EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52019DC0490

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o evaluaciji Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. u sredini programskog razdoblja

COM/2019/490 final

Bruxelles, 7.11.2019.

COM(2019) 490 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o evaluaciji Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. u sredini programskog razdoblja

{SWD(2019) 382 final}


1.Uvod i kontekst

Člankom 169. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od EU-a se zahtijeva da pridonosi zaštiti zdravlja, sigurnosti i ekonomskih interesa potrošača djelovanjima u području zaštite potrošača te da uzima u obzir zahtjeve zaštite potrošača pri utvrđivanju i provedbi drugih politika i aktivnosti Unije. To se može postići u okviru aktivnosti izgradnje pravilno funkcionirajućeg unutarnjeg tržišta na kojemu i potrošači i poduzeća podjednako ostvaruju koristi. Osim toga, EU može donositi mjere kojima se podupire, dopunjuje i prati politika koja se provodi na nacionalnoj razini radi promicanja prava potrošača na informiranje, edukaciju i organiziranje.

EU je uspostavio niz prava potrošača i politika zaštite potrošača kojima se taj cilj nastoji ostvariti horizontalnim instrumentima ili sektorskim zakonodavstvom. Nedavna nastojanja oko toga da se taj okvir ažurira i da ga se učini prikladnim za rješavanje pitanja povezanih s tržištima koja se razvijaju uključuju reviziju Uredbe o suradnji u području zaštite potrošača 1 te provjeru prikladnosti prava zaštite potrošača i prava o stavljanju proizvoda na tržište 2 , što je u travnju 2018. dovelo do donošenja Novih pogodnosti za potrošače 3 .

Ostvarivanje tih prioriteta u praksi podupire se financiranjem iz proračuna EU-a koje je odobreno u okviru višegodišnjeg Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. 4 Za taj su program dodijeljena sredstva u iznosu od 188,8 milijuna EUR za razdoblje 2014.–2020. Donesen je radi potpore provedbi prioriteta politike koji su utvrđeni u dokumentu Europska strategija za potrošače – poticanje povjerenja i rasta 5 . U članku 13. stavku 2. Uredbe propisuje se da je Komisija dužna Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće o evaluaciji programa u sredini programskog razdoblja.

Uredbom je utvrđeno da je opći cilj programa „osiguravanje visoke razine zaštite potrošača, njihovo osnaživanje te stavljanje potrošača u središte unutarnjeg tržišta, u okviru ukupne strategije za pametan, održiv i uključiv rast. Taj će se cilj programa postići doprinosom zaštiti zdravlja, sigurnosti te pravnih i ekonomskih interesa potrošača, kao i promicanju njihova prava na informiranje, edukaciju i organiziranje u svrhu zaštite njihovih interesa te potporom integraciji interesa potrošača u druga područja politika. Programom se dopunjuju, podupiru i prate politike država članica”.

Program se temelji na djelovanjima koja su se financirala u okviru prethodnog programa koji je obuhvaćao razdoblje 2007.–2013. 6 Njime se osigurava neometan prelazak i nastavak višegodišnjih mjera pri čemu se uzima u obzir evaluacija prethodnog programa u sredini programskog razdoblja s obzirom na uspješnost prethodnog programa te područja koja zaslužuju veću pozornost.

Od kraja 2014. pri provedbi Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. vodi se računa i o smjernicama donesenima na temelju sljedećih prioriteta Komisije: povezanijeg i pravednijeg unutarnjeg tržišta, povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta i otpornije energetske unije. Nadalje, Programom se podupire doprinos politike koji je relevantan za potrošače, a koji se odnosi na inicijative o održivoj potrošnji/kružnom gospodarstvu, osobito u kontekstu akcijskog plana EU-a za kružno gospodarstvo 7 .

2.Opseg, svrha i metodologija evaluacije

2.1.Opseg i svrha evaluacije

Evaluacija Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. u sredini programskog razdoblja ima za svrhu pregled ostvarenja ciljeva svih njegovih mjera te stanja u pogledu provedbe prihvatljivih djelovanja utvrđenih u članku 4. Uredbe i posebnih djelovanja iz Priloga I. U ovoj se evaluaciji analiziraju raspodjela sredstava među korisnicima, učinkovitost korištenja resursa i europska dodana vrijednost Programa, uzimajući u obzir kretanja u području zaštite potrošača i drugih politika EU-a relevantnih za potrošače, radi donošenja odluke o produljenju, izmjeni ili suspenziji tih mjera. Preliminarni nalazi evaluacije uzeti su u obzir pri izradi prijedloga Programa jedinstvenog tržišta za sljedeći višegodišnji financijski okvir 8 .

U evaluaciji se razmatraju i prostor za pojednostavnjenje, unutarnja i vanjska usklađenost Programa, uključujući moguće sinergije/komplementarnosti s drugim programima EU-a, jesu li svi ciljevi i dalje relevantni te doprinos mjera prioritetima Unije koji se odnose na pametan, održiv i uključiv rast. Dugoročniji učinci i održivost učinaka Programa evaluirani su u mjeri u kojoj je to izvedivo s obzirom na to da se Program još uvijek provodi, kako bi se uključili u odluku o mogućem produljenju, izmjeni ili suspenziji naknadnog programa s obzirom na njegov opseg, prirodu i troškove.

