EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.7.2020.

COM(2020) 314 final

2020/0148(CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja

{SEC(2020) 271 final} - {SWD(2020) 129 final} - {SWD(2020) 130 final} - {SWD(2020) 131 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području politike

(1)razmjena informacija na zahtjev;

(2)spontana razmjena;

(3)automatska razmjena u određenom broju područja (npr. dohodak od nesamostalnog rada; naknade direktora; proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim direktivama; mirovine; vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine);

(4)sudjelovanje stranih dužnosnika u istražnim radnjama;

(5)usporedni nadzori i

(6)obavješćivanje drugih poreznih tijela o poreznim odlukama.

Direktiva Vijeća 2011/16/EU izmijenjena je nekoliko puta sljedećim inicijativama:

·Direktivom Vijeća 2014/107/EU od 9. prosinca 2014. 9 (DAC2) u pogledu automatske razmjene informacija o financijskim računima između država članica na temelju zajedničkog standarda izvješćivanja (CRS) OECD-a koji propisuje automatsku razmjenu informacija o financijskim računima nerezidenata,

·Direktivom Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. 10 (DAC3) u pogledu obvezne automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom,

·Direktivom Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. 11 (DAC4) u pogledu obvezne automatske razmjene informacija o izvješćivanju po zemljama (CbCR) među poreznim tijelima,

·Direktivom Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. 12 (DAC5) u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca,

·Direktivom Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. 13 (DAC6) u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Evaluacije postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

•Savjetovanja s državama članicama

Europska komisija provela je ciljana savjetovanja u obliku upitnika za države članice. Osim toga, Glavna uprava za oporezivanje organizirala je 26. veljače 2020. sastanak IV. radne skupine na kojem su države članice imale priliku raspravljati o mogućem prijedlogu za izmjenu Direktive o administrativnoj suradnji. Glavna tema sastanka bilo je izvješćivanje i razmjena informacija o dohotku ostvarenom uporabom digitalnih platformi.

Sve u svemu, podržana je moguća inicijativa EU-a za razmjenu informacija o dohotku koji prodavatelji ostvaruju uporabom digitalnih platformi. Većina država članica podržala je široko područje primjene novog pravnog okvira koji bi, osim dohotka od iznajmljivanja nekretnina i pružanja osobnih usluga, uključivao i prodaju robe, iznajmljivanje bilo kakve vrste prijevoza i usluge grupnog financiranja.

•Ishod savjetovanja

Čini se da se javno i ciljano savjetovanje podudaraju u pogledu izazova koji bi se trebali nastojati ukloniti novim pravilima za upravitelje digitalnih platformi: nedostatno izvješćivanje u ekonomiji digitalnih platformi i neučinkovitosti i potreba za poboljšanjem postojećeg okvira EU-a za administrativnu suradnju, primjerice u području zajedničkih revizija.

•Procjena učinka

Komisija je provela procjenu učinka relevantnih mogućnosti politika o kojoj je Odbor za nadzor regulative 5. svibnja 2020. dao pozitivno mišljenje (SEC(2020) 271) 17 . Odbor za nadzor regulative iznio je niz preporuka za poboljšanja koja su uzeta u obzir u završnom izvješću o procjeni učinka (SWD(2020) 131) 18 . Različite mogućnosti politike ocjenjene su u odnosu na kriterije djelotvornosti, učinkovitosti i dosljednosti u usporedbi s osnovnim scenarijem. Na najvišoj razini analize, treba izabrati između statusa quo ili osnovnog scenarija i scenarija u kojem bi Komisija djelovala na neregulatorni ili regulatorni način. Neregulatorno djelovanje sastojalo bi se od izdavanja Preporuke. Regulatorna mogućnost uključivala je zakonodavnu inicijativu za izmjenu određenih elemenata postojećeg okvira za administrativnu suradnju.

Zakonodavna izmjena utvrđena je kao najbolja mogućnost za izmjenu postojećih pravila kako bi se osigurala dosljednost i djelotvornost.

Kad je riječ o upraviteljima digitalnih platformi, u procjeni učinka navedeno je da je regulatorna opcija na razini EU-a najprikladnija za ispunjavanje ciljeva utvrđene politike. Status quo ili osnovni scenarij pokazali su se kao najmanje djelotvorna, učinkovita ili dosljedna opcija. Za razliku od osnovnog scenarija, obveznim zajedničkim standardom EU-a osiguralo bi se da sve porezne uprave EU-a imaju pristup istoj vrsti podataka. Drugim riječima, regulatornim djelovanjem EU-a sva porezna tijela bila bi u jednakom položaju u pogledu pristupa informacijama koje se prikupljaju za utvrđenu poreznu svrhu. Time se omogućuje automatska razmjena informacija na razini EU-a na temelju zajedničkih standarda i specifikacija. To je jedini scenarij u kojem će porezna tijela države članice rezidentnosti prodavatelja, nakon provedbe tog scenarija, moći provjeriti je li prodavatelj točno prijavio svoj dohodak ostvaren na digitalnim platformama, bez potrebe za ad hoc zahtjevima i istragama koje oduzimaju vrijeme. Nadalje, obveznim zajedničkim standardom EU-a za izvješćivanje osiguralo bi se da se upravitelji digitalnih platformi ne suočavaju s rascjepkanim nacionalnim rješenjima u pogledu obveza izvješćivanja o poreznim stvarima.

Gospodarski učinci

Koristi

Obvezom prijavljivanja dohotka ostvarenog na digitalnim platformama i razmjenom takvih informacija pomoći će se državama članicama da prikupe potpuni skup informacija za ubiranje poreznih prihoda. Zajedničkim pravilima za izvješćivanje pridonijet će se stvaranju jednakih uvjeta između prodavatelja koji se koriste digitalnim platformama i onih koji se njima ne koriste te između upravitelja digitalnih platformi, koji se trenutačno mogu suočiti s različitim obvezama izvješćivanja. Osiguravanjem transparentnosti u pogledu dohotka koji su prodavatelji ostvarili uporabom digitalnih platformi postići će se jednaki uvjeti u odnosu na tradicionalnija poduzeća.

Postojanje jedinstvenog obveznog instrumenta EU-a imalo bi i pozitivne društvene učinke i pridonijelo bi pozitivnoj percepciji pravednog oporezivanja i pravednoj podjeli opterećenja među poreznim obveznicima. Pretpostavlja se da šire područje primjene pravila utječe na snažniju percepciju pravednog oporezivanja, s obzirom na to da u svim vrstama djelatnosti postoje problemi s nedovoljnim prijavljivanjem. Isti se način razmišljanja primjenjuje i na koristi u pogledu pravedne podjele opterećenja: što je šire područje primjene intervencije, to bolje države članice mogu osigurati učinkovito ubiranje poreza. Fiskalne koristi djelovanja na razini EU-a znatno su veće tamo gdje obveza izvješćivanja ima šire područje primjene, odnosno primjenjuje se na sve usluge i prodaju robe. Ograničavanjem područja primjene isključivo na digitalne platforme sa sjedištem u EU-u znatno bi se smanjili porezni prihodi svake opcije.

Troškovi

•Primjerenost i pojednostavnjenje propisa

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.DETALJNO OBRAZLOŽENJE POSEBNIH ODREDABA PRIJEDLOGA

Izmjenom se predlažu promjene postojećih odredaba o razmjeni informacija i administrativnoj suradnji te se proširuje područje primjene automatske razmjene informacija u pogledu informacija koje prijavljuju upravitelji digitalnih platformi. Pravila o izvješćivanju za upravitelje digitalnih platformi temelje se na radu OECD-a.

i. Razmjena informacija na zahtjev

•Predvidiva relevantnost

•Skupni zahtjevi

Članak 5.b odnosi se na skupne zahtjeve u kontekstu zahtjeva za dostavljanje informacija. Skupni zahtjevi odnose se na skupinu poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati, nego su opisani zajedničkim skupom obilježja. Zbog prirode zahtjeva, potrebne informacije razlikuju se ako se zahtjev odnosi na pojedinačnog poreznog obveznika. Prema tome, ne primjenjuje se standard predvidive relevantnosti kako je definiran u članku 5.a. Umjesto toga, tijelo koje podnosi zahtjev mora tijelu koje prima zahtjev dostaviti skup informacija uključujući i. sveobuhvatni opis obilježja skupine te ii. objašnjenje primjenjivog prava, činjenica i okolnosti na kojima se temelji zahtjev.

ii. Automatska razmjena informacija

•Kategorije dohotka

U članku 8. stavku 1. propisane su kategorije dohotka koje podliježu automatskoj razmjeni među državama članicama. Tantijemi se dodaju kategorijama dohotka koje podliježu razmjeni informacija. Izmjenom će se države članice obvezati na razmjenu svih dostupnih informacija s drugim državama članicama, ali barem za dva oporeziva razdoblja do 2024. i za barem četiri kategorije dohotka u pogledu oporezivih razdoblja od 2024., u skladu s člankom 8. stavkom 3.

•Na pravila izvješćivanja za upravitelje platformi primjenjivat će se obvezna automatska razmjena informacija

U članku 8.ac propisani su područje primjene i uvjeti za obveznu automatsku razmjenu informacija koje će upravitelji platformi dostavljati nadležnom tijelu. Detaljna pravila propisana su u Prilogu V. Kao prvi korak, u pravilima je predviđena obveza upravitelja platforme koji izvješćuje da prikuplja i provjerava informacije u skladu s postupcima dubinske analize. U drugom koraku, upravitelji platformi koji izvješćuju moraju dostavljati informacije o prodavateljima o kojima se izvješćuje koji se koriste njihovom platformom za prodaju svoje robe, pružanje svojih usluga te ulaganje i posuđivanje u kontekstu grupnog financiranja. Treći korak odnosi se na priopćavanje dostavljenih informacija nadležnom tijelu države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje ili nadležnom tijelu države članice u kojoj se nalazi nepokretna imovina.

Područje primjene 

U Prilogu V. odjeljku I. navedene su definicije kojima se utvrđuje područje primjene pravila o izvješćivanju.

–Tko snosi teret izvješćivanja

–O kojim djelatnostima se mora izvješćivati

–O čijim djelatnostima se mora izvješćivati

Upravitelj platforme koji izvješćuje prikuplja tražene informacije, provjerava ih i stavlja na raspolaganje do 31. prosinca izvještajnog razdoblja.

