nacionalnoj razini i preispitala obveza koja se odnosi na zahtijevanu razinu izloženosti utvrđenu u članku 15., vodeći računa, inter alia, o sljedećim elementima:

2.  Komisija uzima u obzir izvedivost usvajanja ambicioznije granične vrijednosti za PM2,5, preispituje indikativnu graničnu vrijednost druge faze za PM2,5 i razmatra treba li tu vrijednost potvrditi ili izmijeniti.

3.  Kao dio preispitivanja, Komisija isto tako sastavlja izvješće o iskustvu i potrebi praćenja PM10 i PM2,5, vodeći računa o tehničkom napretku u tehnikama automatskog mjerenja. Prema potrebi predlažu se nove referentne metode za mjerenje PM10 i PM2,5.

Članak 33.

Prenošenje

1.  Države članice donose potrebne zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom prije 11. lipnja 2010. One o tekstu tih mjera odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadrže uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Ipak, države članice osiguravaju da se najkasnije do 1. siječnja 2009. uspostavi dovoljan broj gradskih pozadinskih mjernih postaja za PM2,5 potrebnih za izračunavanje pokazatelja prosječne izloženosti, u skladu s odjeljkom B Priloga V., radi usklađenosti s vremenskim okvirom i uvjetima iz odjeljka A Priloga XIV.

3.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 34.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 35.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

PRILOG I.

CILJEVI ZA KVALITETU PODATAKA

A.    Ciljevi za kvalitetu podataka za procjenu kvalitete zraka

Nesigurnost metoda procjene (izražena na razini sigurnosti od 95 %) ocjenjivat će se u skladu s načelima CEN Uputa za izražavanje nesigurnosti u mjerenju (ENV 13005-1999), metodologije ISO 5725:1994 i smjernicama iz izvješća CEN-a „Kvaliteta zraka – Pristup nesigurnosti procjene za referentne metode mjerenja kvalitete zraka” (CR 14377:2002E). Postoci nesigurnosti u gornjoj tablici odnose se na prosjeke pojedinačnih mjerenja tijekom razdoblja na koje se odnosi granična vrijednost (ili ciljna vrijednost u slučaju prizemnog ozona), za 95 %-ni interval pouzdanosti. Nesigurnost za mjerenja na stalnim mjestima tumači se kao da se primjenjuje u području odgovarajuće granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona).

Nesigurnost kod modeliranja definira se kao najveće odstupanje izmjerenih i izračunanih razina koncentracije za 90 % pojedinačnih točaka praćenja, tijekom predmetnog razdoblja, od granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona), ne uzimajući u obzir vremenski raspored tih događaja. Nesigurnost kod modeliranja tumači se kao da se primjenjuje u području odgovarajuće granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona). Mjerenja na stalnim mjestima koja se moraju odabrati za usporedbu s rezultatima modeliranja predstavljaju skalu koja je obuhvaćena modelom.

Nesigurnost kod objektivne procjene definira se kao najveće odstupanje izmjerenih i izračunanih razina koncentracije, tijekom predmetnog razdoblja, od granične vrijednosti (ili ciljne vrijednosti u slučaju prizemnog ozona), ne uzimajući u obzir vremenski raspored tih događaja.

Zahtjevi za minimalni obuhvat podataka i vremensku pokrivenost ne uključuju gubitke podataka zbog redovne kalibracije ili redovnog održavanja mjernih uređaja.

B.    Rezultati procjene kvalitete zraka

Za zone ili aglomeracije u kojima se koriste drugi izvori podataka osim mjerenja, kako bi se dopunile informacije dobivene mjerenjem ili kao jedini način procjene kvalitete zraka, prikupljaju se sljedeće informacije:

▼M1

C.   Osiguranje kvalitete za procjenu kvalitete zraka: validacija podataka

▼B

---

PRILOG II.

Određivanje zahtjeva za procjenu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku unutar zone ili aglomeracije

A.    Gornji i donji pragovi procjene

Primjenjuju se sljedeći gornji i donji pragovi procjene:

1.    Sumporov dioksid

2.    Dušikov dioksid i dušikovi oksidi

3.    Lebdeće čestice (PM10/PM2,5)

4.    Olovo

5.    Benzen

6.    Ugljikov monoksid

B.    Određivanje prekoračenja gornjih i donjih pragova procjene

Prekoračenja gornjih i donjih pragova procjene određuju se na temelju koncentracija tijekom prethodnih pet godina, ako postoji dovoljno podataka. Smatra se da je prag procjene prekoračen ako je prekoračen tijekom najmanje tri odvojene godine, od prethodnih pet godina.

Ako su dostupni podaci za manje od pet godina, države članice mogu kombinirati kratkotrajne mjerne kampanje tijekom razdoblja od godinu dana i na lokacijama koje su vjerojatno tipične za najviše razine onečišćenja, s rezultatima dobivenim na temelju informacija iz registra emisija i modeliranja, kako bi odredile prekoračenja gornjih i donjih pragova procjene.

---

PRILOG III.

Procjena kvalitete zraka i lokacija točaka uzorkovanja za mjerenje sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku

A.    Općenito

Kvaliteta zraka procjenjuje se u svim zonama i aglomeracijama u skladu sa sljedećim kriterijima:

1.

