13.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 345/15

Izvjestiteljica:

Milena ANGELOVA

1.1.

EGSO pohvaljuje činjenicu da su MSP-ovi proglašeni središnjom točkom gospodarskih politika EU-a. Cijeni to što je tijekom proteklog desetljeća usvojen velik broj zakonodavnih akata i što su dodijeljena znatna sredstva za potporu tim poduzećima. Međutim, EGSO se slaže s mišljenjem koje pripadnici tog sektora često iznose, u skladu s kojim i dalje postoje znatne neučinkovitosti i u oblikovanju i u provedbi politika za MSP-ove, čime se znatno umanjuje učinak mjera potpore.

1.2.

Nedavne studije EGSO-a (1) pokazale su da se u okviru politika EU-a za MSP-ove i trenutačnih mehanizama potpore mnogobrojni MSP-ovi u Europi smatraju homogenom skupinom te se nažalost ne prepoznaju različite potrebe brojnih podskupina poduzeća obuhvaćenih definicijom malih i srednjih poduzeća. Primjeri prilagođenih mehanizama potpore prilično su rijetki. Univerzalan pristup u razvijanju politika EU-a za MSP-ove ključan je problem koji politikama onemogućuje da u cijelosti ostvare željeni učinak na MSP-ove (2). Stoga se snažno preporučuje bolji plasman politika za MSP-ove, uz ciljaniju usmjerenost na posebne potrebe MSP-ova, kao i skorašnje javno savjetovanje o primjerenosti definicije MSP-ova.

1.3.

EGSO upozorava da u politikama EU-a za MSP-ove i trenutačnim mehanizmima potpore i dalje prevladavaju birokratski pristup i složena administrativna pravila, unatoč stalnim naporima na razini EU-a u pogledu smanjenja administrativnog opterećenja. MSP-ovi u EU-u često smatraju da nadležni službenici ne znaju kako uistinu funkcionira njihovo poslovanje. Čini se da većina mehanizama potpore EU-a ne pruža primjeren odgovor na prijeku potrebu MSP-ova za brzim, jasnim i učinkovitim rješenjima.

1.4.

EGSO je zabrinut zbog činjenice da uslijed komunikacijskog jaza većina MSP-ova – uglavnom malih i mikropoduzeća – nije svjesna postojanja tih alata i mreža za potporu. To se može riješiti većim naporima da se poveća razina osviještenosti, daljnjom potporom kako bi više MSP-ova pristupilo valjanim informacijama, većom suradnjom službenih tijela s ključnim lokalnim posrednicima na nacionalnoj i regionalnoj razini koji su specijalizirani za rad s MSP-ovima (poslodavci i udruženja MSP-ova, gospodarske komore) te pružanjem potpore koja bi se zasnivala na većoj jednostavnosti za korisnike i prilagođenosti potrebama poduzeća. Većina dostupnih alata previše je složena, nejasna i birokratska po izradi i sadržaju da bi zadovoljila potrebe MSP-ova. Kako bi se riješio taj problem, EGSO poziva Europsku komisiju (EK) i države članice (DČ) da na najbolji način iskoriste europski semestar, da sustavno i svugdje primjenjuju načelo partnerstva (3) i da obavezno uključe predstavničke organizacije MSP-ova na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini u oblikovanje, provedbu i praćenje politika i mjera potpore za MSP-ove. U preporukama za pojedine zemlje težište bi dosljedno trebalo biti na politikama potpore za MSP-ove kako bi se osiguralo njihovo odgovarajuće oblikovanje, učinkovita provedba i kvalitativno i kvantitativno mjerenje rezultata.

1.5.

EGSO žali što je praćenje napretka u području politika EU-a za MSP-ove i dalje fragmentirano. Iako se poslovne djelatnosti MSP-ova sveobuhvatno prate, nema podataka o utjecaju mjera potpore EU-a na te djelatnosti, kao ni o tome do koje se granice promjene u razvoju MSP-ova mogu pripisati tim mjerama. Dostupni podaci većinom su kvantitativne prirode i ne omogućuju kvalitativne spoznaje; stoga se na njima ne može zasnivati odgovarajuća ocjena djelotvornosti i učinkovitosti politika i alata potpore (4).

1.6.

