Help Print this page 

Document 32014R0231

Title and reference
Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II)
  • In force
OJ L 77, 15.3.2014, p. 11–26 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2014/231/oj
Languages, formats and link to OJ
BG ES CS DA DE ET EL EN FR GA HR IT LV LT HU MT NL PL PT RO SK SL FI SV
HTML html BG html ES html CS html DA html DE html ET html EL html EN html FR html GA html HR html IT html LV html LT html HU html MT html NL html PL html PT html RO html SK html SL html FI html SV
PDF pdf BG pdf ES pdf CS pdf DA pdf DE pdf ET pdf EL pdf EN pdf FR pdf GA pdf HR pdf IT pdf LV pdf LT pdf HU pdf MT pdf NL pdf PL pdf PT pdf RO pdf SK pdf SL pdf FI pdf SV
Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal
 To see if this document has been published in an e-OJ with legal value, click on the icon above (For OJs published before 1st July 2013, only the paper version has legal value).
Multilingual display
Text

15.3.2014   

HR

Službeni list Europske unije

L 77/11


UREDBA (EU) br. 231/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2014.

o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),

budući da:

(1)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 29. lipnja 2011. pod nazivom „Proračun za strategiju Europa 2020.”odredila okvir za instrumente Unije za financiranje vanjskog djelovanja, uključujući Instrument pretpristupne pomoći („IPA II”).

(2)

S obzirom na to da je Uredba Vijeća (EZ) br. 1085/2006 (4) prestala važiti 31. prosinca 2013. te kako bi se povećala djelotvornost vanjskog djelovanja Unije, trebalo bi zadržati okvir za planiranje i provedbu vanjske pomoći za razdoblje od 2014. do 2020. Politiku proširenja Unije trebalo bi nastaviti podupirati posebnim instrumentom za financiranje vanjskog djelovanja. Stoga bi trebalo uspostaviti IPA-u II.

(3)

Člankom 49. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) predviđa se da svaka europska država koja podržava vrijednosti poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina, može podnijeti zahtjev za članstvo u Uniji. Europska država koja je podnijela zahtjev za pristupanje Uniji može postati članica tek kada se potvrdi da ispunjava kriterije za članstvo utvrđene na Europskom vijeću u Kopenhagenu u lipnju 1993. („kriteriji iz Kopenhagena”) i pod uvjetom da pristupanje ne opterećuje kapacitet Unije za uključivanje novog člana. Ti se kriteriji odnose na stabilnost institucija koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštovanje i zaštitu manjina, postojanje funkcionalnog tržišnoga gospodarstva te mogućnost svladavanja natjecateljskog pritiska i tržišnih sila unutar Unije, kao i mogućnost preuzimanja ne samo prava, nego i obveza iz Ugovorâ, uključujući poštovanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije.

(4)

Strategija proširenja temeljena na konsolidaciji, uvjetovanosti i komunikaciji, zajedno s kapacitetom Unije da uključi nove članove, i dalje čini osnovu za novi konsenzus o proširenju. Postupak pristupanja temelji se na objektivnim kriterijima i na primjeni načela jednakog postupanja prema svim podnositeljima zahtjeva, pri čemu se svaki podnositelj zahtjeva procjenjuje posebno. Napredak na putu prema pristupanju ovisi o poštovanju vrijednosti Unije svakog podnositelja zahtjeva i njegovoj sposobnosti za poduzimanje potrebnih reformi, kako bi se njegovi politički, institucionalni, pravni, administrativni i gospodarski sustavi uskladili s pravilima, normama, politikama i praksama Unije.

(5)

Postupkom proširenja jača se mir, demokracija i stabilnost u Europi i omogućava se bolji položaj Unije u rješavanju globalnih izazova. Transformacijska moć procesa proširenja stvara dalekosežne političke i gospodarske reforme u zemljama proširenja, što također doprinosi Uniji u cjelini.

(6)

Europsko vijeće dodijelilo je status zemlje kandidatkinje Islandu, Crnoj Gori, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Turskoj i Srbiji. Potvrdilo je europsku perspektivu zapadnog Balkana. Ne dovodeći u pitanje stajališta o statusu ili bilo koje buduće odluke Europskog vijeća ili Vijeća, one zemlje koje uživaju koristi od takve europske perspektive, a kojima nije dodijeljen status zemlje kandidatkinje, mogu se smatrati potencijalnim kandidatkinjama samo za potrebe ove Uredbe. Financijsku pomoć u okviru ove Uredbe trebalo bi dodijeliti svim korisnicima navedenima u Prilogu I.

(7)

Pomoć u okviru ove Uredbe trebala bi se pružati u skladu s okvirom politike proširenja koji utvrđuju Europsko vijeće i Vijeće, posebno uzimajući u obzir Komunikaciju o strategiji proširenja i izvješća o napretku koji su uključeni u godišnji paket proširenja Komisije, kao i relevantne rezolucije Europskog parlamenta. Pomoć bi se također trebala pružati u skladu sa sporazumima koje je Unija sklopila s korisnicima navedenima u Prilogu I. te u skladu s europskim i pristupnim partnerstvima. Pomoć bi uglavnom trebala biti usmjerena na odabrani broj područja politike koja će pomoći korisnicima navedenima u Prilogu I. u osnaživanju demokratskih institucija i vladavine prava, reformi sudstva i javne uprave, poštovanju temeljnih prava i promicanju ravnopravnosti spolova, tolerancije, društvene uključenosti i nediskriminacije. Pomoć bi trebala nastaviti podupirati njihove napore za unapređenje regionalne, makroregionalne i prekogranične suradnje, kao i teritorijalnog razvoja, uključujući i provedbom makroregionalnih strategija Unije. Pomoć bi također trebala osnažiti njihov gospodarski i društveni razvoj, podupirući pametan, održiv i uključiv plan rasta s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća, s ciljem postizanja ciljeva strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast („strategija Europa 2020.”) te postupnog usklađivanja s kriterijima iz Kopenhagena. Trebalo bi ojačati koherentnost između financijske pomoći i sveukupnog napretka postignutog provedbom pretpristupnih strategija.