Informacije, koje su prikupljene i provjerene, dostavljaju se u roku od mjesec dana od isteka izvještajnog razdoblja u kojem je utvrđeno da prodavatelj ima obvezu izvješćivanja. Izvješćuje se samo u jednoj državi članici (tj. jednokratno izvješćivanje). Upravitelj platforme koji izvješćuje koji je „platforma EU-a” izvješćuje u državi članici u kojoj ispunjava uvjete navedene u odjeljku I. stavku A podstavku 3. točki (a). Ako ispunjava te uvjete u više država članica, upravitelj platforme koji izvješćuje bira jednu državu članicu u kojoj će dostavljati izvješće. Upravitelj platforme koji izvješćuje koji je „strana platforma” izvješćuje u državi članici u kojoj je registriran u skladu s člankom 8.ac stavkom 4.

Informacije o naknadi i drugim iznosima dostavljaju se za tromjesečje izvještajnog razdoblja u kojem je naknada plaćena ili doznačena. Definicija naknade isključuje pristojbe, provizije ili poreze koje ubire ili naplaćuje platforma koja izvješćuje.

U skladu s izmijenjenim člankom 25. stavkom 3., upravitelji platformi koji izvješćuju moraju obavijestiti svaku predmetnu osobu da će se informacije o njoj prikupljati i dostavljati nadležnim tijelima u skladu s ovom Direktivom i pružiti sve informacije koje voditelji obrade podataka moraju pružati u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka. Upravitelji platformi moraju svakoj osobi dostaviti sve podatke i u svakom slučaju, prije njihova podnošenja. Time se ne dovodi u pitanje pravo osobe čiji se podaci obrađuju u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka.

Automatska razmjena informacija koje su dostavili upravitelji platformi

Razmjena će se obavljati u roku od 2 mjeseca od kraja izvještajnog razdoblja.

Takvim pravodobnim razmjenama poreznim tijelima pružit će se potpuni skup informacija kako bi mogla izraditi prethodno popunjene godišnje procjene poreza.

Članak 25.a o sankcijama izmjenjuje se kako bi se uključile informacije koje su upravitelji platformi dostavili u skladu s člankom 8.ac. Na taj način osigurava se da države članice predvide primjenu sankcija na slučajeve kada se ne ispunjavaju obveze iz ove Direktive. Predviđene sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.

iii. Administrativna suradnja

•Nazočnost dužnosnika države članice tijekom istrage u drugoj državi članici

Izmjenom članka 11. stavka 1. uvodi se obveza nadležnog tijela koje prima zahtjev da odgovori na zahtjev za nazočnost službenika druge države članice tijekom istrage. Ono u roku od 30 dana mora dati svoju suglasnost ili obrazložiti odbijanje tijelu koje podnosi zahtjev.

Člankom 11. stavkom 2., kako je izmijenjen, omogućuje se obavljanje razgovora s osobama i pregled evidencije bez ograničenja iz nacionalnog zakona države članice koja prima zahtjev. Dodana je i mogućnost sudjelovanja u istražnim radnjama uporabom elektroničkih komunikacijskih sredstava, kako bi se uključili novi načini komunikacije.

•Usporedni nadzori

Članak 12. stavak 3. izmijenjen je kako bi se predvidio rok od 30 dana unutar kojeg tijela koja primaju zahtjev moraju odgovoriti na prijedlog za usporedni nadzor.

•Zajedničke revizije

–koji upućuju nadležna tijela države članice

–koji upućuje osoba

Članak 12.a stavak 4. odnosi se na situaciju kada osoba zatraži od nadležnog tijela dvije države članice ili više njih da zajednički provedu reviziju. Tijela koja primaju zahtjev moraju na njega odgovoriti u roku od 30 dana od primitka.

Zahtjev se može odbiti i osoba koja podnosi zahtjev mora se obavijestiti o razlozima za odbijanje.

Značenje osobe definirano je u članku 3. Direktive 2011/16/EU.

U članku 12.a stavku 5. objašnjeno je da se u kontekstu zajedničke revizije ne bi trebala odbiti razmjena informacija povezanih s trgovinskim, industrijskim ili poslovnim tajnama ili s trgovinskim postupkom ili informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom. Međutim, uključena nadležna tijela trebala bi čuvati tajnost takvih razmijenjenih informacija i ne otkrivati ih trećim osobama.

U članku 12.a stavku 6. utvrđeno je da se zajednička revizija obavlja u skladu s postupovnim rješenjima primjenjivima u državi članici u kojoj se obavlja revizija. Dokaze prikupljene tijekom zajedničke revizije trebala bi priznati sva nadležna tijela uključenih država članica.

Članak 12. a stavak 10. odnosi se na jezična rješenja za zajedničke revizije i u njemu je detaljno navedeno da se o njima dogovaraju uključene države članice.

Završno izvješće

U članku 12.a stavku 7. propisana je obveza nadležnih tijela država članica sudionica da postignu suglasnost o činjenicama i okolnostima predmeta te se od nadležnih tijela država članica traži da pokušaju postići dogovor o tome kako protumačiti porezni položaj revidiranih osoba. Zaključke zajedničke revizije treba prikazati u završnom izvješću. Završno izvješće zajedničke revizije trebalo bi imati jednakovrijednu pravnu vrijednost kao i nacionalni instrumenti koji su izdani kao rezultat revizije u državama članicama sudionicama.

U skladu s člankom 12.a stavkom 9., osobama nad kojima je provedena revizija trebalo bi u roku od 30 dana od izdavanja konačnog izvješća dostaviti rezultate zajedničke revizije i završno izvješće.

Odgovarajuća prilagodba

Člankom 12.a stavkom 8. utvrđena je obveza država članica da tijekom prenošenja Direktive moraju predvidjeti pravni okvir koji će im omogućiti provođenje odgovarajućih prilagodbi.

iv. Ostale odredbe

•Uporaba razmijenjenih informacija

Članak 16. stavak 1. izmjenjuje se kako bi se pojasnilo da se informacije razmijenjene u skladu s ovom Direktivom mogu upotrebljavati za utvrđivanje, procjenu i naplatu PDV-a i drugih neizravnih poreza.

•Obvezno priopćavanje rezultata evaluacije

Članak 23. stavak 2. izmijenjen je kako bi se stvorila obveza država članica da ispituju i ocjenjuju, u svojoj jurisdikciji, djelotvornost administrativne suradnje u okviru Direktive te da svake godine Komisiji dostavljaju rezultate svoje revizije.

•Obustava razmjena

Člankom 25. stavkom 5. omogućuje se državama članicama da ublaže rizike povrede podataka u kontekstu razmjene informacija. U slučaju povrede osobnih podataka, nadležna tijela država članica, kao zajednički voditelji obrade podataka, mogu tražiti od Komisije da obustavi razmjene informacija s državama članicama u kojima je došlo do povrede.

Komisija obnavlja postupak razmjene informacija kada nadležna tijela zatraže od Komisije da ponovno omogući razmjene informacija u skladu s ovom Direktivom u državi članici u kojoj je nastala povreda.

Svaka obustava dodatna je mjerama propisanima Općom uredbom o zaštiti podataka za postupanje u slučaju povrede podataka.

2020/0148 (CNS)

Prijedlog

DIREKTIVE VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 113. i 115.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta 19 ,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 20 ,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Kako bi se uzele u obzir nove inicijative Unije u području porezne transparentnosti, tijekom proteklih godina donesen je niz izmjena Direktive Vijeća 2011/16/EU 21 . Tim izmjenama većinom su uvedene obveze izvješćivanja, nakon kojih slijedi priopćavanje ostalim državama članicama, o financijskim izvještajima, prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, izvješćima o pojedinačnim državama i prekograničnim sporazumima koji se moraju prijavljivati. Na taj način tim izmjenama prošireno je područje primjene automatske razmjene informacija. Porezna tijela sada imaju na raspolaganju širi skup alata za suradnju za otkrivanje i suzbijanje različitih oblika porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

(2)Komisija je proteklih godina pratila primjenu te je 2019. dovršila evaluaciju Direktive 2011/16/EU 22 . Iako su uvedena znatna poboljšanja u području automatske razmjene informacija, još uvijek treba poboljšati postojeće odredbe koje se odnose na sve oblike razmjene informacija i administrativne suradnje.

(3)U skladu s člankom 5. Direktive 2011/16/EU, na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev dostavlja tijelu koje podnosi zahtjev sve informacije koje posjeduje ili koje je prikupilo kao rezultat istražnih radnji, a koje su predvidivo relevantne za primjenu i provedbu nacionalnih poreznih zakona država članica koji su unutar područja primjene te Direktive. Kako bi se osigurala djelotvornost razmjena informacija i spriječila neopravdana odbijanja zahtjeva, te kako bi se osigurala pravna jasnoća i sigurnost za porezne uprave i porezne obveznike, trebalo bi jasno definirati standard predvidive relevantnosti. U tom kontekstu trebalo bi pojasniti i da se standard predvidive relevantnosti ne bi trebao primjenjivati za dodatne informacije nakon razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama u skladu s člankom 8.a Direktive 2011/16/EU.

(4)Porezne uprave ponekad moraju rješavati zahtjeve za informacije koji se odnose na skupine poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati nego se mogu samo opisati na temelju zajedničkog skupa obilježja. Uzimajući to u obzir, nužno je poreznim upravama dati mogućnost podnošenja grupnih zahtjeva za informacije.

(5)Važno je omogućiti razmjenu informacija među državama članicama o dohotku ostvarenom od intelektualnog vlasništva zbog sklonosti aranžmanima o premještanju dobiti zbog vrlo mobilne predmetne imovine. Stoga bi tantijeme trebalo uključiti u kategorije dohotka koje podliježu obveznoj razmjeni informacija u cilju jačanja borbe protiv porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza.

(6)Digitalizacija gospodarstva brzo je napredovala u zadnjih nekoliko godina. Uslijed toga javlja se sve veći broj složenih slučajeva povezanih s utajom poreza. Prekogranična dimenzija usluga koje se nude uporabom upravitelja digitalnih platformi stvorila je složeno okruženje u kojem može biti teško provoditi porezna pravila i osigurati plaćanje poreza. Porezna disciplina nedostatna je i znatna količina dohotka ne prijavljuje se. Porezne uprave država članica nemaju dovoljno informacija za točnu procjenu i kontrolu bruto dohotka ostvarenog u njihovoj zemlji od poslovnih djelatnosti koje se obavljaju uz posredovanje digitalnih platformi. To je posebno problematično kada dohodak ili oporezivi iznos prolazi preko platformi uspostavljenih u drugim jurisdikcijama.