U skladu sa svojim prethodnim mišljenjima EGSO izražava zabrinutost jer provedba Akta o malom poduzetništvu za Europu (Small Business Act, SBA) nije ni približno završena (5). Rezultati u različitim područjima nisu ujednačeni te su lošiji u području poduzetništva, jedinstvenog tržišta i pristupa financiranju. Stanje u pogledu vještina i inovacija te državne i javne nabave zapravo se pogoršalo od 2008. (6). Jasno je da države članice treba poticati na poduzimanje odgovarajućih mjera i na usvajanje Akta o malom poduzetništvu u okviru oblikovanja i provođenja politika i zakonodavstva koji utječu na MSP-ove.

1.7.

1.7.1.

Politike EU-a za MSP-ove trebale bi potvrditi heterogenost i raznolikost europskih MSP-ova. U okviru tih politika trebalo bi istražiti specifične potrebe mikropoduzeća, obiteljskih i „tradicionalnih” poduzeća, socijalnih poduzeća, slobodnih zanimanja, samozaposlenih osoba i svih drugih specifičnih podskupina koje imaju sasvim različite pravne oblike i modele poslovanja kako bi se mogao sastaviti primjeren portfelj mjera politike za promicanje njihova rasta.

1.7.2.

EGSO predlaže Komisiji da ocijeni odgovara li trenutačna definicija MSP-ova njihovoj heterogenosti, dinamici sektora, specifičnim značajkama i raznolikosti tijekom zadnjeg desetljeća (7). EGSO poziva na usvajanje vidljive, koordinirane i dosljedne horizontalne politike za MSP-ove, utemeljene na višegodišnjem akcijskom planu.

1.7.3.

EU-ovi alati potpore malim i srednjim poduzećima trebali bi se prilagoditi poslovnom jeziku kako bi ostvarili svoju svrhu promicanja rasta i zapošljavanja. Da bi se svladala utvrđena složenost mehanizama potpore, bitno je zatražiti pomoć i savjet organizacija MSP-ova koje su najbolje upoznate s njihovim potrebama kako bi se politike EU-a za MSP-ove prilagodile poslovnom jeziku. U tom pogledu, MSP-ovi trenutno računaju na nacionalne socijalne partnere koji predstavljaju važan pozitivan čimbenik u prenošenju njihovih stavova o tome kako poboljšati politike za promicanje MSP-ova te ih pozivaju da se aktivnije uključe u nacionalne programe reformi. Stoga je potrebno osnažiti njihovu ulogu, ulogu udruženja MSP-ova, gospodarskih i industrijskih komora te drugih posredničkih organizacija MSP-ova.

1.7.4.

U okviru politika EU-a za MSP-ove trebalo bi uložiti veće napore u informiranje MSP-ova o dostupnoj podršci, osobito njihovih najranjivijih podskupina kao što su monopoduzetnici i mikropoduzeća, tradicionalna poduzeća s niskim inovacijskim potencijalom, poduzeća iz udaljenih regija itd. (8). Ključne mreže potpore treba održavati i popularizirati te ih učiniti jednostavnijima za korištenje i sveobuhvatnijima za MSP-ove. Komisija treba pozorno razmotriti potencijal za koordinaciju postojećih mreža potpore u zajedničkom sustavu „sve na jednom mjestu”, uz poštovanje stanja u svakoj državi članici.

1.7.5.

Ključno je na nacionalnoj i regionalnoj razini uspostaviti snažna partnerstva više dionika – platforme za MSP-ove – koja bi uključivala socijalne partnere te javne i privatne dionike uključene u rješavanje problema MSP-ova. Jačanje suradnje s organizacijama MSP-ova, koje su najbolje upoznate s njihovim potrebama, osobito na nacionalnoj i regionalnoj razini, ključno je za prevladavanje komunikacijskog jaza između MSP-ova i mehanizama potpore EU-a. Time se mogu osigurati i novi i učinkoviti kanali kojima bi se doprlo do MSP-ova s pomoću lokalnih ogranaka organizacija poslodavaca, gospodarskih komora, udruženja MSP-ova i sektorskih/strukovnih organizacija, koji su ključni posrednici u popularizaciji i stavljanju na raspolaganje postojećih alata za potporu.

1.7.6.