U evaluaciji se razmatra provedba Programa u svim državama članicama EU-a (vodeći računa o datumu njihova pristupanja) te u Norveškoj i Islandu. Evaluacijom je obuhvaćeno razdoblje od 2014. do 2017.

2.2.Metodologija i ograničenja

Evaluacija je provedena u razdoblju od listopada 2017. do travnja 2018. Ovom je izvješću priložen radni dokument službi Komisije poduprt studijom 9 koju je proveo vanjski izvođač.

Za potrebe ove evaluacije prikupljen je, pregledan i obrađen širok raspon izvješća, znanstvene literature i druge dokumentacije o mjerama i aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa za potrošače. Kako bi se osiguralo da evaluacijom bude obuhvaćen što je moguće širi raspon interesa, pri njezinoj izradi provedena su savjetovanja s velikim brojem različitih dionika. Javno savjetovanje provedeno je u razdoblju od 10. siječnja 2018. do 9. ožujka 2018. u okviru savjetovanja o financijskim sredstvima EU-a u području ulaganja, istraživanja i inovacija, MSP-ova i jedinstvenog tržišta radi izrade programâ financiranja za razdoblje nakon 2020.

U trenutku provođenja evaluacije većina financiranih mjera bila je još uvijek u ranoj fazi provedbe zbog čega su dobiveni samo ograničeni podaci o rezultatima mjera i učincima programa. Stoga se evaluacija programa u sredini programskog razdoblja uglavnom oslanjala na procjene dionika o provedbi programa i rezultatima mjera financiranih u okviru Programa za potrošače.

Ako je bilo moguće, nalazi dobiveni iz razgovora s dionicima uspoređeni su s kvantitativnom analizom rezultata i mjera. U mjeri u kojoj je to bilo moguće, analiza evaluacijskih pitanja temeljila se na usporedbi s početnim stanjem (na kraju prethodnog programskog razdoblja).

3.Ključni elementi i provedba programa

3.1.Posebni ciljevi i prihvatljiva djelovanja Programa

Radi ostvarenja općeg cilja Programa za potrošače, u okviru članka 3. Uredbe utvrđena su četiri posebna cilja koja se trebaju ostvariti nizom prihvatljivih djelovanja kako je navedeno u nastavku.

Posebni cilj I. Sigurnost. U okviru ovog posebnog cilja programom se nastoji konsolidirati i unaprijediti sigurnost proizvoda s pomoću učinkovitog nadzora tržišta na području cijele Unije. Ostvarenju ovog cilja pridonose sljedeća prihvatljiva djelovanja iz Programa za potrošače:

·znanstveno mišljenje i analiza rizika značajnih za zdravlje i sigurnost potrošača u vezi s neprehrambenim proizvodima i uslugama, uključujući potporu zadaćama neovisnih znanstvenih odbora osnovanih Odlukom 2008/721/EZ,

·usklađivanje nadzora tržišta i mjera izvršavanja za sigurnost proizvoda s obzirom na Direktivu 2001/95/EZ 10 , kao i djelovanja za unapređenje sigurnosti potrošačkih usluga, te

·održavanje i daljnji razvoj baza podataka o kozmetičkim proizvodima.

Svako od prethodno navedenih djelovanja provodi se posebnim aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa za potrošače. Glavne aktivnosti koje se financiraju u okviru cilja I. su sljedeće:

·sustav za brzo obavješćivanje o opasnim neprehrambenim proizvodima (RAPEX),

·zajedničke mjere suradnje i izvršavanja u području sigurnosti neprehrambenih potrošačkih proizvoda,

·razmjena službenika odgovornih za izvršavanje u području sigurnosti proizvoda, te

·baze podataka EU-a o kozmetičkim proizvodima (baza podataka o kozmetičkim sastojcima, portal za izvješćivanje o kozmetičkim proizvodima).

Posebni cilj II. – Informiranje i edukacija potrošača te potpora organizacijama potrošača. Programom se u okviru ovog posebnog cilja nastoji unaprijediti edukaciju potrošača, njihovu informiranost i svijest o vlastitim pravima, razviti informacijsku podlogu za politiku zaštite potrošača i pružiti potporu organizacijama potrošača, uzimajući pritom u obzir posebne potrebe ranjivih potrošača. Cilj II. obuhvaća sljedeća prihvatljiva djelovanja:

·stvaranje i unapređenje pristupa informacijskoj podlozi za oblikovanje politike u područjima koja se tiču potrošača, za osmišljavanje pametnih i usmjerenih propisa te za otkrivanje bilo kakvih poremećaja tržišta ili promjena potreba potrošača, pružanje osnove za razvoj politike zaštite potrošača, za utvrđivanje područja koja su najproblematičnija za potrošače i za integraciju interesa potrošača u druge politike Unije,

·potporu putem financiranja organizacija potrošača na razini Unije i putem jačanja kapaciteta za organizacije potrošača na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini, povećanjem transparentnosti i unapređenjem razmjene najbolje prakse i stručnog znanja,

·poboljšanje transparentnosti potrošačkih tržišta i informiranja potrošača, osiguravanje da potrošači raspolažu usporedivim i pouzdanim podacima koji su im lako dostupni, uključujući prekogranične slučajeve, kako bi im se pomoglo u uspoređivanju ne samo cijena, već i kvalitete i održivosti robe i usluga, te

·unapređenje edukacije potrošača kao cjeloživotnog procesa s osobitom usmjerenošću na ranjive potrošače.

