52019DC0525

(4)Slovačka je 25. travnja 2019. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2019. i svoj Program stabilnosti za 2019. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)Pri izradi programa za korištenje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020. relevantne preporuke za Slovačku uzete su u obzir. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 3 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoj sporazum o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem 4 .

(6)Na Slovačku se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2019. očekuje da će se ukupni saldo povećati s deficita od 0,7 % BDP-a u 2018. na stanje uravnoteženog proračuna u 2019. te de će do 2022. ostati nepromijenjen. Na temelju ponovno izračunanog strukturnog salda 5 planira se da će se srednjoročni proračunski cilj – koji je sa strukturnog deficita od 0,5 % BDP-a u 2019. izmijenjen na 1,0 % BDP-a od 2020. – ostvariti 2020. Prema Programu stabilnosti za 2019. očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti s 47,5 % u 2019. na 44,4 % do 2022. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je. Međutim, nisu u potpunosti precizirane mjere potrebne za potporu planiranim ciljevima u pogledu deficita od 2019. nadalje. Proračun sadržava nespecificiranu kategoriju rashoda označenu kao proračunske pričuve (ukupno 0,7 % BDP-a), čime se smanjuje predvidivost izvršenja proračuna.

(7)Vijeće je 13. srpnja 2018. preporučilo Slovačkoj da osigura da stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 6 u 2019. ne premaši 4,1 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,5 % BDP-a. S obzirom na Komisijinu jesensku prognozu 2018., kojom se predviđalo približavanje srednjoročnom proračunskom cilju u 2019. i u skladu s pravilima za odmrzavanje potrebne prilagodbe, stopa nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda ne bi smjela biti viša od 4,6 %, što odgovara godišnjoj strukturnoj prilagodbi od 0,3 % u 2019. Na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2019. postoji rizik od značajnog odstupanja od preporučene fiskalne prilagodbe u 2018. i 2019. kad se zajedno uzmu u obzir.

(8)Slovačka bi u 2020. trebala ostvariti svoj srednjoročni proračunski cilj. Na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2019. ne bude li promjene u politikama, to je u skladu s maksimalnom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda od 4,6 %, što odgovara strukturnoj prilagodbi od 0,3 % BDP-a. Na temelju Komisijine proljetne prognoze za 2019. ne bude li promjene u politikama, postoji rizik od značajnog odstupanja od tog zahtjeva u 2019. i 2020. kad se zajedno uzmu u obzir. Predviđa se da će Slovačka poštovati pravilo o dugu u 2019. i u 2020. Općenito, Vijeće smatra da bi se od 2019. trebale poduzeti potrebne mjere kako bi se poštovale odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(9)Javne financije Slovačke izložene su srednjim rizicima za fiskalnu održivost u dugoročnom razdoblju. Prema Komisijinu Izvješću o fiskalnoj održivosti za 2018. za dugoročnu stabilizaciju udjela duga u BDP-u bilo bi potrebno ukupno poboljšanje strukturnog primarnog salda od 2,5 postotnih bodova BDP-a pod uvjetom da ne dođe do promjene politike. To je posljedica predviđenog povećanja rashoda za mirovine i zdravstvenu skrb zbog kojih rastu troškovi starenja (zajednički doprinos od 1,8 postotnih bodova BDP-a). Budući da su stope nataliteta niske, a očekuje se da će se očekivani životni vijek u Slovačkoj dodatno povećati, predviđa se da će se koeficijent dobne ovisnosti starijih (omjer starijih osoba i aktivnog stanovništva, koje obuhvaća zaposlene osobe i osobe koje pohađaju osposobljavanje) gotovo utrostručiti do 2060. Dok su 2016. na svakih deset zaposlenih osoba bile samo otprilike tri neaktivne osobe starije od 65, predviđa se da će taj omjer porasti na više od sedam neaktivnih osoba starijih od 65 na svakih deset zaposlenih osoba do 2060. (koeficijent ekonomske dobne ovisnosti starijih). Uvođenjem automatskih prilagodbi dobi za umirovljenje očekivanom životnom vijeku postupno se poboljšala dugoročna održivost mirovinskog sustava. To se smatralo važnim instrumentom za osiguravanje međugeneracijske pravednosti i dugoročne održivosti. Zabrinutost u pogledu dugotrajne fiskalne održivosti mirovinskih sustava povećala se nakon što je Parlament 28. ožujka 2019. donio izmjenu ustava kojom se uvode gornje granice za starosnu mirovinu (64 za muškarce i žene bez djece, dok se za žene s djecom za svako od prva tri djeteta ta dob skraćuje po pola godine) i ukidaju automatske prilagodbe povezane s očekivanim životnim vijekom. Prema Fiskalnom vijeću Slovačke gornja granica dovest će do dodatnog povećanja rashoda u iznosu od 1,6 % BDP-a, s 8,6 % u 2016. na 11,4 % u 2070., u odnosu na povećanje od 9,8 % predviđeno u Izvješću o starenju stanovništva za 2018. Time će se znatno povećati rizici za održivost. U ovom trenutku nisu predložene mjere kojima bi se neutralizirao taj učinak i nije izračunan učinak na dohodak u starijoj dobi i siromaštvo.