(7)Porezne uprave često traže informacije od upravitelja digitalnih platformi. To upraviteljima platformi donosi znatne administrativne troškove i troškove izvršavanja zahtjeva. Neke države članice istodobno su uvele jednostranu obvezu izvješćivanja, što upraviteljima platformi donosi dodatno administrativno opterećenje jer moraju zadovoljiti brojne nacionalne standarde za izvješćivanje. Stoga je od ključne važnosti da se na unutarnjem tržištu primjenjuje standardizirana obveza izvješćivanja.

(8)Budući da većina dohotka ili oporezivih iznosa prodavatelja na digitalnim platformama prelazi preko granica, dostavljanjem informacija o predmetnoj djelatnosti ostvarili bi se dodatni pozitivni rezultati ako bi se te informacije dostavljale i državama članicama u kojima bi se ostvareni dohodak mogao oporezivati. Konkretno, automatska razmjena informacija među poreznim tijelima ključna je kako bi se tim tijelima pružile potrebne informacije da mogu na odgovarajući način procijeniti dugovanja poreza na dohodak i PDV-a.

(9)Kako bi se osiguralo prikladno funkcioniranje unutarnjeg tržišta, pravila o izvješćivanju trebala bi biti učinkovita, ali jednostavna. Priznajući teškoće s otkrivanjem oporezivih događaja koji nastaju pri obavljanju poslovne djelatnosti posredstvom digitalnih platformi i uzimajući u obzir dodatno administrativno opterećenje s kojim bi se porezne uprave morale suočiti u tom slučaju, nužno je upraviteljima platformi odrediti obvezu izvješćivanja. Upravitelji platformi u boljem su položaju za prikupljanje i provjeru nužnih informacija o svim prodavateljima koji djeluju na određenoj platformi i upotrebljavaju tu platformu.

(10)Budući da i fizičke i pravne osobe opsežno upotrebljavaju digitalne platforme za obavljanje poslovnih djelatnosti, od ključne je važnosti osigurati obvezu dostavljanja informacija neovisno o pravnoj prirodi prodavatelja. Neovisno o tome, trebalo bi predvidjeti iznimku za državna tijela, na koja se obveza izvješćivanja ne bi trebala primjenjivati.

(11)Prijavljivanjem dohotka ostvarenog obavljanjem takvih djelatnosti poreznim upravama trebao bi se osigurati sveobuhvatni skup informacija koje su nužne za točnu procjenu poreza na dohodak.

(12)U cilju pojednostavnjenja i ublažavanja troškova usklađivanja, bilo bi razumno tražiti od upravitelja platformi da samo u jednoj državi članici prijavljuju dohodak koji su prodavatelji ostvarili uporabom platforme.

(13)S obzirom na digitalnu prirodu i fleksibilnost digitalnih platformi, obveza izvješćivanja trebala bi se proširiti na upravitelje platformi koji obavljaju poslovnu djelatnost u Uniji, ali u državi članici nisu porezni rezidenti, nisu u njoj osnovani niti se tamo njima upravlja te u toj državi članici nemaju trajni poslovni nastan. Time bi se osigurali jednaki uvjeti među platformama i spriječilo nepošteno tržišno natjecanje. Kako bi se to olakšalo, strane platforme trebale bi imati obvezu registracije i prijavljivanja u jednoj državi članici za potrebe djelovanja na unutarnjem tržištu.

(14)S obzirom na promjene u digitaliziranom gospodarstvu, prijavljivanje gospodarske djelatnosti trebalo bi uključivati iznajmljivanje nepokretne imovine, osobne usluge, prodaju robe, iznajmljivanje bilo kakve vrste prijevoza i ulaganje i posuđivanje u kontekstu grupnog financiranja. Djelatnosti koje obavlja prodavatelj koji djeluje kao zaposlenik upravitelja platforme ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene izvješćivanja.

(15)Cilj sprječavanja utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza mogao bi se ostvariti na način da se od upravitelja digitalnih platformi traži da prijavljuju dohodak ostvaren na platformama u ranoj fazi, odnosno prije nego što nacionalna porezna tijela obave godišnje procjene poreza. Kako bi se olakšao rad poreznih tijela država članica, dostavljene informacije trebalo bi razmjenjivati u roku od mjesec dana od njihove dostave. Kako bi se olakšala automatska razmjena informacija i osnažila učinkovita uporaba resursa, razmjene bi se trebale obavljati elektronički, putem postojeće zajedničke komunikacijske mreže („CCN”) koju je razvila Unija.

(16)Evaluacijom Direktive 2011/16/EU koju je provela Komisija utvrđeno je da postoji potreba za dosljednim praćenjem djelotvornosti primjene te Direktive i nacionalnih odredba za prenošenje kojima se omogućuje njezina primjena. Kako bi Komisija mogla dalje prikladno nadzirati i ocjenjivati djelotvornost automatske razmjene informacija u skladu s Direktivom 2011/16/EU, države članice trebale bi imati obvezu svake godine Komisiji priopćavati statističke podatke o tim razmjenama.

(17)Nužno je ojačati mehanizme Direktive 2011/16/EU u pogledu nazočnosti službenika porezne uprave jedne države članice na državnom području druge države članice i obavljanja usporednih nadzora dvije države članice ili više njih kako bi se osigurala njihova djelotvorna primjena. Iz toga slijedi da bi se odgovori na zahtjeve za nazočnost službenika druge države članice i za usporedne nadzore trebali dostavljati u određenom vremenskom roku. Ako se tijekom istražne radnje strani službenici nalaze na području druge države članice ili sudjeluju u istrazi s pomoću elektroničkih sredstava komunikacije, trebalo bi im biti dopušteno da izravno obavljaju razgovore s osobama i pregledavaju evidenciju.

(18)Država članica koja planira provesti usporedni nadzor dužna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu uključenu državu članicu. Ako nadležno tijelo svake uključene države članice mora odgovoriti na prijedlog, važno je osigurati dostavljanje odgovora u razumnom roku. Stoga bi nadležno tijelo svake uključene države članice trebalo odgovoriti na prijedlog u roku od 30 dana od njegova primitka.

(19)Multilateralne kontrole koje se obavljaju uz potporu programa Fiscalis 2020 uspostavljenog Uredbom (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 23 pokazale su korisnost koordiniranih kontrola jednog poreznog obveznika ili više poreznih obveznika od zajedničkog ili komplementarnog interesa za dvije porezne uprave ili više poreznih uprava u Uniji. Budući da ne postoji izričita pravna osnova za obavljanje zajedničkih revizija, takve zajedničke aktivnosti trenutačno se obavljaju na temelju kombiniranih odredaba Direktive 2011/16/EU o nazočnosti stranih službenika na području druge države članice i o usporednim nadzorima. Međutim, ta se praksa u mnogim slučajevima pokazala nedostatnom te se pokazalo da nedostaje pravna jasnoća i sigurnost.

(20)Države članice trebale bi donijeti jasan i učinkovit pravni okvir kako bi svojim poreznim tijelima dopustile da obavljaju zajedničke revizije osoba koje obavljaju prekograničnu djelatnost. Zajedničke revizije su istražne radnje koje zajednički obavljaju nadležna tijela dvije države članice ili više njih radi ispitivanja predmeta poveznog s jednom osobom od zajedničkog ili komplementarnog interesa za te države članice ili više njih. Zajedničkim revizijama može se znatno pridonijeti boljem funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Zajedničke revizije trebale bi biti strukturirane tako da se poreznim obveznicima pruži pravna sigurnost s pomoću jasnih postupovnih pravila, uključujući za ublažavanje rizika od dvostrukog oporezivanja.

(21)Kako bi se osigurala djelotvornost postupka, odgovore na zahtjeve za zajedničkim revizijama trebalo bi dati u određenom roku. Odbijanje zahtjeva trebalo bi obrazložiti. Na zajedničku reviziju trebala bi se primjenjivati postupovna rješenja države članice u kojoj se obavlja predmetna revizija. U skladu s time, dokaze prikupljene tijekom zajedničke revizije trebale bi uzajamno priznati sve uključene države članice. Jednako je važno da nadležna tijela postignu suglasnost o činjenicama i okolnostima predmeta te da pokušaju postići dogovor o tome kako protumačiti porezni položaj osoba koje su predmet revizije. Kako bi se osiguralo da se ishod zajedničke revizije može provoditi u državama članicama sudionicama, završno izvješće trebalo bi imati jednakovrijednu pravnu vrijednost kao i mjerodavni nacionalni instrumenti koji su izdani kao rezultat revizije u državama članicama sudionicama. Države članice trebale bi, prema potrebi, osigurati pravni okvir za provođenje odgovarajuće prilagodbe.

(22)Priznajući da se zajedničke revizije temelje na uzajamnom povjerenju među nadležnim tijelima država članica sudionica, u kontekstu zajedničke revizije ne bi se trebala odbiti razmjena informacija povezanih s trgovinskim, industrijskim ili poslovnim tajnama ili s trgovinskim postupkom ili informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom. Takve razmijenjene informacije trebale bi ostati povjerljive i ne bi se trebale otkrivati trećim osobama.

(23)Važno je osigurati i djelotvornu razmjenu informacija na zahtjev i suradnju među nadležnim tijelima. Stoga bi nadležna tijela koja zaprime informacije u skladu s člankom 5. ili 9. Direktive 2011/16/EU trebala imati obvezu dostaviti povratne informacije nadležnom tijelu koje je pružilo te informacije u pogledu svih razmjena na zahtjev u roku od 30 dana otkad se sazna za ishod uporabe traženih informacija.

(24)Važno je da se, u načelu, informacije priopćene u skladu s Direktivom 2011/16/EU upotrebljavaju za procjenu poreza obuhvaćenih materijalnim područjem primjene te Direktive, za upravljanje njima i njihovu naplatu. Na temelju te pretpostavke i uzimajući u obzir važnost PDV-a za funkcioniranje unutarnjeg tržišta, prikladno je objasniti da se priopćene informacije među državama članicama mogu upotrebljavati i za procjenu PDV-a i drugih neizravnih poreza, upravljanje njima i njihovu naplatu.

(25)Od ključne je važnosti djelotvorno zaštititi osobne podatke koji se razmjenjuju među državama članicama u skladu s Direktivom 2011/16/EU. U slučaju povrede osobnih podataka u smislu članka 4. točke 12. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća 24 u jednoj državi članici ili više njih, države članice trebale bi, kao zajednički voditelji obrade podataka, odlučiti je li zbog te povrede potrebno obustaviti razmjenu informacija s državom članicom u kojoj je povreda nastala ili treba tražiti od Komisije, kao voditelja obrade, da obustavi predmetne razmjene. Obustava bi trebala trajati barem dok države članice ne zatraže od Komisije da, u skladu s Direktivom 2011/16/EU, ponovno omogući razmjene informacija s državom članicom u kojoj je došlo do povrede.

