24.2.2016   

HR

Službeni list Europske unije

C 71/42

Izvjestitelj:

Petru Sorin DANDEA

Suizvjestitelj:

Paulo BARROS VALE

1.1.

Tijekom posljednjih godina borba protiv agresivnog poreznog planiranja bila je jedna od glavnih briga država članica, ali i Europske komisije. Akcijski program za uspostavu sustava pravednog i učinkovitog oporezivanja poduzeća koji je predstavila Komisija važan je korak u naporima poduzetima u svrhu ispravljanja te štetne pojave. EGSO pozdravlja predstavljanje ovog programa i izražava svoju podršku Komisiji u njezinoj borbi protiv situacije koja doprinosi eroziji poreznih osnovica država članica i potiče nepošteno tržišno natjecanje.

1.2.

Kao što je prethodno utvrdio (1), EGSO podupire uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) koja bi bila obavezna za transnacionalna poduzeća. Neobavezna zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit ne bi bila u tolikoj mjeri učinkovita jer bi je poduzeća koja sudjeluju u premještanju dobiti radi plaćanja manjih poreza odbila uvesti.

1.3.

EGSO se zalaže za to da države članice i Komisija razmotre proširenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit na sva poduzeća u budućnosti kako bi se izbjeglo postojanje dvaju različitih poreznih sustava. Prije proširivanja CCCTB-a na sva poduzeća potrebno je provesti temeljitu procjenu učinka, posebice u pogledu učinka ovog sustava na mikro i mala poduzeća koja posluju na lokalnoj razini.

1.4.

EGSO preporučuje Komisiji da prilikom izrade nacrta direktive pripazi na jasnoću definicija i pojmova kojima će se odrediti zajednička porezna osnovica. Jasne definicije zaista će biti ključni preduvjet za jamčenje kvalitete postupka prijenosa i sprečavanje ozbiljnih nepodudarnosti na razini država članica, a kojima bi se učinkovitost zakonodavstva mogla ozbiljno smanjiti.

1.5.

EGSO procjenjuje da mehanizam olakšica za prekogranične gubitke koji bi Komisija željela uvesti prije uvođenja konsolidacije ne bi trebao utjecati na pravo država članica da oporezuju dobiti od aktivnosti koje su obavljene na njihovu teritoriju.

1.6.

EGSO izražava zadovoljstvo time što je Komisija u dodatku Komunikacije objavila popis nekooperativnih poreznih vlasti. Osim toga podsjeća na prijedlog koji je iznio u svojim prethodnim mišljenjima, odnosno da bi se u zakonodavstvu EU-a trebale predvidjeti kazne za poduzeća koja će svojim poslovanjem i dalje upravljati iz poreznih oaza, izbjegavajući na taj način plaćanje obveznih poreza u poreznom sustavu država članica u kojima posluju.

1.7.

EGSO preporučuje da, nakon usvajanja direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit i uvođenja mehanizma konsolidacije, Komisija napravi analizu učinka novih propisa. Ako analiza pokaže da se premještanje dobiti u države članice s nižim poreznim stopama nije smanjilo, EGSO predlaže usvajanje ciljanih dopunskih mjera.

1.8.

U okviru revizije mandata Platforme za dobro porezno upravljanje, EGSO preporučuje Komisiji da također razmotri uvrštavanje predstavnika europskih socijalnih partnera među članove Platforme. Oni bi mogli dati važan doprinos njezinu radu.

2.1.

Europska komisija objavila je komunikaciju (2)17. lipnja 2015. i u njoj je predstavila akcijski plan za provedbu učinkovitog i pravednog sustava oporezivanja poduzeća unutar Europske unije. Taj je sustav nastavak mjera za poreznu transparentnost koje je Europska komisija predstavila u ožujku, a koji je također sadržavao nacrt direktive o automatskoj i obaveznoj razmjeni informacija o prethodnim poreznim mišljenjima.

2.2.

Planom se utvrđuju sljedeća četiri cilja kojima se nastoji promicati novi pristup oporezivanju poduzeća u EU-u: ponovno uspostavljanje povezanosti između oporezivanja i mjesta obavljanja gospodarske aktivnosti, omogućavanje državama članicama da točno vrednuju aktivnosti poduzeća u svojoj nadležnosti, stvaranje konkurentnog i za rast poticajnog sustava oporezivanja dobiti poduzeća u EU-u kojima bi se, u skladu s preporukama europskog semestra, povećala otpornost poduzeća i, napokon, zaštita jedinstvenog tržišta i osiguravanje energičnog pristupa EU-a vanjskim pitanjima oporezivanja poduzeća, uključujući mjere za provedbu OECD-ova projekta BEPS za borbu protiv erozije porezne osnovice i premještanja dobiti.

