52019DC0520

(4)Austrija je 24. travnja 2019. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2019. te Program stabilnosti za 2019. Kako bi se uzela u obzir njihova povezanost, oba su programa ocijenjena istodobno.

(5)Pri programiranju u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova („ESI fondovi”) za razdoblje 2014. – 2020. u obzir su uzete relevantne preporuke za pojedine zemlje. Kako je predviđeno člankom 23. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 3 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka Vijeća, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje sporazume o partnerstvu i relevantne programe. Komisija je primjenu te odredbe detaljno objasnila u smjernicama o primjeni mjera kojima se učinkovitost europskih strukturnih i investicijskih fondova povezuje s dobrim gospodarskim upravljanjem 4 .

(6)Na Austriju se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu te pravilo o dugu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2019. očekuje poboljšanje ukupnog salda sa suficita od 0,1 % BDP-a u 2018. na 0,3 % BDP-a u 2019. te njegovo postupno smanjenje do uravnoteženog stanja proračuna u 2023. Na temelju ponovno izračunanog strukturnog salda 5 , srednjoročni proračunski cilj, tj. strukturni deficit od 0,5 % BDP-a, nastavlja se premašivati tijekom programskog razdoblja. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će se udio duga opće države u BDP-u postupno smanjiti sa 73,8 % BDP-a u 2018. na 59,8 % BDP-a u 2023. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije povoljan je. Čini se da su mogući rizici za srednjoročno proračunsko planiranje umjereni i uglavnom se odnose na najavljenu provedbu uštede troškova u javnoj upravi, a ta sredstva upotrijebit će se za financiranje planirane reforme poreza na osobni dohodak i poreza na dobit.

(7)Vijeće je 13. srpnja 2018. preporučilo Austriji da ostvari srednjoročni proračunski cilj u 2019., uzimajući u obzir odstupanje povezano s neuobičajenim događajima za koje je odobreno privremeno odstupanje. To je u skladu s najvećom stopom nominalnog rasta neto primarnih državnih rashoda 6 od 2,9 %, što odgovara poboljšanju strukturnog salda za 0,3 % BDP-a. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2019. predviđa se da će se strukturni saldo poboljšati s 0,1 % BDP-a u 2019. na 0,0 % BDP-a u 2020., što je iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Predviđa se da će Austrija 2019. i 2020. poštovati pravilo o dugu. Općenito, Vijeće smatra da se očekuje da će Austrija 2019. i 2020. poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(8)Austrija se dugoročno suočava sa srednjim rizicima za fiskalnu održivost. Ti rizici proizlaze iz predviđenog povećanja javnih rashoda za zdravstvenu zaštitu, dugotrajnu skrb i mirovine. Iako je pokrivenost uslugama zdravstvene zaštite u Austriji općenito visoka, predviđa se da će se do 2070. javni rashodi za zdravstvenu zaštitu povećati za 1,3 % na 8,3 % BDP-a, što je više od prosjeka EU-a koji iznosi 0,9 %. Predviđa se da će se do 2070. javni rashodi za dugotrajnu skrb udvostručiti s 1,9 % na 3,8 % BDP-a. Uvođenjem gornjih granica rashoda u okviru Zakona o financijskom ujednačavanju iz 2017. i reformom za jačanje primarne zdravstvene zaštite kojom se želi smanjiti pretjerana ovisnost o bolničkom sektoru počelo je rješavanje pitanja održivosti. Nedavno doneseni Zakon o organizaciji socijalnog osiguranja može dovesti do ušteda u upravljanju i administrativnim troškovima, ali će u početku stvoriti troškove. Kvaliteti i isplativosti dodatno bi pomogla djelotvornija javna nabava (npr. objava natječaja u cijelom EU-u, primjena drugih kriterija za dodjelu osim cijene i objedinjavanje međuregionalnih natječaja) i veća primjena rješenja e-zdravstva. U području dugotrajne skrbi, očekuje se da će nedavne mjere politike kao što je odluka o ukidanju obveze za pacijente da koriste vlastitu privatnu imovinu za financiranje dugotrajne bolničke skrbi povećati rashode, a ne ih ograničiti.