Kvaliteta zraka procjenjuje se na svim lokacijama, osim onih iz stavka 2., u skladu s kriterijima iz odjeljaka B i C za lokacije točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnim mjestima. Načela iz odjeljaka B i C također se primjenjuju u mjeri u kojoj su relevantna za utvrđivanje specifičnih lokacija na kojima su utvrđene koncentracije relevantnih onečišćujućih tvari kada se kvaliteta zraka procjenjuje indikativnim mjerenjem ili modeliranjem.

2.

Sukladnost s graničnim vrijednostima s ciljem zaštite zdravlja ljudi ne procjenjuje se na sljedećim lokacijama: (a) svim lokacijama smještenima u područjima kojima javnost nema pristupa i u kojima nema stalnih stanovnika; (b) u skladu s člankom 2. stavkom 1., u tvorničkim objektima ili industrijskim postrojenjima na koja se primjenjuju sve relevantne odredbe o zdravlju i sigurnosti na radu; (c) na voznim tracima cesta; i na otocima koji odjeljuju cestovne vozne trakove, osim ako postoji normalan pješački pristup tim otocima.

B.    Razmještaj točaka uzorkovanja na mikro razini

1.

Zaštita zdravlja ljudi (a) Točke uzorkovanja u svrhu zaštite zdravlja ljudi smještene su tako da daju podatke o: — područjima unutar zona i aglomeracija u kojima se pojavljuju najviše koncentracije za koje je vjerojatno da im je stanovništvo izloženo, neposredno ili posredno, u razdoblju koje je značajno u odnosu na vrijeme usrednjavanja granične (graničnih) vrijednosti, — razinama u ostalim područjima unutar zona i aglomeracija koje su reprezentativne za izloženost općeg stanovništva; (b) Točke uzorkovanja općenito su smještene tako da se izbjegne mjerenje vrlo malih mikro okruženja u njihovoj neposrednoj blizini, što znači da točke uzorkovanja moraju biti smještene tako da je uzorkovani zrak reprezentativan za kvalitetu zraka cestovnog segmenta dužine najmanje 100 m na prometnim mjestima i najmanje 250 m × 250 m na industrijskim mjestima, ako je to izvedivo; (c) Gradske pozadinske lokacije smještene su tako da na njihovu razinu onečišćenja utječe cjelokupno onečišćenje iz svih izvora koji se nalaze na strani postaje uz vjetar. Razina onečišćenja ne bi trebala biti pod utjecajem jednog izvora, osim ako je takva situacija tipična za veće gradsko područje. Te su točke uzorkovanja u pravilu reprezentativne za nekoliko kvadratnih kilometara; (d) Ako je cilj procijeniti razine na ruralnim pozadinskim lokacijama, na točku uzorkovanja ne utječu aglomeracije ni industrijska mjesta u njezinoj blizini, tj. mjesta bliža od pet kilometara; (e) Ako je potrebno procijeniti onečišćenja iz industrijskih izvora, barem jedna točka uzorkovanja postavlja se u smjeru vjetra, s obzirom na izvor, u najbližem naseljenom području. Ako je pozadinska koncentracija nepoznata, postavlja se dodatna točka uzorkovanja unutar glavnog smjera vjetra; (f) Točke uzorkovanja, gdje je to moguće, reprezentativne su i za slične lokacije koje nisu u njihovoj neposrednoj blizini; (g) Vodi se računa o potrebi postavljanja točaka uzorkovanja na otoke kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi.

2.

Zaštita vegetacije i prirodnih ekosustava Točke uzorkovanja namijenjene zaštiti vegetacije i prirodnih ekosustava udaljene su više od 20 kilometara od aglomeracija ili više od 5 kilometara od ostalih izgrađenih područja, industrijskih postrojenja ili autocesta ili glavnih cesta s prometom od preko 50 000 vozila na dan, što znači da točka uzorkovanja mora biti postavljena tako da uzorkovani zrak bude reprezentativan za kvalitetu zraka okolnog područja, čija površina iznosi najmanje 1 000 km2. Država članica može, radi geografskih uvjeta ili mogućnosti zaštite posebno ranjivih područja, odrediti da točka uzorkovanja bude postavljena na manjoj udaljenosti ili da bude reprezentativna za područje manje površine. Vodi se računa o potrebi procjene kvalitete zraka na otocima.

C.    Razmještaj točaka uzorkovanja na mikro razini

U mjeri u kojoj je to izvedivo, primjenjuje se sljedeće:

▼M1

▼B

▼M1

▼B

Mogu se uzeti u obzir i sljedeći čimbenici:

▼M1

Sva odstupanja od kriterija navedenih u ovom odjeljku moraju biti potpuno dokumentirana s pomoću postupaka opisanih u odjeljku D.

▼M1

D.   Dokumentacija i preispitivanje odabira mjernog mjesta

Nadležna tijela odgovorna za procjenu kvalitete zraka za sve zone i aglomeracije u potpunosti dokumentiraju postupke odabira mjernih mjesta i bilježe informacije kojima se podupire dizajn mreže i odabir lokacije za sva mjesta za praćenje. Dokumentacija uključuje orijentacijske fotografije područja oko mjesta za praćenje i detaljne zemljovide. Ako se unutar zone ili aglomeracije upotrebljavaju dopunske metode, dokumentacija uključuje detaljne podatke o tim metodama i informacije o tome kako su ispunjeni kriteriji iz članka 7. stavka 3. Dokumentacija se ažurira prema potrebi i preispituje najmanje svakih pet godina kako bi se osiguralo da kriteriji odabira, dizajn mreže i lokacije mjesta za praćenje ostanu valjani i optimalni. Dokumentacija se dostavlja Komisiji u roku od tri mjeseca od zahtjeva.