Svako od prethodno navedenih djelovanja provodi se posebnim aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa za potrošače. Glavne aktivnosti koje se financiraju u okviru cilja II. su sljedeće:

·potrošački barometri 11 i ankete (Barometar potrošačkih uvjeta i Barometar potrošačkih tržišta),

·studije potrošačkih tržišta 12 ,

·jačanje kapaciteta za organizacije potrošača (projekt „Consumer Champion” (potrošački predvodnik))

·potpora organizacijama potrošača na razini EU-a,

·kampanje EU-a za informiranje/senzibiliziranje potrošača,

·Europski sustav za registriranje pritužbi potrošača i povezane mjere potpore (ECCRS), te

·resursi EU-a za edukaciju potrošača (projekt „Consumer Classroom” (potrošačka učionica)).

Posebni cilj III. – Prava i pravna zaštita. Programom se nastoji razviti i ojačati prava potrošača, osobito putem pametnog regulatornog djelovanja te poboljšanjem pristupa jednostavnoj, učinkovitoj i brzoj pravnoj zaštiti koja nije skupa, uključujući alternativne načine rješavanja sporova. Ostvarenju ovog cilja pridonose sljedeća prihvatljiva djelovanja iz Programa za potrošače:

·izrada zakonodavstva o zaštiti potrošača i drugih regulatornih inicijativa od strane Komisije, praćenje prenošenja od strane država članica i naknadna evaluacija njegova učinka, promicanje koregulatornih i samoregulatornih inicijativa te praćenje stvarnog učinka tih inicijativa na potrošačka tržišta, te

·olakšavanje pristupa mehanizmima rješavanja sporova za potrošače, osobito pristupa alternativnim načinima rješavanja sporova, uključujući putem internetskog sustava na području cijele Unije te umrežavanja nacionalnih tijela za alternativno rješavanje sporova, uz obraćanje posebne pozornosti na prikladne mjere za potrebe i prava ranjivih potrošača; praćenje funkcioniranja i učinkovitosti mehanizama za rješavanje sporova za potrošače, među ostalim razvijanjem i održavanjem relevantnih informatičkih alata i razmjenom trenutačne najbolje prakse i iskustva u državama članicama.

Svako od prethodno navedenih djelovanja provodi se posebnim aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa za potrošače. Glavne aktivnosti koje se financiraju u okviru cilja III. su sljedeće:

·studije o ponašanju (npr. o načinu na koji potrošači donose odluke povezane s uslugama osiguranja, o transparentnosti internetskih platformi, o praksama tržišnog oglašavanja na internetskim socijalnim medijima),

·druge studije EU-a o politici zaštite potrošača (npr. evaluacije, studija o ovlastima tijela nadležnih za izvršavanje pri primjeni Uredbe o suradnji u području zaštite potrošača),

·organizacija sastanka na vrhu o zaštiti potrošača,

·organizacija Energetskog foruma građana,

·održavanje platforme za internetsko rješavanje sporova (ODR) i upravljanje njome, te

·komunikacijske kampanje i djelovanja u vezi s alternativnim načinima rješavanja sporova/internetskom rješavanju sporova.

Posebni cilj IV. – Izvršavanje. Programom se nastoji podupirati izvršavanje prava potrošača jačanjem suradnje među nacionalnim tijelima za izvršavanje i davanjem potpore potrošačima u obliku savjeta. Cilj IV. provodi se u okviru sljedećih dvaju prihvatljivih djelovanja iz Programa za potrošače:

·usklađivanja mjera nadzora i izvršavanja s obzirom na Uredbu (EZ) br. 2006/2004, te

·financijskih doprinosa za zajednička djelovanja s javnim ili neprofitnim tijelima koja čine mreže Unije koje daju informacije i pomoć potrošačima kako bi im pomogli u ostvarivanju njihovih prava i stjecanju pristupa odgovarajućem načinu rješavanju sporova, uključujući postupke izvansudskog rješavanja sporova putem interneta (Mreža europskih potrošačkih centara).

Svako od prethodno navedenih djelovanja provodi se posebnim aktivnostima koje se financiraju u okviru Programa za potrošače. Glavne aktivnosti koje se financiraju u okviru cilja IV. su sljedeće:

·Mreža za suradnju u području zaštite potrošača (CPC), uključujući sustav za suradnju u području zaštite potrošača i zajednička djelovanja radi izvršavanja zakonâ o zaštiti potrošača,

·razmjena službenika odgovornih za izvršavanje u okviru suradnje u području zaštite potrošača,

·osposobljavanja službenika odgovornih za izvršavanje (Akademija za e-izvršavanje),

·pružanje financijske potpore Mreži europskih potrošačkih centara (Mreža ECC), te

·osposobljavanja za Mrežu europskih potrošačkih centara.