(26)Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2011/16/EU, osobito za automatsku razmjenu informacija među poreznim tijelima, provedbene ovlasti za donošenje standardnog obrasca s ograničenim brojem sastavnica, uključujući jezična rješenja, trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 25 .

(27)Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća 26 .

(28)Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi na temelju ove Direktive mora biti u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2016/679 i Uredbe (EU) 2018/1725.

(29)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela posebno priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima.

(30)Cilj ove Direktive, odnosno učinkovitu administrativnu suradnju među državama članicama pod uvjetima koji su sukladni pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta, ne mogu dostatno ostvariti države članice. Za ostvarenje njezina cilja bolje suradnje među poreznim upravama potrebno je uspostaviti ujednačena pravila koja mogu biti djelotvorna u prekograničnim situacijama te se on stoga može bolje ostvariti na razini Unije. Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(31)Direktivu 2011/16/EU trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2011/16/EU mijenja se kako slijedi:

(1)u članku 3. točka 9. mijenja se kako slijedi:

(a)u prvom podstavku točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)za potrebe članka 8. stavka 1. te članaka 8.a, 8.aa, 8.ab i 8.ac sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima.”

(b)u prvom podstavku točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

„(c)za potrebe svih odredaba ove Direktive, osim članka 8. stavaka 1. i 3.a te članaka 8.a, 8.aa i 8.ac, sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija predviđeno u podtočkama (a) i (b) ove točke.”

(c)drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„U kontekstu članka 8. stavka 3.a, članka 8. stavka 7.a, članka 21. stavka 2. i članka 25. stavaka 2. i 3., svaki naziv ispisan velikim slovima ima značenje iz definicije iz Priloga I. U kontekstu članka 8.aa i Priloga III., svaki naziv ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija iz Priloga III. U kontekstu članka 8.ac i Priloga V., svaki naziv ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija iz Priloga V.”.

(2)Umeću se sljedeći članci:

„Članak 5.a

Predvidiva relevantnost

1.Za potrebe zahtjeva iz članka 5., tražene informacije smatraju se predvidivo relevantnima ako u trenutku podnošenja zahtjeva tijelo koje podnosi zahtjev smatra da, u skladu s njegovim nacionalnim pravom, postoji razumna mogućnost da su tražene informacije relevantne za porezna pitanja jednog poreznog obveznika ili nekoliko njih, neovisno o tome jesu li identificirani imenom ili na neki drugi način, i to može biti opravdano za potrebe istrage.

2.Kako bi dokazalo predvidivu relevantnost traženih informacija, nadležno tijelo koje podnosi zahtjev dostavlja tijelu koje prima zahtjev popratne informacije, posebno o poreznoj svrsi za koju se traže informacije i o osnovi na temelju koje se smatra da tijelo koje prima zahtjev posjeduje te informacije ili da ih posjeduje ili nadzire osoba unutar jurisdikcije tijela koje prima zahtjev.

Članak 5.b

Skupni zahtjevi

Zahtjev iz članka 5. može se odnositi na skupinu poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati imenom, ili na neki drugi način, nego se mogu opisati samo na temelju zajedničkog skupa obilježja.

U takvim slučajevima, nadležno tijelo koje podnosi zahtjev dostavlja tijelu koje prima zahtjev sljedeće informacije:

(a)sveobuhvatni opis zajedničkih obilježja skupine i

(b)objašnjenje primjenjivog prava i činjenica na temelju kojih postoji opravdana sumnja da porezni obveznici u skupini nisu postupali u skladu s primjenjivim zakonom, uključujući činjenice i okolnosti povezane sa sudjelovanjem treće osobe koja je aktivno pridonijela mogućoj neusklađenosti poreznih obveznika u skupini sa zakonom.”.

(3)U članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Zahtjev iz članka 5. može sadržavati obrazložen zahtjev za provođenje istražne radnje. Ako tijelo koje prima zahtjev smatra da istražna radnja nije potrebna, ono odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima takvog stajališta.”.

(4)Članak 8. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.Nadležno tijelo svake države članice, automatskom razmjenom, dostavlja nadležnom tijelu svake druge države članice sve raspoložive informacije u vezi s rezidentima te druge države članice, o sljedećim posebnim kategorijama dohotka i kapitala kako se one tumače u nacionalnom zakonodavstvu države članice koja priopćava te informacije:

(a)dohodak od nesamostalnog rada;

(b)naknade direktora;

(c)proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama Unije;

(d)mirovine;

(e)vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava;

(f)tantijemi.

Za oporeziva razdoblja koja počinju 1. siječnja 2023. ili nakon njega, priopćavanje informacija iz prvog podstavka uključuje porezni identifikacijski broj (PIB) države članice rezidentnosti.

Države članice svake godine obavješćuju Komisiju o barem dvije kategorije dohotka i kapitala iz prvog podstavka u pogledu kojih dostavljaju informacije o rezidentima druge države članice.

2.Prije 1. siječnja 2023. države članice obavješćuju Komisiju o barem četiri kategorije iz stavka 1. u pogledu kojih nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom dostavlja nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije o rezidentima u toj drugoj državi članici. Informacije se odnose na oporeziva razdoblja koja počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma.”

(b)u stavku 3. briše se drugi podstavak;

(c)stavak 6. zamjenjuje se sljedećim:

„6.Informacije iz stavaka 1. i 3.a dostavljaju se jednom godišnje u roku od devet mjeseci od kraja kalendarske godine ili drugog prikladnog razdoblja izvješćivanja na koje se informacije odnose.”.

(5)Članak 8.a mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 5. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

„(a)u odnosu na informacije koje se razmjenjuju na temelju stavka 1. – bez odgode nakon izdavanja, izmjene ili obnove prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnih sporazuma o transfernim cijenama i barem tri mjeseca nakon završetka polovine kalendarske godine tijekom koje su prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumi o transfernim cijenama izdani, izmijenjeni ili obnovljeni;”

(b)u stavku 6. točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(b)sažetak prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih djelatnosti ili transakcija ili niza transakcija i bilo koje druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći da procijeni mogući porezni rizik, a da se pritom ne otkriva trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom.”

(c)stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.Neovisno o upućivanju na predvidivu relevantnost iz članka 1. stavka 1. i uvjete predvidive relevantnosti iz članka 5.a, države članice mogu u skladu s člankom 5. i s obzirom na članak 21. stavak 4. zatražiti dodatne informacije, uključujući cjeloviti tekst prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama.”.

(6)Umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.ac

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija koje dostavljaju upravitelji platformi

1.Svaka država članica poduzima nužne mjere kako bi od upravitelja platformi koji izvješćuju zahtijevala da obavljaju postupak dubinske analize i ispune zahtjeve izvješćivanja iz Priloga V. odjeljaka II. i III. Svaka država članica osigurava i djelotvornu provedbu takvih pravila u skladu s Prilogom V. odjeljkom IV. i usklađenost s tim pravilima.

2.U skladu s primjenjivim zahtjevima za dubinsku analizu i za izvješćivanje iz Priloga V. odjeljaka II. i III., nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom dostavlja nadležnom tijelu države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje u smislu Priloga V. odjeljka I. stavka B podstavka 3. drugog podstavka i/ili u kojoj se nalazi nepokretna imovina, u roku propisanom u stavku 3. sljedeće informacije o svakom prodavatelju o kojem se izvješćuje za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2022.:

(a)ime, registrirano sjedište i PIB upravitelja platforme koji izvješćuje te poslovni naziv platforme za koju dostavlja izvješće;

(b)ime i prezime prodavatelja koji je fizička osoba i naziv prodavatelja koji je pravna osoba;

(c)primarnu adresu;

(d)PIB, ili ako nema PIB-a, funkcionalno jednakovrijedni broj izdan prodavatelju, uključujući u svakoj državi članici izdavanja;

(e)matični broj prodavatelja koji je pravna osoba;

(f)PDV broj prodavatelja, ako postoji;

(g)datum rođenja prodavatelja koji je fizička osoba;

(h)broj financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, ako je dostupan upravitelju platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj rezident nije obavijestilo nadležna tijela svih ostalih država članica da ne planira broj financijskog računa upotrebljavati u tu svrhu;

(i)ime vlasnika financijskog računa i broj računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, u mjeri u kojoj je dostupno upravitelju platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju koje su upravitelju platforme koji izvješćuje dostupne o vlasniku računa;

(j)svaku državu članicu čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje u smislu Priloga V. odjeljka I. stavka B podstavka 3. drugog podstavka;

(k)ukupnu naknadu uplaćenu ili doznačenu tijekom svakog tromjesečja izvještajnog razdoblja;

(l)sve pristojbe, provizije ili poreze koje je platforma koja izvješćuje naplatila tijekom svakog tromjesečja izvještajnog razdoblja.

Ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge iznajmljivanja nepokretne imovine, sljedeće informacije dostavljaju se nadležnom tijelu države članice čiji je porezni rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje:

(a)adresa svake oglašene nekretnine, utvrđene na temelju postupaka iz Priloga V. odjeljka II. stavka E i odgovarajući brojevi katastarskih čestica, ako su dostupni;

(b)ako je dostupno, broj dana na koliko je iznajmljena svaka oglašena nekretnina tijekom izvještajnog razdoblja i vrstu svake oglašene nekretnine.

3.Priopćavanje u skladu sa stavkom 2. odvija se uporabom standardnog obrasca iz članka 20. stavka 7. u roku od 2 mjeseca od isteka izvještajnog razdoblja na koje se odnose obveze izvješćivanja upravitelja platforme koji izvješćuje.

4.Za potrebe usklađivanja s obvezama izvješćivanja iz stavka 1., svaka država članica utvrđuje nužna pravila u skladu s kojima se od upravitelja platforme koji izvješćuje zahtijeva da se registrira u Uniji u smislu Priloga V. odjeljka I. stavka A podstavka 3. točke (b). Nadležno tijelo države članice registracije dodjeljuje takvom upravitelju platforme koji izvješćuje pojedinačni identifikacijski broj.

Države članice utvrđuju pravila u skladu s kojima se upravitelj platforme koji izvješćuje može odlučiti registrirati kod nadležnih tijela jedne države članice u skladu s pravilima iz Priloga V. odjeljka IV. stavka F.

Komisija provedbenim aktima propisuje praktična rješenja za registraciju i identifikaciju upravitelja platformi koji izvješćuju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”.