2.3.

U akcijskom planu predstavljen je niz mjera za lakše ostvarivanje ciljeva. To su uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB), osiguravanje efektivnog oporezivanja na mjestu ostvarenja dobiti, dodatne mjere za poboljšanje poreznog okruženja za poduzeća, daljnji koraci prema većoj poreznoj transparentnosti te kvalitetnije iskorištavanje koordinacijskih instrumenata EU-a u poreznim pitanjima.

2.4.

Komisija također želi riješiti pitanje poreznih olakšica koje se u državama članicama odobravaju za patente. Namjerava osigurati da se njima ne narušava unutarnje tržište te će također spomenute države članice usmjeravati prema novom pristupu. Ako ustanovi da države članice taj novi pristup sustavno ne primjenjuju, uvest će obvezujuće zakonske mjere.

2.5.

Komisija nastavlja suradnju s drugim međunarodnim partnerima i ustraje na važnosti provedbe OECD-ova akcijskog plana BEPS kojim bi se trebali stvoriti isti uvjeti oporezivanja za multinacionalna poduzeća, uključujući i u zemljama u razvoju.

3.1.

Planom Komisije nastoji se suzbiti štetna pojava premještanja dobiti koje prakticiraju poduzeća koja obavljaju transnacionalne djelatnosti i koja svoje dobiti premještaju u zemlje ili teritorijalne jedinice s veoma niskim ili nepostojećim poreznim stopama, pri čemu doprinose eroziji porezne osnovice država članica, primoravajući ih da povisuju ostale poreze ili davanja, što vodi do povećanja poreznog opterećenja poreznih obveznika koji uredno plaćaju poreze, bez obzira je li riječ o fizičkim osobama ili MSP-ovima. EGSO pozdravlja predstavljanje akcijskog plana i izražava podršku Komisiji u njezinoj borbi protiv ove pojave.

3.2.

Najvažniji prijedlog koji je dala Komisija u planu jest uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit (CCCTB) koja bi bila obavezna. U prijedlogu direktive koji je podnijela 2011. predlagalo se da zajednička konsolidirana osnovica poreza na dobit bude neobavezna. Tada je EGSO objavio mišljenje koje je sadržavalo niz važnih prijedloga o CCCTB-u (3), a koje i danas zastupa.

3.3.

Komisija smatra da je potrebno učiniti CCCTB obveznim jer transnacionalna poduzeća koja prakticiraju agresivno porezno planiranje neobavezni CCCTB ne bi uvela. EGSO izražava svoje slaganje s prijedlogom o uvođenju obveznog CCCTB-a i preporučuje Komisiji da prouči mogućnost njegove primjene na sva poduzeća u budućnosti kako bi se izbjeglo da države članice koriste dvije različite porezne osnovice.

3.4.

Uzimajući u obzir savjetovanja s državama članicama, Komisija predlaže da se najprije razmotri stvaranje zajedničke porezne osnovice, a da se konsolidacija predvidi tek u kasnijoj fazi. S obzirom na to da se agresivnim poreznim planiranjem ozbiljno narušava tržišno natjecanje na čitavom jedinstvenom tržištu i da se uzrokuju znatni gubici u prihodima država članica, EGSO preporučuje da se ubrza vremenski raspored provedbe.

3.5.

Prijedlog direktive trebao bi se podnijeti sljedeće godine. EGSO preporučuje Komisiji da prilikom izrade nacrta direktive pripazi na jasnoću definicija i pojmova kojima će se odrediti zajednička porezna osnovica. Jasne definicije zaista će biti ključni preduvjet za jamčenje kvalitete postupka prijenosa i sprečavanje ozbiljnih nepodudarnosti na razini država članica, a kojima bi se učinkovitost zakonodavstva mogla ozbiljno smanjiti.

3.6.

Komisija predlaže da se u prijedlog direktive uključi mehanizam olakšica za prekogranične gubitke koji bi trebalo provoditi do uvođenja konsolidacije u kasnijoj fazi. S obzirom na to da konsolidacija predstavlja glavnu gospodarsku prednost CCCTB-a, bilo bi je bolje uvesti na samom početku. Međutim, uzimajući u obzir teškoće pri sklapanju političkog sporazuma o tom pitanju, EGSO podupire predloženi mehanizam. Uzimajući u obzir zahtjeve Europskog parlamenta, ali i država članica, da se dobit oporezuje na mjestu gdje je i ostvarena, EGSO smatra da mehanizam olakšica ne bi trebao utjecati na pravo spomenutih država članica da oporezuju dobit koja je ostvarena obavljanjem neke aktivnosti na njihovu teritoriju.

