EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.5.2020.

COM(2020) 524 final

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Slovenije za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovenije za 2020.

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Slovenije za 2020. i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Slovenije za 2020.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 17. prosinca 2019. donijela Godišnju strategiju održivog rasta i time označila početak Europskog semestra 2020. za koordinaciju ekonomskih politika. Posebnu je pozornost posvetila europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017. Komisija je 17. prosinca 2019. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela i Izvješće o mehanizmu upozoravanja, u kojemu se Slovenija ne navodi kao jedna od država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja.

(2)Izvješće za Sloveniju 2 za 2020. objavljeno je 26. veljače 2020. U izvješću je ocijenjen napredak Slovenije u smislu preporuka za Sloveniju koje je Vijeće donijelo 9. srpnja 2019. 3 , mjera poduzetih nakon preporuka donesenih prethodnih godina te napredak Slovenije u ostvarenju njezinih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.

(3)Svjetska zdravstvena organizacija službeno je 11. ožujka 2020. proglasila globalnu pandemiju bolesti COVID-19. Pandemija je ozbiljna javnozdravstvena kriza koja pogađa građane, društva i gospodarstva. Veliko je opterećenje za nacionalne zdravstvene sustave, uzrokuje poremećaje u globalnim lancima opskrbe, kolebanja na financijskim tržištima, šokove potražnje potrošača i negativno utječe na razne sektore. Ugrožava radna mjesta, dohotke radnika i poslovanje poduzećâ. Uzrokovala je snažan gospodarski udar čije se ozbiljne negativne posljedice već osjećaju u Europskoj uniji. Komisija je 13. ožujka 2020. donijela Komunikaciju 4 u kojoj je pozvala na koordiniran gospodarski odgovor na krizu suradnjom svih dionika na nacionalnoj razini i na razini Unije.

(4)Više država članica proglasilo je izvanredno stanje ili je uvelo izvanredne mjere. Sve izvanredne mjere trebale bi biti strogo proporcionalne, nužne, ograničena trajanja i u skladu s europskim i međunarodnim standardima. Trebale bi biti predmet demokratskog nadzora i neovisnog sudskog preispitivanja.

(5)Komisija je 20. ožujka 2020. donijela Komunikaciju o aktivaciji opće klauzule o odstupanju iz Pakta o stabilnosti i rastu 5 . Ta klauzula olakšava koordinaciju proračunskih politika u vrijeme ozbiljnog gospodarskog pada, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 1., članku 6. stavku 3., članku 9. stavku 1. i članku 10. stavku 3. Uredbe (EZ) 1466/97 te članku 3. stavku 5. i članku 5. stavku 2. Uredbe (EZ) 1467/97. Komisija je u Komunikaciji Vijeću iznijela stajalište da trenutni uvjeti dopuštaju aktivaciju te klauzule zbog očekivanog ozbiljnog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom bolesti COVID-19. Ministri financija država članica složili su se 23. ožujka 2020. s Komisijinom procjenom. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju dopušta se privremeno odstupanje od kretanja prilagodbe prema srednjoročnom proračunskom cilju, pod uvjetom da se time srednjoročno ne ugrozi fiskalna održivost. Vijeće na preporuku Komisije može za korektivni dio donijeti i odluku o usvajanju revidirane fiskalne putanje. Aktivacijom opće klauzule o odstupanju ne obustavljaju se postupci u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nego se državama članicama omogućuje da odstupe od proračunskih zahtjeva koji bi se obično primjenjivali, a Komisiji i Vijeću da u okviru Pakta poduzmu potrebne mjere za koordinaciju politika.

(6)Nužno je kontinuirano djelovanje radi ograničenja i nadzora širenja pandemije, povećanja otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava, ublažavanja socioekonomskih posljedica mjerama potpore poduzećima i kućanstvima te radi uvođenja adekvatnih zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta na radnom mjestu u cilju nastavka gospodarske aktivnosti. Unija bi trebala u cijelosti iskoristiti razne instrumente koji su joj na raspolaganju i tako poduprijeti napore država članica u tim područjima. Istodobno bi države članice i Unija, izvlačeći pouke iz krize, trebale surađivati na pripremi mjera potrebnih za povratak na normalno funkcioniranje naših društava i gospodarstava te na održiv rast, koje bi među ostalim uključivale zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju.