3.2.Upravljanje programom i njegovi korisnici

Program se provodi putem godišnjih programa rada koje donosi Komisija uz pomoć savjetodavnog odbora u kojemu se nalaze predstavnici država članica 13 . U svakom godišnjem programu rada utvrđuju se djelovanja koja se trebaju poduzeti u određenoj godini, uključujući raspodjelu financijskih sredstava za svako pojedino djelovanje te kriterije za odabir i dodjelu na temelju kojih se ta sredstva dodjeljuju. Djelovanja se uglavnom provode s pomoću poziva na podnošenje ponuda i poziva na dostavu prijedloga.

Od 2008. znatan dio višegodišnjih programa provodi Izvršna agencija za potrošače, zdravlje, poljoprivredu i hranu (CHAFEA) 14 , koja je izvršna agencija sa sjedištem u Luxembourgu. Za svaki godišnji program rada Agencija i Komisija zajednički se dogovaraju o tome koja će programska djelovanja Agencija provoditi.

Korisnici bespovratnih sredstava, ugovora o nabavi i zajedničkih djelovanja su javna tijela, privatna neprofitna tijela i privatni subjekti u svim državama članicama EU-a. Ciljne skupine uključuju javna tijela za zaštitu potrošača i druge odgovorne subjekte, službenike odgovorne za izvršavanje zakonodavstva o zaštiti potrošača (npr. u slučaju razmjene službenika), europske organizacije potrošača, ustanove visokog obrazovanja, studente ili nastavnike.

3.3.Proračun i stanje provedbe programa

U tijeku je provedba Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020.: ostvarena je većina povezanih ciljeva u pogledu uspješnosti za 2014., 2015., 2016. i 2017. Godišnji programi rada za 2014., 2015., 2016. i 2017., s proračunima od 21,9 milijuna EUR, 22,5 milijuna EUR, 23,7 milijuna EUR odnosno 24,7 milijuna EUR, izvršeni su, pri čemu su konačne stope izvršenja iznosile 98,3 %, 99 %, 99,52 %, odnosno 94,4 % 15 . Provedba programâ rada prošla je prema planu, osim činjenice da su tijela država članica iskoristila proračun u manjoj mjeri od očekivane pa su preostala sredstva preusmjerena u kampanje senzibiliziranja potrošača. U sredini programskog razdoblja provedba posebnih djelovanja utvrđenih u Prilogu I. Uredbi dobro napreduje. Samo ograničen broj posebnih djelovanja još uvijek nije proveden ili je samo djelomično proveden.

·Posebni cilj I. – Sigurnost proizvoda

Iznos od 13,1 milijun EUR (14 %) sredstava dodijeljenih u okviru Programa u razdoblju od 2014. do 2017. potrošen je na aktivnosti povezane s posebnim ciljem I. Najveća aktivnost u smislu dodijeljenih sredstava zajedničke su mjere suradnje i izvršavanja u području sigurnosti neprehrambenih proizvoda (6,2 milijuna EUR odnosno 47 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja I.). Približno 2,9 milijuna EUR (22 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja I.) dodijeljeno je sustavu RAPEX. Najmanja aktivnost prema veličini proračuna (ne uključujući umrežavanje i događanja ili druge aktivnosti pružanja potpore) je razmjena službenika u području sigurnosti proizvoda (3 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja I.).

·Posebni cilj II. – Informiranje i edukacija potrošača te potpora organizacijama potrošača

Iznos od 35,1 milijun EUR (37 %) sredstava dodijeljenih u okviru Programa u razdoblju od 2014. do 2017. potrošen je na aktivnosti povezane s posebnim ciljem II. Najveća su aktivnost u smislu dodijeljenih sredstava u tom razdoblju kampanje EU-a za informiranje i senzibiliziranje potrošača (9,0 milijuna EUR) što čini 26 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja II. Druga najveća aktivnost potrošački su barometri i ankete (8,9 milijuna EUR), dok je treća najveća aktivnost potpora organizacijama potrošača na razini EU-a (6,0 milijuna EUR). Najmanja je aktivnost prema iznosu dodijeljenih sredstava (ne uključujući umrežavanje i događanja ili druge aktivnosti pružanja potpore) Europski sustav za registriranje pritužbi potrošača (ECCRS) (2 % sredstava u okviru cilja II.).

·Posebni cilj III. – Prava potrošača i njihova pravna zaštita

Iznos od 13,0 milijuna EUR (14 %) sredstava dodijeljenih u okviru Programa za potrošače u razdoblju od 2014. do 2017. potrošen je na aktivnosti povezane s posebnim ciljem III.

Od sredstava dodijeljenih u okviru cilja III., njih 47 % konkretno se odnosi na internetsko rješavanje sporova (ODR)/alternativne načine rješavanja sporova (ADR): dvije su najveće aktivnosti koje se financiraju u okviru ovog cilja održavanje platforme za ODR i upravljanje njome (približno 3,0 milijuna EUR) te komunikacijske kampanje i promidžbena djelovanja u pogledu ODR-a/ADR-a (približno 3,1 milijun EUR). Studije o ponašanju (2,4 milijuna EUR) i druge studije EU-a o politici zaštite potrošača (1,9 milijuna EUR) isto čine znatan dio sredstava dodijeljenih u okviru cilja III. Najmanje aktivnosti koje su financirane u razdoblju od 2014. do 2017. su sastanak na vrhu o zaštiti potrošača (7 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja III.) i Energetski forum građana (0,4 %).