(7)Članak 8.b mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Države članice svake godine dostavljaju Komisiji statističke podatke o opsegu automatskih razmjena na temelju članka 8. stavka 1., članka 8. stavka 3.a, članka 8.aa i članka 8.ac te informacije o administrativnim i drugim relevantnim troškovima i koristima povezanima s obavljenom razmjenom te o mogućim promjenama za porezne uprave i treće strane.”

(b)stavak 2. briše se.

(8)Članak 11. mijenja se kako slijedi:

(a)stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.U cilju razmjene informacija iz članka 1. stavka 1., nadležno tijelo države članice može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da službenici koje je ovlastilo nadležno tijelo prve države članice i u skladu s postupovnim rješenjima koje je propisala druga država članica:

(a)budu prisutni u službenim prostorijama gdje upravna tijela države članice koja prima zahtjev obavljaju svoje dužnosti;

(b)budu prisutni tijekom istražnih radnji koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev;

(c)prema potrebi, sudjeluju u istražnim radnjama koje obavlja država članica koja prima zahtjev uporabom elektroničkih sredstava komunikacije.

Nadležno tijelo odgovara na zahtjev u skladu s prvim podstavkom u roku od 30 dana potvrđujući svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja tijelu koje podnosi zahtjev.

Ako su zatražene informacije sadržane u dokumentaciji kojoj službenici tijela koje prima zahtjev imaju pristup, službenicima tijela koje podnosi zahtjev osiguravaju se preslike te dokumentacije.”

(b)u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako su službenici tijela koje podnosi zahtjev prisutni tijekom istražne radnje ili sudjeluju s pomoću elektroničkih sredstava komunikacije, oni mogu obavljati razgovore s osobama i pregledavati evidenciju.”.

(9)U članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Nadležno tijelo svake predmetne države članice odlučuje o tome želi li sudjelovati u usporednim nadzorima. Ono potvrđuje svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja tijelu koje je predložilo usporedni nadzor u roku od 30 dana od primitka prijedloga.”.

(10)Umeće se sljedeći odjeljak:

„ODJELJAK II.a

Zajedničke revizije

Članak 12.a

Zajedničke revizije

1.Za potrebe ove Direktive „zajednička revizija” znači istražna radnja koju zajednički obavljaju nadležna tijela dvije države članice ili više njih koje, na unaprijed dogovoren i koordiniran način, ispituju predmet koji se odnosi na jednu osobu od zajedničkog ili komplementarnog interesa za njihove države članice ili više njih.

2.Ako nadležno tijelo jedne države članice zatraži od nadležnog tijela druge države članice (ili drugih država članica) obavljanje zajedničke revizije jedne osobe od zajedničkog ili komplementarnog interesa za sve uključene države članice ili više njih, tijela koja primaju zahtjev odgovaraju na taj zahtjev u roku od 30 dana od njegova primitka.

3.Zahtjev nadležnog tijela države članice za zajedničku reviziju može se odbiti iz opravdanih razloga, a posebno, iz sljedećih razloga:

(a)tražena zajednička revizija uključivala bi obavljanje istraga ili dostavljanje informacija kojima se krši zakonodavstvo države članice koja prima zahtjev;

(b)tijelo koje podnosi zahtjev ne može, iz pravnih razloga, dostaviti informacije koje su slične onima čije se dostavljanje očekuje od države članice koja prima zahtjev tijekom zajedničke revizije.

4.Ako jedna ili više osoba zatraže od nadležnog tijela u jednoj državi članici ili više njih da zajednički provedu reviziju osobe ili osoba, tijela koja primaju zahtjev odgovaraju na zahtjev u roku od 30 dana.

Ako tijelo koje prima zahtjev odbije taj zahtjev, ono obavješćuje osobu ili osobe koje su podnijele zahtjev o razlozima za odbijanje.

5.Neovisno o ograničenjima iz članka 17. stavka 4., pružanje informacija nadležnom tijelu države članice u kontekstu zajedničke revizije u skladu s ovim člankom ne može se odbiti zbog toga što bi to dovelo do otkrivanja trgovinske, industrijske ili poslovne tajne ili trgovinskog postupka ili zbog toga što bi otkrivanje tih informacija bilo u suprotnosti s javnim poretkom. Time se ne dovodi u pitanje obveza nadležnog tijela primatelja da ne prosljeđuje ili da ni na koji način ne otkriva te informacije trećim osobama.

6.Zajedničke revizije obavljaju se u skladu s postupovnim rješenjima koja se primjenjuju u državi članici u kojoj se provode radnje povezane s revizijom. Dokaze prikupljene u kontekstu zajedničke revizije u jednoj državi članici u skladu s njezinim zakonima uzajamno priznaju sva druga nadležna tijela država članica koje sudjeluju u zajedničkoj reviziji.

7.Ako nadležna tijela dvije države članice ili više njih obavljaju zajedničku reviziju, ona se dogovaraju o činjenicama i okolnostima predmeta i, na temelju rezultata zajedničke revizije, nastoje postići dogovor o poreznom položaju osobe ili osoba koje su predmet revizije. Zaključci revizije uključuju se u završno izvješće koje ima jednaku pravnu snagu kao i mjerodavni nacionalni instrumenti doneseni nakon revizije.

8.Za potrebe provedbe završnog izvješća, države članice zakonom predviđaju mogućnost izvršavanja odgovarajuće prilagodbe.

9.Nadležna tijela država članica koje su provele zajedničku reviziju dostavljaju osobi ili osobama koje su predmet revizije rezultat revizije, uključujući završno izvješće, u roku od 30 dana od izdavanja završnog izvješća.

10.O jeziku zajedničke revizije dogovaraju se nadležna tijeka koja su sudjelovala u njegovoj izradi.”.

(11)U članku 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1. Ako nadležno tijelo dostavi informacije u skladu s člankom 5. ili 9., nadležno tijelo koje je primilo informacije, ne dovodeći u pitanje pravila o poreznoj tajni i zaštiti podataka primjenjiva u njegovoj državi članici, šalje povratnu informaciju nadležnom tijelu koje je dostavilo informacije što je prije moguće, a najkasnije 30 dana nakon što je poznat ishod uporabe zatraženih informacija.

Komisija, s pomoću provedbenih akata, propisuje praktična rješenja za pružanje povratnih informacija u tim slučajevima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”.

(12)Članak 16. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Informacije koje se u skladu s ovom Direktivom priopćuju između država članica u bilo kojem obliku, obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije u skladu sa zakonodavstvom države članice koja ih je primila. Te se informacije mogu koristiti za procjenu i provedbu nacionalnih zakonodavstava država članica o porezima kako se navodi u članku 2. te o PDV-u i drugim neizravnim porezima i upravljanje njima.”

(b)stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Uz dopuštenje nadležnog tijela države članice koja priopćuje informacije u skladu s ovom Direktivom, i samo ako je to dopušteno prema zakonodavstvu države članice nadležnog tijela koje prima informacije, informacije i dokumenti primljeni u skladu s ovom Direktivom mogu se koristiti u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 1.

Nadležno tijelo svake države članice dostavlja nadležnim tijelima svih ostalih država članica popis svrha u koje se informacije i dokumenti mogu upotrebljavati, u skladu s njezinim nacionalnim zakonodavstvom, osim onih navedenih u stavku 1. Nadležno tijelo koje prima informacije može zaprimljene informacije i dokumente upotrijebiti bez dozvole iz prvog podstavka u bilo koju svrhu koju je navela država članica koja ih dostavlja.”.

(13)U članku 17. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.Tijelo koje podnosi zahtjev u jednoj državi članici osigurava tijelu koje prima zahtjev u drugoj državi članici informacije navedene u članku 5. uz uvjet da je tijelo koje podnosi zahtjev iscrpilo uobičajene izvore informacija koje je moglo iskoristiti u okolnostima za dobivanje traženih informacija i da je iskoristilo sva dostupna sredstva osim onih koja bi uzrokovala nerazmjerne teškoće, ne riskirajući pritom ugrožavanje postignuća svojih ciljeva.’.

(14)Članak 20. mijenja se kako slijedi:

(a)u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„2.Standardan obrazac naveden u stavku 1. uključuje najmanje sljedeće informacije koje treba osigurati tijelo koje podnosi zahtjev:

(a)identitet osobe koja je predmet ispitivanja ili istrage i, u slučaju skupnih zahtjeva iz članka 5.b, sveobuhvatni opis zajedničkih obilježja skupine;

(b)poreznu svrhu za koju se traže informacije.”

(b)stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.Spontane informacije i potvrda o njihovu primitku u skladu s člankom 9. odnosno 10., zahtjevi za prosljeđivanje upravne obavijesti u skladu s člankom 13., povratne informacije u skladu s člankom 14. i priopćenja u skladu s člankom 16. stavcima 2. i 3. i člankom 24. stavkom 2. šalju se uporabom standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

4. Automatska razmjena informacija u skladu s člankom 8. i člankom 8.ac obavlja se uporabom standardnog računalnog formata čija je svrha olakšati takvu automatsku razmjenu, koji je Komisija donijela u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”.

(15)U članku 21. dodaje se sljedeći stavak:

„7.Komisija razvija i pruža tehničku i logističku potporu za sigurno središnje sučelje o administrativnoj suradnji u području oporezivanja s pomoću kojeg države članice komuniciraju uporabom standardnih obrazaca u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 3. Nadležna tijela svih država članica imaju pristup tom sučelju. Za potrebe prikupljanja statističkih podataka, Komisija ima pristup informacijama o razmjenama zabilježenima na sučelju koje se mogu automatski izvlačiti. Pristupom Komisije ne dovodi se u pitanje obveza država članica da pružaju statističke podatke o razmjenama informacija u skladu s člankom 23. stavkom 4.

Komisija provedbenim aktima propisuje nužna praktična rješenja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.”.

(16)U članku 22. stavak 1.a zamjenjuje se sljedećim:

„1.aZa potrebe provedbe i izvršavanja zakonâ država članica kojima se proizvode učinci ove Direktive, te kako bi se osiguralo funkcioniranje administrativne suradnje koju se njome uspostavlja, države članice zakonom propisuju da porezna tijela imaju pristup mehanizmima, postupcima, dokumentima i informacijama iz članaka 13., 30., 31., 32.a i 40. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća*.

*Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).”.

(17)U članku 23. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Države članice ispituju i ocjenjuju, u svojim jurisdikcijama, učinkovitost administrativne suradnje u skladu s ovom Direktivom u borbi protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza i svake godine Komisiji priopćuju rezultate svoje evaluacije.”.

(18)U članku 23.a stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.Informacije koje država članica priopći Komisiji u skladu s člankom 23. te svako izvješće ili dokument koje Komisija sastavi koristeći se takvim informacijama mogu se proslijediti drugim državama članicama. Takve dostavljene informacije obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu namijenjenu sličnim informacijama u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice koja ih je primila.