(7)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 naglasila je fleksibilnost koju jedinstveno tržište nudi radi prilagodbe u izvanrednim situacijama. Međutim, da bi se osigurao brz i neometan prelazak na fazu oporavka i slobodnog kretanja robe, usluga i radnika, izvanredne mjere koje sprječavaju normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta moraju se ukinuti čim prestanu biti neophodne. Aktualna je kriza pokazala da su u zdravstvu potrebni planovi pripravnosti za krizne situacije, uz poboljšane strategije nabave, diversificirane lance opskrbe i strateške rezerve osnovne medicinske opreme. Ključni su to elementi za izradu širih planova pripravnosti za krizne situacije.

(8)Zakonodavac Unije već je izmijenio relevantne zakonodavne okvire 6 kako bi se državama članicama omogućilo da sva neiskorištena sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova mobiliziraju za ublažavanje izvanrednih posljedica pandemije bolesti COVID-19. Te će izmjene osigurati dodatnu fleksibilnost, ali i znatno jednostavnije i povezanije procedure. Kako bi ublažile pritisak na novčane tokove, države članice u obračunskoj godini 2020.–2021. mogu iskoristiti i stopu sufinanciranja sredstvima iz proračuna Unije od 100 %. Slovenija se potiče da u cijelosti iskoristi te mogućnosti i tako pomogne najugroženijim građanima i sektorima.

(9)Socioekonomske posljedice pandemije vjerojatno će se nejednako osjetiti u slovenskim regijama zbog različitih obrazaca specijalizacije i koncentracije gospodarskih djelatnosti. To podrazumijeva znatan rizik od pogoršanja već uočenog trenda povećanja nejednakosti između glavnog grada i ostatka zemlje. Među ostalim zbog rizika od privremenog prekida procesa konvergencije među državama članicama, na postojeću je situaciju nužno odgovoriti ciljanim politikama.

(10)Slovenija je 30. travnja 2020. dostavila Nacionalni program reformi za 2020. i Program stabilnosti za 2020. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, programi su ocijenjeni istodobno.

(11)Na Sloveniju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu.

(12)Vijeće je 13. srpnja 2018. preporučilo Sloveniji da osigura da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 7 u 2019. ne premaši 3,1 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,65 % BDP-a. Komisijina ukupna ocjena potvrđuje značajno odstupanje od preporučenog kretanja prilagodbe prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja u 2019. te u 2018. i 2019. kad se zajedno uzmu u obzir. Međutim, uzimajući u obzir aktivaciju opće klauzule o odstupanju, nije opravdano poduzimanje daljnjih mjera za Sloveniju u okviru postupka zbog značajnog odstupanja.

(13)Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2020. planira da će se ukupni saldo od suficita od 0,5 % BDP-a u 2019. pogoršati na deficit od 8,1 % BDP-a u 2020. Nakon smanjenja na 66,1 % BDP-a u 2019., prema Programu stabilnosti za 2020. očekuje se da će u 2020. udio duga opće države u BDP-u porasti na 82,4 %. Na makroekonomske i fiskalne izglede utječe vrlo izražena nesigurnost izazvana pandemijom bolesti COVID-19.