3.7.

Iz analiza koje je provela Komisija proizlazi kako postoje situacije u kojima poduzeća koja obavljaju transnacionalne djelatnosti svoju dobit premještaju u države članice s nižim stopama poreza. Toj praksi pogoduju odredbe korporativnog zakonodavstva koje je na snazi (4). Nastave li poduzeća s tom praksom na jedinstvenom tržištu i nakon uvođenja konsolidacije, EGSO smatra da treba uvesti i odgovarajuće zakonske mjere.

4.1.

Agresivno porezno planiranje koje prakticiraju poduzeća s transnacionalnim poslovanjem u državama članicama uzrokuje proračunske gubitke od više stotina milijardi eura godišnje. EGSO podržava uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit i smatra da bi CCCTB trebao postati opći standard za oporezivanje dobiti u EU-u. Njime bi se omogućilo pojednostavljenje sustava oporezivanja poduzeća i izbjegavanje situacije u kojoj bi države članice na poduzeća s transnacionalnom djelatnošću trebale primijeniti CCCTB, a na ostala poduzeća neki drugi sustav.

4.2.

EGSO preporučuje da, nakon usvajanja direktive o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit i uvođenja mehanizma konsolidacije, Komisija napravi analizu učinka novih propisa. Ako analiza pokaže da se premještanje dobiti u države članice s nižim poreznim stopama nije smanjilo, EGSO također predlaže usvajanje ciljanih zakonskih mjera kojima bi se poduzeća s transnacionalnim djelatnostima odvraćalo od toga da nastave premještati svoju dobit u države članice s nižim poreznim stopama.

4.3.

Komisija predlaže bolju regulaciju pojma „poslovni nastan” poduzeća. Prema mišljenju EGSO-a, oporezivanje dobiti ostvarene obavljanjem neke aktivnosti na teritoriju države članice jedini je način da se poduzećima onemogući da u određenim uvjetima umjetno izbjegavaju plaćanje poreza u toj državi članici. Usvajanjem OECD-ova projekta mogao bi se znatno smanjiti broj situacija u kojima poduzeća uspijevaju izbjeći plaćanje poreza na dobit pozivanjem na odredbe europskog zakonodavstva koje je na snazi.

4.4.

Konsolidacija je operacija uz pomoć koje se mogu objediniti dobici i gubici nekog poduzeća za cjelokupan teritorij EU-a. EGSO priznaje da će konsolidacija biti glavna prednost CCCTB-a u borbi protiv složenih praksi transfernih cijena kojima pribjegavaju poduzeća s transnacionalnim aktivnostima na teritoriju Unije kako bi plaćala manje poreze. Ipak preporučuje Komisiji da vodi računa o zaštiti prava svake države članice da oporezuje dobit ostvarenu obavljanjem djelatnosti poduzeća na njezinu teritoriju.

4.5.

Komunikaciji Komisije priložen je popis država i teritorija koji ne surađuju u poreznim pitanjima. EGSO procjenjuje da je ovdje riječ tek o prvoj fazi borbe protiv nekooperativnih poreznih jurisdikcija koje su također opće poznate pod nazivom porezne oaze. Povrh toga podsjeća na prijedlog koji je iznio u svojim prethodnim mišljenjima (5), a odnosi se na to da bi se u zakonodavstvu EU-a trebale predvidjeti kazne za poduzeća koja će svoje poslovanje nastaviti voditi iz poreznih oaza, izbjegavajući na taj način plaćanje obveznih poreza u poreznom sustavu država članica u kojima obavljaju svoju djelatnost.

4.6.

Komisija prepoznaje važnu ulogu raznih skupina koje su osigurale suradnju država članica na području poreza. To su prije svega Skupina za Kodeks o postupanju pri oporezivanju poslovanja i Platforma za dobro porezno upravljanje. EGSO preporučuje Komisiji i državama članicama da prouče mogućnost uvrštavanja odredbi Kodeksa u europsko zakonodavstvo kako bi postale obvezne.

4.7.

U okviru revizije mandata Platforme za dobro porezno upravljanje, EGSO potiče Komisiju da, osim produžavanja mandata Platforme nakon 2016., također razmotri uvrštavanje predstavnika europskih socijalnih partnera među njezine članove. Oni bi mogli dati važan doprinos njezinu radu.

4.8.

EGSO Komisiji i državama članicama preporučuje da ustraju u svojim naporima u pogledu pojednostavljivanja i usklađivanja postojećeg pravnog okvira, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini. Tim bi se korakom moglo potaknuti ulaganje na europskoj razini, tako da se stvore uvjeti potrebni za održiv rast i otvaranje novih radnih mjesta.