Izvješća i dokumente iz prvog podstavka koje je sastavila Komisija države članice mogu upotrebljavati samo u analitičke svrhe te ih ne smiju objavljivati ili davati na raspolaganje drugim osobama ili tijelima bez izričite suglasnosti Komisije.

Neovisno o prvom i drugom podstavku, Komisija može svake godine objaviti anonimizirane sažetke statističkih podataka koje su joj priopćile države članice u skladu s člankom 23. stavkom 4.”.

(19)Članak 25. mijenja se kako slijedi:

(a)stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.Izvještajne financijske institucije, posrednici, upravitelji platforme koji izvješćuju i nadležna tijela svake države članice smatraju se zajedničkim voditeljima obrade podataka, a Komisija se smatra izvršiteljem obrade u smislu Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća*.

3.Neovisno o stavku 1., svaka država članica osigurava da njezino nadležno tijelo ili svaka izvještajna financijska institucija ili posrednik ili upravitelj platforme koji izvješćuje, ovisno o slučaju, koji su pod njezinom jurisdikcijom:

(a)obavješćuju svaku predmetnu osobu da će se informacije koje se na nju odnose prikupljati i prenositi u skladu s ovom Direktivom;

(b)pravodobno pružaju svakoj osobi sve informacije od voditelja obrade podataka na koje ta osoba ima pravo kako bi mogla ostvarivati svoje pravo na zaštitu podataka, a u svakom slučaju, prije izvješćivanja o tim informacijama.

Neovisno o prvom podstavku točki (b), svaka država članica propisuje pravila u skladu s kojima se upravitelji platformi koji izvješćuju obvezuju na obavješćivanje prodavatelja o kojima se izvješćuje o prijavljenoj naknadi.

Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).”

(b)dodaje se sljedeći stavak:

„5.Države članice osiguravaju da, u slučaju povrede osobnih podataka u smislu članka 4. točke 12. Uredbe (EU) 2016/679, nadležna tijela mogu tražiti od Komisije, kao izvršitelja obrade, da primjeni mjeru ublažavanja, odnosno obustavi razmjene informacija iz ove Direktive s državom članicom u kojoj je došlo do povrede.

Obustava bi trebala trajati barem dok nadležna tijela ne zatraže od Komisije da ponovno omogući razmjene informacija iz ove Direktive s državom članicom u kojoj je došlo do povrede.”.

(20)Članak 25.a zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 25.a

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članke 8.aa, 8.ab i 8.ac te donose sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.”.

(21)Dodaje se novi Prilog V., čiji je tekst utvrđen u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2021. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

One primjenjuju te odredbe od 1. siječnja 2022. godine.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine toga upućivanja predvidjet će države članice.

2.Države članice dostavljaju Komisiji tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

1.4.Ciljevi

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

1.7.Predviđeni načini upravljanja

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

3.2.Procijenjeni učinak na rashode 

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

3.2.5.Doprinos trećih strana

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 27  

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

☒ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 28  

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja 

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje 

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

1.4.3.Očekivani rezultati i učinak

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i učinka

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻ Prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻    Financijski učinak od GGGG do GGGG

☒ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s početnim razdobljem od GGGG do GGGG,

–nakon čega će uslijediti redovna provedba.

1.7.Predviđeni načini upravljanja 29

☒ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–◻    putem izvršnih agencija

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

2.2.2.Informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole

2.2.3.Procjena troškova i koristi kontrola i ocjena očekivane razine rizika od pogreške

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.Procijenjeni učinak na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog učinka na rashode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.2.Procijenjeni učinak na odobrena sredstva za poslovanje

◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstava za poslovanje

☒    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.2.3.Procijenjeni učinak na administrativna odobrena sredstva

3.2.3.1.Sažetak

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva

☒    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostali administrativni rashodi pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspoređena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

◻    Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

☒    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX je predmetno područje politike ili proračunski naslov.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća koje treba obaviti:

3.2.4.Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

☒    Prijedlog/inicijativa u skladu je s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom.

◻    Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira.

3.2.5.Doprinos trećih strana

Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u financiranju.

Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

3.3.Procijenjeni učinak na prihode

☒    Prijedlog/inicijativa nema financijski učinak na prihode.

◻    Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

◻    na vlastita sredstva

◻    na razne prihode

u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti način izračuna utjecaja na prihode.

(1)    Europska komisija, Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju 2019. – 2024., Ambicioznija Unija, https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/political-guidelines-next-commission_hr.pdf .

(2)    COM(2020) 456 final.

(3)    COM(2020) 312 final.

(4)    COM(2020) 313 final.

(5)    Europska komisija, Radni dokument službi Komisije, Evaluacija Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ, SWD(2019) 328 final.

(6)    Direktiva Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(7)    Zajednički forum EU-a o transfernim cijenama: Koordinirani pristup nadzoru transfernih cijena unutar EU-a, JTPF/013/2018/EN, listopad 2018.

(8)    Mandatno pismo predsjednice Europske komisije, Ursule von der Leyen Paolu Gentiloniju, povjereniku za gospodarstvo, 10. rujna 2019.

(9)    Direktiva Vijeća (EU) 2014/107 od 9. prosinca 2014. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 359, 16.12.2014., str. 1.).

(10)    Direktiva Vijeća (EU) 2015/2376 od 8. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 332, 18.12.2015., str. 1.).

(11)    Direktiva Vijeća (EU) 2016/881 od 25. svibnja 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja (SL L 146, 3.6.2016., str. 8.).

(12)    Direktiva Vijeća (EU) 2016/2258 od 6. prosinca 2016. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu pristupa poreznih tijela informacijama o sprečavanju pranja novca (SL L 342, 16.12.2016., str. 1.–3.).

(13)    Direktiva Vijeća (EU) 2018/822 od 25. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2011/16/EU u pogledu obvezne automatske razmjene informacija u području oporezivanja u odnosu na prekogranične aranžmane o kojima se izvješćuje (SL L 139, 5.6.2018., str. 1.–13.).

(14)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.–98.).

(15)    Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

(16)    Radni dokument službi Komisije (br. 2).

(17)    (umetnuti upućivanje na mišljenje Odbora za nadzor regulative)

(18)    (umetnuti upućivanje na konačni provedbeni akt)

(19)    SL C […], […], str. […].

(20)    SL C […], […], str. […].

(21)    Direktiva Vijeća 2011/16/EU od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ (SL L 64, 11.3.2011., str. 1.).

(22)    Europska komisija, Radni dokument službi Komisije, Evaluacija Direktive Vijeća 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ, SWD(2019) 328 final.

(23)    Uredba (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o donošenju akcijskog programa za poboljšanje rada poreznih sustava u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Fiscalis 2020) i ukidanju Odluke br. 1482/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 25.).

(24)    Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(25)    Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(26)    Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ.

(27)    ABM: upravljanje na temelju aktivnosti; ABB: priprema proračuna na temelju aktivnosti.

(28)    Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

(29)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

(30)    Uredba (EU) br. 1286/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o donošenju akcijskog programa za poboljšanje rada poreznih sustava u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Fiscalis 2020) i ukidanju Odluke br. 1482/2007/EZ, SL L 347, str. 25.–32., 20.12.2013.

(31)    Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), SL L 136, str. 1., 31.5.1999.

(32)    Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti, SL L 292, str. 2., 15.11.1996.

(33)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva

(34)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(35)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(36)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(37)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(38)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(39)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, broj kilometara izgrađenih prometnica itd.).

(40)    Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”

(41)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(42)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja i izravnih istraživanja.

(43)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(44)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(45)    Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer), navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, tj. bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.7.2020.

COM(2020) 314 final

PRILOG

Prijedlogu direktive Vijeća

o izmjeni Direktive 2011/16/EU o administrativnoj suradnji u području oporezivanja

{SEC(2020) 271 final} - {SWD(2020) 129 final} - {SWD(2020) 130 final} - {SWD(2020) 131 final}

PRILOG

„PRILOG V.
PRAVILA IZVJEŠĆIVANJA ZA upravitelje platformi

Ovim se Prilogom utvrđuju pravila izvješćivanja i dubinske analize koja moraju primjenjivati upravitelji platformi koji izvješćuju kako bi se državama članicama omogućilo da automatskom razmjenom priopćavaju informacije iz članka 8.ac ove Direktive.

U ovom Prilogu opisuju se i pravila i administrativni postupci koje države članice moraju uvesti kako bi se osigurala djelotvorna provedba i usklađenost s postupcima izvješćivanja i dubinske analize navedenima u nastavku.

ODJELJAK I. 

UTVRĐENI POJMOVI

Sljedeći pojmovi imaju značenja utvrđena u nastavku:

A Upravitelji platformi koji izvješćuju

1.„Platforma” znači bilo kakav softver, uključujući internetsku stranicu ili njezin dio, i aplikacije, uključujući mobilne aplikacije, kojima korisnici mogu pristupiti i kojima se prodavateljima omogućuje da se povežu s drugim korisnicima za potrebe, izravnog ili neizravnog, obavljanja predmetne djelatnosti za takve korisnike. Ona uključuje i rješenja za ubiranje i plaćanje naknade za predmetnu djelatnost.

Pojam „platforma” ne uključuje softver s pomoću kojeg se bez daljnje intervencije u obavljanje predmetne djelatnosti isključivo omogućuje bilo što od navedenog:

(a)obrada plaćanja u vezi s predmetnom djelatnošću;

(b)da korisnici navedu ili oglašavaju predmetnu aktivnost;

(c)preusmjeravanje ili premještanje korisnika na platformu.

2.„Upravitelj platforme” znači pravna osoba koja sklapa ugovore s prodavateljima kako bi im dala na raspolaganje cijelu platformu ili njezin dio.

3. „Upravitelj platforme koji izvješćuje” znači upravitelj platforme koji se nalazi u jednoj od navedenih situacija:

(a)porezni je rezident države članice ili, ako upravitelj platforme nema poreznu rezidentnost u državi članici, ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i. osnovan je u skladu sa zakonima države članice;

ii. mjesto njegove uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) nalazi se u državi članici;

iii.ima stalni poslovni nastan u državi članici;

(b)nije porezni rezident, nije osnovan ili nema upravu u državi članici, a nema ni stalni poslovni nastan u državi članici, ali olakšava obavljanje predmetne djelatnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili iznajmljivanje nepokretne imovine u državi članici.