(10)Unatoč određenom napretku u borbi protiv utaje poreza porezna disciplina i dalje je izazov te je u 2016. neispunjavanje obveza u pogledu PDV-a bilo više nego dvostruko veće od prosjeka EU-a. Iako se očekuje da će mjere predviđene u okviru trećeg akcijskog plana donijeti pozitivne rezultate, neke od njih još se ne provode. Primjerice, uvođenje elektroničkih poreznih prijava vjerojatno će smanjiti administrativno opterećenje poreznih obveznika, ali bi neuspjeh u provedbi svih planiranih mjera mogao umanjiti ukupni učinak. Istovremeno, strukturirani okvir mjera politike može pridonijeti smanjenju čestih promjena poreznog zakona i potaknuti njegovo pojednostavnjenje. Naposljetku, prihodovni potencijal oporezivanja u području okoliša i oporezivanja imovine nedovoljno je iskorišten u odnosu na druge države članice EU-a.

(11)Nastavljaju se pozitivna kretanja na tržištu rada, koja se očituju u povećanju zaposlenosti i najnižoj razini nezaposlenosti u povijesti. Ostvaren je velik napredak u provedbi akcijskog plana za dugotrajno nezaposlene, koji je pridonio smanjenju broja dugotrajno nezaposlenih za trećinu u razdoblju od dvije godine. Ipak, stopa dugotrajne nezaposlenosti i dalje je iznad prosjeka EU-a te posebno pogađa niskokvalificirane osobe, mlade i Rome. Dok se s jedne strane stopa nezaposlenosti smanjuje, velik problem postao je nedostatak kvalificirane radne snage. I dalje postoje velike regionalne razlike na tržištu rada, uz višu koncentraciju nezaposlenih u trima regijama u istočnoj Slovačkoj i nedostatak radne snage u zapadnom dijelu zemlje. Potrebna je stalna izgradnja kapaciteta poslodavaca i sindikata kako bi se aktivnije uključili u taj proces.

(12)Raspon i djelotvornost politika za poboljšanje zapošljivosti ograničena je. Pojačani su programi osposobljavanja i prekvalifikacije, ali su i dalje nedostatni i nisu u potpunosti usmjereni na dugotrajno nezaposlene osobe i skupine u nepovoljnom položaju. Obrazovni sustav ne pridonosi u dovoljnoj mjeri socioekonomskom razvoju, a nedostatak financiranja prisutan je na svim razinama. Slabi obrazovni rezultati, sudjelovanje Roma u uključivom redovnom obrazovanju od ranog djetinjstva i učinkovita integracija učenika iz obitelji u nepovoljnom socioekonomskom položaju u obrazovanje i osposobljavanje (s obzirom na sve veću stopu ranog napuštanja školovanja) izazovi su koje je potrebno hitno riješiti. U usporedbi s međunarodnim standardima obrazovni rezultati i razina osnovnih vještina i dalje su slabi te na njih snažno utječe socioekonomsko porijeklo učenika. Izazov je opremiti slovačko stanovništvo boljim vještinama u kontekstu gospodarskih i društvenih promjena. Unatoč postupnim povećanjima plaće do 2020. nastavničko zanimanje i dalje je neprivlačno i prijeti mu sve veći manjak osoblja. Osim toga, kvaliteta i relevantnost početnog osposobljavanja i mogućnosti za profesionalni razvoj nastavnika ograničene su. Postojeće mjere poticanja jednakosti i uključivog obrazovanja do sada nisu ostvarile očekivanja i nije uočen stvarni napredak u borbi protiv segregacije Roma. Vlada je donijela „Nacionalni plan reformi za obrazovanje i odgoj” (2018.–2027.) i prvi akcijski plan (2018.–2019.) (uz procjenu proračuna) te novo zakonodavstvo o osiguranju kvalitete u visokom obrazovanju. Bit će ključno učinkovito provoditi i pratiti te mjere kako bi se vidjelo ostvaruju li se njima očekivani rezultati.