MSP-ovi ostvaruju najbolje rezultate kad lokalne vlasti pri oblikovanju i provedbi politika surađuju s organizacijama MSP-ova. Trenutni trend da se posredovanje uglavnom organizira preko banaka nije najbolje rješenje. Banke bi trebale biti financijski posrednici, no u svim drugim pogledima (oblikovanje politika, informiranje, promicanje itd.) predstavničke organizacije MSP-ova predstavljaju primjerenije rješenje. EGSO stoga poziva Europsku komisiju da izradi mjere za pružanje podrške organizacijama MSP-ova u provedbi politika za MSP-ove i u prosljeđivanju odgovarajućih informacija MSP-ovima, među ostalim, pružanjem financijske potpore.

1.7.7.

EGSO poziva na to da se Akt o malom poduzetništvu i dva načela koja taj akt ustanovljuje – „počnimo od malih” i „samo jednom” – proglase pravno obvezujućim. Međutim, primjena načela „samo jednom” ne bi smjela utjecati na provjeru koju provodi zemlja domaćin kako bi provjerila jesu li ispunjeni potrebni pravni i stručni uvjeti za obavljanje poslovne djelatnosti. Načelo partnerstva trebalo bi proširiti na sve zakonodavne postupke koji izravno ili neizravno utječu na MSP-ove. U praktičnom smislu, snažno se preporučuje održavanje godišnjih sastanaka platformi za MSP-ove na razini EU-a i država članica.

2.1.

Politike EU-a za potporu MSP-ovima (9) nužne su jer, za razliku od MSP-ova u drugim dijelovima svijeta, europski MSP-ovi moraju poštovati i nacionalne i europske propise – koji se često donose bez istinskog savjetovanja s njihovim predstavničkim organizacijama, što je u suprotnosti s načelom „počnimo od malih”. To u znatnoj mjeri povećava napore koje je potrebno uložiti, kao i troškove poslovanja, bez obzira na ograničene ljudske i tehničke resurse MSP-ova.

2.2.

Europska komisija predstavila je 2008. načela „počnimo od malih” i „samo jednom” kao odlučan korak prema promicanju konkurentnosti i poboljšanju poslovne klime za 23 milijuna MSP-ova u Europi (10). EGSO je snažno podržao taj korak (11), ali upozorava da ako Akt o malom poduzetništvu ne bude pravno obvezujući i ako sve razine upravljanja – EU, države članice i regije – ne budu obvezne primjenjivati ga, taj će akt ostati obična politička izjava.

2.3.

Provedba Akta o malom poduzetništvu ocijenjena je i ažurirana 2011. (12), no zaključci o njegovu stvarnom učinku nisu bili osobito pozitivni te se pozvalo na ulaganje većih napora (13). EGSO je u više navrata iznio prijedloge za poboljšanje učinkovitosti politika za MSP-ove. (14). Danas sve politike EU-a utječu na MSP-ove i stoga je potrebno oblikovati istinsku horizontalnu, vidljivu, koordiniranu i dosljednu politiku za ta poduzeća i provesti je na učinkovit i djelotvoran način (15).

2.4.

U okviru politika za MSP-ove različite potrebe različitih kategorija MSP-ova ne uzimaju se u obzir. Kako bi se povećala učinkovitost oblikovanja i provedbe tih politika, potrebno je uložiti znatne napore na terenu u cilju boljeg razlikovanja subjekata kojima su namijenjene te u svrhu ciljanog usmjeravanja rješenja koja se nude i njihove prilagodbe specifičnim potrebama tih poduzeća. Kriteriji segmentacije mogli bi se zasnivati ne samo na veličini (primjerice, u općenitim crtama, što je poduzeće manje, pristup financiranju sve je teži, a potreba za savjetovanjem, coachingom i mentorstvom sve veća), već i na geografskom položaju (gradovi za razliku od gradića i udaljenih ruralnih područja), fazi životnog ciklusa (novoosnovana poduzeća, rastuća poduzeća), sektoru (industrija, trgovina, poljoprivreda, turizam itd.) itd.

2.5.

Opsežne pripremne aktivnosti u pogledu revidiranja Akta o malom poduzetništvu već su provedene. Programom REFIT u zakonodavni se okvir EU-a nastoje uvesti prijeko potrebna poboljšanja i smanjiti administrativne prepreke. Tijekom godina broj zakonodavnih akata EU-a koji su na snazi porastao je na 19 875 (16). Od toga 1 527 dokumenata sadržava odredbe u pogledu MSP-ova, većinom o temama kao što su: državne potpore (343), tržišno natjecanje (293), unutarnje tržište (217), istraživanje i tehnološki razvoj (133) te proračun (117).