(8)

Kako bi se u obzir uzele promjene okvira politike proširenja ili značajni razvoj događaja u vezi s korisnicima navedenima u Prilogu I., Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s prilagodbom i ažuriranjem tematskih prioriteta za pomoć navedenih u Prilogu II. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(9)

Jačanje vladavine prava, uključujući borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala te dobro upravljanje, uključujući reformu javne uprave, ostaju ključni izazovi za većinu korisnika navedenih u Prilogu I. i neophodni su za približavanje tih korisnika Uniji i kasnije preuzimanje u potpunosti obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji. U pogledu dugoročnije naravi reformi koje se provode u tim područjima i potrebe ostvarenja rezultata, financijska pomoć u okviru ove Uredbe trebala bi što prije odgovoriti na zahtjeve postavljene korisnicima navedenima u Prilogu I.

(10)

Korisnici navedeni u Prilogu I. trebaju se bolje pripremiti za rješavanje globalnih izazova, kao što su održiv razvoj i klimatske promjene, te se uskladiti s naporima Unije u rješavanju tih pitanja. Pomoć Unije u okviru ove Uredbe također bi trebala doprinijeti postizanju cilja povećanja udjela proračuna Unije koji se odnosi na klimu na barem 20 %.

(11)

Unija bi također trebala pružati potporu tranziciji prema pristupanju u korist svih korisnika navedenih u Prilogu I., na temelju iskustava njezinih država članica. Ta bi se suradnja trebala posebno usmjeriti na razmjenu iskustva koje su države članice stekle u procesu reformi.

(12)

Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koherentnost i komplementarnost svoje pomoći, posebno redovitim savjetovanjima i čestim razmjenama informacija tijekom različitih faza ciklusa pružanja pomoći. Također bi trebalo poduzeti potrebne korake kako bi se osigurala bolja koordinacija i komplementarnost s drugim donatorima, uključujući putem redovitih savjetovanja. Trebalo bi unaprijediti ulogu civilnog društva, kako u programima koji se provode kroz tijela vlasti, tako i kao neposrednog korisnika pomoći Unije.

(13)

Prioritete djelovanja za ostvarenje ciljeva u relevantnim područjima politike koji će se podupirati u okviru ove Uredbe trebalo bi definirati u okvirnim strateškim dokumentima koje uspostavlja Komisija za razdoblje trajanja višegodišnjeg financijskog okvira Unije od 2014. do 2020. zajedno s korisnicima navedenima u Prilogu I., na temelju njihovih specifičnih potreba i plana proširenja, u skladu s općim i posebnim ciljevima definiranima ovom Uredbom te uzimajući u obzir relevantne nacionalne strategije. U strateškim bi dokumentima trebalo također utvrditi područja politike koja treba podupirati putem pomoći te, ne dovodeći u pitanje posebna prava Europskog parlamenta i Vijeća, utvrditi okvirnu dodjelu sredstava Unije prema području politike, prikazanu po godini, uključujući procjenu izdataka povezanih s klimom. Trebalo bi ugraditi dostatnu fleksibilnost za zadovoljenje nadolazećih potreba te za davanje poticaja za poboljšanje rezultata. Strateški dokumenti trebali bi osigurati koherentnost i usklađenost s naporima korisnika navedenih u Prilogu I. sukladno njihovim nacionalnim proračunima i trebali bi uzeti u obzir potporu koju pružaju drugi donatori. Kako bi se u obzir uzela unutarnja i vanjska kretanja, strateške dokumente trebalo bi preispitati i revidirati prema potrebi.

(14)

U interesu je Unije pomoći korisnicima navedenima u Prilogu I. u njihovim naporima za reformu s ciljem članstva u Uniji. Pomoći bi trebalo upravljati sa snažnim naglaskom na rezultate i s poticajima za one koji pokažu svoju predanost reformi kroz učinkovitu provedbu pretpristupne pomoći i napredak na putu prema ispunjenju kriterija za članstvo.

(15)

Pomoć bi i dalje trebala koristiti strukture i instrumente koji su dokazali svoju vrijednost u pretpristupnom procesu. Prijelaz s izravnog upravljanja pretpristupnim fondovima od strane Komisije na neizravno upravljanje od strane korisnika navedenih u Prilogu I. trebao bi biti postupan i u skladu s pojedinačnim kapacitetima navedenih korisnika. U skladu s načelom participativne demokracije, Komisija bi trebala poticati parlamentarni nadzor u svakom korisniku navedenom u Prilogu I. nad pomoći koja je pružena tom korisniku.

(16)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te se ovlasti odnose na strateške dokumente, programske dokumente i posebna pravila za uspostavu navedenih jedinstvenih uvjeta te bi se trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (5). Uzimajući u obzir prirodu tih provedbenih akata, posebno njihovu usmjerenost prema politikama ili njihove financijske posljedice, za njihovo bi se donošenje u načelu trebao koristiti postupak ispitivanja, osim u slučaju mjera manjeg financijskog opsega. Pri uspostavi jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, trebala bi se uzeti u obzir iskustva stečena u upravljanju i provedbi prethodne pretpristupne pomoći. Te bi jedinstvene uvjete trebalo izmijeniti ako to zahtijeva razvoj događaja.

(17)

Odbor osnovan na temelju ove Uredbe trebao bi biti nadležan za pravne akte i obveze prema Uredbi (EZ) br. 1085/2006, kao i za provedbu članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 389/2006. (6).

(18)

Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za njezino razdoblje primjene, koja treba predstavljati primarni referentni iznos, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (7), za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(19)

Unija bi trebala tražiti najučinkovitiji način korištenja dostupnih resursa kako bi optimizirala učinak svojeg vanjskog djelovanja. To bi se trebalo postići putem koherentnosti i komplementarnosti između instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja te stvaranjem sinergija između IPA-e II, drugih instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja i drugih politika Unije. To bi nadalje trebalo imati za posljedicu uzajamno jačanje programa izrađenih na temelju instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja.