·Posebni cilj IV. – Izvršavanje

Iznos od 30,2 milijuna EUR (31 %) sredstava dodijeljenih u okviru Programa za potrošače u razdoblju od 2014. do 2017. potrošen je na aktivnosti povezane s posebnim ciljem IV.

Uvjerljivo najveća aktivnost u smislu iznosa financiranja je Mreža europskih potrošačkih centara (mreža ECC-a). S približno 24,8 milijuna EUR dodijeljenih sredstava, na mrežu ECC-a odnosi se 82 % rashoda u okviru cilja IV. Programa za potrošače u razdoblju od 2014. do 2017. Sljedeće su najveće aktivnosti Mreža za suradnju u području zaštite potrošača (7 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja IV.) i osposobljavanje službenika odgovornih za izvršavanje u okviru Akademije za e-izvršavanje (5 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja IV.). Najmanja aktivnost (ne uključujući druge aktivnosti pružanja potpore) odnosi se na razmjenu službenika odgovornih za izvršavanje (1 % sredstava dodijeljenih u okviru cilja IV.).

·Međusektorske aktivnosti

Približno 4 % proračuna pripada „administrativnoj” proračunskoj liniji, koja se koristi za financiranje međusektorskih aktivnosti, primjerice, troškova putovanja i smještaja sudionika za događanja ili sastanke.

4.Što je ostvareno Programom za potrošače?

Kako je prikazano u priloženom radnom dokumentu službi Komisije 16 , uspješnost Programa za potrošače u sredini programskog razdoblja s obzirom na njegove posebne ciljeve općenito je dobra. U sljedećim se dijelovima ocjenjuje funkcioniranje Programa s obzirom na njegovu djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost EU-a te se prikazuju stajališta dionika uključenih u savjetovanje.

4.1.Djelotvornost

Cilj I. – Sigurnost proizvoda

Aktivnosti provedene u okviru Programa uvelike su bile djelotvorne u konsolidiranju i unapređenju sigurnosti proizvoda s pomoću nadzora tržišta u EU-u čime je omogućen znatan napredak u ostvarivanju cilja I. u usporedbi s početnim razdobljem. Razmjena informacija i suradnja među državama članicama poboljšale su se, čime su smanjenje razlike u provedbi u cijelom EU-u.

Sustav za brzo obavješćivanje o opasnim neprehrambenim proizvodima (RAPEX) postao je djelotvoran i važan stup u strukturi EU-a za nadzor tržišta. Njegove glavne ciljne skupine u cijelom EU-u prihvatile su taj sustav i cijene ga. Nacionalna tijela smatraju da su zajednička djelovanja, osposobljavanje i umrežavanje bili djelotvorni. Te su aktivnosti dovele do primjene koordiniranih pristupa za rješavanje zajedničkih problema, izravnih kontakata među tijelima iz različitih zemalja i razmjene dobrih praksi. Njima se tijelima država članica pruža i potpora u rješavanju novih problema. Primjerice, u okviru Akademije za e-izvršavanje, zahvaljujući visokokvalitetnom osposobljavanju i materijalima za učenje, državama članicama omogućeno je da surađuju u svrhu provođenja istraga preko interneta.

Međutim, kako su izvijestili ispitanici, ograničeni kadrovski i financijski resursi za nadzor tržišta i izvršavanje u državama članicama utječu na razine ostvarenih rezultata. Dionici koji su bili uključeni u savjetovanje tijekom evaluacije naveli su stalnu prisutnost nesigurnih proizvoda na tržištu te pojavu novih rizika, npr. od novih i tehnički složenih proizvoda ili od e-trgovine s trećim zemljama, kao dokaz tomu da je nadzor tržišta potrebno stalno prilagođavati novih izazovima.

Unatoč tomu, povjerenje potrošača u sigurnost proizvoda povećalo se tijekom razdoblja provedbe Programa. Približno tri četvrtine trgovaca na malo slaže se s time da javna tijela aktivno prate i osiguravaju usklađenost sa zakonodavstvom o sigurnosti proizvoda u njihovu sektoru.

Općenito, percepcija dionika u pogledu djelotvornosti djelovanja provedenih u prve četiri godine provedbe aktualnog Programa za potrošače bila je pozitivna, a podjednako pozitivna bila je i percepcija o koristima koje su zahvaljujući većini tih aktivnosti ostvarene u državama članicama.

Cilj II. – Informiranje i edukacija potrošača, razvoj informacijske podloge te potpora organizacijama potrošača

Potrošački barometri i istraživanja tržišta znatno su pridonijeli razvoju informacijske podloge za politiku zaštite potrošača, što je dovelo do njihova prihvaćanja u okviru politike na razini EU-a. Oni zajedno čine korisne alate za potrebe utvrđivanja referentnih vrijednosti na nacionalnoj razini. Osim toga, u evaluaciji se smatra da je programska podrška organizaciji potrošača na razini EU-a – Bureau Européen des Unions des Consommateurs (BEUC) – bila djelotvorna. Ta je organizacija dala važan i sustavan doprinos predstavljanju interesa potrošača na razini EU-a.