4.„Predmetna djelatnost” znači bilo koja djelatnost koja se obavlja uz naknadu i koja uključuje bilo što od navedenog:

(a)iznajmljivanje nepokretne imovine;

(b)osobne usluge;

(c)prodaju robe;

(d)iznajmljivanje bilo kakve vrste prijevoza;

(e)ulaganje i posuđivanje u kontekstu skupnog financiranja, kako je definirano u pravnom okviru Unije za financijska tržišta.

Pojam „predmetna djelatnost” ne uključuje djelatnost koju prodavatelj obavlja djelujući kao zaposlenik upravitelja platforme koji izvješćuje ili povezane pravne osobe upravitelja platforme.

5.„Naknada” znači naknada u bilo kakvom obliku, neto od bilo kakvih pristojbi, provizija ili poreza koje ubire ili naplaćuje upravitelj platforme koji izvješćuje, a koja se plaća ili doznačuje prodavatelju u vezi s predmetnom djelatnošću, s čijim iznosom je upravitelj platforme upoznat ili bi za njega razumno trebao znati.

6.„Osobna usluga” znači usluga koja uključuje posao koji se obavlja u određenom vremenu ili s određenom zadaćom, a koju pružaju jedna ili više osoba koje djeluju neovisno ili u ime neke pravne osobe, te koja se obavlja na zahtjev korisnika, na internetu ili fizički, nakon što je ugovorena s pomoću platforme.

B Prodavatelji o kojima se izvješćuje

1.„Prodavatelj” znači korisnik platforme, koji može biti fizička ili pravna osoba, koji je u bilo kojem trenutku tijekom izvještajnog razdoblja registriran na platformi i obavlja predmetnu djelatnost.

2.„Aktivni prodavatelj” znači bilo koji prodavatelj koji tijekom izvještajnog razdoblja obavlja predmetnu djelatnost ili kojem se tijekom izvještajnog razdoblja plaća ili doznačuje naknada u vezi s predmetnom djelatnošću.

3.„Prodavatelj o kojem se izvješćuje” znači bilo koji aktivni prodavatelj, osim isključenog prodavatelja, koji je rezident države članice ili koji je iznajmio nepokretnu imovinu u državi članici.

Prodavatelj o kojem se izvješćuje smatra se rezidentom države članice u smislu prvog podstavka ako ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta tijekom izvještajnog razdoblja:

(a)ima primarnu adresu u državi članici;

(b)država članica izdala mu je PIB ili PDV broj;

(c)prodavatelj koji je pravna osoba imao je stalni poslovni nastan u državi članici.

4. „Isključeni prodavatelj” znači bilo koji prodavatelj koji je državno tijelo.

C Ostale definicije

1.„Pravna osoba” znači pravni subjekt ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

2.„Državno tijelo” znači vlada države članice ili druge jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica države članice ili druge jurisdikcije (koja, uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu), ili agencija ili tijelo u potpunom vlasništvu države članice ili druge jurisdikcije ili u vlasništvu jednoga ili više od prethodno navedenih (svaka, „državno tijelo”).

3. „PIB” znači porezni identifikacijski broj ili njegov funkcionalni ekvivalent ako nema poreznog identifikacijskog broja.

4.„PDV broj” znači jedinstveni broj koji označava poreznog obveznika ili pravnu osobu izuzetu od plaćanja poreza koji su registrirani za potrebe poreza na dodanu vrijednost.

5.„Primarna adresa” znači adresa koja je prebivalište prodavatelja koji je fizička osoba te adresa na kojoj se nalazi registrirano sjedište prodavatelja koji je pravna osoba.

6.„Izvještajno razdoblje” znači kalendarska godina u pogledu koje se obavlja izvješćivanje u skladu s odjeljkom III.

7.„Oglašena nekretnina” znači sve jedinice nepokretne imovine koje se nalaze na istoj adresi i koje isti prodavatelj iznajmljuje na platformi.

8.„Identifikacijska oznaka financijskog računa” znači jedinstveni identifikacijski broj bankovnog računa ili sličnog računa za usluge plaćanja na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, ili referentni broj dostupan upravitelju platforme.

ODJELJAK II. 

POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE

Sljedeći postupci primjenjuju se za potrebe identifikacije prodavatelja o kojem se izvješćuje.

A Prodavatelji koji ne podliježu reviziji

Za potrebe utvrđivanja ispunjava li prodavatelj koji je pravna osoba uvjete da se može smatrati isključenim prodavateljem kako je opisano u stavku B podstavku 4., upravitelj platforme koji izvješćuje može se oslanjati na javno dostupne informacije ili potvrdu od prodavatelja koji je pravna osoba.

B Prikupljanje informacija o prodavatelju

1.Upravitelj platforme koji izvješćuje prikuplja sljedeće informacije o svakom prodavatelju koji je fizička osoba:

(a)ime i prezime;

(b)primarnu adresu;

(c)PIB izdan prodavatelju, uključujući svaku državu članicu izdavateljicu;

(d)PDV broj prodavatelja, ako ga ima;

(e)datum rođenja.

2.Upravitelj platforme koji izvješćuje prikuplja sljedeće informacije o svakom prodavatelju koji je pravna osoba i nije isključeni prodavatelj:

(a)pravni naziv;

(b)primarnu adresu;

(c)PIB izdan prodavatelju, uključujući svaku državu članicu izdavateljicu;

(d)PDV broj prodavatelja, ako ga ima;

(e)matični broj poduzeća;

(f)postojanje stalnog poslovnog nastana u Uniji, ako je dostupan, navodeći svaku državu članicu u kojoj se nalazi takav stalni poslovni nastan.

3.Neovisno o stavku B podstavcima 1. i 2., upravitelj platforme koji izvješćuje nije obvezan prikupljati informacije iz stavka B podstavka 1. točaka od (b) do (e) i stavka B podstavka 2. točaka od (b) do (f) ako se oslanja na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti prodavatelja putem usluge identifikacije koju je država članica ili Unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti prodavatelja.

4.Neovisno o stavku B podstavku 1. točki (c) i stavku B podstavku 2. točkama (c) i (e), PIB ili matični broj poduzeća, ovisno o slučaju, ne mora se prikupljati u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)država članica rezidentnosti prodavatelja ne izdaje PIB ili matični broj prodavatelju;

(b)država članica rezidentnosti prodavatelja ne zahtijeva prikupljanje PIB-a izdanog takvom prodavatelju.

C Provjera informacija o prodavatelju

1.Upravitelj platforme koji izvješćuje utvrđuje jesu li informacije prikupljene u skladu sa stavkom A, stavkom B podstavkom 1., stavkom B podstavkom 2. točkama od (a) do (e) i stavkom E pouzdane, koristeći se svim informacijama i dokumentima dostupnima upravitelju platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji, kao i bilo kojim elektroničkim sučeljem koje je država članica ili Unija besplatno stavila na raspolaganje za utvrđivanje valjanosti PIB-a i/ili PDV broja.

2.Neovisno o stavku C podstavku 1., za potrebe obavljanja postupaka dubinske analize u skladu sa stavkom F podstavkom 2., upravitelj platforme koji izvješćuje može utvrditi pouzdanost informacija prikupljenih u skladu sa stavkom A, stavkom B podstavkom 1., stavkom B podstavkom 2. točkama od (a) do (e) i stavkom E koristeći se svim informacijama i dokumentima dostupnima upravitelju platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji koja se može pretraživati elektroničkim putem.

3.U primjeni stavka F podstavka 3. točke (b) i neovisno o stavku C podstavcima 1. i 2., u slučajevima kada upravitelj platforme koji izvješćuje ima razloga vjerovati da bi bilo koja od informacija opisanih u stavku B ili E mogla biti netočna na temelju informacija koje je nadležno tijelo države članice dostavilo u zahtjevu koji se odnosi na određenog prodavatelja, on od prodavatelja zahtijeva da ispravi informacije za koje je utvrđeno da su netočne i da dostavi popratne dokumente, podatke ili informacije, koji su pouzdani i neovisni, kao što su:

(a)    valjana službeno izdana identifikacijska isprava;

(b)    novija potvrda o poreznoj rezidentnosti.    

D Utvrđivanje države članice rezidentnosti prodavatelja za potrebe ove Direktive

1.Upravitelj platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom one države članice u kojoj se nalazi njegova primarna adresa. Ako se država članica izdavanja PIB-a ili PDV broja razlikuje od države članice u kojoj se nalazi primarna adresa prodavatelja, upravitelj platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom i te države članice. Ako je prodavatelj dostavio informacije o postojanju stalnog poslovnog nastana u skladu sa stavkom B podstavkom 2. točkom (f), upravitelj platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom dotične države članice kako je naveo prodavatelj.

2.Neovisno o stavku D podstavku 1., upravitelj platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom svake države članice prema potvrdi usluge elektroničke identifikacije koju je na raspolaganje stavila država članica ili Unija u skladu sa stavkom B podstavkom 3.

E Prikupljanje informacija o iznajmljenoj nepokretnoj imovini

Ako se prodavatelj bavi predmetnom djelatnošću koja uključuje iznajmljivanje nepokretne imovine, upravitelj platforme koji izvješćuje prikuplja adresu svake oglašene nekretnine i, ako je izdan, broj katastarske čestice.

F Rokovi i valjanost postupaka dubinske analize

1.Upravitelj platforme koji izvješćuje obavlja postupke dubinske analize utvrđene u stavcima od A do E do 31. prosinca izvještajnog razdoblja.

2.Neovisno o stavku F podstavku 1., u pogledu prodavatelja koji su već bili registrirani na platformi od 1. siječnja 2022. ili od datuma kada je pravna osoba postala upravitelj platforme koji izvješćuje, postupci dubinske analize iz stavaka od A do E moraju se dovršiti do 31. prosinca drugog izvještajnog razdoblja upravitelja platforme koji izvješćuje.

3.Neovisno o stavku F podstavku 1., upravitelj platforme koji izvješćuje može se oslanjati na postupke dubinske analize koji su provedeni u pogledu prethodnih izvještajnih razdoblja u sljedećim slučajevima:

(a)informacije o prodavatelju koje su potrebne u skladu sa stavkom B podstavcima 1. i 2. već su prikupljene i provjerene ili potvrđene u zadnjih 36 mjeseci i

(b)upravitelj platforme koji izvješćuje nema razloga vjerovati da su informacije prikupljene u skladu sa stavcima A, B i E nepouzdane ili netočne ili su postale nepouzdane ili netočne.

G Primjena postupaka dubinske analize samo na aktivne prodavatelje

Upravitelj platforme koji izvješćuje može odlučiti obavljati postupke dubinske analize u skladu sa stavcima od A do F samo u pogledu aktivnih prodavatelja.

