EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52020DC0528

Preporuka za PREPORUKU VIJEĆA o Nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za 2020.

COM/2020/528 final

Bruxelles, 20.5.2020.

COM(2020) 528 final

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za 2020.


Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Ujedinjene Kraljevine za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Ujedinjene Kraljevine za 2020.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 9. stavak 2.,

uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža 2 , a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 17. prosinca 2019. donijela Godišnju strategiju održivog rasta i time označila početak Europskog semestra 2020. za koordinaciju ekonomskih politika. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Komisija je 17. prosinca 2019. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se Ujedinjena Kraljevina navodi kao jedna od država članica za koju nije potrebno provesti detaljno preispitivanje.

(2)Nakon povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a 31. siječnja 2020. i stupanja na snagu Sporazuma o povlačenju, Ujedinjena Kraljevina ušla je u prijelazno razdoblje koje će trajati do 31. prosinca 2020. Jedinstvenom odlukom koju Europska unija i Ujedinjena Kraljevina donesu do 1. srpnja 2020. u Zajedničkom odboru predviđenom u Sporazumu o povlačenju to se razdoblje može produljiti za najviše jednu ili dvije godine. Tijekom tog razdoblja pravo Europske unije, uključujući europski semestar, i dalje će se primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj.

(3)Izvješće za Ujedinjenu Kraljevinu 3 za 2020. objavljeno je 26. veljače 2020. U izvješću je ocijenjen napredak Ujedinjene Kraljevine u smislu preporuka za Ujedinjenu Kraljevinu koje je Vijeće donijelo 9. srpnja 2019. 4 , mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Ujedinjene Kraljevine u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.

(4)Svjetska zdravstvena organizacija službeno je 11. ožujka 2020. proglasila globalnu pandemiju bolesti COVID-19. Pandemija je ozbiljna javnozdravstvena kriza koja pogađa građane, društva i gospodarstva. Veliko je opterećenje za nacionalne zdravstvene sustave, uzrokuje poremećaje u globalnim lancima opskrbe, kolebanja na financijskim tržištima, šokove potražnje potrošača i negativno utječe na razne sektore. Ugrožava radna mjesta, dohotke radnika i poslovanje poduzećâ. Uzrokovala je snažan gospodarski udar čije se ozbiljne negativne posljedice već osjećaju u Europskoj uniji. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju 5 u kojoj je pozvala na koordiniran gospodarski odgovor na krizu suradnjom svih dionika na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(5)Više država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi biti predmet demokratskog nadzora i neovisnog sudskog preispitivanja.

(6)Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu 6 . Ta klauzula olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97. Komisija je u Komunikaciji Vijeću iznijela stajalište da trenutačni uvjeti dopuštaju aktivaciju te klauzule zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio donijeti i odluku o usvajanju revidirane fiskalne putanje. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(7)Nužno je kontinuirano djelovanje radi ograničenja i nadzora širenja pandemije, povećanja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanja socioekonomskih posljedica mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te radi uvođenja adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnom mjestu u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istodobno bi države članice i Unija, izvlačeći pouke iz krize, trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za povratak na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava te na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

(8)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je fleksibilnost koju jedinstveno tržište nudi radi prilagodbe u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodnog kretanja robe, usluga i radnika, izvanredne mjere koje sprječavaju normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta moraju se ukinuti čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da su u zdravstvu potrebni planovi pripravnosti za krizne situacije, uz poboljšane strategije nabave, diversificirane lance opskrbe i strateške rezerve osnovne medicinske opreme. Ključni su to elementi za izradu širih planova pripravnosti za krizne situacije.

(9)Socioekonomske posljedice pandemije vjerojatno će se nejednako osjetiti u regijama Ujedinjene Kraljevine zbog različitih obrazaca specijalizacije. To uključuje znatan rizik od daljnjeg povećanja regionalnih nejednakosti u Ujedinjenoj Kraljevini. Na postojeću situaciju nužno je odgovoriti ciljanim politikama.

(10)Ujedinjena Kraljevina dostavila je 30. travnja 2020. Nacionalni program reformi za 2020., a 7. svibnja 2020. Program konvergencije za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, programi su ocijenjeni istodobno.

(11)Na Ujedinjenu Kraljevinu trenutačno se primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vijeće je 13. srpnja 2018. preporučilo Ujedinjenoj Kraljevini da osigura da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 7 u razdoblju 2019.–2020. ne premaši 1,6 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,6 % BDP-a. Komisijina sveukupna ocjena potvrđuje da postoji rizik znatnog odstupanja od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja za razdoblje 2019.–2020. te za razdoblja 2018.–2019. i 2019.–2020. kad se zajedno uzmu u obzir. Stvarni podaci za razdoblje 2019.–2020. bit će dostupni na jesen 2020.