▼B

---

PRILOG IV.

MJERENJA NA RURALNIM POZADINSKIM LOKACIJAMA, BEZ OBZIRA NA KONCENTRACIJU

A.    Ciljevi

Glavni cilj takvih mjerenja je osigurati dostupnost odgovarajućih informacija o razinama u pozadini. Te su informacije bitne za prosudbu povećanih razina u područjima koja su jače onečišćena (kao što su gradske pozadinske lokacije, industrijske lokacije, prometne lokacije), za procjenu mogućeg povećanja onečišćenosti radi prijenosa onečišćivača zraka na velike udaljenosti i za potporu analize raspodjele izvora onečišćenja te za razumijevanje specifičnih onečišćujućih tvari kao što su sitne lebdeće čestice. To je bitno za povećano korištenje modeliranja i u gradskim područjima.

B.    Tvari

Mjerenje PM2,5 mora obuhvatiti najmanje ukupnu masenu koncentraciju i koncentracije odgovarajućih spojeva koji su najprikladniji za određivanje kemijskog sastava. Obuhvaćeni su dolje navedeni kemijski spojevi.

C.    Lokacije mjerenja

Mjerenja se obavljaju posebno u ruralnim pozadinskim područjima u skladu s dijelovima A, B i C Priloga III.

---

PRILOG V.

Kriteriji za određivanje najmanjeg broja točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10, PM2,5), olova, benzena i ugljikova monoksida u zraku

A.

Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu radi procjene sukladnosti s graničnim vrijednostima za zaštitu zdravlja ljudi i pragovima upozorenja u zonama i aglomeracijama gdje je mjerenje na stalnom mjestu jedini izvor informacija 1.    Difuzni izvori Stanovništvo u aglomeraciji ili zoni (u tisućama) Ako maksimalne koncentracije prelaze gornji prag procjene (1) Ako su maksimalne koncentracije između gornjeg i donjeg praga procjene Onečišćujuće tvari osim PM PM (2) (zbroj PM10 i PM2,5) Onečišćujuće tvari osim PM PM (2) (zbroj PM10 i PM2,5) 0-249 1 2 1 1 250-499 2 3 1 2 500-749 2 3 1 2 750-999 3 4 1 2 1 000-1 499 4 6 2 3 1 500-1 999 5 7 2 3 2 000-2 749 6 8 3 4 2 750-3 749 7 10 3 4 3 750-4 749 8 11 3 6 4 750-5 999 9 13 4 6 ≥ 6 000 10 15 4 7 (1)   Za dušikov dioksid, lebdeće čestice, benzen i ugljikov monoksid: uključiti barem jednu mjernu postaju na gradskoj pozadinskoj lokaciji i jednu postaju usmjerenu prema prometu, pod uvjetom da to ne povećava broj točaka uzorkovanja. Za te onečišćujuće tvari ukupni broj postaja na gradskim pozadinskim lokacijama i ukupni broj postaja usmjerenih prema prometu u državi članici koje se zahtijevaju sukladno odjeljku A (1) ne razlikuju se za više od faktora 2. Točke uzorkovanja na kojima je granična vrijednost za PM10 prekoračena u posljednje tri godine zadržavaju se, osim ako je premještanje neophodno radi posebnih okolnosti, posebno radi prostornog razvoja. (2)   Ako su PM2,5 i PM10 izmjerene u skladu s člankom 8. na istoj mjernoj postaji, to se računa kao dvije odvojene točke uzorkovanja. Ukupni broj točaka uzorkovanja za mjerenje PM2,5 i PM10 u državi članici, koji se zahtijeva sukladno odjeljku A (1), ne razlikuje se za više od faktora 2, a broj točaka uzorkovanja za mjerenje PM2,5 na gradskim pozadinskim lokacijama aglomeracija i gradskih područja zadovoljava zahtjeve sukladno odjeljka B Priloga V. 2.    Točkasti izvori Za procjenu onečišćenja u blizini točkastih izvora broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu izračunava se vodeći računa o gustoćama emisije, vjerojatnim uzorcima rasporeda onečišćenja zraka i potencijalnoj izloženosti stanovništva.

B.

Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu radi procjene sukladnosti s ciljanim smanjenjem izloženosti PM2,5 radi zaštite zdravlja ljudi. U tu se svrhu koristi jedna točka uzorkovanja na milijun stanovnika, što obuhvaća aglomeracije i dodatna gradska područja iznad 100 000 stanovnika. Te točke uzorkovanja mogu se podudarati s točkama uzorkovanja sukladno odjeljku A.

C.

Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu radi procjene sukladnosti s kritičnim razinama za zaštitu vegetacije u zonama koje nisu aglomeracije Ako maksimalne koncentracije prelaze gornji prag procjene Ako su maksimalne koncentracije između gornjeg i donjeg praga procjene 1 postaja na svakih 20 000 km2 1 postaja na svakih 40 000 km2 U otočnim zonama, broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu treba izračunati vodeći računa o vjerojatnim uzorcima rasporeda onečišćenja zraka i potencijalnoj izloženosti vegetacije.