(14)Slovenija je u okviru koordiniranog Unijina pristupa na pandemiju bolesti COVID-19 odgovorila donošenjem proračunskih mjera za povećanje kapaciteta svojeg zdravstvenog sustava, ograničenje pandemije i pomoć osobito ugroženim građanima i sektorima. Prema Programu stabilnosti za 2020., vrijednost tih proračunskih mjera iznosila je 4,4 % BDP-a. Mjere uključuju programe skraćenog radnog vremena za privremeno otpuštene radnike i za samozaposlene osobe (2,3 % BDP-a), veću potrošnju na zdravstvo (0,5 % BDP-a), naknade za radnike koji ostaju na radnom mjestu (0,4 % BDP-a), krizni bonus za zaposlenike u javnom sektoru (0,4 % BDP-a), odgode plaćanja poreza (0,4 % BDP-a) i financijsku pomoć ranjivim skupinama (0,2 % BDP-a). Osim toga, Slovenija je najavila mjere koje će pridonijeti potpori likvidnosti poduzeća bez izravnog proračunskog učinka, koje se u Programu stabilnosti za 2020. procjenjuju na 5,1 % BDP-a. Te mjere uključuju kreditna jamstva (4,8 % BDP-a), odgodu plaćanja poreza (0,2 % BDP-a) i oslobođenja od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje za samozaposlene (0,1 % BDP-a). Međutim, u Komisijinoj proljetnoj prognozi 2020. sve odgode plaćanja poreza smatraju se i mjerama likvidnosti bez negativnog učinka na proračun u 2020. Mjere koje je Slovenija poduzela općenito su u skladu sa smjernicama iz Komunikacije Komisije o koordiniranom gospodarskom odgovoru na pandemiju bolesti COVID-19. Puna provedba tih mjera uz preusmjeravanje fiskalnih politika prema ostvarenju razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija kada to gospodarski uvjeti dopuste, pridonijet će očuvanju fiskalne održivosti u srednjem roku.

(15)Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2020. predviđa se da će, ne bude li promjene politika, u Sloveniji ukupni saldo opće države iznositi –7,2 % BDP-a u 2020. te –2,1 % u 2021. Predviđa se da će udio duga opće države u BDP-u dosegnuti 83,7 % u 2020. te da će se u 2021. smanjiti na 79,9 %.

(16)Komisija je 20. svibnja 2020. objavila izvješće pripremljeno u skladu s člankom 126. stavkom 3. Ugovora jer je Slovenija u 2020. planirala premašiti referentnu vrijednost deficita od 3 % BDP-a. Analiza općenito upućuje na zaključak da kriterij deficita, kako je definiran u Ugovoru i Uredbi (EZ) br. 1467/1997, nije ispunjen.

(17)Slovenija je 12. ožujka 2020. proglasila epidemiju bolesti COVID-19 na temelju svojeg Zakona o zaraznim bolestima te je poduzela mjere zaštite javnog zdravlja za suzbijanje širenja virusa. Među ostalim, to je uključivalo koordinaciju uloga javnog zdravstva, primarne i sekundarne zdravstvene zaštite i drugih službi, kao i uvođenje odgovarajućeg protokola za testiranje. Slovenija je usporedo uvela stroge mjere ograničenja kretanja, ostavljajući pritom otvorene trgovine hranom, ljekarne, banke, benzinske postaje i poštanske urede. Mjere za zaštitu javnog zdravlja i mjere ograničenja kretanja Sloveniji su u prvom valu (od ožujka do svibnja) pomogle spriječiti da broj teško bolesnih osoba premaši kapacitete njezina zdravstvenog sustava. Zbog mjera ograničenja kretanja, mnoga su poduzeća privremeno zatvorena ili su smanjila svoje aktivnosti. U otvorenom gospodarstvu usmjerenom na izvoz, kao što je slovensko, poremećaji u lancu opskrbe i smanjena globalna potražnja za proizvodima posebno su snažno utjecali na rast. S obzirom na nesigurnost u pogledu gospodarskog razvoja, odgađaju se mnoge odluke o ulaganjima u privatnom sektoru. S obzirom na to da se očekuje da će promet i turizam, koji su među najvažnijim slovenskim gospodarskim sektorima, biti najviše pogođeni zbog pada prometa od 70 % u 2020., za 2020. se predviđa strmoglavi pad BDP-a.