(12)Vlada u svojem Programu konvergencije za 2019.–2020. planira da će se ukupni saldo pogoršati s deficita od 2,2 % BDP-a u razdoblju 2019.–2020. na deficit od 2,5 % BDP-a u razdoblju 2020.–2021. Predviđa se da će se deficit povećati na 3,1 % BDP-a u razdoblju 2021.–2022. i smanjiti na 2,4 % BDP-a do 2024.–2025. Nakon smanjenja na procijenjenih 83,2 % BDP-a u razdoblju 2019.–2020., prema Programu konvergencije za razdoblje 2019.–2020. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u smanjiti na 82,9 % u razdoblju 2020.–2021. Međutim, makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije više se ne čini realističnim jer se ne uzimaju u obzir gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19. U projekcijama u Programu ne uzimaju se u obzir ni mjere koje je Ujedinjena Kraljevina najavila kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost izazvana pandemijom bolesti COVID-19.

(13)Ujedinjena Kraljevina odgovorila je na pandemiju bolesti COVID-19 donošenjem proračunskih mjera za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije i pomoć osobito ugroženim građanima i sektorima. Projekcije u Programu konvergencije ne uključuju te mjere, ali se one uzimaju u obzir u Komisijinoj prognozi. Proračunske mjere iznose oko 5,5 % BDP-a i uključuju potporu zaposlenicima, samozaposlenim osobama i poduzećima, kao i socijalne mjere. Osim toga, Ujedinjena Kraljevina je najavila mjere koje će pridonijeti potpori likvidnosti poduzeća bez izravnog proračunskog učinka. Te mjere uključuju kreditna jamstva (oko 16 % BDP-a). Puna provedba tih mjera uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

(14)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2020. predviđa se da će ne bude li promjene u politikama u Ujedinjenoj Kraljevini saldo opće države iznositi -10,7 % BDP-a u razdoblju 2020.–2021. i -6,2 % BDP-a u razdoblju 2021.–2022. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u dosegnuti 102,5 % BDP-a u razdoblju 2020.–2021. i 100,2 % u 2022. Makroekonomski scenarij na kojem se temelji Program konvergencije ne uzima u obzir posljedice pandemije bolesti COVID-19, stoga se predviđanja u pogledu duga i deficita znatno razlikuju od predviđanja Komisije.

(15)Komisija je 20. svibnja 2020. objavila izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora zbog predviđanja da će Ujedinjena Kraljevina u razdoblju 2020.–2021. prekršiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Općenito govoreći, analiza upućuje na zaključak da kriterij deficita kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997 nije ispunjen.

(16)Zbog trenutačne krize uzrokovane bolešću COVID-19 u području gospodarske i socijalne politike pojavili su se izazovi kakvi nisu zabilježeni proteklih desetljeća. Očekuje se da će nezaposlenost porasti za gotovo 3 postotna boda, s 3,8 % u 2019. na 6,7 % u 2020., i neznatno se smanjiti na 6 % u 2021. Vlada Ujedinjene Kraljevine donijela je hitne mjere za ublažavanje negativnih posljedica šoka. Trošak izravne fiskalne potpore ovisit će o potražnji, ali može iznositi oko 110 milijardi GBP (5,5 % BDP-a), uz 330 milijardi GBP (16 % BDP-a) kreditnih jamstava za bankovne kredite. Uvedeni su programi rada sa skraćenim radnim vremenom kako bi se zaštitilo zapošljavanje, a uvedene su i mjere potpore samozaposlenim osobama. Privremeno su poboljšani pokrivenost i prihvatljivost za pristup predujmovima u okviru univerzalnog kredita, a osnovna prava iz univerzalnog kredita privremeno su produljena za dvanaest mjeseci. Osim toga, lokalne vlasti dobit će dodatna jednokratna sredstva za potporu ekonomski ranjivim osobama i kućanstvima. Vlada je najavila i tromjesečni moratorij na hipotekarna plaćanja vlasnicima nekretnina koji su u teškoćama zbog koronavirusa.