(13)Niska stopa zaposlenosti žena odražava činjenicu da muškarci rijetko uzimaju dugotrajni roditeljski dopust, a tome pridonose i ograničen pristup i slaba dostupnost povoljnih ustanova za skrb o djeci i dugotrajnu skrb. Ukupne stope upisa u ustanove za skrb o djeci izrazito su niske, osobito kada je riječ o djeci mlađoj od tri godine. Vlada je donijela novu odluku s učinkom od 2020. o obveznom sudjelovanju djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju od pete godine. Međutim, potrebno je dalje ulagati i poticati pohađanje ustanova za skrb o djeci i predškolskih ustanova.

(14)Iako je udio osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost niži od prosjeka EU-a, u više područja u južnoj i istočnoj Slovačkoj taj je udio znatno viši. U pristupu visokokvalitetnom i uključivom obrazovanju postoje znatne prepreke te su uočene regionalne razlike koje se očituju u posebno visokoj stopi ranog napuštanja školovanja. Ostale prepreke odnose se na pristup skupina u nepovoljnom položaju, posebno Roma te osoba s invaliditetom, beskućnika i osoba isključenih u pogledu stanovanja, zdravstvenoj skrbi, dugotrajnoj skrbi, socijalnom stanovanju i drugim ključnim uslugama. Ključan je integrirani pristup za poticanje socijalne uključenosti tih skupina.

(15)Reforme usmjerene na poboljšanje troškovne učinkovitosti sustava zdravstvene skrbi dobivaju sve veći zamah, iako se stupanj provedbe razlikuje među pojedinim područjima skrbi. Mjerama politike koje su provedene u kontekstu revizije rashoda za zdravstvo postignuti su određeni pozitivni rezultati, uglavnom nakon niza mjera ograničavanja troškova u području farmaceutskih i medicinskih proizvoda. No strateškom preraspodjelom resursa među područjima skrbi može se dodatno povećati učinkovitost i pružati kvalitetnija skrb. Pružanje zdravstvenih usluga i dalje se pretjerano oslanja na bolnice koje unatoč redovitom otpisu dugova i dalje akumuliraju dugove i imaju poteškoća s financiranjem ulaganja potrebnih za poboljšanje učinkovitosti i kvalitete skrbi. Iako je jačanje primarne skrbi ključno za manju upotrebu bolničkih usluga koje se mogu izbjeći, mali broj liječnika opće prakse i ograničen opseg usluga koje se nude u primarnoj skrbi onemogućuju poboljšanje učinkovitosti zdravstvenog sustava. S obzirom na to da je vlada pokrenula mjere za borbu protiv manjka radne snage u zdravstvu, bit će važno te napore uklopiti u dugoročniju strategiju usmjerenu na postupnu decentralizaciju usluga od akutne skrbi, jačanje primarne skrbi i jačanje usluga preventivne skrbi.

(16)Rascjepkani istraživački sustav smanjuje učinkovitost javnih ulaganja u istraživanje i razvoj usmjerenih na podizanje kvalitete znanstvenih istraživanja i ne privlači privatna sredstva. Politika istraživanja i inovacija trpi zbog neučinkovite koordinacije ministarstava i drugih aktera, što dovodi do kašnjenja i neuspjeha glavnih reformi. Neoptimalni proces transformacije Slovačke akademije znanosti izazvao je zabrinutost u vezi s kontinuitetom njezina djelovanja, što je dovelo do neuspjeha cijelog procesa. Niska je razina privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj zbog nedostatka ili neuspjeha ciljanih mjera, ograničenog angažmana istraživačkih institucija i ograničenog istraživačkog kapaciteta. Ukupno gledajući, istraživanje i razvoj u poslovnom sektoru i dalje su među najnižima u EU-u i usmjereni su na proizvodni sektor srednje i visoke tehnologije, u kojima dominiraju multinacionalna poduzeća. Mjere za poticanje prijenosa znanja, jačanje inovacijskih kapaciteta u industriji i poboljšanje suradnje između poslovne i akademske zajednice sporo napreduju.