(18)Do kraja travnja 2020. nadležna tijela donijela su dva paketa mjera kako bi se ublažio udar izazvan izbijanjem bolesti COVID-19 8 . Prvi paket mjera ublažavanja, u vrijednosti od oko 3,1 milijarde EUR, odnosno oko 6,4 % BDP-a, prvenstveno je usmjeren na zaštitu radnih mjesta i ranjivih društvenih skupina. Država pokriva plaće, bolovanja i doprinose za socijalno osiguranje privremeno otpuštenih radnika, kao i doprinose za mirovinsko osiguranje zaposlenika koji zadržavaju radna mjesta. Kako bi se ublažila ograničena likvidnost poduzeća i kućanstava, servisiranje kredita može se odgoditi za najviše 12 mjeseci. Drugim paketom, vrijednim oko 2 milijarde EUR, odnosno oko 4,2% BDP-a, uglavnom se pruža potpora likvidnosti poduzeća. Paket uključuje sustav državnih jamstava putem banaka kojim se omogućuje odobravanje kredita velikim poduzećima za koja jamči država u iznosu do najviše 70 % glavnice te kredita koji će se odobriti malim i srednjim poduzećima (MSP) uz jamstvo do najviše 80 %. Odgoda plaćanja poreza i oslobođenje od plaćanja socijalnih doprinosa te ubrzanje isplata po ugovorima javnih tijela služe smanjenju problema s likvidnošću i pristupom financiranju poduzeća.

(19)S obzirom na veću potražnju za zdravstvenim uslugama na početku pandemije bolesti COVID-19, Slovenija se suočila s izazovima osiguranja dostatnih kapaciteta zdravstvenog sustava. Izbijanje virusa otkrilo je strukturne probleme u zdravstvenom sustavu. Na primjer, relativno nizak broj liječnika dodatni je izazov u borbi protiv epidemije. Stoga je važno zaposliti više osposobljenih zdravstvenih radnika, zaštititi njihove radne uvjete i rasporediti ih tamo gdje su potrebe najveće. Uvođenje dijagnostike, testiranja i alata za e-zdravstvo koji omogućuju praćenje i telemedicinu izuzetno je bitno. Ciljano istraživanje i inovativna rješenja važni su i kako bi se javnozdravstvenim službama pomoglo u prikupljanju i korištenju anonimiziranih podataka za donošenje informiranih odluka. Kriza naglašava potrebu za zaštitom financijskih kapaciteta zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi, u kojima je u tijeku provedba strukturnih reformi. Pravovremenim donošenjem i provedbom novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom osiguranju, proširenjem izvora financiranja zdravstvenog sustava i razvojem financijskih zaštitnih slojeva ublažit će se fluktuacija financijskih sredstava tijekom gospodarskog ciklusa. Zbog izostanka akta o dugotrajnoj skrbi Slovenija ima ograničene sposobnosti za borbu protiv pandemije bolesti COVID-19 u najpogođenijim segmentima zdravstvenog sustava. Budući da starije osobe, osobe s invaliditetom i osobe s kroničnim bolestima imaju povećan rizik od teške bolesti izazvane ovim virusom, potrebni su dodatni znatni napori kako bi se osigurale kvalitetne usluge dugotrajne skrbi koje su dobro integrirane sa uslugama zdravstvene zaštite.

(20)Zdravstvena i gospodarska kriza uzrokovana bolešću COVID-19 rezultirala je dosad nezabilježenim pritiskom na slovensko tržište rada i sustav socijalne sigurnosti. Prema Komisijinoj prognozi očekuje se porast nezaposlenosti na 7 % u 2020. i oporavak na 5,1 % u 2021. Kako bi se zaustavio nagli rast nezaposlenosti u najpogođenijim sektorima, Slovenija je donijela sveobuhvatan odgovor politika u kojem se preventivne mjere kombiniraju s mjerama za olakšavanje brzog povratka radnika na tržište rada. Ključni odgovori politika, doneseni u suradnji sa socijalnim partnerima, trebali bi se usredotočiti na postizanje održivog i pravednog oporavka jačanjem postojećih aktivnih politika tržišta rada i programa za zadržavanje radnih mjesta, uključujući programe skraćenog radnog vremena, i uvođenjem drugih vremenski ograničenih mjera potpore za poduzeća kao što su subvencije za plaće zaposlenika i izuzeća od plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje. Te bi mjere trebale pridonijeti smanjenju gubitaka prihoda svih radnika, uključujući radnike u nestandardnim oblicima zaposlenja, i samozaposlenih osoba. Fleksibilni radni uvjeti, uključujući fleksibilnost u pogledu mjesta rada (npr. aranžmani za rad na daljinu), radnog vremena (npr. odredbe o fleksibilnom radnom vremenu) i organizacije rada (npr. interne usluge poduzeća) mogu pomoći u održavanju zaposlenosti za vrijeme trajanja mjera ograničenja kretanja te jednom kada se gospodarska aktivnost nastavi. Njegovanje poduzetničkog duha bit će presudno za ponovno pokretanje gospodarstva i provedbu potrebnih prilagodbi nakon krize. Stoga je posebno važno pružiti potporu samozaposlenim osobama smanjenjem administrativnog opterećenja i njihova financijski nepovoljnijeg položaja u usporedbi sa zaposlenicima.