U evaluaciji se smatra da su tečajevi osposobljavanja u okviru projekta „Consumer Champion” (potrošački predvodnik) bili važni i da su ih dionici izuzetno cijenili. Međutim, tečajevi za učenje preko interneta i interaktivna platforma ne koriste se u skladu s očekivanjima. Kapacitet organizacija potrošača na nacionalnoj razini i dalje je nedostatan, uglavnom zbog nedostatka resursa. Kampanje senzibiliziranja potrošača koje se financiraju u okviru Programa imaju dobre rezultate, pri čemu su ostvareni ciljevi kampanja u pogledu broja klikova i broja prikazivanja na zaslonu. Međutim, teško je održati njihove dugotrajne učinke.

Ciljevi utvrđeni Uredbom koji se odnose na Europski sustav za registriranje pritužbi potrošača već su ispunjeni 17 . Međutim, unatoč pozitivnim vrijednostima pokazatelja, ispitanici su istaknuli napore koje je potrebno uložiti za davanje podataka u pritužbama te su ukazali na to da su potrebna poboljšanja/izmjene tog sustava.

Ključni čimbenici koji utječu na razinu ostvarenja ovog cilja često su vanjske prirode. U području informiranja i edukacije potrošača ti čimbenici uključuju ograničene kadrovske i financijske resurse koji su na raspolaganju u državama članicama, ali i ograničenu uključenost edukacije potrošača u nacionalne obrazovne programe. U području jačanja kapaciteta organizacija potrošača, ograničeni resursi ciljnih organizacija glavni su čimbenici koji utječu na napredak, a to se ne može na odgovarajući način otkloniti samo pružanjem osposobljavanja.

Cilj III. – Prava potrošača i njihova pravna zaštita

Platforma za internetsko rješavanje sporova (ODR) bila je relativno uspješna u privlačenju potrošača da registriraju svoje pritužbe. Cilj za 2020. u pogledu broja pritužbi vjerojatno će se ostvariti. 18  

Čini se da je glavna prednost platforme za ODR to što trgovci s kojima se stupi u kontakt preko te platforme često neformalno riješe problem izravno s pogođenim potrošačima bez ikakvog uključivanja sustava za alternativno rješavanje sporova (ADR). Pozitivni trendovi s obzirom na dostupnost ADR-a i zadovoljstvo potrošača njime mogu se primijetiti u podacima iz anketa EU-a. Moguće je da oni odražavaju tekuća nastojanja država članica da poboljšaju sustave za ADR i šire prihvaćanje ADR-a kao učinkovitog sredstva za zaštitu prava potrošača.

Studije o ponašanju isto su ključan alat za potporu oblikovanju politika koje se temelji na dokazima, a u njima se razmatra način na koji stvarni potrošači stupaju u interakciju sa stvarnim poduzećima na stvarnim tržištima, čime se dopunjuju dokazi iz pravnih i ekonomskih studija. Međutim, dionici smatraju da oblikovatelji politika ne koriste te studije u dovoljnoj mjeri ili da bi se te studije moglo bolje promicati. Nalazi iz nekoliko studija izravno su uključeni u izradu inicijativa EU-a u području politike zaštite potrošača, pri čemu su dionici potvrdili praktičnu vrijednost tih studija.

Cilj IV. – Izvršavanje

U evaluaciji se pokazalo da je ostvaren znatan napredak prema ostvarivanju cilja IV. Dokaz tomu su znatni rezultati u ostvarivanju većine ciljeva utvrđenih Programom. Financirane aktivnosti međusobno se dobro dopunjuju te su uvelike bile djelotvorne u podupiranju izvršavanja prava potrošača jačanjem suradnje među nacionalnim tijelima za izvršavanje i davanjem potpore potrošačima u obliku savjeta.

Povećala se važnost aktivnosti povezanih s Mrežom za suradnju u području zaštite potrošača (CPC) te su one poboljšane s obzirom na ostvarivanje njihova cilja. Međutim, i dalje postoje razlike među državama članicama u pogledu korištenja sustava za suradnju u području zaštite potrošača i sudjelovanja u zahtjevima za izvršavanje.

Razmjene službenika odgovornih za izvršavanje je aktivnost koja se cijeni i kod koje je došlo do povećanog sudjelovanja, ali države članice koriste je neravnomjerno. Osim toga, nacionalna tijela kojima sudjelujući službenici pripadaju ocijenila su visokom ocjenom Akademiju za e-izvršavanje iako je sudjelovanje u prvoj godini rada Akademije i dalje bilo slabije od planiranog, osobito u modulima za osposobljavanje preko interneta.

Europski potrošački centri (ECC-ovi) ostvarili su znatne rezultate, a u nedavnoj posebnoj evaluaciji pozitivno je ocijenjena i kvaliteta i pravodobnost usluga ECC-ova, unatoč razlikama koje u tom pogledu postoje među ECC-ovima u različitim državama članicama. Glavni problem za ECC-ove još uvijek je njihova vidljivost.