(9)Rashodi za mirovine dostigli bi vrhunac 2036., odnosno iznosili bi 1,2 % BDP-a više u odnosu na referentnu točku iz 2016. Dosadašnje su reforme bile uspješne u poticanju kasnijeg umirovljenja (prema procjenama u razdoblju od 2014. do 2017. stvarna dob pri izlasku s tržišta rada povećala se za 1,5 godinu kod muškaraca i za 1 godinu kod žena). Međutim, smanjenje razlike između zakonske i stvarne dobi umirovljenja i dalje je izazov te je potrebno promicati dulji radni vijek. Prilagodba minimalne dobi za prijevremeno umirovljenje i zakonsko umirovljenje usto bi djelotvornije pridonijela poboljšanju dugoročne održivosti u kontekstu društva koje je sve starije. Uvođenjem automatske poveznice između zakonske dobi za umirovljenje i produljenja očekivanog životnog vijeka u budućnosti mogli bi se smanjiti javni rashodi za mirovine. Procjenjuje se da će to smanjenje iznositi 2,4 % BDP-a u razdoblju 2016.– 2070., čime se poništava povećanje koje bi bilo rezultat nepromijenjene politike.

(10)Fiskalni federalizam u Austriji dovodi do znatne neusklađenosti između nadležnosti za rashode i za prikupljanje prihoda na podnacionalnoj razini. Umjesto da se oslanjaju na poreznu autonomiju, proračuni na podnacionalnoj razini pune se na temelju složenog sustava raspodjele poreza i međuvladinih transfera. To otežava fiskalnu transparentnost i političku odgovornost te nije dovoljan poticaj za učinkovitu javnu potrošnju. Zakonom o međuvladinim poreznim odnosima iz 2017. uveden je niz promjena za pojednostavnjenje fiskalnih odnosa među različitim razinama vlasti. Među promjenama su i pojednostavnjenje raspodjele zajedničkih poreza, dodjela vlastitog izvora prihoda saveznim zemljama i dogovor o daljnjim reformama za transparentniju raspodjelu zakonodavnih i izvršnih nadležnosti među razinama vlasti. Kad je riječ o nadležnostima, Kompetenzbereinigungspaket je prvi korak prema razdvajanju nadležnosti jer se njime područja zajedničke politike preraspodjeljuju na (isključivo) saveznu razinu ili na razinu saveznih zemalja te se smanjuju uzajamna prava davanja suglasnosti. Međutim, zakon se odnosi samo na ograničen broj područja politike.

(11)Poreznu strukturu Austrije karakterizira veliko opterećenje rada (porezi na plaće i doprinosi za socijalno osiguranje). Očekuje se da će se opterećenje tijekom vremena povećavati sve dok se porezni razredi ne počnu indeksirati prema inflaciji. Udio poreza na rad u ukupnim poreznim prihodima u 2017. (55,3 %) bio je jedan od najviših u EU-u (prosjek: 49,7 %). Nedavne reforme kao što su smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje za osobe s niskim dohotkom i za poslodavce te porezne olakšice za zaposlene roditelje koje proizlaze iz olakšice pod nazivom Familienbonus plus pridonijele su smanjenju poreznog klina za rad. I dalje ima prostora za preusmjeravanje poreznih kombinacija na izvore kojima se potiče uključiviji i održiviji rast. Konkretno, periodični porezi na nekretnine smatraju se razmjerno poticajnima za rast i progresivnima, s obzirom na to da osobe s višim dohotkom vjerojatno posjeduju nekretnine veće vrijednosti. Međutim, zbog dosta zastarjele porezne osnovice, prihodi od periodičnih poreza na nekretnine u Austriji i dalje su niski i daleko ispod prosjeka EU-a. Revalorizacija porezne osnovice pridonijela bi stvaranju većih prihoda i riješila probleme u pogledu pravednosti koji nastaju ako vrijednost zemljišta/nekretnina nije vezana za tržišne cijene. Djelotvorni, dobro osmišljeni porezi na bogatstvo također bi mogli pridonijeti pravednosti poreznog sustava, osobito u kontekstu velike nejednakosti u Austriji u pogledu bogatstva te u nedostatku poreza na nasljedstvo i darove. Naposljetku, porezi za zaštitu okoliša pomažu internalizaciji negativnih vanjskih učinaka iskorištavanja resursa i aktivnosti onečišćenja povezanih sa zdravljem i klimom. U tom bi kontekstu trebalo ponovno razmotriti povlašteni porezni tretman koji se trenutačno primjenjuje na takve djelatnosti.