(21)Kako bi se ublažile teške socijalne posljedice ove krize, nužno je da Slovenija nastavi provoditi odgovarajući paket socijalnih naknada. U tu svrhu bit će potrebno redovito pratiti učinke krize na siromaštvo. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti starijim osobama, a posebno ženama, za koje su stope rizika od siromaštva ili socijalne isključenosti i prije krize već bile više od prosjeka EU-a. Očekuje se da će se izmjenom propisa o mirovinskom osiguranju, koju je Državni zbor donio u studenome 2019., poboljšati primjerenost mirovina za nove umirovljenike, no sadašnji umirovljenici, uključujući one koji žive na granici siromaštva ili ispod nje, neće od toga imati koristi. Dodatnom financijskom pomoći organizacijama koje djeluju na terenu osiguralo bi se da pandemija bolesti COVID-19 nerazmjerno ne pogađa osobe kojima prijeti socijalna isključenost i zadovoljile bi se njihove osnovne potrebe, kao što su dnevni obroci i zdravstvena zaštita.

(22)Mjere za likvidnost poduzeća uvedene su u travnju 2020., ali i dalje postoje održiva poduzeća, kao što su manja inovativna i brzorastuća poduzeća, čiji kreditni rejtinzi još nisu dovoljno etablirani da bi imali pravo na prethodno navedena kreditna jamstva preko banaka. Mogao bi biti potreban bolji pristup alternativnom financiranju, uključujući vlasničke financijske instrumente (npr. poduzetnički kapital), posebno u zemljama kao što je Slovenija u kojima su tržišta vlasničkih instrumenata nedovoljno razvijena. Postojeći instrumenti vlasničkog kapitala Slovenije mogli bi biti sredstvo za usmjeravanje sredstava za pomoć poduzećima koja uspješno izlaze iz krize, kao što su inovativna mala i srednja poduzeća, novoosnovana i rastuća poduzeća, u skladu s onim što su planirale i druge države članice. Primjenom zaštitnih mjera predviđenih pravilima EU-a osigurat će se da te dokapitalizacije negativno ne utječu na učinkovitost ili tržišno natjecanje poduzeća.

(23)Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 ozbiljno je utjecala na platežnu sposobnost inače održivih poduzeća i kućanstava. Ako se ne poduzmu nikakve mjere, velik dio privatnog sektora bit će suočen s nesolventnošću. Slovenska vlada uvela je okviru svojih mjera za poboljšanje likvidnosti poduzeća 12-mjesečni moratorij na otplatu prihodujućih bankovnih kredita za nefinancijska društva i kućanstva. Potrebno je pažljivo ocijeniti i pratiti učinkovitost i djelovanje tih i sličnih mjera. Usto bi sve negativne učinke mjera trebalo brzo ispraviti kako bi se u svakom trenutku osigurala financijska stabilnost.

(24)Poduzeća u poteškoćama, posebno ona manja, trebaju ne samo likvidnost i financijska sredstva već i poticajno poslovno okruženje. To uključuje brzu i nebirokratsku provedbu mjera pomoći zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, ali i više od toga. Veliko regulatorno i administrativno opterećenje u zemlji stvara troškove koje si u ovim teškim trenucima poduzeća u poteškoćama jednostavno ne mogu priuštiti. Smanjenje birokracije povezane s, primjerice, dozvolama, obvezama izvješćivanja i poreznim postupcima djelotvoran je način pružanja izravnih, osjetnih olakšica poduzećima, bez opterećivanja nacionalnog proračuna, a time neizravno i poreznih obveznika. Modernizacijom pravila omogućila bi se ponuda isplativijih i inovativnijih stručnih usluga koje su poduzećima sada potrebne. Slovenija je uvela alate za smanjenje administrativnog opterećenja, uključujući „jedinstveni dokument” i „test za MSP-ove”. Njihova primjena sada može maksimalno iskoristiti za pružanje izravne pomoći. Kriza će dodatno opteretiti rješavanje trgovačkih sporova i kazneni progon gospodarskog kriminala. U okviru za nesolventnost isto će trebati staviti veći naglasak na izbjegavanje nesolventnosti povezanih s krizom, brzu likvidaciju neodrživih poduzeća i davanje druge prilike uključenima.