2.6.

Nedavne studije EGSO-a pokazuju da, unatoč brojnim pokrenutim inicijativama, politike EU-a za MSP-ove treba uvelike revidirati kako bi se unijela raznolikost u mjere potpore, pojednostavila primjenjiva pravila i optimizirala komunikacija i suradnja s MSP-ovima i organizacijama MSP-ova kako bi se na učinkovit način uzela u obzir raznolikost MSP-ova i njihove različite potrebe. Sve je veća uloga regija i teritorijalnih područja u provedbi politika i zakonodavstva EU-a, posebice kad utječu na mala i srednja poduzeća (17).

3.1.

MSP-ovi se suočavaju s raznim sve ozbiljnijim izazovima kao što su:

3.2.

MSP-ovi su vrlo heterogena i raznolika skupina. Može ih se razlikovati na temelju veličine, faze životnog ciklusa, geografskog položaja, vrste vlasništva, sektora djelatnosti itd., a potrebe za potporom poprilično su raznolike ovisno o podsegmentu kojem određeno poduzeće pripada. Posebnu skupinu koja zahtijeva poseban tretman čine „monopoduzetnici” (gotovo 50 % svih MSP-ova), koji su gotovo isključeni iz opsega mjera potpore. Kako bi se toj najranjivijoj skupini MSP-ova pomoglo da se natječu i razvijaju, treba na odgovarajući način riješiti i problem lažnog samozapošljavanja.

3.3.

U tim bi okolnostima oblikovanje politika promicanja samo na temelju veličine poduzeća kojima se pruža potpora moglo biti zastarjelo i preširoko usmjereno te bi se time mogle zanemariti različite potrebe različitih skupina MSP-ova. EGSO je u svojim mišljenjima neprestano naglašavao potrebu za bolje usmjerenim i preciznije definiranim politikama promicanja MSP-ova u Europi (18) te potrebu za revidiranjem definicije MSP-ova kako bi bolje odražavala raznolikost MSP-ova i razlike među državama članicama (19). EGSO poziva EK da pokrene savjetovanje o definiciji MSP-ova. To bi trebalo obuhvatiti procjenu načina na koji se definicija primjenjuje u provedbi mjera politike za mikro, mala i srednja poduzeća.

3.4.1.

Instrumenti potpore MSP-ovima moraju se ocijeniti na temelju stvarnog učinka koji imaju na poboljšanje položaja MSP-ova i u pogledu toga ispunjavaju li posebice načela utvrđena u Aktu o malom poduzetništvu. EGSO uviđa potrebu za kvalitativnom i detaljnom procjenom djelotvornosti i učinkovitosti ulaganja sredstava EU-a, kao i potrebu za većim naporima država članica u provedbi načela „počnimo od malih” i „samo jednom” na nacionalnoj i regionalnoj razini, što bi trebalo biti obvezujuće na svim razinama (20).

3.4.2.

Načelo „počnimo od malih” i načela Akta o malom poduzetništvu nisu izričito navedena u Junckerovu planu. U određenoj su mjeri primjetna u programima Obzor 2020. i COSME, no u praksi bi ih trebalo bolje primjenjivati. EGSO poziva tvorce politika EU-a da razmotre načela Akta o malom poduzetništvu u svim zakonodavnim tekstovima EU-a koji bi mogli imati izravan ili neizravan učinak na MSP-ove.

3.4.3.

Troškovi kredita te troškovi izgradnje i iznajmljivanja proteklih su se godina uslijed krize smanjili. To, zajedno s nekoliko novih ciljanih instrumenata, stvara dobre prilike za novoosnovana poduzeća, ali faza razvoja poduzeća i dalje nema dovoljnu potporu. U tom pogledu EGSO pozdravlja novu inicijativu Europske komisije koja se bavi tim problemom (21).

3.4.4.