---

PRILOG VI.

Referentne metode za procjenu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena, ugljikova monoksida i prizemnog ozona

▼M1

A.   Referentne metode za procjenu koncentracija sumporova dioksida, dušikova dioksida i dušikovih oksida, lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), olova, benzena, ugljikova monoksida i prizemnog ozona

1.    Referentna metoda za mjerenje sumporova dioksida

Referentna metoda za mjerenje sumporova dioksida opisana je u normi EN 14212:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije sumporova dioksida u zraku ultraljubičastom fluorescencijom”.

2.    Referentna metoda za mjerenje dušikova dioksida i dušikovih oksida

Referentna metoda za mjerenje dušikova dioksida i dušikovih oksida opisana je u normi EN 14211:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije dušikova dioksida i dušikova monoksida u zraku kemiluminiscencijom”.

▼C1

3.    Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje olova

Referentna metoda za uzorkovanje olova opisana je u točki 4. odjeljka A ovog Priloga. Referentna metoda za mjerenje olova opisana je u normi EN 14902:2005 „Standardna metoda za mjerenje Pb, Cd, As i Ni u PM10 frakciji lebdećih čestica”.

▼M1

4.    Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM10

Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM10 opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Standardna gravimetrijska metoda mjerenja za određivanje masene koncentracije lebdećih čestica u PM10 ili PM2,5”.

5.    Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM2,5

Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje PM2,5 opisana je u normi EN 12341:2014 „Vanjski zrak – Standardna gravimetrijska metoda mjerenja za određivanje masene koncentracije lebdećih čestica u PM10 ili PM2,5”.

▼C1

6.    Referentna metoda za uzorkovanje i mjerenje benzena

Referentna metoda za mjerenje benzena opisana je u normi EN 14662:2005, 1., 2. i 3. dio, „Kvaliteta vanjskog zraka – Standardna metoda za mjerenje koncentracije benzena”.

▼M1

7.    Referentna metoda za mjerenje ugljikova monoksida

Referentna metoda za mjerenje ugljikova monoksida opisana je u normi EN 14626:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije ugljikova monoksida nedisperzivnom infracrvenom spektroskopijom”.

8.    Referentna metoda za mjerenje prizemnog ozona

Referentna metoda za mjerenje prizemnog ozona opisana je u EN normi 14625:2012 „Vanjski zrak – Standardna metoda za mjerenje koncentracije ozona ultraljubičastom fotometrijom”.

▼B

B.    Dokazivanje ekvivalentnosti

1.

Država članica može koristiti bilo koju drugu metodu za koju može dokazati da daje rezultate ekvivalentne onima koje daju metode iz odjeljka A ili, u slučaju lebdećih čestica, onima koje daje bilo koja druga metoda za koju predmetna država članica može dokazati da je dosljedna referentnoj metodi. U tom slučaju rezultati dobiveni tom metodom moraju se korigirati kako bi dali rezultate ekvivalentne rezultatima koji bi se dobili korištenjem referentne metode.

2.	Komisija može od država članica tražiti da izrade i dostave izvješće o dokazivanju ekvivalentnosti u skladu sa stavkom 1.

3.

Prilikom procjene prihvatljivosti izvješća iz stavka 2., Komisija će uputiti na svoje smjernice o dokazivanju ekvivalentnosti (koje će biti objavljene). Ako su države članice koristile sezonske korekcijske faktore za procjenu ekvivalentnosti, oni se potvrđuju i/ili izmjenjuju uz upućivanje na smjernice Komisije.

4.	Države članice trebaju osigurati da, uvijek kada je to prikladno, korekcije primjenjuju unazad na prošle podatke mjerenja kako bi postigle bolju usporedivost podataka.

C.    Standardizacija

Za plinovite onečišćujuće tvari volumen mora biti standardiziran pri temperaturi od 293 K i atmosferskim pritiskom od 101,3 kPa. Za lebdeće čestice i tvari u lebdećim česticama koje treba analizirati (npr. olovo), volumen uzorkovanja odnosi se na uvjete u zraku, s obzirom na temperaturu i atmosferski tlak na dan mjerenja.

▼M1 —————

▼B

E.    Međusobno priznavanje podataka

▼M1

Kada se dokazuje da oprema ispunjava zahtjeve učinkovitosti referentnih metoda iz odjeljka A. ovog Priloga, nadležna tijela i tijela određena u skladu s člankom 3. prihvaćaju izvješća o ispitivanju izdana u drugim državama članicama, pod uvjetom da su ispitni laboratoriji akreditirani u skladu s mjerodavnom usklađenom normom za ispitne i umjerne laboratorije.

Detaljna izvješća o ispitivanju i svi rezultati ispitivanja na raspolaganju su drugim nadležnim ili određenim tijelima. U izvješćima o ispitivanju dokazuje se da oprema ispunjava sve zahtjeve u pogledu učinkovitosti uključujući i slučaj ako su neki uvjeti okoliša i lokacije specifični za određenu državu članicu i izvan okvira uvjeta za koje je oprema već ispitana i homologirana u drugoj državi članici.

▼B

---

PRILOG VII.