(25)Kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, bit će važno dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja, među ostalim na temelju relevantnih reformi. Poticanje zelene tranzicije održivim projektima, kao što je napuštanje rudnika ugljena i proizvodnje električne energije iz ugljena, bilo bi primjer takvih ulaganja. Ulaganje u zelenu tranziciju, kako je opisano u slovenskom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, može pružiti kratkoročni poticaj oporavku i ublažavanju posljedica pandemije COVID-19 u srednjoročnom razdoblju. To može uključivati povećanje sadašnjeg niskog udjela energije iz obnovljivih izvora, jačanje energetske infrastrukture, smanjenje onečišćenja zraka, koje je u slovenskim gradovima iznad prosjeka EU-a, jačanje kružnog gospodarstva, podupiranje socijalnog poduzetništva i ubrzanje mjera za ograničavanje mogućih posljedica na regije i sektore koji su najviše pogođeni tom tranzicijom. Trenutačni pad emisija bit će kratkog vijeka ako se u paketima za oporavak ne posveti dovoljna pozornost ulaganjima u čistu energiju i zaštitu klime, zbog čega bi Slovenija mogla zaostajati u ostvarivanju klimatskih ciljeva. Slovenija bi izradom programa za korištenje sredstava iz Fonda za pravednu tranziciju u razdoblju 2021.–2027. mogla lakše odgovoriti na neke izazove prelaska na klimatski neutralno gospodarstvo, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Sloveniju. To bi Sloveniji omogućilo da na najbolji način iskoristi sredstva iz tog fonda.

(26)Za gospodarski oporavak koji uključuje načelo održivosti bit će potrebna ulaganja u daljnji razvoj održivog prometa te potpora javnom prijevozu putnika i održivim prometnim vezama, posebno u željezničkom sektoru. Kriza nastala zbog bolesti COVID-19 dovela je do dodatnih izazova u prijevozu i provozu tereta koji će negativno utjecati na gospodarski rast zemlje, iako je Slovenija poduzela potrebne mjere i omogućila protok robe, posebno one vitalno važne.

(27)U okviru strategije izlaska iz krize i oporavka bit će važna potpora ulaganjima u istraživanje i inovacije jer su oni ključan pokretač produktivnosti i gospodarskog rasta. Čak i prije krize Slovenija je ocijenjena samo kao „umjereni inovator” te je bila usporena u nastojanjima da nadoknadi zaostatak za predvodnicima na tom području. Poslovni sektor zaslužan je za 75 % ulaganja sredstava u istraživanje i razvoj. Gospodarski pad opet ugrožava istraživanje, razvoj i inovacije poduzeća. Relativno niske stope inovacija, posebno u MSP-ovima, usporavaju razvoj i širenje inovativnih poslovnih procesa i rješenja koji su sada potrebni kao odgovor na aktualnu krizu. Potrebna su ulaganja kako bi se inovativnim MSP-ovima, uključujući novoosnovana poduzeća, čije aktivnosti uključuju nove tehnologije i revolucionarne inovacije pomoglo da povećaju svoju proizvodnju. Suradnja između akademske zajednice i poduzeća uglavnom je ograničena na srednje i visokotehnološke sektore. Postoje znatne razlike kada je riječ o učinkovitosti ureda za prijenos znanja koje su osnovale istraživačke organizacije i ustanove visokog obrazovanja. Veze između akademske zajednice i poduzeća ključne su kako bi znanje urodilo uspješnim inovacijama, za poboljšanje rezultata istraživanja i inovacija u zemlji te za poticanje gospodarskog rasta. Javna potrošnja na istraživanje i razvoj bila je skromna i djelomično se oslanjala na strukturne fondove EU-a. Oporavak od ove krize zahtijevat će davanje prioriteta javnim ulaganjima u istraživanje i inovacije, uključujući tehnološka i primijenjena istraživanja.