Zajmovi banaka i dalje su glavni izvor financiranja za MSP-ove, no pristup bankovnom financiranju za mnoge MSP-ove i dalje nije lak zbog slabe bilance banaka, činjenice da neke zemlje ne primjenjuju monetarnu politiku ESB-a i relativno velikih prepreka koje predstavljaju uvjeti u pogledu jamstva. Sve je važnije tržišno financiranje preko privatnih kapitalnih sredstava, poduzetničkog kapitala, izdavanja obveznica te vlasničkih instrumenata u okviru specijaliziranih segmenata tržišta i masovnog financiranja putem interneta, no većina MSP-ova i dalje nije spremna za iskorištavanje tih prilika (22). Da bi ih mogli istražiti, trebaju odgovarajuće smjernice u vezi s vremenskim rokovima, detaljne informacije i podršku. Prema istraživanju EGSO-a, izrazito velik udio MSP-ova nije svjestan prilika za potporu preko bespovratnih sredstava iz ESIF-a ni mogućnosti financiranja preko investicijskog fonda koji se financira sredstvima EU-a.

3.4.5.

Nasumice provedeno istraživanje pokazuje da usmjerenost i prioriteti instrumenata za potporu ne odgovaraju uvijek prioritetnim potrebama MSP-ova (23), a jedan od uzroka je neuvažavanje bitnih razlika koje i dalje postoje među državama članicama. Primjerice, pristup novim tržištima kao najveći izazov za MSP-ove uglavnom navode poduzeća iz južne Europe, dok većinu potpore za poboljšanje pristupa tržištima, uključujući međunarodna, dobivaju poduzeća iz sjeverne Europe. To je očit dokaz da se potrebe MSP-ova bitno razlikuju na nacionalnoj razini, zbog čega se nameće pitanje trebaju li se detaljnije razraditi paneuropski instrumenti. To je stajalište u cijelosti potvrđeno i u Godišnjem izvješću o europskim MSP-ovima za 2014./2015. (24), prema kojemu je najniže rezultate ostvarila skupina zemalja uglavnom iz južne Europe. Razina uspješnosti projekata u tim je zemljama izrazito niska, među ostalim i u dijelu programa Obzor 2020. koji se odnosi na MSP-ove (25).

3.4.6.

Visoka očekivanja u pogledu uloge „izaslanika za MSP-ove” dosad, nažalost, nisu opravdana. Malobrojni predstavnici MSP-ova znaju tko u njihovoj zemlji obnaša tu dužnost. Većina MSP-ova navodi da „izaslanik za MSP-ove” ima samo protokolarnu i ceremonijalnu ulogu koja nema veze sa stvarnim mjerama za promicanje MSP-ova. Glavni je cilj te mreže služiti kao poveznica između Europske komisije i nacionalnih tijela te učinkovito promicati interese MSP-ova unutar nacionalnih tijela i u nacionalnom zakonodavstvu, no MSP-ovi očekuju i konkretne savjete i informacije o politikama EU-a, u suradnji s organizacijama MSP-ova.

3.4.7.

Promicanje poduzetništva povezano je s uspostavljanjem odgovarajućih uvjeta za povećanje udjela novoosnovanih i novih poduzeća koja opstaju i uspijevaju, za pružanje pomoći novim poduzećima kako bi poboljšala konkurentnost i kako bi mogla brže i učinkovitije rasti te za unapređenje postupaka u slučaju insolventnosti kao i za razvoj i jačanje prijenosa poslovanja. (26) Iako se već mnogo učinilo u pogledu jednostavnije registracijske tehnologije i postupka u EU-u, potrebni su daljnji napori kako bi se postigao drugi i treći cilj. Procjenjuje se da se najlošiji rezultati u svim državama članicama ostvaruju u pogledu načela „druge prilike”, a čak i Komisija ne dodjeljuje ugovore poduzetnicima koji su otišli u stečaj.

3.4.8.

Osim toga, sami postupci likvidacije (u slučajevima insolventnosti i dobrovoljne likvidacije), kao i restrukturiranja i nasljeđivanja u mnogim su zemljama složeni. EGSO naglašava da je stečajno pravo potrebno pojednostaviti i uskladiti (27).

3.4.9.