Savjetovanje koje je provedeno tijekom evaluacije pokazuje da se istodobno s provedbom aktivnosti u okviru Programa za potrošače povećalo povjerenje potrošača u to da javna tijela štite njihova prava i da trgovci na malo poštuju prava potrošača. To je u korelaciji s malim smanjenjem problema s kojima se suočavaju potrošači. Dvije trećine trgovaca na malo smatraju da javna tijela aktivno prate i osiguravaju usklađenost sa zakonodavstvom o zaštiti potrošača u njihovu sektoru. Međutim, taj se postotak posljednjih godina smanjio.

Ograničeni kadrovski i financijski resursi tijelâ za zaštitu potrošača u državama članicama smatraju se ključnim čimbenicima koji utječu na razine ostvarenih rezultata koji se donose na ovaj cilj Programa. Ostali ključni čimbenici uključuju brze inovacije u proizvodima i uslugama te nove distribucijske kanale koji otežavaju djelotvornu zaštitu potrošača. Iako taj razvoj donosi mnoge prednosti za potrošače kao i za poduzeća, prisutni su i povećani rizici od raširenih povreda prava potrošača te povećane poteškoće s izvršavanjem tih prava. Djelotvorno izvršavanje prava potrošača u središtu je inicijative Nove pogodnosti za potrošače, koju je pokrenula Europska komisija.

4.2.Učinkovitost

Na temelju ograničenih dokaza prikupljenih tijekom evaluacije te povratnih informacija dobivenih od predmetnih dionika, čini se da su troškovi aktivnosti iz Programa i s njima povezane koristi uvelike razmjerni. S obzirom na učinkovitost konkretnih aktivnosti, sudjelujuća tijela i organizacije potrošača posebno su ocijenila sastanke i događanja u okviru mreže kao aktivnosti kojima su, unatoč ograničenim resursima, ostvareni izrazito pozitivni rezultati. Oni uključuju poboljšanu koordinaciju, uzajamno učenje i razmjenu primjera najbolje prakse u različitim područjima politike zaštite potrošača EU-a.

U evaluaciji se pokazalo da je poboljšanje kapaciteta institucija i korisnika pridonijelo unapređenju učinkovitosti aktivnosti u okviru Programa. Kada to nije bio slučaj, dionici su u više navrata navodili ograničenu dostupnost ljudskih i financijskih resursa nekih nacionalnih tijela i organizacija potrošača kao ključni čimbenik koji ograničava učinkovitost mnogih programskih djelovanja.

Provedene su mjere pojednostavnjivanja pravila i postupaka. One uključuju upotrebu elektroničkih alata za podnošenje i evaluaciju prijedlogâ, upravljanje bespovratnim sredstvima, e-praćenje i e-izvješćivanje. Iako je u početku potrebno uložiti znatna sredstva u osmišljavanje i ispitivanje alata, razina zadovoljstva podnositeljâ zahtjeva i korisnikâ bespovratnih sredstava opravdava te napore, a financijski dobici očekuju se u nadolazećim godinama. Unatoč tomu, ispitani dionici smatrali su da postoji dodatni potencijal za pojednostavnjenje u pogledu postupaka za podnošenje zahtjeva (59 %), zahtjeva za izvješćivanje (54 %) i upravljanja programom (47 %). U povratnim informacijama dobivenima od dionika naglašena je i potreba za jakom koordinacijom između službi Komisije i izvršne agencije CHAFEA-e.

4.3.Relevantnost

Četiri cilja i prioriteti iz Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. i dalje su relevantni te zadovoljavaju potrebe potrošača i predmetnih dionika (organizacije potrošača, tijela država članica, poslovne organizacije itd.). Četiri posebna cilja i 11 posebnih djelovanja pomažu u boljem usmjeravanju djelovanja iz Programa i u izbjegavanju preklapanja i potencijalnih udvostručivanja među različitim ciljevima. Ta su posebna djelovanja istodobno fleksibilna kako bi se omogućile sinergije koje su u nekim slučajevima očito potrebne. Primjerice, Akademija za e-izvršavanje obuhvaća i službenike odgovorne za izvršavanje i službenike odgovorne za sigurnost proizvoda.

Program je doista dovoljno fleksibilan kako bi se vodilo računa o pitanjima tržišta koja se razvijaju i o novim potrebama korisnika.

4.4.Usklađenost

Različita djelovanja u okviru Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. usklađena su i međusobno dobro funkcioniraju. Preklapanja i neusklađenosti među programskim aktivnostima smanjeni su na najmanju moguću mjeru u fazi oblikovanja, primjenom hijerarhijske (ili „drvolike”) strukture s četiri posebna cilja koja su povezana s 11 posebnih djelovanja, u okviru kojih se financira približno 30 glavnih aktivnosti. U evaluaciji nisu utvrđena nikakva preklapanja ili neusklađenosti u okviru analize provedenih djelovanja/aktivnosti. To je potkrijepljeno povratnim informacijama dobivenima od dionika.

Ispitanici su smatrali da je Program za potrošače za razdoblje 2014.–2020. uvelike usklađen s općenitom politikom zaštite potrošača EU-a kako je ona utvrđena u Europskoj strategiji za potrošače kao i s drugim programima EU-a i drugim politikama EU koje su relevantne za potrošače, kao što su strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, energetska unija ili Akcijski plan za kružno gospodarstvo.