(12)Tržište rada se poboljšava, ali neiskorišteni potencijali ljudskog kapitala ugrožavaju produktivnost i dugoročni rast te je potrebno uvesti promjene koje bi se primjenjivale na žene, niskokvalificirane radnike, starije radnike i osobe migrantskog podrijetla. Unatoč ukupnoj visokoj stopi zaposlenosti žena (71,7 % u Austriji u usporedbi sa 67,4 % u EU-u 2018.), broj žena zaposlenih u punom radnom vremenu i dalje je prilično nizak. Zaposlenost žena u nepunom radnom vremenu znatno je iznad prosjeka EU-a (47,6 % u Austriji u usporedbi s 30,8 % u EU-u 2018.) te je uglavnom povezana s manjkom ustanova za skrb o djeci i velikim brojem žena koje obavljaju neplaćene poslove skrbi. Postojeći sustav skrbi o djeci i dopusta iz obiteljskih razloga ne pridonosi u dovoljnoj mjeri jednakim mogućnostima za muškarce i žene na tržištu rada. Dodatna ulaganja u cjenovno pristupačne cjelodnevne usluge skrbi za djecu i cjelodnevne nastave pridonijelo bi tome da veći broj žena radi u punom radnom vremenu, da se bolje iskoristi potencijal žena na tržištu rada te da se poboljša produktivnost i dugoročni uključivi rast. Zaposlenost žena u nepunom radnom vremenu također je važan čimbenik u razumijevanju neprilagođene razlike u plaćama između muškaraca i žena, koja je i dalje vidljivo iznad prosjeka EU-a (19,9 % u Austriji u usporedbi sa 16,0 % u EU-u 2017.). Ostali važni čimbenici koji čine tu razliku jesu prekomjerna zastupljenost žena u slabo plaćenim sektorima, segregacija povezana s izborom obrazovanja, podzastupljenost žena na upravljačkim i nadzornim položajima te prekidi u karijeri. Općenito, znatne razlike između muškaraca i žena u mirovinskim primanjima (40,5 % u Austriji u usporedbi s 35,2 % u EU-u 2017.) u velikoj su mjeri rezultat tih razlika u prihodima ostvarenih tijekom radnog vijeka između muškaraca i žena. Osim toga, osobe koje su zaposlene na kratko razdoblje ili s niskim dohotkom, od kojih su većina žene, nemaju pravo na naknadu za nezaposlenost. Visoke stope nezaposlenosti među niskokvalificiranim osobama upućuju na nedovoljno iskorišteni potencijal na tržištu rada. Više od 44 % svih nezaposlenih završilo je samo osnovno obrazovanje (do razine niže srednje škole, odnosno „Pflichtschule”). Aktivne politike tržišta rada kojima se veći broj ljudi potiče na rad ili traženje zaposlenja, uključujući mogućnosti za cjeloživotno učenje, i dalje su presudne za ostvarivanje potencijala na tržištu rada kad je riječ o radnicima migrantskog podrijetla i niskokvalificiranim odraslim osobama. Uključivanje socijalnih partnera u postupak donošenja odluka za te politike, iako je uvijek bilo snažno, dovedeno je u pitanje.