Javno savjetovanje i nedavne studije EGSO-a pružili su također važan uvid u ključne izazove s kojima se europski MSP-ovi suočavaju na svim glavnim prioritetnim područjima, a ti su izazovi sljedeći:

—

broj inicijativa u vezi s izuzećem ili pojednostavljenjem za MSP-ove u okviru programa REFIT ograničen je,

—

pitanje zastarjele definicije MSP-ova i dalje nije riješeno,

—

države članice djelomično i nejednako primjenjuju test utjecaja zakonodavstva na MSP-ove s obzirom na to da on i dalje nije obvezan,

—

javna savjetovanja o procjenama učinka i planovima otežavaju birokratski institucijski pristup i činjenica da ti dokumenti nisu dostupni na svim jezicima EU-a,

—

svi MSP-ovi ističu korupciju i neučinkovitu državnu upravu kao probleme s izrazito nepovoljnim učinkom na njihovo poslovanje,

—

zbog kašnjenja javne uprave i velikih klijenata u plaćanju u nekim se državama članicama nastavlja nepovoljan trend unatoč uvođenju strožih uvjeta u reviziji Direktive o kašnjenju u plaćanju (28).

—

poduzetništvo se i dalje ne uvodi dosljedno u većini nacionalnih obrazovnih sustava država članica,

—

izobrazba nastavnika u području poduzetništva i dalje je sporadična i uglavnom se provodi u vezi s pojedinačnim projektima te u tom području ima jako malo transeuropskih inicijativa (29),

—

programi za mlade usmjereni na poduzetništvo uspješni su, no postoji opasnost da se udalje od osnovnih ciljeva, odnosno promicanja poduzetništva,

—

učinak promotivnih kampanja kao što je Europski tjedan MSP-ova nije dovoljno snažan da sudionici ozbiljno razmisle o bavljenju poduzetništvom,

—

troškovi osnivanja poduzeća i dalje su triput veći od utvrđenih parametara.

—

jedinstveno tržište još nije dovršeno, što otežava pristup MSP-ova tržištima, među ostalim i tržištu za prekogranično pružanje usluga,

—

složeni administrativni postupci i visoki troškovi dostave za izvoz/uvoz,

—

programi potpore MSP-ovima u području internacionalizacije nisu prilagodljivi,

—

standardi i prava intelektualnog vlasništva mnogim su MSP-ovima i dalje neprivlačni jer nisu dobro upućeni u njihove prednosti, dok su troškovi visoki, a pravila previše složena.

—

bankovni zajmovi uobičajen su model financiranja, koje slijede, u mnogo manjem broju, bespovratna sredstva, a podržavaju financijski instrumenti,

—

bespovratna sredstva nisu utemeljena na tržištu ni prilagođena posebnim podskupinama MSP-ova, a njihova strateška usmjerenost rijetko zadovoljava potrebe MSP-ova,

—

financijski instrumenti prilagođeniji su neposrednim potrebama MSP-ova za obrtnim kapitalom. Nažalost, vrlo malen udio MSP-ova o njima je dobro informiran, prilagođen pristup njihovoj primjeni i dalje je rijedak, njihovo osiguravanje uvelike ovisi o učinkovitoj suradnji financijskih institucija, posrednika i krajnjih korisnika. a ne postoji ni dovoljno podataka ni analiza o njihovu stvarnom učinku, potrebne su veća komplementarnost i sinergija između postojećih instrumenata i aktera na regionalnoj, nacionalnoj i nadnacionalnoj razini, uključujući promicanje učinkovitijih financijskih instrumenata poput protujamstava,

—

unatoč znatnom napretku postignutom u osiguravanju inovativnih nekreditnih kanala financiranja poput privatnog vlasničkog kapitala, poduzetničkog kapitala itd., ti su kanali i dalje relativno nerazvijeni u većini država članica (30),

—

znatan dio MSP-ova boji se prijaviti za financijske instrumente europskih programa jer „im se čini da je dobivanje financijskih sredstava prekomplicirano”.

—

iako su u okviru programa Obzor 2020. MSP-ovima namijenjena posebna sredstva, time se ne mogu riješiti svi problemi tih poduzeća u vezi s pristupom rizičnom financiranju za inovacije, a broj projekata iz najnovijih država članica nažalost je nizak,

—

među MSP-ovima i dalje vlada manjak interesa za taj program zbog zahtjevnih i nepoštenih pravila o prihvatljivosti i primjeni,

—

postojeća pravila mogla bi odvratiti MSP-ove od pridruživanja održivim konzorcijima za provedbu inovativnih projekata,

—

trošak prijave MSP-ova za dobrovoljne alate Europske komisije (31) i dalje je relativno visok i stoga se njima može koristiti samo ograničen broj poduzeća.