(28)Digitalna transformacija bit će od presudne važnosti za gospodarski oporavak nakon krize. Potencijal zemlje u tom pogledu dokazao se brzim uvođenjem programa rada na daljinu i rješenja za internetsku trgovinu u nekim slovenskim poduzećima na početku krize. Većom digitalizacijom poslovnih modela i proizvodnih procesa te bi se transformacije proširile na više gospodarskih sektora. Slovenija može na temelju postojećeg znanja i izvrsnih kapaciteta u području robotike, umjetne inteligencije i tehnologije lanca blokova pružiti potporu širenju digitalizacije u manje naprednim, tradicionalnim industrijama. Ponovnom upotrebom širokog raspona podataka javnog sektora koji su trenutačno dostupni mogla bi se pružiti podrška inovacijama i gospodarstvu utemeljenom na velikim količinama podataka. Unapređenjem digitalnih vještina radnika moglo bi se relativno brzo poboljšati njihovu zapošljivost i potaknuti gospodarski oporavak. Uvođenjem usluga e-uprave prilagođenih korisnicima i digitalnih javnih usluga dodatno bi se smanjilo administrativno opterećenje za poduzeća. Iako je niz internetskih javnih usluga već dostupan, kako bi ih građani i poduzeća više koristili, bit će potrebno poduzeti mjere za povećanje povjerenja u internetske transakcije i njihove sigurnosti (npr. uvođenje nacionalnog elektroničkog osobnog identifikacijskog broja, kibersigurnost i postavke privatnosti). Brze i pouzdane širokopojasne veze (nepokretne i pokretne), uključujući u ruralnim područjima, neophodne su za razvoj ključnih internetskih socijalnih i gospodarskih usluga. Uvođenje mreža 5G ovisi o pravovremenoj dodjeli spektra za 5G.

(29)Redovna nastava na svim razinama obrazovnog sustava zamijenjena je učenjem na daljinu u razdoblju mjera ograničenja kretanja zbog bolesti COVID-19. E-učenje zahtijeva odgovarajuću digitalnu infrastrukturu, obrazovne materijale i nastavnike s potrebnim vještinama i potporom za učinkovito poučavanje. Svi učenici, posebno ranjive skupine, uključujući osobe s invaliditetom i stanovnike ruralnih područja, moraju imati odgovarajući pristup učenju na daljinu i zadovoljavajuće digitalne vještine kako bi u potpunosti iskoristili prednosti učenja na daljinu. Digitalne vještine trebale bi imati istaknutiju ulogu u nastavnim planovima i programima za unapređenja vještina radnika. Na taj bi se način omogućilo šire korištenje usluga rada na daljinu i digitalnih usluga, bolja usklađenost digitalnih vještina sa zahtjevima tržišta rada te uključivanje ranjivih skupina kao što su starije osobe ili stanovnici ruralnih područja.

(30)Iako se ove preporuke prije svega odnose na ublažavanje socioekonomskih posljedica pandemije i olakšavanje gospodarskog oporavka, preporuke za Sloveniju iz 2019. koje je Vijeće usvojilo 9. srpnja 2019. odnosile su se i na reforme koje su iznimno važne za uklanjanje srednjoročnih i dugoročnih strukturnih nedostataka. Te su preporuke i dalje relevantne i kontinuirano će se pratiti tijekom godišnjeg ciklusa europskog semestra sljedeće godine. Isto vrijedi i za preporuke koje se odnose na investicijske politike. O tim potonjim preporukama trebalo bi voditi računa pri izradi strateških programa financiranja kohezijske politike nakon 2020., među ostalim i pri izradi mjera ublažavanja i strategija izlaska iz aktualne krize.

(31)Europski semestar pruža okvir za kontinuiranu koordinaciju gospodarskih politika i politika zapošljavanja u Uniji, što može pridonijeti održivom gospodarstvu. Države članice u svojim su nacionalnim programima reformi za 2020. razmotrile postignuti napredak u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Osigura li punu provedbu preporuka navedenih u nastavku, Slovenija će pridonijeti napretku u ostvarenju UN-ovih ciljeva održivog razvoja i zajedničkim nastojanjima da se u Uniji zajamči konkurentna održivost.