(13)Manjak kvalificirane radne snage upućuje na potrebu za većim ulaganjima u opće obrazovanje i osposobljavanje. Obrazovni rezultati učenika u nepovoljnom položaju nisu se poboljšali. I dalje je golema razlika u uspješnosti između učenika s migrantskim podrijetlom i onih bez njega. Nacionalno testiranje provedeno 2016. pokazalo je da je razina osnovnih vještina manjkava jer otprilike jedna četvrtina učenika osmih razreda ne ispunjava obrazovne standarde za predmet njemački jezik ili ih samo djelomično ispunjava. Rezultati osoba sa slabim socioekonomskim statusom i/ili migrantskim podrijetlom u nacionalnom testiranju gotovo da se nisu poboljšali. Nedavno međunarodno testiranje potvrdilo je i sve veće razlike u vještini čitanja među učenicima slabijeg socioekonomskog statusa ili migrantskog podrijetla. Iz Programa za međunarodnu procjenu učenika proizlazi da su rezultati učenika rođenih u Austriji bolji od rezultata učenika iz prve generacije migranata, a ta razlika odgovara školovanju od gotovo tri godine. Nedavnim obrazovnim reformama donekle se ugrožavaju prethodne reforme te one nisu u skladu s najboljom praksom EU-a i OECD-a. U tom kontekstu, usporava se povećanje udjela učenika koji sudjeluju u programu cjelodnevne nastave, a intenziviraju se i aktivnosti praćenja uspjeha i usmjeravanje u okviru obveznog osnovnoškolskog obrazovanja. Za rješavanje problema nejednakih obrazovnih rezultata zbog socioekonomskog statusa ili migrantskog podrijetla potrebna su ulaganja. Kad je riječ o digitalnim vještinama njezinih građana, Austrija ostvaruje iznadprosječne rezultate u usporedbi s ostatkom EU-a, ali zaostaje za zemljama s najboljim rezultatima. Sve je veći nedostatak kvalificiranih radnika iz informatičkog sektora u gospodarstvu jer povećanu potražnju ne prati dostatna ponuda osoba s diplomom u području računalstva.

(14)Austrija je zemlja koja puno ulaže u istraživanje i razvoj te ima ambiciozne nacionalne ciljeve. Ipak, znanstveni i inovacijski rezultati nisu na razini predvodnika u EU-u u području inovacija 7 . Povećana ulaganja u istraživanje i razvoj ne odražavaju se u potpunosti u inovacijskim rezultatima niti u rastu produktivnosti. Konkretno, Austrija ima loše rezultate zapošljavanja u brzorastućim inovacijskim poduzećima. Ulaganja u istraživanje i razvoj bila bi djelotvornija kad bi u potpunosti rezultirala izvrsnim znanstvenim rezultatima i revolucionarnim inovacijama. Za to bi trebalo omogućiti bolju povezanost znanosti i poslovnog sektora te poticati suradnju različitih regija i s drugim zemljama u području strategija pametne specijalizacije. Osim toga, dodatna ulaganja mogla bi dovesti do većeg povećanja produktivnosti i poboljšanja inovacija, uključujući ekološke inovacije, inovacijski kapacitet malih i srednjih poduzeća i dopunsku nematerijalnu imovinu.

(15)Iako ostvaruje bolje rezultate od prosjeka EU-a kad je riječ o ukupnom napretku u području digitalizacije, Austrija nije dosegla razinu „Predvodnika u području inovacija”. To se odnosi na uporabu digitalnih tehnologija, ali i na njihov razvoj. Austrijski informacijski i tehnološki sektor razmjerno je malen i njegov rast nije bio jednak onome u sličnim sektorima u zemljama koje su „Predvodnici u području inovacija”. Osim toga, u ruralnim područjima nema brzog interneta, što povećava razlike u digitalizacijskim i inovacijskim kapacitetima među regijama. Velike su i razlike u digitalnoj infrastrukturi u školama, primjerice kad je u pitanju pokrivenost lokalnim bežičnim mrežama. Ponovno uvođenje opće strategije digitalizacije u Austriji prilika je za usvajanje ciljeva i pokazatelja, ali i za praćenje napretka potrebnih javnih i privatnih ulaganja u digitalizaciju.

(16)Povećanje energetske učinkovitosti i udjela obnovljivih izvora energije ojačali bi potencijal Austrije za održivi rast i pridonijeli postizanju njezinih klimatskih i energetskih ciljeva do 2030. Raspoloživa rješenja upotrebljavaju se samo sporadično, a javna ulaganja u istraživanje i razvoj u području okoliša i energije ispod su prosjeka EU-a. Poboljšanje energetske učinkovitosti i uporaba obnovljivih izvora energije u malim i srednjim poduzećima pridonijeli bi smanjenju potrošnje energije. Ulaganja u obnovu zgrada, proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i održivu mobilnost mogla bi znatno potaknuti rast austrijskog gospodarstva. Za prijelaz na kružno gospodarstvo potrebna je sveobuhvatna strategija i povećana ulaganja poslovnog sektora.