(17)Kako bi poduzećima pružila potporu u pogledu njihova financijskog položaja, Središnja banka Ujedinjene Kraljevine u dva je navrata smanjila stopu središnje banke, sveukupno s 0,75 % na 0,1 %, smanjila je stopu protucikličkog zaštitnog sloja kapitala u Ujedinjenoj Kraljevini na 0 % s postojećeg kretanja prema 2 % do prosinca 2020., povećala je iznos programa otkupa obveznica na 645 milijardi GBP i pojačala potporu komercijalnim bankama pri kreditiranju realnog sektora zajedno s državnim jamstvima za zajmove. Vlada je sektorima ponudila jednogodišnji moratorij na plaćanje poreza na upotrebu poslovnih nekretnina, odgodu plaćanja PDV-a i novčane potpore za manja poduzeća. Potpora za likvidnost stavljena je na raspolaganje i u obliku jamstava i kombiniranih bespovratnih sredstava u okviru programa Coronavirus Business Intervention Loan za mala i srednja poduzeća kojima je promet manji od određenog praga te primjenom raznih proizvoda za financiranje poduzeća, kao što su obnovljive kreditne linije i drugi proizvodi, npr. kratkoročni zajmovi. Uz to, u svim je gospodarskim sektorima sada dostupan opći program za osiguravanje likvidnosti MSP-ova, ali i većih poduzeća koji bi mogao uključivati i potporu za ulaganja. Pri osmišljavanju i provedbi tih mjera potrebno je uzeti u obzir otpornost bankarskog sektora.

(18)Pandemija bolesti COVID-19 otkrila je nedostatke zdravstvenih sustava u Ujedinjenoj Kraljevini u pogledu pripravnosti i sposobnosti da odgovore na takve pandemije, posebno kad je riječ o objektima, osoblju i zalihama. Posljedica toga je hitna izgradnja privremenih poljskih bolnica za pacijente oboljele od bolesti COVID-19 diljem Ujedinjene Kraljevine. Od nacionalne proizvodne industrije zatraženo je da izmijeni svoje proizvodne linije radi hitne proizvodnje dodatne medicinske opreme, kao što su respiratori, kako bi se zadovoljila očekivana razina potražnje. Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 dodatno je istaknula manjak radne snage u zdravstvu. Za upravljanje sličnim krizama u budućnosti potrebna su ulaganja u zdravstvene sustave diljem Ujedinjene Kraljevine, uključujući djelotvorne i dobro financirane mjere javnog zdravstva. Tim bi ulaganjima trebalo osigurati potrebnu opremu, objekte i potrebnu kvalificiranu radnu snagu te, općenito, kapacitet za pružanje svih očekivanih redovitih zdravstvenih usluga uz skrb za oboljele od bolesti COVID-19 ili sličnih zaraznih bolesti.

(19)Aktualna kriza vjerojatno će teže pogoditi najranjivije skupine i pogoršati siromaštvo. Rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti povećavao se i prije krize, unatoč rekordno niskoj nezaposlenosti. Visoke su i stope siromaštva zaposlenih i siromaštva djece. Rezovi i reforme u području socijalne skrbi mogli bi narušiti snažan učinak sustava poreznih olakšica u Ujedinjenoj Kraljevini na smanjenje siromaštva. Ima prostora za jačanje potpore najranjivijim skupinama, uključujući siromašnu djecu, posebno zato što se očekuje da će kriza dodatno povećati nejednakost prihoda.

(20)Povećanje produktivnosti rada i dalje je velik izazov za Ujedinjenu Kraljevinu. Proizvodnja po satu znatno je niža u Ujedinjenoj Kraljevini nego u većini drugih razvijenih gospodarstava i tek je neznatno veća nego prije financijske krize. Rast BDP-a potaknut je rastom zaposlenosti, a u posljednje vrijeme gotovo uopće nije bilo povećanja produktivnosti. Unatoč niskim stopama nezaposlenosti, produktivnost rada u Ujedinjenoj Kraljevini uglavnom je nepromijenjena od početka 2018. Rast realnih plaća i dalje je spor. Mnogi dijelovi Ujedinjene Kraljevine relativno su siromašni, s relativno niskim razinama ulaganja u vještine i infrastrukturu. Ograničeni izgledi za napredovanje u karijeri osoba na slabo plaćenim radnim mjestima negativno utječu i na produktivnost i na siromaštvo. Takvo će se stanje vjerojatno nastaviti, a moglo bi se čak i pogoršati s obzirom na krizu izazvanu bolešću COVID-19. Nedavna pandemija znatan je izazov sustavima obrazovanja i osposobljavanja u Ujedinjenoj Kraljevini, osobito zbog učenja na daljinu i razlika u dostupnosti strukturiranog obrazovanja. Prema tome, ima prostora za povećanje produktivnosti rješavanjem raširenih problema kao što su niska ulaganja u opremu, infrastrukturu i istraživanje i razvoj te nedostatak vještina (posebno osnovnih i tehničkih vještina). Ujedinjena Kraljevina namjerava povećati ulaganja u istraživanje i inovacije i poboljšati upotrebu postojećih tehnologija u cijelom gospodarstvu.