(20)

Zajednička pravila i postupci za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja utvrđeni su u Uredbi (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(21)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(22)

Primjereno je osigurati neometan i neprekinut prijelaz između Instrumenta pretpristupne pomoći („IPA”) uspostavljenog Uredbom (EZ) br. 1085/2006 i IPA-e II te uskladiti razdoblje primjene ove Uredbe s razdobljem primjene Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (9). Ova bi se Uredba stoga trebala primjenjivati od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Opći cilj

Instrument pretpristupne pomoći za razdoblje od 2014. do 2020. („IPA II”) podupire korisnike navedene u Prilogu I. pri donošenju i provedbi političkih, institucionalnih, pravnih, administrativnih, društvenih i gospodarskih reformi koje su tim korisnicima potrebne za postizanje usklađenosti s vrijednostima Unije te za postupno usklađivanje s pravilima, normama, politikama i praksama Unije s ciljem članstva u Uniji.

Kroz takvu potporu, IPA II doprinosi stabilnosti, sigurnosti i prosperitetu korisnika navedenih u Prilogu I.

Članak 2.

Posebni ciljevi

1.   Pomoć u okviru ove Uredbe teži ispunjenju sljedećih posebnih ciljeva sukladno potrebama svakog korisnika navedenog u Prilogu I., kao i njihovom pojedinačnom planu proširenja:

(a)

potpora za političke reforme, između ostalog kroz:

i.

jačanje demokracije i njezinih institucija, uključujući neovisno i učinkovito sudstvo te vladavinu prava, uključujući njegovu provedbu;

ii.

promicanje i zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, veće poštovanje prava pripadnika manjina, uključujući lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe, promicanje ravnopravnosti spolova, nediskriminacije i tolerancije, kao i slobodu medija i poštovanje kulturne raznolikosti;

iii.

regionalnu suradnju i dobre susjedske odnose;

iv.

promicanje mjera pomirenja, izgradnje mira i izgradnje povjerenja;

v.

borbu protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta;

vi.

jačanje javne uprave i dobrog upravljanja na svim razinama;

vii.

mjere izgradnje kapaciteta za poboljšanje kaznenog progona, upravljanja granicom i provedbe migracijske politike, uključujući upravljanje migracijskim tokovima;

viii.

razvoj civilnog društva;

ix.

poboljšanje socijalnog dijaloga i jačanje kapaciteta socijalnih partnera;

(b)

potpora za gospodarski, socijalni i teritorijalni razvoj radi pametnog, održivog i uključivog rasta, između ostalog kroz:

i.

ostvarenje standarda Unije u gospodarstvu, uključujući funkcionalno tržišno gospodarstvo, kao i fiskalno i gospodarsko upravljanje;

ii.

gospodarske reforme potrebne za svladavanje natjecateljskog pritiska i tržišnih sila u Uniji, istovremeno doprinoseći ostvarenju socijalnih ciljeva i ciljeva u vezi s okolišem;

iii.

poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage, promicanje stvaranja kvalitetnih radnih mjesta i razvoj ljudskog kapitala;

iv.

promicanje društvene i gospodarske uključenosti, posebno manjina i ranjivih skupina, uključujući osobe s invaliditetom, izbjeglice i raseljene osobe;

v.

poticanje uključivog i integriranog obrazovnog sustava te očuvanje i obnovu kulturnog naslijeđa;

vi.

razvoj fizičkog kapitala, uključujući poboljšanje infrastrukture i veza s mrežama Unije i regionalnim mrežama;

vii.

jačanje kapaciteta u području istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija;

(c)

jačanje sposobnosti korisnika navedenih u Prilogu I. na svim razinama za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz članstva u Uniji podupiranjem postupnog usklađivanja s pravnom stečevinom Unije te donošenja, provedbe i izvršavanja te pravne stečevine, uključujući pripremu za upravljanje Unijinim strukturnim fondovima, Kohezijskim fondom i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj.

(d)

jačanje regionalne integracije i teritorijalne suradnje koje uključuju korisnike navedene u Prilogu I., države članice i, prema potrebi, treće zemlje unutar područja primjene Uredbe (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (10).

2.   Napredak prema ostvarenju posebnih ciljeva navedenih u stavku 1. prati se i procjenjuje na temelju prethodno utvrđenih, jasnih, transparentnih i, prema potrebi, na temelju mjerljivih pokazatelja specifičnih za pojedinu zemlju koji, između ostalog, obuhvaćaju:

(a)

napredak u područjima jačanja demokracije, vladavine prava te neovisnog i učinkovitog pravosudnog sustava, poštovanja ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina i ranjivih skupina, temeljnih sloboda, ravnopravnosti spolova i prava žena, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, pomirbe, dobrih susjedskih odnosa i povratka izbjeglica te posebno uspostave podataka o rezultatima iz tih područja;

(b)

napredak u društveno-gospodarskim i fiskalnim reformama, kojima se rješavaju strukturalne i makroekonomske neravnoteže; valjanost i djelotvornost društvenih i gospodarskih razvojnih strategija; napredak prema pametnom, održivom i uključivom rastu te stvaranje uključivog i integriranog obrazovanja, kvalitetnog osposobljavanja i radnih mjesta, uključujući kroz javna ulaganja koja podupire IPA II; napredak prema ostvarenju povoljnog gospodarskog okružja;

(c)

napredak u usklađivanju zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije, uključujući podatke o njegovoj provedbi; napredak u institucionalnoj reformi povezanoj s Unijom, uključujući prijelaz na neizravno upravljanje pomoći predviđeno u okviru ove Uredbe;

(d)

napredak u izgradnji i jačanju dobrog upravljanja te administrativnih, institucionalnih i apsorpcijskih kapaciteta na svim razinama, uključujući prikladne ljudske resurse, potrebne za donošenje i provedbu zakonodavstva povezanog s pravnom stečevinom;

(e)

regionalne i teritorijalne inicijative za suradnju i razvoj trgovinskih tokova.

3.   Pokazatelji iz stavka 2. prema potrebi se koriste u svrhu praćenja, procjene i preispitivanja rezultata. Godišnja izvješća Komisije iz članka 3.a uzimaju se kao referentna točka pri procjeni rezultata pomoći u okviru IPA-e II. Relevantni pokazatelji rezultata utvrđuju se i uključuju u strateške dokumente i programe iz članaka 6. i 7. te se uspostavljaju tako da omogućuju objektivnu procjenu napretka tijekom vremenskog razdoblja i, prema potrebi, u više programa.