H Postupci dubinske analize koje obavljaju treće osobe

1.Upravitelj platforme koji izvješćuje može se za izvršenje obveza dubinske analize propisane u ovom odjeljku oslanjati na pružatelja usluge koji je treća osoba, ali on i dalje ostaje odgovoran za izvršenje tih obveza.

2.Ako upravitelj platforme izvrši obveze dubinske analize za upravitelja platforme koji izvješćuje u pogledu iste platforme u skladu sa stavkom H podstavkom 1., taj upravitelj platforme obavlja postupke dubinske analize u skladu s pravilima iz ovog odjeljka.

ODJELJAK III. 

ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

A Vrijeme i način izvješćivanja

1.Upravitelj platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 3. točke (a) dostavlja nadležnom tijelu države članice utvrđenom u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 3. točkom (a) informacije utvrđene u stavku B ovog odjeljka u pogledu izvještajnog razdoblja najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj je prodavatelj utvrđen kao prodavatelj o kojem se izvješćuje.

2.Ako upravitelj platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 3. točke (a) ispunjava sve navedene uvjete u više država članica, on za ispunjavanje obveza izvješćivanja iz ovog odjeljka bira jednu od tih država članica. Taj upravitelj platforme koji izvješćuje priopćuje nadležnom tijelu odabrane države članice informacije iz stavka B ovog odjeljka u pogledu izvještajnog razdoblja, kako je utvrđeno u skladu s odjeljkom IV. stavkom E podstavkom 1., najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj je prodavatelju o kojem se izvješćuje uplaćena ili doznačena naknada za predmetnu djelatnost.

3.Upravitelj platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 3. točke (b) priopćuje informacije iz stavka B ovog odjeljka u pogledu izvještajnog razdoblja nadležnom tijelu države članice u kojoj je registriran, kako je utvrđeno u skladu s odjeljkom IV. stavkom F podstavkom 1., najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj je prodavatelju o kojem se izvješćuje uplaćena ili doznačena naknada za predmetnu djelatnost.

4.Upravitelj platforme koji izvješćuje dostavlja informacije iz stavka B podstavaka 2. i 3. i prodavatelju o kojem se izvješćuje na kojeg se one odnose, najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj je prodavatelju o kojem se izvješćuje uplaćena ili doznačena naknada za predmetnu djelatnost.

5.Informacije o plaćenoj ili doznačenoj naknadi u fiducijarnoj valuti dostavljaju se u valuti u kojoj je naknada plaćena ili doznačena. Ako je naknada plaćena ili doznačena u nekom drugom obliku koji nije fiducijarna valuta, ona se prijavljuje u lokalnoj valuti koja je pretvorena ili se vrednuje na način koji dosljedno utvrđuje upravitelj platforme koji izvješćuje.

6.Informacije o naknadi i drugim iznosima dostavljaju se za tromjesečje izvještajnog razdoblja u kojem je naknada plaćena ili doznačena.

B Informacije koje se dostavljaju

Svaki upravitelj platforme koji izvješćuje dostavlja sljedeće informacije:

1.ime, registrirano sjedište i PIB upravitelja platforme koji izvješćuje te poslovni naziv platforme za koju dostavlja izvješće.

2.Za svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je obavljao predmetnu djelatnost, osim iznajmljivanja nepokretne imovine:

(a)informacije koje se moraju prikupljati u skladu s odjeljkom II. stavkom B;

(b) oznaku financijskog računa, ako je dostupna upravitelju platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje nije obavijestilo nadležna tijela svih drugih država članica da ne planira u tu svrhu upotrebljavati oznaku financijskog računa;

(c)ime vlasnika financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, ako je različito od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, u mjeri u kojoj je dostupno upravitelju platforme koji izvješćuje te sve druge informacije koje su dostupne upravitelju platforme koji izvješćuje o vlasniku računa;

(d)svaku državu članicu čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje za potrebe ove Direktive u skladu s odjeljkom I. stavkom B podstavkom 3.;

(e)ukupnu naknadu uplaćenu ili doznačenu tijekom svakog tromjesečja izvještajnog razdoblja;

(f)sve pristojbe, provizije ili poreze koje je platforma koja izvješćuje naplatila tijekom svakog tromjesečja izvještajnog razdoblja.

3.Za svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je pružio usluge iznajmljivanja nepokretne imovine:

(a)informacije koje se moraju prikupljati u skladu s odjeljkom II. stavkom B;

(b)oznaku financijskog računa, ako je dostupna upravitelju platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje nije obavijestilo nadležna tijela svih drugih država članica da ne planira u tu svrhu upotrebljavati oznaku financijskog računa;

(c)ime vlasnika financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, u mjeri u kojoj je dostupno upravitelju platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju koje su dostupne upravitelju platforme koji izvješćuje o vlasniku računa;

(d)svaku državu članicu čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje za potrebe ove Direktive u skladu s odjeljkom I. stavkom B podstavkom 3.;

(e)adresu svake oglašene nekretnine, utvrđene na temelju postupaka iz odjeljka II. stavka E i odgovarajuće brojeve katastarskih čestica, ako su dostupni;

(f)ukupnu naknadu uplaćenu ili doznačenu tijekom svakog tromjesečja izvještajnog razdoblja;

(g)sve pristojbe, provizije ili poreze koje je upravitelj platforme koji izvješćuje naplatio tijekom svakog tromjesečja izvještajnog razdoblja;

(h)ako je dostupno, broj dana koliko je iznajmljena svaka oglašena nekretnina tijekom izvještajnog razdoblja i vrstu svake oglašene nekretnine.

ODJELJAK IV. 

DJELOTVORNA PROVEDBA

U skladu s člankom 8.ac, države članice uspostavljaju pravila i administrativne postupke za osiguranje djelotvorne provedbe i izvršenja obveza dubinske analize i izvješćivanja, kako je utvrđeno u odjeljcima II. i III. ovog Priloga.

A Pravila za izvršenje zahtjeva prikupljanja i provjere iz odjeljka II.

1.Države članice poduzimaju nužne mjere kako bi od upravitelja platforme koji izvješćuje tražile izvršenje zahtjeva prikupljanja i provjere iz odjeljka II. u pogledu njihovih prodavatelja o kojima se izvješćuje.

2.Ako prodavatelj o kojem se izvješćuje ne dostavi tražene informacije iz odjeljka II. ni nakon što mu upravitelj platforme koji izvješćuje uputi početni zahtjev i dva podsjetnika, upravitelj zatvara prodavateljev račun i onemogućuje njegovu ponovnu registraciju na platformi u razdoblju od šest mjeseci te mu ne isplaćuje naknadu.

B Pravila kojima se od upravitelja platformi koji izvješćuju zahtijeva da vode evidenciju o poduzetim koracima i o svim informacijama na temelju kojih se provode postupci dubinske analize i zahtjevi izvješćivanja, te primjerene mjere za dobivanje tih evidencija

1.Države članice poduzimaju nužne mjere kako bi zahtijevale od upravitelja platformi koji izvješćuju da vode evidenciju o poduzetim koracima i informacijama na temelju kojih su proveli postupke dubinske analize i zahtjeve izvješćivanja utvrđene u odjeljcima II. i III. Takva evidencija dostupna je dostatno dugo vrijeme i u svakom slučaju najmanje 5 godina, a najviše 7 godina nakon isteka izvještajnog razdoblja na koje se odnosi.

2.Države članice poduzimaju nužne mjere, uključujući mogućnost upućivanja naloga za izvješćivanje upraviteljima platformi koji izvješćuju, radi osiguravanja da se nadležnom tijelu dostave sve potrebne informacije kako bi ono moglo ispuniti obvezu priopćavanja informacija u skladu s člankom 8.ac stavkom 2.

C Administrativni postupci za provjeru usklađenosti upravitelja platformi koji izvješćuju s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje

Države članice utvrđuju administrativne postupke za provjeru usklađenosti upravitelja platformi koji izvješćuju s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje iz odjeljaka II. i III.

D Administrativni postupci za traženje dodatnih informacija od upravitelja platforme koji izvješćuje u slučaju dostavljanja nepotpunih ili netočnih informacija

Države članice uspostavljaju postupke za traženje dodatnih informacija od upravitelja platforme koji izvješćuje u slučajevima kada su dostavljene informacije nepotpune ili netočne.

E Administrativni postupci za odabir jedne države članice u kojoj će se podnositi izvješće

Ako upravitelj platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 3. točke (a) ispunjava sve navedene uvjete u više država članica, on za ispunjavanje obveza izvješćivanja iz odjeljka III. bira jednu od tih država članica. Upravitelj platforme koji izvješćuje obavješćuje sva nadležna tijela tih država članica o svojem odabiru.

F Administrativni postupak za jedinstvenu registraciju upravitelja platforme koji izvješćuje

1.Upravitelj platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 3. točke (b) registrira se kod nadležnog tijela bilo koje države članice u skladu s člankom 8.ac stavkom 4., prije nego što počne obavljati djelatnost upravitelja platforme. Ako je taj upravitelj platforme već identificiran u svrhe PDV-a u Uniji u okviru posebnog programa predviđenog u članku 358.a i dalje Direktive Vijeća 2006/112/EZ 1 ili u okviru posebnog programa predviđenog u članku 369.a i dalje te direktive, ne registrira se niti u jednoj drugoj državi članici.

2.Upravitelj platforme koji izvješćuje dostavlja jedinoj državi članici u kojoj je registriran sljedeće informacije o sebi:

(a)ime;

(b)poštansku adresu;

(c)elektroničke adrese, uključujući adrese internetskih stranica;

(d)svaki PIB izdan upravitelju platforme koji izvješćuje;

(e)izjavu da platforma još nije identificirana u Uniji za potrebe PDV-a.

3.Upravitelj platforme koji izvješćuje obavješćuje državu članicu jedinstvene registracije o promjenama informacija dostavljenih u skladu sa stavkom F podstavkom 2.

4.Država članica jedinstvene registracije dodjeljuje upravitelju platforme koji izvješćuje jedinstveni identifikacijski broj i obavješćuje ga elektroničkim putem.

5.Država članica jedinstvene registracije briše upravitelja platforme koji izvješćuje iz registra u sljedećim slučajevima:

(a)upravitelj platforme obavješćuje državu članicu da više ne obavlja nijednu djelatnost upravitelja platforme;

(b)ako nije dostavljena obavijest u skladu s točkom (a), iz određenih razloga može se pretpostaviti da je upravitelj platforme prestao obavljati svoju djelatnost;

(c)upravitelj platforme više ne ispunjava uvjete iz odjeljka I. stavka A podstavka 3. točke (b).”.

(1)    Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).