(21)Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi. Ujedinjena Kraljevina ima stalni manjak stambenih nekretnina. Pojavljuje se nedostatak kapaciteta, dok je izgradnja stambenih nekretnina još ispod razine potrebne za zadovoljavanje procijenjene potražnje. Strogim propisima za tržište građevinskog zemljišta ograničava se broj i lokacija građevinskih zemljišta namijenjenih novogradnji, osobito oko velikih gradova. Građevinski sektor i dalje je ključan čimbenik kad je riječ o stanovanju, kao i za ostvarivanje budućih ciljeva energetske učinkovitosti i klimatskih ciljeva, iako je smanjenje količine energije koja se upotrebljava za grijanje kućanstava otežano zbog starosti stambenog fonda i njegove spore zamjene. Nakon desetljeća nedovoljnih javnih ulaganja Vlada je počela rješavati problem infrastrukturnog manjka. Ostvaren je ohrabrujući napredak u pogledu ulaganja u obnovljive izvore energije, a u energetskom sektoru postignuto je znatno smanjenje emisija. Međutim, prelazak na klimatsko neutralno gospodarstvo i dalje se suočava s izazovima u cijelom gospodarstvu. Stopa upotrebe cestovnih, željezničkih i zrakoplovnih mreža u Ujedinjenoj Kraljevini približava se punom kapacitetu, što pridonosi zagušenju prometa i onečišćenju zraka. Ujedinjena Kraljevina želi biti predvodnik u području vozila s nultim emisijama, ali većina željezničke mreže još nije elektrificirana. Iako je pokrivenost optičkim mrežama u Ujedinjenoj Kraljevini još uvijek skromna, jača tržišno natjecanje na tržištu optičkih mreža jer je Vlada znatno povećala javnu potporu uvođenju optičke mreže. Međutim, takvo ulaganje u digitalnu infrastrukturu trebalo bi biti popraćeno jačanjem digitalnih vještina jer je Ujedinjena Kraljevina suočena sa strukturnim manjkom stručnih vještina u području IT-a. 

(22)Iako se ove preporuke prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za Ujedinjenu Kraljevinu iz 2019. koje je Vijeće usvojilo 9. srpnja 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za uklanjanje srednjoročnih i dugoročnih strukturnih nedostataka. Te su preporuke i dalje relevantne i kontinuirano će se pratiti u okviru europskog semestra do kraja prijelaznog razdoblja.

(23)Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može pridonijeti održivom gospodarstvu. Države članice u svojim su nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Osigura li punu provedbu preporuka navedenih u nastavku, Ujedinjena Kraljevina će pridonijeti napretku u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i zajedničkim nastojanjima da se u Uniji zajamči konkurentna održivost.

(24)Komisija je u okviru Europskog semestra 2020. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Ujedinjene Kraljevine i objavila je u Izvješću za Ujedinjenu Kraljevinu za 2020. 8 Ocijenila je i Program konvergencije za 2020. i Nacionalni program reformi za 2020. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Ujedinjenoj Kraljevini prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Ujedinjenoj Kraljevini nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(25)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ocijenilo Program konvergencije za 2020. i njegovo je mišljenje 9 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

PREPORUČUJE da Ujedinjena Kraljevina u 2020. i 2021. poduzme djelovanje kojemu je cilj:

1.U skladu s općom klauzulom o odstupanju, poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku koji će uslijediti. Kada to gospodarski uvjeti dopuste, provoditi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja. Jačati otpornost zdravstvenog sustava.

2.Osigurati primjerenost i opseg pokrivenosti sustavom socijalne zaštite kako bi se potpora pružila svima, a posebno onima koji su najviše pogođeni krizom.

3.Poticati inovacije i podupirati razvoj ljudskog kapitala. Mobilizirati veća sredstva na početku provedbe već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, prije svega na stanovanje, čistu i učinkovitu proizvodnju energije i njezinog korištenja, održivu prometnu infrastrukturu te širokopojasne mreže velike brzine.

Sastavljeno u Bruxellesu

   Za Vijeće

   Predsjednik

(1)    SL L 209, 2.8.1997., str. 1.
(2)    SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(3)    SWD(2020) 527 final.
(4)    SL C 301, 5.9.2019., str. 117.
(5)    COM(2020) 112 final.
(6)    COM(2020) 123 final.
(7)    Neto primarni državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti usklađeni s prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunate su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.
(8)    SWD(2020) 527 final.
(9)    U skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.
Top