4.5.Dodana vrijednost EU-a, komplementarnost i održivost

Dodana vrijednost EU-a u pogledu Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. općenito je visoka. Programu za potrošače 93 % ispitanih nacionalnih dionika pripisalo je ključnu ulogu u ostvarivanju rezultata u području politike zaštite potrošača te je potvrdilo da taj program ima umjeren ili velik učinak na razvoj nacionalnih politika povezanih s potrošačima.

Prekidanje ili povlačenje takve intervencije EU-a značilo bi propuštanje prilika da se običnim građanima pokaže važnost jedinstvenog tržišta i općenito EU-a. Bez te intervencije EU-a vlade bi na nacionalnoj razini morale ulagati veće resurse u domaća nastojanja ili ne bi ažurirale i izvršavale pravila zbog nedostatka resursa ili bi ih ažurirale i izvršavale na različite načine, čime bi nastala šteta za pravnu sigurnost i usklađenost na jedinstvenom tržištu. Prekidanjem potpore na razini EU-a riskiralo bi se da se nastave povećavati velike razlike u zastupanju, edukaciji i informiranju potrošača te bi se povećale negativne percepcije o EU-u.

5.Zaključci i daljnji koraci

Program za potrošače ima ključnu ulogu u podupiranju politike zaštite potrošača EU-a i ostvarivanju konkretnih djelovanja od koji koristi imaju europski potrošači i predmetni dionici.

U ovom se izvješću o evaluaciji Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. u sredini programskog razdoblja potvrđuje važnost tog programa za pomaganje u osiguravanju visoke i dosljedne zaštite potrošača u cijeloj Europskoj uniji i u osnaživanju potrošača kao ključnih sudionika na jedinstvenom tržištu.

Budući da su pitanja zaštite potrošača sve više prekogranične prirode ili su čak od značaja u cijelom EU-u, Program pokazuje i svoju dodanu vrijednost financiranjem djelovanja kojima se osigurava usklađena i dosljedna zaštita svih europskih potrošača.

Budući da se promjene koje utječu na naše gospodarstvo pojačavaju, ponajprije s obzirom na rastuću digitalizaciju na tržištu, sljedeći program EU-a u području politike zaštite potrošača morat će biti sve fleksibilniji kako bi mogao odgovoriti na brze promjene. Ti su nalazi uzeti u obzir u okviru izrade sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i budućih EU-ovih programa financiranja.

(1)

UREDBA (EU) 2017/2394 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004.

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32017R2394&from=HR  

(2)

https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/swd2017208f1staffworkingpaperenv3p1889270.pdf  

(3)

  http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=620435  

(4)

Program za potrošače za razdoblje 2014.–2020. uspostavljen je Uredbom (EU) br. 254/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014.

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A32014R0254  

(5)

COM/2012/0225 final.

(6)

 Odluka br.  1926/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o uspostavi programa djelovanja Zajednice u području politike zaštite potrošača (2007.–2013.) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=LEGISSUM%3Al32052  

(7)

 KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo, COM/2015/0614 final  https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52015DC0614   

(8)

 Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi Programa za jedinstveno tržište, konkurentnost poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, te europsku statistiku i o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 99/2013, (EU) br. 1287/2013, (EU) br. 254/2014, (EU) br. 258/2014, (EU) br. 652/2014 i (EU) 2017/826,

COM/2018/441 final – 2018/0231 (COD) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1540389031742&uri=CELEX%3A52018PC0441

(9)

Studija je objavljena 18. siječnja 2019. https://publications.europa.eu/fr/publication-detail/-/publication/5e9ee253-22b0-11e9-8d04-01aa75ed71a1/language-en  

(10)

Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A32001L0095  

(11)

  https://ec.europa.eu/info/policies/consumers/consumer-protection/evidence-based-consumer-policy/consumer-scoreboards_hr  

(12)

  https://ec.europa.eu/info/policies/consumers/consumer-protection/evidence-based-consumer-policy/market-studies_hr  

(13)

Taj je odbor savjetodavni odbor kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 182/2011.

(14)

Za više pojedinosti o toj izvršnoj agenciji, vidjeti: http://ec.europa.eu/chafea/about/about.html

(15)

Izvršenje proračuna za 2018. još uvijek je u tijeku u 2019.

(16)

 SWD(2019) 382, RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE priložen dokumentu IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA o evaluaciji Programa za potrošače za razdoblje 2014.–2020. u sredini programskog razdoblja

(17)

Cilj za 2020. „broj tijela za pritužbe (70) i broj zemalja (20) koje su podnijele pritužbe ECCRS-u” premašen je već 2015. kada je postojalo 73 tijela za pritužbe iz 20 zemalja.

(18)

Cilj za 2020. u pogledu broja predmeta koji su riješeni preko sustava za internetsko rješavanje sporova (ODR) iznosi 100 000 u odnosu na početno stanje (iz 2010.) koje je iznosilo 17 500 predmeta; budući da su 2017. preko sustava za ODR riješena 55 002 predmeta, takav bi trend, ako se nastavi, mogao omogućiti ostvarenje cilja za 2020.

Top