(17)Kako bi se povećala produktivnost Slovačke i održao postupak konvergencije, potrebna su i trajna ulaganja u digitalnu i prometnu infrastrukturu te energetsku učinkovitost. Potrebno je poboljšati osnovnu fiksnu širokopojasnu mrežu i pokrivenost mrežom 4G te uvesti ultrabrzu širokopojasnu mrežu. Ulaganje u energetsku učinkovitost, posebno u građevinskom sektoru, i ekološku tehnologiju može biti izvor zelenog rasta i pomoći u očuvanju oskudnih prirodnih resursa. Osim toga, kako bi se manje razvijenim regijama omogućilo da nadoknade zaostatak u području konkurentnosti, produktivnosti i gospodarstva utemeljenog na znanju, potrebno je više strateških ulaganja radi uklanjanja infrastrukturnih nedostataka i poboljšanja prometnih mreža. Slovačka kasni s dovršenjem osnovne cestovne i željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže, primjerice u koridoru Rajna – Dunav. Slabosti u prometnoj mreži mogle bi se riješiti jačanjem međusobne povezanosti, multimodalnosti i interoperabilnosti postojeće mreže javnog i gradskog prometa te promicanjem održivih načina prijevoza.

(18)Snažno administrativno i regulatorno opterećenje može negativno utjecati na ulaganja i inovacije, posebno kod malih i srednjih poduzeća. Unatoč naporima vlade administrativno opterećenje ne smanjuje se dovoljno te slovačko poslovno okruženje bilježi pad u međunarodnim usporedbama. Kvaliteta zakonodavstva i nedostatak predvidljivosti razlog su za zabrinutost poduzeća. Ti bi se problemi trebali riješiti potpunim uvođenjem slovačke strategije za bolju regulativu (RIA2020) i jačanjem njezina centra za bolju regulativu. Slovački sektor profesionalnih usluga i dalje je vrlo reguliran. Restriktivnost propisa iznad je ponderiranog prosjeka EU-a za odvjetnike, patentne zastupnike, građevinske inženjere, arhitekte, računovođe, turističke vodiče i posrednike za nekretnine.

(19)Vlada provodi temeljitu reformu prakse javne nabave izmjenom pravnog okvira u cilju pojednostavnjenja postupaka i smanjenja transakcijskih troškova. Pozdravlja se nova usmjerenost na profesionalizaciju, no opće koristi tek se sporo ostvaruju. U kontekstu nepovjerenja prema javnim institucijama javni kupci moraju uložiti veće napore kako bi povratili povjerenje poduzeća, medija i šire javnosti. To ometa uvođenje prijeko potrebnih novih praksi. Potrebno je pojačati napore u cilju veće primjene kriterija kvalitete kako bi se ostvarila veća vrijednost za novac i poboljšala strateška upotreba javne nabave.

(20)Slovačka javna uprava i dalje je suočena s nedostacima i uskim grlima, osobito zbog neučinkovite suradnje među državnim odjelima. Nedostatak kapaciteta i strateškog planiranja te administrativna neučinkovitost otežavaju neometano iskorištavanje sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Zbog toga je Slovačka izgubila 120 milijuna EUR sredstava za razdoblje 2014.–2020., dok je raspodjela sredstava krajnjim korisnicima i dalje niska. Osim toga, neoptimalna priprema projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova dovela je do kašnjenja ulaganja i kratkih rokova za postupke javne nabave, čime je povećan rizik od nepravilnosti.

(21)Korupcija je i dalje izazov te je pokazana tek ograničena odlučnost u kaznenom progonu slučajeva korupcije na visokoj razini. Napori u borbi protiv korupcije otežani su zbog organizacijskih i postupovnih nedostataka na razini policije i tužiteljstva te slabe zaštite zviždača. Osim toga, i dalje je izazov poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava, uključujući njegovu neovisnost. Unatoč određenim poboljšanjima učinkovitosti i kvalitete, i dalje postoji zabrinutost u pogledu neovisnosti sudstva, a kašnjenje u postupku imenovanja sudaca ustavnog suda moglo bi utjecati na funkcioniranje pravosudnog sustava.

(22)Izrada programa za korištenje sredstava iz fondova EU-a u razdoblju 2021.–2027. mogla bi pridonijeti uklanjanju nekih nedostataka utvrđenih u preporukama, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Slovačku 7 . To bi Slovačkoj omogućilo da na najbolji način iskoristi ta sredstva u određenim sektorima, vodeći računa o regionalnim razlikama. Jačanje administrativnih kapaciteta države za upravljanje tim sredstvima važan je čimbenik uspješnosti takvog ulaganja.

(23)Komisija je u okviru Europskog semestra 2019. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Slovačke i objavila je u Izvješću za Slovačku za 2019. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2019. i Nacionalni program reformi za 2019. te mjere poduzete nakon preporuka upućenih Slovačkoj prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Slovačkoj nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.