Članak 3.

Područja politike

1.   Pomoć u okviru ove Uredbe uglavnom se odnosi na sljedeća područja politike:

(a)

reforme tijekom pripreme za članstvo u Uniji i s tim povezana izgradnja institucija i kapaciteta;

(b)

društveno-gospodarski i regionalni razvoj;

(c)

zapošljavanje, socijalne politike, obrazovanje, promicanje ravnopravnosti spolova i razvoj ljudskih potencijala;

(d)

poljoprivredni i ruralni razvoj;

(e)

regionalnu i teritorijalnu suradnju.

2.   Pomoć u okviru svih područja politike iz stavka 1. ovog članka pruža potporu korisnicima navedenima u Prilogu I. pri postizanju općih i posebnih ciljeva navedenih u člancima 1. i 2., posebno kroz reformu politike, usklađivanje zakonodavstava, izgradnju kapaciteta i ulaganja.

Prema potrebi, posebna se pozornost posvećuje dobrom upravljanju, vladavini prava i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta.

3.   Pomoć u okviru područja politika iz stavka 1. točaka od (b) do (e) može uključivati financiranje vrste djelovanja predviđene u okviru Uredbe (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11), Uredbe (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (12), Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (13), Uredbe (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (14) i Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

4.   Pomoć u okviru područja politike iz stavka 1. točke (e) može posebno služiti financiranju višedržavnih ili horizontalnih djelovanja, kao i djelovanja prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje.

Članak 4.

Okvir pomoći

1.   Pomoć u okviru ove Uredbe pruža se u skladu s okvirom politike proširenja koji utvrđuju Europsko vijeće i Vijeće i posebno uzima u obzir Komunikaciju o strategiji proširenja i izvješća o napretku koji su uključeni u godišnji paket proširenja Komisije, kao i relevantne rezolucije Europskog parlamenta. Komisija osigurava koherentnost između pomoći i okvira politike proširenja.

2.   Pomoć je ciljno usmjerena i prilagođena specifičnoj situaciji korisnika navedenih u Prilogu I., uzimajući u obzir daljnje napore potrebne za ispunjenje kriterija za članstvo, kao i kapacitete navedenih korisnika. Pomoć se razlikuje u opsegu i intenzitetu u odnosu na potrebe, predanost reformama i napredak u provedbi tih reformi. Uglavnom se usmjerava na pomaganje korisnicima navedenima u Prilogu I. u izradi i provedbi sektorskih reformi. Sektorske politike i strategije moraju biti sveobuhvatne i doprinositi ostvarenju posebnih ciljeva navedenih u članku 2. stavku 1.

3.   U skladu s posebnim ciljevima navedenima u članku 2. stavku 1., tematski prioriteti za pružanje pomoći prema potrebama i kapacitetima korisnika navedenih u Prilogu I. navedeni su u Prilogu II. Svaki od tih tematskih prioriteta može doprinijeti ostvarenju više od jednog posebnog cilja.

4.   U skladu s posebnim ciljem navedenim u članku 2. stavku 1. točki (d), pomoć podupire prekograničnu suradnju među korisnicima navedenima u Prilogu I. te između njih i država članica ili zemalja u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo („ENI”) uspostavljenog Uredbom (EU) br. 232/2014, a s ciljem promicanja dobrih susjedskih odnosa, poticanja integracije Unije i promicanja društveno-gospodarskog razvoja. Tematski prioriteti za pomoć za teritorijalnu suradnju navedeni su u Prilogu III.

Članak 5.

Usklađenost, koherentnost i komplementarnost

1.   Financijska pomoć u okviru ove Uredbe u skladu je s politikama Unije. Usklađena je sa sporazumima koje je Unija sklopila s korisnicima navedenima u Prilogu I. i poštuje obveze iz multilateralnih sporazuma u kojima je Unija jedna od stranaka.

2.   Komisija, u suradnji s državama članicama, doprinosi provedbi obveza Unije usmjerenih prema većoj transparentnosti i odgovornosti u pružanju pomoći, uključujući i javno iznošenje informacija o opsegu pomoći i dodjeli sredstava, osiguravajući da su podaci međunarodno usporedivi i da im se može jednostavno pristupiti te da ih se može razmjenjivati i objavljivati.

3.   Komisija, države članice i Europska investicijska banka (EIB) surađuju kako bi osigurale koherentnost i nastoje izbjeći udvostručavanje između pomoći koja se pruža u okviru ove Uredbe i druge pomoći koju pružaju Unija, države članice i EIB, uključujući putem redovitih i uključivih sastanaka čiji je cilj koordiniranje pomoći.

4.   Komisija, države članice i EIB osiguravaju koordinaciju svojih programa pomoći radi povećanja djelotvornosti i učinkovitosti u pružanju pomoći i radi sprečavanja dvostrukog financiranja, u skladu s utvrđenim načelima za jačanje operativne koordinacije u području vanjske pomoći te za usklađivanje politika i postupaka, a posebno međunarodnim načelima o učinkovitosti pomoći. Koordinacija uključuje redovita savjetovanja i česte razmjene informacija tijekom različitih faza ciklusa pomoći, posebno na terenu, i predstavlja ključni korak u procesima programiranja država članica i Unije.

5.   Radi povećanja djelotvornosti i učinkovitosti u pružanju pomoći i radi sprečavanja dvostrukog financiranja, Komisija u suradnji s državama članicama poduzima potrebne korake radi osiguranja bolje koordinacije i komplementarnosti s multilateralnim i regionalnim organizacijama i subjektima, poput međunarodnih financijskih institucija, agencija, fondova i programa Ujedinjenih naroda te donatora izvan Europske unije.

6.   Tijekom pripreme, provedbe i praćenja pomoći u okviru ove Uredbe Komisija u načelu djeluje u partnerstvu s korisnicima navedenima u Prilogu I. To partnerstvo prema potrebi uključuje nadležna nacionalna i lokalna tijela, kao i organizacije civilnog društva. Komisija potiče koordinaciju između relevantnih zainteresiranih strana.