CILJNE VRIJEDNOSTI I DUGOROČNI CILJEVI ZA PRIZEMNI OZON

A.    Definicije i kriteriji

1.    Definicije

AOT40 (izraženo u (μg/m3) · sati) označava zbroj razlike između koncentracija svakog sata koje su veće od 80 μg/m3 (= 40 dijelova na milijardu) i 80 μg/m3 u zadanom razdoblju, koristeći samo vrijednosti u jednom satu, izmjerene svakog dana između 8.00 i 20.00 po srednjoeuropskom vremenu (CET).

2.    Kriteriji

Sljedeći kriteriji koriste se za provjeru valjanosti prilikom prikupljanja podataka i izračunavanja statističkih parametara:

B.    Ciljne vrijednosti

C.    Dugoročni ciljevi

---

PRILOG VIII.

Kriteriji za klasifikaciju i postavljanje točaka uzorkovanja za procjenu koncentracija prizemnog ozona

Na mjerenja na stalnom mjestu primjenjuje se sljedeće:

A.    Razmještaj na makro razini

Lokacije za postavljanje ruralnih i ruralnih pozadinskih postaja prema potrebi se usklađuju sa zahtjevima za praćenje iz Uredbe Komisije (EZ) br. 1737/2006 od 7. studenoga 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2152/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o motrenju šuma i okolišnih interakcija u Zajednici ( 2 ).

B.    Razmještaj na mikro razini

Ako je izvedivo, poštuje se postupak za određivanje lokacije mjerenja na mikro razini iz odjeljka C Priloga III. i osigurava se da je ulaz sonde smješten dovoljno daleko od izvora kao što su dimnjaci peći i spalionica, te više od 10 m od najbliže ceste, s tim da se ta udaljenost povećava kako se povećava jačina prometa.

C.    Dokumentacija i preispitivanje odabranih mjernih mjesta

Poštuju se postupci iz odjeljka D Priloga III., uz primjenu odgovarajuće provjere i tumačenja podataka dobivenih praćenjem, u kontekstu meteoroloških i fotokemijskih procesa koji utječu na koncentracije prizemnog ozona koje su izmjerene na tim mjestima.

---

PRILOG IX.

Kriteriji za određivanje najmanjeg broja točaka uzorkovanja za mjerenja koncentracija prizemnog ozona na stalnom mjestu

▼M1

A.   Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja koncentracija prizemnog ozona na stalnom mjestu

Najmanji broj točaka uzorkovanja za neprekinuta mjerenja na stalnom mjestu radi procjene usklađenosti s ciljnim vrijednostima, dugoročnim ciljevima i pragovima obavješćivanja i upozorenja, kad su takva mjerenja jedini izvor informacija.

▼B

B.    Najmanji broj točaka uzorkovanja za mjerenja na stalnom mjestu za zone i aglomeracije u kojima se dugoročni ciljevi postižu

Broj točaka uzorkovanja za prizemni ozon, u kombinaciji s ostalim načinima dodatnih procjena kao što su modeliranje kvalitete zraka i mjerenja dušikova dioksida na istom mjernom mjestu, dovoljna su za ispitivanje trenda onečišćenja prizemnim ozonom i provjeru sukladnosti s dugoročnim ciljevima. Broj postaja smještenih u aglomeracijama i ostalim zonama može se smanjiti na jednu trećinu broja navedenog u odjeljku A. Ako su informacije dobivene iz postaja za mjerenje na stalnom mjestu jedini izvor informacija, zadržava se najmanje jedna mjerna postaja. Ako je u zonama u kojima postoji dodatna procjena rezultat toga da zona više nema nijednu postaju, usklađivanje broja postaja u susjednim zonama osigurava odgovarajuću procjenu koncentracija prizemnog ozona s obzirom na dugoročne ciljeve. U pozadinskim ruralnim lokacijama postavlja se jedna postaja na 100 000 km2.

---

PRILOG X.

MJERENJE PREKURSORA PRIZEMNOG OZONA

A.    Ciljevi

Glavni cilj takvih mjerenja je analiza trendova u prekursorima prizemnog ozona, provjera učinkovitosti strategija za smanjenje emisija, provjera dosljednost registra emisija i povezivanje izvora emisija s opaženim koncentracijama onečišćujućih tvari.

Dodatni cilj je bolje razumijevanje procesa nastajanja prizemnog ozona i širenja prekursora, kao i primjena fotokemijskih modela.

B.    Tvari

Mjerenje prekursora prizemnog ozona obuhvaća barem dušikove okside (NO i NO2) i odgovarajuće hlapive organske spojeve (HOS). Popis hlapivih organskih spojeva preporučenih za mjerenje naveden je dolje:

C.    Lokacije mjerenja

Mjerenja se provode posebno u gradskim i prigradskim područjima na svakom mjernom mjestu postavljenom u skladu sa zahtjevima ove Direktive i smatraju se odgovarajućima s obzirom na ciljeve praćenja iz odjeljka A.

---

PRILOG XI.

GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA LJUDI

A.    Kriteriji

Ne dovodeći u pitanje Prilog I., sljedeći kriteriji koriste se za provjeru valjanosti prilikom prikupljanja podataka i izračunavanja statističkih parametara:

B.    Granične vrijednosti

---

PRILOG XII.