—

dostupne informacije i dalje nemaju očekivanu kvalitetu,

—

struktura, sadržaj i izrada nisu osobito prilagođeni korisnicima,

—

pristup pružanju informacija često je birokratski,

—

česte su jezične prepreke s obzirom na to da su informacije većinom dostupne samo na engleskom jeziku.

3.5.1.

Da bi politike za promicanje MSP-ova bile dosljedne, moraju uzimati u obzir raznolikost MSP-ova prikupljanjem mikropodataka i analiza na mikroekonomskoj razini. To je jedini način za bolje razumijevanje različitih potreba MSP-ova koje odgovaraju njihovim specifičnim obilježjima.

3.5.2.

Europska bankovna tržišta i tržišta kapitala trenutačno su rascjepkana. Projekt stvaranja unije tržišta kapitala (CMU), koji je pokrenut radi rješavanja tog pitanja, može se ostvariti samo ako bude u skladu s drugim politikama potpore MSP-ovima. Nedovoljno poznavanje i razumijevanje različitih financijskih instrumenata među velikim brojem MSP-ova ograničilo bi razvoj unije tržišta kapitala. Stoga potpora MSP-ovima treba uključivati dugoročan i održiv pristup financiranju te jačanje razumijevanja različitih instrumenata, mogućnosti za komplementarnost te prednosti i rizika različitih instrumenata.

3.5.3.

Odnose između vlasnika, uprave i zaposlenika u MSP-ovima u većini slučajeva obilježava veća bliskost nego u velikim poduzećima pa socijalni dijalog stoga donosi korist svima jer se uz pomoć njega postavljaju temelji za predanu i angažiranu radnu snagu na visokokvalitetnim radnim mjestima. Kako bi svi dionici mogli imati koristi od te situacije i kako bi se unaprijedila akumulacija socijalnog kapitala unutar MSP-ova, sustavno se mora pružati potpora tim poduzećima kako bi ih se osvijestilo o važnosti socijalnog dijaloga, zdravlja i sigurnosti, radnih uvjeta, inovativnih oblika organizacije rada, učenja kroz rad i razvoja vještina. U tim je nastojanjima uloga socijalnih partnera i nevladinih organizacija nezaobilazna.

—

izbjegavati prekomjernu regulaciju pri prenošenju zakonodavstva osiguravanjem jasnijih prijevoda zakonodavstva EU-a, uspostavom sustava za rješavanje sporova i razjašnjavanje pogrešnog tumačenja tih tekstova te sastavljanjem „napomena za MSP-ove” i vodiča u kojima se ukratko izlažu i objašnjavaju važne informacije za MSP-ove,

—

uvesti obvezu provođenja testa utjecaja zakonodavstva na MSP-ove u vezi s novim zakonodavnim prijedlozima i zajamčiti njegovu učinkovitu primjenu u svim državama članicama te sustavno u svim službama EK-a (32),

—

na strukturiran način osigurati veću uključenost MSP-ova i njihovih organizacija u procjene učinka novih zakonodavnih akata tako da se pojednostavi njihov oblik i sadržaj te omogući dostupnost informacija na svim jezicima EU-a, kao i procijeniti učinak na različite skupine MSP-ova,

—

provoditi redovne i iscrpne provjere prikladnosti zakonodavstva EU-a u vezi s politikama EU-a,

—

učinkovitije (obavezno) uključiti nacionalne i regionalne organizacije MSP-ova kao partnere u međuinstitucijske rasprave o novom zakonodavstvu u području MSP-ova,

—

osigurati učinkovito praćenje rezultata u okviru programa REFIT u pogledu smanjivanja opterećenja za MSP-ove.

—

podržavati djelovanje europskih, nacionalnih i regionalnih organizacija MSP-ova u pogledu informiranja, osposobljavanja i obuke/mentorstva za poduzeća,

—

nadograditi postojeće alate u cilju jačanja poduzetničkog duha među mladima te osigurati da programi potpore ostanu usmjereni na razvoj ključnih poduzetničkih vještina,

—

uvesti poduzetništvo kao dio kurikuluma na svim razinama obrazovanja (33),

—

dodatno pojednostaviti i smanjiti trošak postupka osnivanja poduzeća, olakšati pristup financiranju i motivirati više ljudi da razviju svoje poduzetničke inicijative,

—

osigurati jednostavan i brz prijenos poslovanja, postupke likvidacije i mogućnosti pružanja druge prilike.