Jačaju se kapaciteti organizacija civilnog društva, uključujući, prema potrebi, kao neposrednih korisnika pomoći.

GLAVA II.

STRATEŠKO PLANIRANJE

Članak 6

Strateški dokumenti

1.   Pomoć u okviru ove Uredbe pruža se na osnovi okvirnih strateških dokumenata jedne ili više zemalja („strateški dokumenti”) koje Komisija u partnerstvu s korisnicima navedenima u Prilogu I. utvrđuje za vrijeme trajanja višegodišnjeg financijskog okvira Unije za razdoblje 2014. – 2020.

2.   Strateški dokumenti definiraju prioritete za djelovanje usmjerene prema postizanju ciljeva u relevantnim područjima politike iz članka 3., koje se podupire na temelju ove Uredbe u skladu s općim i posebnim ciljevima iz članka 1. odnosno članka 2. Strateški dokumenti donose se u skladu s okvirom pomoći utvrđenim u članku 4. i posebno uzimaju u obzir relevantne nacionalne strategije.

3.   Strateški dokumenti uključuju okvirnu dodjelu sredstava Unije prema području politike, prema potrebi s prikazom po godini, i omogućuju rješavanje rastućih potreba, ne dovodeći u pitanje mogućnost kombiniranja pomoći u različitim područjima politika. Strateški dokumenti uključuju pokazatelje za procjenu napretka s obzirom na postizanje ciljeva koji su u njima određeni.

4.   Komisija izrađuje godišnju procjenu provedbe strateških dokumenata i njihove daljnje važnosti u svjetlu razvoja okvira politike iz članka 4. Komisija obavješćuje odbor iz članka 13. stavka 1. o rezultatima te procjene te može, prema potrebi, predložiti revizije strateških dokumenata iz ovog članka i/ili programa i mjera iz članka 7. stavka 1. Strateški se dokumenti također preispituju u sredini razdoblja i prema potrebi se revidiraju.

5.   Komisija donosi strateške dokumente iz ovog članka i sve s njima povezane revizije u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 3. Uredbe (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (16).

GLAVA III.

PROVEDBA

Članak 7.

Programiranje

1.   Pomoć Unije u okviru ove Uredbe provodi se izravno, neizravno ili zajedničkim upravljanjem kroz programe i mjere iz članaka 2. i 3. Uredbe (EU) br. 236/2014 te u skladu s posebnim pravilima kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe, posebno u pogledu upravljačkih struktura i postupaka, koje Komisija donosi u skladu s člankom 13. ove Uredbe. Provedba se, u pravilu, oblikuje u godišnje ili višegodišnje programe, specifične za jednu ili više zemalja, kao i prekogranične programe suradnje, uspostavljene u skladu sa strateškim dokumentima iz članka 6. i koje sastavljaju odgovarajući korisnici navedeni u Prilogu I. ove Uredbe i/ili Komisija, prema potrebi.

2.   Pri bilo kakvom programiranju ili reviziji programa nakon objave izvješća o preispitivanju na sredini razdoblja iz članka 17. Uredbe EU br. 236/2014 („izvješće o preispitivanju na sredini razdoblja”) uzimaju se u obzir rezultati, nalazi i zaključci iz tog izvješća.

Članak 8.

Okvirni i supsidijarni sporazumi

1.   Komisija i odgovarajući korisnici navedeni u Prilogu I. sklapaju okvirne sporazume o provedbi pomoći.

2.   Supsidijarni sporazumi o provedbi pomoći mogu se sklopiti između Komisije i odgovarajućih korisnika navedenih u Prilogu I. ili njihovih provedbenih tijela, ovisno o potrebama.

Članak 9.

Odredbe primjenjive na različite instrumente

1.   U opravdanim okolnostima te kako bi osigurala koherentnost i učinkovitost financiranja Unije ili potakla regionalnu suradnju, Komisija može odlučiti proširiti prihvatljivost programa i mjera iz članka 7. stavka 1. na zemlje, područja i regije koji inače ne bi bili prihvatljivi za financiranje sukladno članku 1., kada su programi ili mjere koje je potrebno provoditi globalne, regionalne ili prekogranične prirode.

2.   Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) doprinosi programima ili mjerama, utvrđenima prema ovoj Uredbi, za prekograničnu suradnju između korisnika navedenih u Prilogu I. i država članica. Iznos doprinosa iz EFRR-a određuje se sukladno članku 4. Uredbe (EU) br. 1299/2013. Za korištenje tog doprinosa primjenjuje se ova Uredba.

3.   Prema potrebi, IPA II može doprinijeti programima ili mjerama transnacionalne i međuregionalne suradnje koji su uspostavljeni i koji se provode u okviru Uredbe (EU) br. 1299/2013 i u kojima sudjeluju korisnici navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi.

4.   Prema potrebi, IPA II može doprinijeti programima ili mjerama prekogranične suradnje koji su uspostavljeni i koji se provode u okviru Uredbe (EU) br. 232/2014 i u kojima sudjeluju korisnici navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi.

5.   Prema potrebi, IPA II može doprinijeti programima ili mjerama koji su uvedeni kao dio makroregionalne strategije i u koje su uključeni korisnici navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi.

GLAVA IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 10.

Delegiranje ovlasti

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 11. kako bi izmijenila Prilog II. ovoj Uredbi. Posebno, nakon objave izvješća o preispitivanju na sredini razdoblja i na temelju preporuka iz tog izvješća, Komisija donosi delegirani akt o izmjeni Priloga II. ovoj Uredbi do 31. ožujka 2018.

Članak 11.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2020.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 12.

Donošenje daljnjih provedbenih pravila

Uz pravila utvrđena u Uredbi (EU) br. 236/2014, posebna pravila kojima se utvrđuju jedinstveni uvjeti za provedbu ove Uredbe donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 3. Uredbe (EU) br. 236/2014.

Članak 13.