PRAG OBAVJEŠĆIVANJA I PRAG UPOZORENJA

A.    Pragovi upozorenja za onečišćujuće tvari osim prizemnog ozona

Mora se mjeriti tijekom tri uzastopna sata na mjestima koja su reprezentativna za kvalitetu zraka na najmanje 100 km2 ili na čitavoj zoni ili aglomeraciji, ovisno o tome što je od toga manje.

B.    Prag obavješćivanja i prag upozorenja za prizemni ozon

---

PRILOG XIII.

KRITIČNE RAZINE ZA ZAŠTITU VEGETACIJE

---

PRILOG XIV.

CILJNO SMANJENJE IZLOŽENOSTI NA NACIONALNOJ RAZINI, CILJNA VRIJEDNOST I GRANIČNA VRIJEDNOST ZA PM2,5

A.    Pokazatelj prosječne izloženosti

Pokazatelj prosječne izloženosti izražen u μg/m3 (PPI) temelji se na mjerenjima s gradskih pozadinskih lokacija u zonama i aglomeracijama na čitavom državnom području države članice. Treba ga procijeniti kao prosjek srednjih vrijednosti godišnjih koncentracija u tri uzastopne godine, na svim točkama uzorkovanja koje su postavljene u skladu s odjeljkom B Priloga V. PPI za referentnu godinu 2010. jednak je srednjoj vrijednosti koncentracije za 2008., 2009. i 2010. godinu.

Ipak, ako nisu dostupni podaci za 2008., države članice mogu koristiti srednju vrijednost koncentracija za godine 2009. i 2010. ili srednju vrijednost koncentracije za godine 2009., 2010. i 2011. Države članice koje koriste ovu mogućnost o svojoj odluci obavješćuju Komisiju do 11. rujna 2008.

PPI za 2020. godinu jednak je prosjeku srednjih vrijednosti koncentracija u tri uzastopne godine na svim tim točkama uzorkovanja za 2018., 2019. i 2020. godinu. PPI se koristi kako bi se provjerilo je li ostvareno ciljano smanjenje izloženosti na nacionalnoj razini.

PPI za 2015. godinu jednak je prosjeku srednjih vrijednosti koncentracija u tri uzastopne godine na svim tim točkama uzorkovanja za 2013., 2014. i 2015. godinu. PPI se koristi kako bi se provjerilo je li ostvarena zahtijevana razina izloženosti.

B.    Ciljno smanjenje izloženosti na nacionalnoj razini

Ako je PPI u referentnoj godini 8,5 μg/m3 ili manji, ciljano smanjenje izloženosti je nula. Ciljano smanjenje je nula i u slučajevima kada PPI dostigne razinu od 8,5 μg/m3 bilo kada u razdoblju od 2010. do 2020. godine i zadrži se na toj razini ili ispod te razine.

C.    Zahtijevana razina izloženosti

D.    Ciljna vrijednost

E.    Granična vrijednost

---

PRILOG XV.

Informacije koje treba uključiti u lokalne, regionalne ili nacionalne planove za poboljšanje kvalitete zraka

A.    Informacije koje treba dostaviti na temelju članka 23. (planovi za kvalitetu zraka)

1.    Lokaliziranje prekomjernog onečišćenja

2.    Opće informacije

3.    Odgovorna tijela

Imena i adrese osoba koje su odgovorne za razvoj i provedbu planova za poboljšanje.

4.    Priroda i procjena onečišćenja

5.    Porijeklo onečišćenja

6.    Analiza situacije

7.    Pojedinosti o mjerama ili projektima za poboljšanje koji su postojali prije 11. lipnja 2008., tj.:

8.    Pojedinosti o mjerama ili projektima usvojenima s ciljem smanjenja onečišćenja, nakon stupanja na snagu ove Direktive:

9.    Pojedinosti o dugoročno planiranim ili istraživanim mjerama ili projektima

10.    Popis publikacija, dokumenata, radova itd. koji su korišteni kao dopuna informacijama koje se traže na temelju ovog Priloga.

B.    Informacije koje treba dostaviti na temelju članka 22. stavka 1.

1.	Sve informacije kako su utvrđene u odjeljku A.

2.

Informacije o statusu provedbe sljedećih Direktiva: 1. Direktiva Vijeća 70/220/EEZ od 20. ožujka 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica o mjerama koje se poduzimaju protiv onečišćenja zraka emisijama iz motornih vozila ( 3 ); 2. Direktiva 94/63/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. o kontroli emisija hlapivih organskih spojeva (HOS-a) koje proizlaze iz skladištenja benzina i njegove distribucije od terminala do benzinskih postaja ( 4 ); 3. Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja ( 5 ); 4. Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvan cestovne pokretne strojeve ( 6 ); 5. Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kvaliteti benzinskih i dizelskih goriva ( 7 ); 6. Direktiva Vijeća 1999/13/EZ od 11. ožujka 1999. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva koji nastaju upotrebom organskih otapala u određenim djelatnostima i postrojenjima ( 8 ); 7. Direktiva Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u nekim tekućim gorivima ( 9 ); 8. Direktiva 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2000. o spaljivanju otpada ( 10 ); 9. Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničavanju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje; 10. Direktiva 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u atmosferi; 11. Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u nekim bojama i lakovima i proizvodima za bojenje vozila ( 11 ); 12. Direktiva 2005/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o izmjeni Direktive 1999/32/EZ o sadržaju sumpora u brodskim gorivima ( 12 ); 13. Direktiva 2005/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. o približavanju zakonodavstava država članica o mjerama koje treba poduzeti za smanjenje emisije plinovitih onečišćujućih tvari i lebdećih čestica iz motora s kompresijskim paljenjem koji se koriste u vozilima, te emisije plinovitih onečišćujućih tvari iz motora s pozitivnim paljenjem, koji za gorivo koriste prirodni plin ili ukapljeni naftni plin za upotrebu u vozilima ( 13 ); 14. Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti u krajnjoj potrošnji i energetskim uslugama ( 14 ).

3.

Informacije o svim mjerama za smanjenje onečišćenja zraka čija je provedba razmatrana na odgovarajućoj lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, u vezi s postizanjem ciljeva kvalitete zraka, uključujući: (a) smanjenje emisija iz nepokretnih izvora, tako da se osigura da mali i srednje veliki nepokretni uređaji za loženje (uključujući i biomasu) budu opremljeni opremom za kontrolu emisije, ili zamijenjeni; (b) smanjenje emisija iz vozila, obnavljanjem opreme za kontrolu emisija. Potrebno je razmotriti uvođenje ekonomskih poticaja za ubrzavanje prilagođavanja vozila. (c) u skladu s priručnikom o javnoj nabavi u zaštiti okoliša, javna tijela nabavljaju cestovna vozila, gorivo i opremu za loženje za smanjenje emisija, što uključuje i nabavu: — novih vozila, uključujući vozila s manjom emisijom, — čišćih prijevoznih sredstava, — nepokretnih uređaja za loženje s niskom emisijom, — goriva za nepokretne i pokretne izvore s niskom emisijom, (d) mjere za ograničavanje emisija iz prometa, kroz planiranje i upravljanje prometom (uključujući i cijene za zakrčenost prometa, različite cijene za parkiranje ili druge ekonomske poticaje; uspostavljanje zona s niskom emisijom); (e) mjere za poticanje prelaska na vrste prijevoza koje manje onečišćuju; (f) osiguranje da se goriva s niskom emisijom koriste u malim, srednjim i velikim nepokretnim izvorima, te u pokretnim izvorima; (g) mjere za smanjenje onečišćenja zraka korištenjem sustava dozvola iz Direktive 2008/1/EZ, nacionalnih planova iz Direktive 2001/80/EZ i korištenjem ekonomskih instrumenata kao što su porezi, davanja ili trgovanje emisijama, (h) gdje je prikladno, mjere za zaštitu zdravlja djece ili ostalih osjetljivih skupina.

---

PRILOG XVI.

OBAVJEŠĆIVANJE JAVNOSTI

1.	Države članice osiguravaju da ažurirane informacije o koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koje su obuhvaćene ovom Direktivom budu redovno dostupne javnosti.

2.

Koncentracije u zraku izražene su kao prosječne vrijednosti s obzirom na odgovarajuće vrijeme usrednjavanja, kako je navedeno u Prilogu VII. i prilozima XI. do XIV. Informacije uključuju sve razine koje prekoračuju ciljeve kvalitete zraka, uključujući i granične vrijednosti, ciljne vrijednosti, pragove upozorenja, pragove obavješćivanja ili dugoročne ciljeve za onečišćujuće tvari koji su uređeni propisima. Također uključuju i kratku procjenu ciljeva kvalitete zraka i odgovarajuće informacije o učincima na zdravlje ili, gdje je prikladno, vegetaciju.

3.

Informacije o koncentracijama sumporova dioksida, dušikova dioksida, lebdećih čestica (barem PM10), prizemnog ozona i ugljikova monoksida u zraku, ažuriraju se najmanje jednom dnevno, a kad god je to moguće i svaki sat. Informacije o koncentracijama olova i benzena u zraku, izražene kao prosječne vrijednosti za posljednjih 12 mjeseci, ažuriraju se svaka tri mjeseca, a kad god je to moguće, i svaki mjesec.

4.

Države članice osiguravaju da javnost dobije pravovremene informacije o svim trenutačnim ili predviđenim prekoračenjima pragova upozorenja i pragova obavješćivanja. Dostavljene pojedinosti obuhvaćaju sljedeće: (a) informacije o zabilježenom prekoračenju/prekoračenjima: — mjesto ili područje prekoračenja, — vrsta praga koji je prekoračen (prag obavješćivanja ili prag upozorenja), — vrijeme početka i trajanje prekoračenja, — najviša jednosatna koncentracija i, u slučaju prizemnog ozona, najviša osmosatna srednja vrijednost koncentracije; (b) prognozu za sljedeće poslijepodne/dan (dane): — geografsko područje na kojem se očekuje prekoračenje praga obavješćivanja i/ili praga upozorenja, — očekivane promjene u onečišćenju (poboljšanje, stabilizacija ili pogoršanje), zajedno s razlozima za takve promjene; (c) informacije o predmetnom stanovništvu, mogućim učincima na zdravlje i preporučenom ponašanju: — informacije o grupama stanovništva koje su ugrožene, — opis mogućih simptoma, — preporučene mjere predostrožnosti koje predmetno stanovništvo treba poduzeti, — gdje pronaći dodatne informacije; (d) informacije o preventivnim postupcima za smanjenje onečišćenja i/ili izloženosti onečišćenju: navođenje sektora s glavnim izvorima onečišćenja; preporuke za postupke za smanjenje emisija; (e) u slučaju predviđenih prekoračenja, država članica poduzima korake kako bi osigurala da se takve pojedinosti dostave u što većem opsegu.

---

PRILOG XVII.

KORELACIJSKA TABLICA

---

IZJAVA KOMISIJE

Komisija je upoznata s tekstom koji su usvojili Vijeće i Europski parlament za Direktivu o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu. Komisija je upoznata posebno s važnošću koju Europski parlament i države članice u članku 22. stavku 4. i uvodnoj izjavi 16. pridaju mjerama za smanjenje emisija onečišćujućih tvari na izvoru.

Komisija prepoznaje potrebu za smanjenjem emisija štetnih onečišćujućih tvari u zraku ako se u postizanju ciljeva utvrđenog u Šestom programu djelovanja za okoliš želi postići značajan napredak. U priopćenju Komisije o tematskoj strategiji o onečišćenju zraka usvojene su brojne moguće mjere Zajednice. Od usvajanja strategije postignut je značajan napredak u tim i drugim mjerama:

Komisija se ipak obvezuje na ispunjavanje ciljeva iz inicijative za bolje pravno uređenje te na pripremu prijedloga koji se temelje na cjelovitoj procjeni učinaka i koristi. Radi toga, i u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice, Komisija nastavlja ocjenjivati potrebu za upućivanjem novih zakonodavnih prijedloga, ali zadržava pravo da odluči je li, i kada bi bilo prikladno iznijeti takav prijedlog.

IZJAVA NIZOZEMSKE

Nizozemska je uvijek podupirala razvoj ambicioznih i učinkovitih europskih politika o kvaliteti zraka pa će to nastaviti i u budućnosti. Stoga je zadovoljna s kompromisnim dogovorom koji su postigli Vijeće i Europski parlament te čestita Parlamentu, Komisiji i predsjedništvu na postignutim rezultatima. Nova Direktiva o kvaliteti okolnog zraka označava bitan napredak kako za okoliš tako i za javno zdravlje.

Kako je Nizozemska istaknula prilikom sastavljanja zajedničkog stajališta, kvaliteta zraka u njihovoj je zemlji pod jakim utjecajem prekograničnih događaja te će stoga imati ogromnu korist od učinkovitog europskog pristupa. Nizozemska se najviše zalagala da Direktiva sadrži uravnoteženi paket europskih i nacionalnih mjera kao i realne vremenske okvire za postizanje ciljeva kvalitete zraka. Samo će na taj način države članice moći ostvariti postavljene ambiciozne ciljeve.

Nizozemska je zadovoljna izjavom Komisije da će Komisija pravovremeno predstaviti mjere Zajednice. Pravovremeno usklađenje s normama kvalitete zraka u čitavoj EU ovisit će o dobroj europskoj politici rješavanja onečišćenja na izvoru. Nizozemska bi htjela ukazati posebno na nedostatak podataka o emisijama i koncentracijama lebdećih čestica (PM2,5) i s tim povezanim nesigurnostima. Nizozemska će dakako poduzeti sve kako bi ispunila ciljeve Direktive do zadanog datuma. Na temelju spoznaja koje su nam trenutačno dostupne, to će uglavnom biti izvedivo. Nizozemska vlada razvija program suradnje na području kvalitete zraka kako bi riješila pitanje mjesta na kojima se stalno prekoračuju emisijske kvote, da bi se i na tim mjestima mogle postići norme kvalitete zraka u zadanom roku.

Nizozemska je zadovoljna što su Vijeće i Europski parlament na vrijeme završili drugo čitanje Direktive kako bi ona mogla proizvesti učinak početkom 2008. To je bitno za naš vlastiti nacionalni program, kao i za aktivnosti u zemljama koje nas okružuju. Nizozemska će naporno raditi kako bi osigurala da nacionalni program suradnje te sve lokalne i regionalne mjere budu dostatni.

---

( 1 ) Direktiva Vijeća 89/654/EEZ od 30. studenoga 1989. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima na gradilištima (SL L 393, 30.12.1989., str. 1.). Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2007/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 165, 27.6.2007., str. 21.).

( 2 ) SL L 334, 30.11.2006., str. 1.

( 3 ) SL L 76, 6.4.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/96/EZ (SL L 363, 20.12.2006., str. 81.).

( 4 ) SL L 365, 31.12.1994., str. 24. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

( 5 ) SL L 24, 29.1.2008., str. 8.

( 6 ) SL L 59, 27.2.1998., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2006/105/EZ.

( 7 ) SL L 350, 28.12.1998., str. 58. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003.

( 8 ) SL L 85, 29.3.1999., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 143, 30.4.2004., str. 87.).

( 9 ) SL L 121, 11.5.1999., str. 13. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2005/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 22.7.2005., str. 59.).

( 10 ) SL L 332, 28.12.2000., str. 91.

( 11 ) SL L 143, 30.4.2004., str. 87.

( 12 ) SL L 191, 22.7.2005., str. 59.

( 13 ) SL L 275, 20.10.2005., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 715/2007 (SL L 171, 29.6.2007., str. 1.).

( 14 ) SL L 114, 27.4.2006., str. 64.