(32)Bliska koordinacija među gospodarstvima u ekonomskoj i monetarnoj uniji ključna je za brz oporavak od gospodarskih posljedica bolesti COVID-19. Slovenija bi, kao država članica čija je valuta euro i uzimajući u obzir političke smjernice Euroskupine, trebala osigurati usklađenost svojih politika s preporukama za europodručje i s politikama drugih država članica europodručja

(33)Komisija je u okviru Europskog semestra 2020. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Slovenije i objavila je u Izvješću za Sloveniju za 2020. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2020. i Nacionalni program reformi za 2020. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Sloveniji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Sloveniji nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(34)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ocijenilo Program stabilnosti za 2020. i njegovo je mišljenje 9 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku.

PREPORUČUJE da Slovenija u 2020. i 2021. poduzme djelovanje kojemu je cilj:

1.U skladu s općom klauzulom o odstupanju, poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku koji će uslijediti. Kada to gospodarski uvjeti dopuste, provoditi fiskalne politike s ciljem postizanja razboritih srednjoročnih fiskalnih pozicija i osiguravanja održivosti duga, uz istodobno poticanje ulaganja. Osigurati otpornost zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi, uključujući primjerenom opskrbom ključnim medicinskim proizvodima i rješavanjem problema nedostatka zdravstvenih radnika.

2.Osigurati primjerenu nadoknadu dohotka i socijalnu zaštitu. Ublažiti učinak krize na zaposlenost, među ostalim poboljšanjem programa skraćenog radnog vremena i fleksibilnim radnim uvjetima. Osigurati da se tim mjerama pruži primjerena zaštita radnicima u nestandardnim oblicima zaposlenja.

3.Nastaviti s brzom provedbom mjera za osiguravanje likvidnosti i financiranja poduzećima i kućanstvima te smanjiti administrativno opterećenje. Dati prednost provedbi i financiranju već razrađenih projekata javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije, okolišnu infrastrukturu, održiv promet, istraživanje i inovacije te uvođenje 5G mreže. Promicati razvoj digitalnih kapaciteta poduzeća i jačati digitalne vještine, e-trgovinu i e-zdravstvo.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1)    SL L 209, 2.8.1997., str. 1.

(2)    SWD(2020) 523 final.

(3)    SL C 301, 5.9.2019., str. 117.

(4)    COM(2020) 112 final.

(5)    COM(2020) 123 final.

(6)

   Uredba (EU) 2020/460 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. ožujka 2020. o izmjeni uredaba (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 508/2014 s obzirom na posebne mjere za mobilizaciju ulaganja u zdravstvene sustave država članica i u druge sektore njihovih gospodarstava u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (Investicijska inicijativa kao odgovor na koronavirus) (SL L 99, 31.3.2020., str. 5.) i Uredba (EU) 2020/558 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2020. o izmjeni uredbi (EU) br. 1301/2013 i (EU) br. 1303/2013 u pogledu posebnih mjera radi pružanja iznimne fleksibilnosti za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u odgovoru na izbijanje bolesti COVID-19 (SL L 130, 24.4.2020., str. 1.).

(7)    Neto primarni državni rashodi sastoje se od ukupnih državnih rashoda bez rashoda za kamate, rashoda za programe Unije koji su u cijelosti pokriveni prihodima iz fondova Unije i nediskrecijskih promjena u rashodima za naknade za nezaposlenost. Nacionalno financirane bruto investicije u fiksni kapital izglađuju se za četverogodišnje razdoblje. Uračunane su diskrecijske mjere na prihodovnoj strani ili povećanja prihoda propisana zakonom, dok se jednokratne mjere na prihodovnoj i rashodovnoj strani poništavaju.

(8)    Komisija je donijela privremeni okvir za državne potpore za takve mjere potpore koji, među ostalim, uključuje zaštitne mjere za održivost poduzeća; SL C 91I , 20.3.2020., str. 1.

(9)    U skladu s člankom 5. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97.