Odborski postupak

1.   Uspostavlja se odbor Instrumenta pretpristupne pomoći („Odbor IPA-e II”) koji je sastavljen od predstavnika država članica i kojim predsjeda predstavnik Komisije. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Odbor IPA-e II pomaže Komisiji u vezi sa svim područjima politike iz članka 3. Odbor IPA-e II nadležan je i za pravne akte i obveze prema Uredbi (EZ) br. 1085/2006 te za provedbu članka 3. Uredbe (EZ) br. 389/2006.

Članak 14.

Nagrada za uspješnost

1.   U strateškim dokumentima iz članka 6. predviđa se da odgovarajući iznos pomoći ostaje na raspolaganju za nagrađivanje individualnog korisnika navedenog u Prilogu I. za:

(a)

poseban napredak postignut u ostvarivanju kriterija članstva; i/ili

(b)

učinkovitu provedbu pretpristupne pomoći uz postizanje posebno dobrih rezultata u odnosu na posebne ciljeve određene u relevantnom strateškom dokumentu.

2.   Ako su napredak i/ili rezultati koje je postigao korisnik naveden u Prilogu I. i dalje znatno ispod dogovorenih razina utvrđenih u strateškim dokumentima, Komisija proporcionalno prilagođava dodjele, u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 16. stavka 3. Uredbe (EU) br. 236/2014.

3.   Za nagrade iz stavka 1. ovog članka izdvaja se odgovarajući iznos koji se dodjeljuje na osnovi ocjene uspješnosti i napretka tijekom razdoblja od nekoliko godina, ali najkasnije 2017. odnosno 2020. Uzimaju se u obzir pokazatelji uspješnosti iz članka 2. stavka 2. navedeni u strateškim dokumentima.

4.   Pri okvirnoj dodjeli sredstava Unije u strateškim dokumentima iz članka 6. uzima se u obzir mogućnost dodjele dotičnih dodatnih sredstava na osnovi uspješnosti i/ili napretka.

Članak 15.

Financijska omotnica

1.   Financijska omotnica za provedbu ove Uredbe za razdoblje od 2014. do 2020. iznosi 11 698 668 000 EUR prema tekućim cijenama. Do 4 % financijske omotnice dodjeljuje se programima prekogranične suradnje između korisnika navedenih u Prilogu I. i država članica, u skladu s njihovim potrebama i prioritetima.

2.   Godišnja odobrena sredstva odobravaju Europski parlament i Vijeće u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2014. do 2020.

3.   U skladu s člankom 18. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (17), okvirni iznos od 1 680 000 000 EUR iz različitih instrumenata za financiranje vanjskog djelovanja, to jest Instrumenta za razvojnu suradnju uspostavljenog Uredbom (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (18), ENI-ja, IPA-e II i Instrumenta za partnerstvo uspostavljenog Uredbom (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (19), dodjeljuje se za mjere povezane s mobilnošću u svrhu učenja u zemlje partnere ili iz njih u smislu Uredbe (EU) br. 1288/2013 te za suradnju i politički dijalog s tijelima, ustanovama i organizacijama iz tih zemalja. Uredba (EU) br. 1288/2013 primjenjuje se na korištenje tih sredstava.

Financijska sredstva stavljaju se na raspolaganje u okviru dviju višegodišnjih dodjela pri čemu prva obuhvaća prve četiri, a druga preostale tri godine. Dodjela tih financijskih sredstava odražava se u programiranju predviđenom u ovoj Uredbi, u skladu s prepoznatim potrebama i prioritetima dotičnih zemalja. Dodjele se mogu revidirati u slučaju značajnih nepredviđenih okolnosti ili važnih političkih promjena u skladu s prioritetima vanjskog djelovanja Unije.

Članak 16.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2020.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2014.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

D. KOURKOULAS


(1)  SL C 11, 15.1.2013., str. 77.

(2)  SL C 391, 18.12.2012., str. 110.

(3)  Stajalište Europskog parlamenta od 11. prosinca 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 11. ožujka 2014.

(4)  Uredba Vijeća (EZ) br. 1085/2006 od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) (SL L 210, 31.7.2006., str. 82.).

(5)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(6)  Uredba Vijeća (EZ) br. 389/2006 od 27. veljače 2006. o uspostavi instrumenta financijske potpore za poticanje gospodarskog razvoja turske zajednice na Cipru i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2667/2000 o Europskoj agenciji za obnovu (SL L 65, 7.3.2006., str. 5.).

(7)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(8)  Uredba (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o utvrđivanju zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja (vidi stranicu 95 ovog Službenog lista).

(9)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).

(10)  Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Europskog instrumenta za susjedstvo (vidi stranicu 27 ovog Službenog lista).

(11)  Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 289.).

(12)  Uredba (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 281.).

(13)  Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).

(14)  Uredba (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja” (SL L 347, 20.12.2013., str. 259.).

(15)  Uredba (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (SL L 347, 20.12.2013., str. 487.).

(16)  Uredba (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi zajedničkih pravila i postupaka za provedbu instrumenata Unije za vanjsko djelovanje (vidi stranicu 95 ovog Službenog lista).

(17)  Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

(18)  Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi financijskog instrumenta za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020. (vidi stranicu 44 ovog Službenog lista).

(19)  Uredba (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama (vidi stranicu 77 ovog Službenog lista).


PRILOG I.

Albanija

Bosna i Hercegovina

Island

Kosovo (1)

Crna Gora

Srbija

Turska

Bivša jugoslavenska republika Makedonija


(1)  Ovaj naziv ne dovodi u pitanje stajališta o statusu te je u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.


PRILOG II.

Tematski prioriteti za pomoć

Pomoć se može, prema potrebi, usmjeriti prema sljedećim tematskim prioritetima:

(a)

Usklađenost s načelom dobre javne uprave i gospodarskog upravljanja. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: jačanje javne uprave, uključujući profesionalizaciju i depolitizaciju javne službe, ugradnju načela meritokracije i osiguravanje odgovarajućih administrativnih postupaka; jačanje kapaciteta za osnaživanje makroekonomske stabilnosti i podupiranje razvoja u funkcionalno tržišno gospodarstvo i konkurentnije gospodarstvo; podupiranje sudjelovanja u mehanizmu multilateralnog fiskalnog nadzora Unije i sustavne suradnje s međunarodnim financijskim institucijama u osnovnim načelima gospodarske politike, kao i jačanje upravljanja javnim financijama.

(b)

Uspostavljanje i promicanje, od rane faze, pravilnog funkcioniranja institucija, nužnog za osiguravanje vladavine prava. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: uspostava neovisnih, odgovornih i učinkovitih pravosudnih sustava, uključujući sustave zapošljavanja, ocjenjivanja i napredovanja koji su transparentni i temelje se na rezultatima i učinkovite stegovne postupke u slučajevima prijestupa; osiguravanje uspostave čvrstih sustava za zaštitu granica, upravljanje migracijskim tokovima i pružanje azila potrebitim osobama; razvoj učinkovitih alata za prevenciju i borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije; promicanje i zaštita ljudskih prava, prava osoba koje pripadaju manjinama – uključujući Rome, kao i lezbijke, homoseksualce, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe – te temeljnih sloboda, uključujući slobodu medija.

(c)

Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva i organizacija socijalnih partnera, uključujući strukovna udruženja, u korisnicima navedenima u Prilogu I. i poticanje umrežavanja na svim razinama među organizacijama sa sjedištem u Uniji i organizacijama korisnika navedenih u Prilogu I., omogućujući im da se uključe u učinkovit dijalog s javnim i privatnim akterima.

(d)

Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: promicanje jednakog pristupa ranom, primarnom i sekundarnom obrazovanju dobre kvalitete; smanjivanje slučajeva ranog napuštanja škole; prilagodba sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja zahtjevima tržišta rada; poboljšanje kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja; olakšavanje pristupa cjeloživotnom učenju i podupiranje ulaganja u infrastrukturu za obrazovanje i osposobljavanje; posebno s ciljem smanjenja teritorijalnih nejednakosti i poticanja obrazovanja bez segregacije.

(e)

Poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: održiva integracija mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju u tržište rada, uključujući putem mjera koje potiču ulaganja u stvaranje kvalitetnih radnih mjesta; podupiranje integracije nezaposlenih; te poticanje većeg sudjelovanja na tržištu rada svih podzastupljenih skupina. Druga su ključna područja intervencije potpora ravnopravnosti spolova, prilagodba radnika i poduzeća promjenama, uspostava održivog društvenog dijaloga te modernizacija i jačanje institucija tržišta rada.

(f)

Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva. Intervencije u ovom području imaju sljedeće ciljeve: integracija marginaliziranih zajednica kao što su Romi; borba protiv diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije; te poboljšanje dostupnosti pristupačnih, održivih i visoko kvalitetnih usluga, kao što su zdravstvena skrb i socijalne usluge od općeg interesa, uključujući putem modernizacije sustava socijalne zaštite.

(g)

Promicanje održivog prometa i otklanjanje uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža, posebno putem ulaganja u projekte s visokom europskom dodanom vrijednošću. Prednost bi se trebala dati identificiranim ulaganjima s obzirom na njihov doprinos mobilnosti, održivosti, smanjenju emisije stakleničkih plinova, relevantnost za povezanost s državama članicama te koherentnost s jedinstvenim europskim prometnim prostorom.

(h)

Poboljšanje okruženja privatnog sektora i konkurentnosti poduzeća, uključujući pametnu specijalizaciju, kao ključnih pokretača rasta, stvaranja radnih mjesta i kohezije. Prednost se daje projektima koji poboljšavaju poslovno okruženje.

(i)

Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacijskog kapaciteta, posebno poboljšanjem istraživačkih infrastruktura, poticajnog okruženja i promicanjem umrežavanja i suradnje.

(j)

Doprinos sigurnosti opskrbe hranom i održavanje diversificiranih i isplativih poljoprivrednih sustava u dinamičnim ruralnim zajednicama i područjima.

(k)

Povećanje sposobnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora da se nosi s konkurentskim pritiskom i tržišnim silama, kao i da se postupno uskladi s pravilima i standardima Unije u ostvarenju gospodarskih, socijalnih i okolišnih ciljeva u okviru uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih područja.

(l)

Zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, doprinos smanjenju emisija stakleničkih plinova, povećanje otpornosti na klimatske promjene i promicanje upravljanja i informiranja u području klimatskog djelovanja. Financiranjem u okviru IPA-e II promiču se politike koje podupiru prelazak na sigurnu i održivu ekonomiju s učinkovitim korištenjem resursa i niskom emisijom CO2.

(m)

Promicanje mjera pomirenja, izgradnje mira i izgradnje povjerenja.


PRILOG III.

Tematski prioriteti za pomoć za teritorijalnu suradnju

Pomoć za prekograničnu suradnju može se, prema potrebi, usmjeriti prema sljedećim tematskim prioritetima:

(a)

promicanje prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage te socijalne i kulturne uključenosti putem, između ostalog: integracije prekograničnih tržišta rada, uključujući i prekograničnu mobilnost; zajedničkih lokalnih inicijativa zapošljavanja; informacijskih i savjetodavnih usluga i zajedničkog osposobljavanja; ravnopravnosti spolova; jednakih mogućnosti; integracije imigrantskih zajednica i ranjivih skupina; ulaganja u javne službe za zapošljavanje; te potpore ulaganjima u javno zdravstvo i socijalne usluge;

(b)

zaštita okoliša i promicanje prilagodbe na klimatske promjene i njihovog ublažavanja, prevencija rizika i upravljanje rizikom putem, između ostalog: zajedničkih djelovanja za zaštitu okoliša; promicanja održivog korištenja prirodnih resursa, učinkovitosti resursa, obnovljivih izvora energije i prelaska na sigurnu i održivu ekonomiju s niskom emisijom CO2; promicanja ulaganja radi suočavanja sa specifičnim rizicima, osiguravajući otpornost na katastrofe i razvijajući sustave za upravljanje katastrofama te pripravnost na hitne situacije;

(c)

promicanje održivog prometa i poboljšanje javnih infrastruktura putem, između ostalog, smanjivanja izolacije kroz poboljšan pristup prijevozu, informacijskim i komunikacijskim mrežama i uslugama te ulaganja u prekogranične sustave i postrojenja za gospodarenje vodom, otpadom i energijom;

(d)

poticanje turizma te prirodne i kulturne baštine.

(e)

ulaganje u mlade, u obrazovanje i vještine putem, između ostalog, razvoja i provedbe zajedničkih programa obrazovanja, strukovnog osposobljavanja i osposobljavanja te infrastrukture koja podupire zajedničke aktivnosti mladih;

(f)

promicanje lokalnog i regionalnog upravljanja i jačanje kapaciteta planiranja i administrativnih kapaciteta lokalnih i regionalnih tijela;

(g)

povećanje konkurentnosti, poslovnog okruženja i razvoja malih i srednjih poduzeća, trgovine i ulaganja putem, između ostalog, promicanja i potpore poduzetništva, posebno malih i srednjih poduzeća, i razvoja lokalnih prekograničnih tržišta i internacionalizacije;

(h)

jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja, inovacija te informacijske i komunikacijske tehnologije putem, između ostalog, promicanja zajedničke upotrebe ljudskih potencijala i objekata za istraživanja i tehnološki razvoj.

Financiranje u okviru IPA-e II prema potrebi može biti namijenjeno i sudjelovanju korisnika navedenih u Prilogu I. u transnacionalnim i međuregionalnim programima suradnje u okviru potpore iz EFRR-a cilju „Europska teritorijalna suradnja” i u programima prekogranične suradnje u okviru ENI-ja. U tim slučajevima, područje primjene pomoći uspostavlja se u skladu s regulatornim okvirom relevantnog instrumenta (bilo EFRR-a ili ENI-ja).


Izjava Europske komisije o strateškom dijalogu s Europskim parlamentom (1)

Na temelju članka 14. UEU-a, Europska komisija vodit će strateški dijalog s Europskim parlamentom prije izrade programa Uredbe (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) i nakon početnog savjetovanja s odgovarajućim korisnicima, prema potrebi. Europska komisija predstavit će Europskom parlamentu relevantne raspoložive programske dokumente i predvidjeti indikativna sredstva po zemlji/regiji te, unutar zemlje/regije prioritete, moguće rezultate i indikativna sredstva predviđena po prioritetu za geografske programe, kao i izbor načina pomoći (2). Europska komisija predstavit će Europskom parlamentu relevantne raspoložive programske dokumente s tematskim prioritetima, mogućim rezultatima, izborom načina pomoći (2) te financijska sredstva za prioritete predviđene tematskim programima. Europska komisija uzet će u obzir stav Europskog parlamenta o tom pitanju.

Europska komisija vodit će strateški dijalog s Europskim parlamentom u okviru priprema za ocjenjivanje u sredini programskog razdoblja i prije svake značajne revizije programskih dokumenata tijekom razdoblja valjanosti ove Uredbe.

Europska komisija, na poziv Europskog parlamenta, objasnit će gdje su primjedbe Europskog parlamenta uzete u obzir u programskim dokumentima i svakom drugom nastavku strateškog dijaloga.


(1)  Europska komisija bit će predstavljena na razini odgovornog člana Komisije

(2)  Gdje je primjenjivo.


Zajednička izjava Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o financiranju horizontalnih programa za manjine

Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europska Komisija slažu se da članak 2. stavak 1. točka (a) podtočka ii. Uredbe (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) treba tumačiti kao da se njime dopušta financiranje programa čiji je cilj jačanje poštovanja prema manjinama i njihove zaštite u skladu s kriterijima iz Kopenhagena, kao što je bio slučaj s Uredbom (EZ) br. 1085/2006 Vijeća od 17. srpnja 2006. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).


Izjava Europske komisije o upotrebi provedbenih akata za utvrđivanje odredaba za provedbu određenih pravila iz Uredbe br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Europskog instrumenta za susjedstvo i iz Uredbe (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II)

Europska komisija smatra da je svrha pravila za provedbu programa prekogranične suradnje iz Uredbe (EU) br. 236/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o utvrđivanju zajedničkih pravila i propisa za provedbu instrumenata Unije za financiranje vanjskog djelovanja te drugih određenijih i detaljnijih provedbenih pravila iz Uredbe (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Europskog instrumenta za susjedstvo te iz Uredbe (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II), nadopuna temeljnog akta i stoga trebaju biti u obliku delegiranih akata koji se donose na temelju članka 290. UFEU-a. Komisija se neće protiviti donošenju teksta kako su ga dogovorili suzakonodavci. Međutim, Europska komisija podsjeća da je pitanje razgraničenja između članaka 290. i 291. UFEU-a trenutačno na razmatranju na Sudu Europske unije u predmetu „Biocidi”.


Izjava Europskog parlamenta o obustavi pomoći dodijeljene u okviru financijskih instrumenata

Europski parlament napominje da Uredba (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju instrumenta za financiranje razvojne suradnje u razdoblju 2014. – 2020., Uredba (EU) br. 232/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Europskog instrumenta za susjedstvo, Uredba (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta partnerstva za suradnju s trećim zemljama te Uredba (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) ne sadržavaju nikakvo izravno upućivanje na mogućnost obustave pomoći u slučajevima u kojima zemlja korisnik ne poštuje osnovna načela iz odgovarajućih instrumenata, a posebno načela demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava.

Europski parlament smatra da bi svaka obustava pomoći u okviru tih instrumenata izmijenila ukupni financijski program dogovoren u okviru redovnog zakonodavnog postupka. Kao suzakonodavac i jedna od grana proračunskog tijela, Europski parlament stoga ima pravo u potpunosti iskoristiti svoje ovlasti u tom pogledu, ako se takva odluka donese.


Izjavom Europskog parlamenta o korisnicima navedenima u Prilogu I. Uredbi (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II)

Europski parlament napominje da se u Uredbi (EU) br. 231/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavljanju Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA II) koristi izraz „korisnici navedeni u Prilogu I.” u cijelom tekstu. Europski parlament smatra da se taj pojam odnosi na zemlje.


Top