—

optimizirati funkcioniranje jedinstvenog tržišta kako bi se izbjegla prekomjerna regulacija pri prenošenju zakonodavstva, neprimjenjivanje propisa i druge prakse država članica koje narušavaju konkurentnost, bez ograničavanja prava radnika i potrošača,

—

pojačati vidljivost postojećih mreža za potporu internacionalizaciji boljom suradnjom s organizacijama MSP-ova na nacionalnoj i regionalnoj razini,

—

osigurati alate kojima se MSP-ovima pomaže da sudjeluju na izložbama, konvencijama i sajmovima u inozemstvu,

—

poticati osnivanje regionalnih i nacionalnih sektorskih klastera MSP-ova s potvrdom o jamstvu kvalitete,

—

dodatno smanjiti troškove u vezi s normama i pravima intelektualnog vlasništva za MSP-ove i promicati njihove prednosti u pogledu konkurentnosti.

—

svesti formalnosti, praćenje i nadzor na apsolutno nužan minimum – obvezna provedba načela „samo jednom”, uporaba elektroničkih obrazaca, pojednostavljivanje primjene potpore „de minimis”,

—

izraditi programe za MSP-ove zasnovane na bespovratnim sredstvima koji se temelje na pomnoj procjeni potreba, izbjegavati štetne prakse provođenja projekata samo radi primanja bespovratnih sredstava, bez ikakve strategije razvoja poslovanja,

—

ojačati suradnju EIF-a, financijskih posrednika i organizacija MSP-ova kako bi se izradili iznimno učinkoviti financijski instrumenti koji će zadovoljiti potrebe MSP-ova za radnim kapitalom, zajmovima i jamstvima te osigurati procjenu učinka uz pomoć kvantitativnih pokazatelja,

—

izraditi cjelovit i raznolik portfelj prilagođenih i inovativnih mjera potpore kojima bi se uspješno obuhvatila heterogena skupina MSP-ova (34),

—

pružiti potporu MSP-ovima koji su spremni izdati obveznice i vlasničke instrumente u okviru specijaliziranih segmenata tržišta,

—

namijeniti dovoljno sredstava za instrument kreditnog jamstva programa COSME kako bi se ostvarili njegovi ciljevi, uzimajući u obzir financijski utjecaj Brexita,

—

razmotriti načine za jačanje inovativnih nekreditnih kanala financiranja kao što su privatni vlasnički kapital, poduzetnički kapital, poslovni anđeli i masovno financiranje putem interneta, uz učinkovito korištenje potpore jamstvenih institucija.

—

osigurati alate koji MSP-ovima omogućuju bolji pristup poduzetničkom kapitalu za uvođenje inovacija,

—

podupirati suradnju između MSP-ova i istraživačkih i obrazovnih institucija te olakšati razmjenu informacija između njih,

—

stvarati povoljne uvjete za uspostavu održivih konzorcija u kojima ključnu ulogu imaju MSP-ovi i njihove inovativne ideje usmjerene na tržište,

—

podržavati konkurentnost MSP-ova putem coachinga/mentorstva kako bi se osigurali izgradnja kapaciteta i tehnička pomoć, širile najbolje prakse i podržala suradnja između organizacija MSP-ova.

—

promicati europske, nacionalne i regionalne organizacije MSP-ova kao najvažniju „središnju točku” uvođenjem strategija za izgradnju njihovih kapaciteta i provedbom načela višerazinskog upravljanja s više čimbenika na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te njegovom primjenom u zakonodavnom postupku,

—

razmotriti stvaranje jedinstvenog portala koji bi objedinjavao sve inicijative potpore MSP-ovima i koji bi bio pregledan i jednostavan za korištenje – uz bogat e-sadržaj, ograničeno preusmjeravanje i razumljiv jezik.

—

prilagoditi sustave strukovnog osposobljavanja zahtjevima tržišta rada; uspostaviti sustave za praćenje i predviđanje potreba tržišta rada,

—

povećati potporu državama članicama namijenjenu lakšem uključivanju MSP-ova u programe naukovanja,

—

podupirati kratkoročne programe osposobljavanja; poticati suradnju udruženja poslodavaca i obrazovnih ustanova.