(17)Usprkos nedavnom rastu povezanom s povoljnom gospodarskom klimom, Austrija još nije uspjela ponovno povećati rast ukupne faktorske produktivnosti i izaći iz desetljetnog razdoblja stagnacije u tom ključnom pokretaču gospodarskog rasta i konkurentnosti. Politike za potporu rastu produktivnosti odnose se na digitalizaciju poduzeća, rast poduzeća i tržišno natjecanje u području usluga. Iako velika poduzeća u Austriji preuzimaju digitalne tehnologije i poslovne modele u dobrom ritmu, manja poduzeća u tome zaostaju. Digitalizacija manjih poduzeća, uključujući mikropoduzeća, posebno je važna u Austriji jer su ona okosnica austrijskog gospodarstva. Činjenica da je program „KMU Digital” jako prihvaćen pokazuje da među malim i srednjim poduzećima postoji potražnja, i interes, za savjetovanje o digitalizaciji. Bilo bi dobro kad bi se taj program produljio i proširio te kad bi se politika dodatno usmjerila na digitalizaciju poduzeća u okviru opće strategije digitalizacije Austrije.

(18)U Austriji su i dalje prisutni strukturni izazovi za novoosnovana poduzeća i poduzeća koja šire poslovanje, a posebno za visokoinovacijska poduzeća. Austrija zaostaje za usporedivim državama članicama EU-a kad je riječ o zapošljavanju u brzorastućim inovacijskim poduzećima. To ukazuje na potrebu za poboljšanjem uvjeta za povećanje rasta inovacijskih poduzeća, koje i dalje ometaju čimbenici kao što je okruženje za poduzetnički kapital koje je manje razvijeno i raznoliko nego u državama članicama koje su „Predvodnici u području inovacija”. Prepreke postoje u kasnijoj fazi financiranja, u obliku vlasničkog kapitala i pristupa javnim tržištima kapitala za rastuća poduzeća. Novoosnovani segment za mala i srednja poduzeća na bečkoj burzi korak je u pravom smjeru. Poduzeća s visokom stopom rasta od ključne su važnosti za širenje novih tehnologija i poslovnih modela, uključujući digitalne, a time i za rast produktivnosti.

(19)U Austriji postoje znatne prepreke pristupu i restriktivna pravila o obavljanju poslovnih usluga i reguliranih profesija. One uključuju posebne zahtjeve u pogledu vlasničke strukture, široki opseg djelatnosti rezerviranih za određene profesije i interdisciplinarna ograničenja. Razmjerno slabom razvoju austrijskog maloprodajnog sektora pridonose regulatorne prepreke, prije svega dnevno radno vrijeme trgovina. Veliki razlog za zabrinutost u austrijskom poslovnom sektoru i dalje je veliko administrativno opterećenje. Važni instrumenti za poboljšanje poslovnog okruženja jesu daljnja ulaganja u cilju smanjenja opterećenja i planirana evaluacija austrijskog zakona o dozvolama za obavljanje djelatnosti (Gewerbeordnung). Veća razina tržišnog natjecanja u sektoru usluga Austriji bi također pomogla u rješavanju problema koji se odnose na širenje digitalnih tehnologija i poslovnih modela.

(20)Izradom programa za korištenje sredstava iz fondova EU-a u razdoblju 2021.–2027. mogli bi se ukloniti neki nedostaci utvrđeni u preporukama, osobito u područjima iz Priloga D Izvješću za Austriju 8 . To bi Austriji omogućilo da na najbolji način iskoristi ta sredstva u utvrđenim sektorima, vodeći računa o regionalnim razlikama.

(21)Komisija je u okviru Europskog semestra 2019. provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Austrije i objavila je u Izvješću za Austriju za 2019. Ocijenila je i Program stabilnosti za 2019. i Nacionalni program reformi za 2019. te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Austriji prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku u Austriji nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama Unije. To je učinila jer je potrebno unaprijediti opće gospodarsko upravljanje u Uniji na način da se s razine Unije pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(22)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je ispitalo Program stabilnosti za 2019. i mišljenja 9 je da se očekuje da će Austrija poštovati odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

PREPORUČUJE da Austrija u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj: