15/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

15/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31987D0600

---

L 371/76

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

14.12.1987.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 14. prosinca 1987.

o aranžmanima Zajednice o ranoj razmjeni informacija u slučaju radiološke opasnosti

(87/600/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 31.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije, podnesen nakon pribavljanja mišljenja skupine osoba koje je imenovao Znanstveni i tehnički odbor,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da članak 2. točka (b) predviđa da Zajednica uspostavi ujednačene standarde sigurnosti kako bi se zaštitilo zdravlje radnika i stanovništva;

budući da je 2. veljače 1959. Vijeće donijelo Direktive o utvrđivanju osnovnih standarda za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti koje su posljedica ionizirajućeg zračenja (3), koje su zadnje izmijenjene Direktivom 80/836/Euratom (4) i Direktivom 84/467/Euratom (5);

budući da članak 45. stavak 5. Direktive 80/836/Euratom već zahtijeva da se susjedne države članice i Komisija žurno, kada to okolnosti zahtijevaju, obavijeste o svakoj nesreći u kojoj je došlo do izloženosti stanovništva;

budući da članci 35. i 36. Ugovora već predviđaju da države članice trebaju uspostaviti objekte potrebne za obavljanje trajnog praćenja razine radioaktivnosti zraka, vode i tla te o tim informacijama obavijestiti Komisiju kako bi ista bila stalno informirana o razinama radioaktivnosti kojima je stanovništvo izloženo;

budući da članak 13. Direktive 80/836/Euratom od država članica zahtijeva da Komisiji redovito šalju rezultate pregleda i procjena iz tog članka;

budući da je nesreća u nuklearnoj elektrani u Černobilu u Sovjetskom Savezu pokazala da Komisija, u slučaju radiološke opasnosti kako bi mogla ispunjavati svoje zadatke, treba odmah dobiti sve relevantne informacije u dogovorenom formatu;

budući da su države članice postigle dvostrane dogovore i da su sve države članice potpisale Konvenciju o ranom obavještavanju o nuklearnoj nesreći Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA);

budući da će ti dogovori Zajednice osigurati da sve države članice budu odmah obaviještene u slučaju radiološke opasnosti kako bi se zajamčilo da se u cijeloj Zajednici primjenjuju jedinstveni standardi zaštite stanovništva, kao što je to utvrđeno u direktivama sastavljenima temeljem glave II. poglavlja III. Ugovora;

budući da postizanje dogovora Zajednice za ranu razmjenu informacija ne utječe na prava i obveze država članica u okviru dvostranih i višestranih ugovora i konvencija;

budući da Zajednica, radi promicanja međunarodne suradnje, sudjeluje u Konvenciji o ranom obavještavanju o nuklearnoj nesreći IAEA-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Ovi se aranžmani primjenjuju na obavješćivanje i pružanje informacija kada država članica odluči poduzeti mjere općeg karaktera kako bi zaštitila stanovništvo u slučaju radiološke opasnosti nakon:

(a)	nesreće na njezinom teritoriju u postrojenjima ili u okviru aktivnosti iz stavka 2. zbog koje se dogodilo ili bi se moglo dogoditi značajno ispuštanje radioaktivnih materijala; ili

(b)	otkrića, na vlastitom području ili izvan njega, visokih razina radioaktivnosti koje bi mogle biti štetne za javno zdravlje u toj državi članici; ili

(c)	nesreća različitih od onih navedenih u (a) u postrojenjima ili u okviru aktivnosti iz stavka 2. zbog kojih se dogodilo ili bi se moglo dogoditi značajno ispuštanje radioaktivnog materijala; ili

(d)	drugih nesreća koje uzrokuju ili bi mogle uzrokovati značajno ispuštanje radioaktivnih materijala.

2.   Postrojenja ili aktivnosti iz stavka 1. točaka (a) i (c) su sljedeće:

(a)	svaki nuklearni reaktor, bez obzira na to gdje se nalazi;

(b)	svako drugo postrojenje nuklearnog gorivnog ciklusa;

(c)	svako postrojenje za postupanje s radioaktivnim otpadom;

(d)	prijevoz i skladištenje nuklearnih goriva i radioaktivnih otpada;

(e)	proizvodnja, uporaba, skladištenje, odlaganje i prijevoz radioizotopa za poljoprivredne, industrijske, medicinske i povezane znanstvene i istraživačke svrhe; i

(f)	uporaba radioizotopa za proizvodnju energije na objektima u svemiru.

Članak 2.

1.   Kada država članica odluči poduzimati mjere iz članka 1.,ona:

(a)	odmah o tim mjerama obavještava Komisiju i one države članice na koje te mjere utječu ili bi mogle utjecati, te navodi razloge zbog kojih ih poduzima;

(b)	odmah pruža Komisiji i onim državama članicama koje su pod utjecajem, ili bi mogle biti pod utjecajem, dostupne informacije koje su važne za smanjivanje eventualnih predviđenih radioloških posljedica u tim državama.

2.   Država članica treba, kada je to moguće, obavijestiti Komisiju i one države članice koje bi mogle biti pod utjecajem da bez odlaganja poduzme mjere iz članka 1.

Članak 3.

1.   Informacije koje treba pružiti temeljem članka 2. stavka 1. točke (b) obuhvaćaju ne ugrožavajući pitanja od nacionalne sigurnosti, ukoliko je to moguće i primjereno, sljedeće:

(a)	prirodu i vrijeme događaja, njegovu točnu lokaciju, te objekt ili aktivnost koja se događa;

(b)	pretpostavljeni ili utvrđeni uzrok i predvidivi razvoj nesreće u vezi s ispuštanjem radioaktivnih materijala;

(c)	opće karakteristike radioaktivnog ispuštanja, uključujući i prirodu, vjerojatni fizički i kemijski oblik, količinu, sastav i stvarnu visinu radioaktivnog ispuštanja;

(d)	informacije o trenutačnim i prognoziranim meteorološkim i hidrološkim uvjetima koje su potrebne radi predviđanja širenja radioaktivnog ispusta;

(e)	rezultate praćenja okoliša;

(f)	rezultate mjerenja prehrambenih proizvoda, stočne hrane i vode za piće;

(g)	poduzete ili planirane mjere zaštite;

(h)	poduzete ili planirane mjere obavještavanja javnosti;

(i)	predviđeno ponašanje radioaktivnog ispusta tijekom vremena.

2.   Informacije treba u odgovarajućim razmacima nadopunjavati daljnjim odgovarajućim informacijama, uključujući razvoj izvanrednog događaja i njegov predvidivi ili stvarni kraj.

3.   Države članice iz članka 1. u skladu s člankom 36. Ugovora nastavljaju u primjerenim vremenskim razmacima obavještavati Komisiju o razinama radioaktivnosti kao što je utvrđeno stavkom 1. točkama (e) i (f).

Članak 4.

Svaka država članica po primitku informacija navedenih u člancima 2. i 3.:

(a)	odmah obavještava Komisiju o poduzetim mjerama i preporukama koje je izdala nakon primitka tih informacija;

(b)	u primjerenim vremenskim razmacima obavještava Komisiju o razinama radioaktivnosti koje su objekti za nadzor izmjerili u prehrambenim proizvodima, stočnoj hrani, vodi za piće i okolišu.

Članak 5.

1.   Nakon što primi informacije iz članaka 2., 3. i 4., Komisija ih, u skladu s člankom 6., odmah šalje nadležnim tijelima svih drugih država članica. Isto tako, Komisija svim državama članicama šalje sve informacije koje dobije o značajnim povećanjima razine radioaktivnosti ili o nuklearnim nesrećama u zemljama koje nisu iz Zajednice, a posebno onima koje se nalaze u blizini Zajednice.

2.   Komisija i nadležna tijela država članica dogovaraju potrebne postupke za slanje informacija iz članaka 1. do 4. te ih ispituju u redovitim razmacima.

3.   Svaka država članica obavještava Komisiju o nadležnim nacionalnim tijelima i odjelima za suradnju koja su zadužena za slanje ili primanje informacija navedenih u člancima 2. do 5. Komisija pak o tome, kao i o podacima o nadležnom odjelu Komisije, obavještava nadležne odjele ostalih država članica.

4.   Odjeli za suradnju i nadležni odjel Komisije dostupni su 24 sata na dan.

Članak 6.

1.   Informacije primljene u skladu s člancima 2., 3. i 4. mogu se koristiti bez ograničenja, osim kada država članica koja ih obavještava pruža te informacije u tajnosti.

2.   Informacije koje Komisija primi, a odnose se na uspostavu Zajedničkog istraživačkog centra, ne smiju biti dostupne ili biti objavljene bez pristanka države članice zemlje domaćina.

Članak 7.

Ova Odluka ne utječe na uzajamna prava i obveze država članica koje proizlaze iz dvostranih ili višestranih sporazuma ili konvencija koje postoje ili se trebaju sklopiti u području obuhvaćenom ovom Odlukom i u skladu s njezinim ciljem i svrhom.

Članak 8.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi se uskladile s ovom Odlukom u roku od tri mjeseca od dana njezine službene objave.

Članak 9.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 318, 30.11.1987.

(2)  SL C 105, 21.4.1987., str. 9.

(3)  SL 11, 20.2.1959., str. 221/59.

(4)  SL L 246, 17.9.1980., str. 1.

(5)  SL L 265, 5.10.1984., str. 4.

---

15/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

6

---

31989L0618

---

L 357/31

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.11.1989.

---

DIREKTIVA VIJEĆA

od 27. studenoga 1989.

o obavješćivanju stanovništva o mjerama zdravstvene zaštite koje treba primijeniti i koracima koje treba poduzeti u slučaju radiološke opasnosti

(89/618/Euratom)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 31.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije, podnesen nakon savjetovanja sa skupinom osoba koje je Znanstveni i tehnički odbor imenovao između znanstvenih stručnjaka u državama članicama, kako je utvrđeno istim člankom,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

budući da članak 2. točka (b) Ugovora predviđa da Zajednica uspostavi ujednačene standarde sigurnosti kako bi se zaštitilo zdravlje radnika i stanovništva;

budući da je 2. veljače 1959. Vijeće donijelo Direktive o utvrđivanju osnovnih standarda za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti koje su posljedica ionizirajućeg zračenja (3), kako su zadnje izmijenjene Direktivom 80/836/Euratom (4) i Direktivom 84/467/Euratom (5);

budući da na temelju članka 24. Direktive 80/836/Euratom sve države članice moraju osigurati da izloženi radnici dobiju odgovarajuće informacije o zaštiti od zračenja;

budući da na temelju članka 45. stavka 4. navedene Direktive svaka država članica mora, u slučaju nesreće, odrediti intervencijske razine i mjere koje trebaju poduzeti nadležna tijela, te potrebno osoblje i opremu kako bi se omogućilo poduzimanje radnji za zaštitu i održavanje zdravlja stanovništva;

budući da se na razini Zajednice informacijama koje su dostupne javnosti trebaju dodati dodatni elementi u odnosu na područja koja su već obuhvaćena člankom 6. stavkom 2. Direktive Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (6) i člankom 8. stavkom 1. Direktive Vijeća 82/501/EEZ od 24. lipnja 1982. o opasnostima teških nesreća kod određenih industrijskih djelatnosti (7), kako je izmijenjena Direktivom 88/610/EEZ (8);

budući da su sve države članice potpisale Konvenciju o ranom obavještavanju o nuklearnoj nesreći Međunarodne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency - IAEA);

budući da Odluka Vijeća 87/600/Euratom od 14. prosinca 1987. o aranžmanima Zajednice o ranoj razmjeni informacija u slučaju radiološke opasnosti (9) zahtijeva od svih država članica koje odluče poduzeti izvanredne mjere radi zaštite stanovništva, bilo kao posljedica nenormalno visokih razina radioaktivnosti u okolišu, ili nakon nesreće u kojoj je došlo ili bi moglo doći do značajnog ispuštanja radioaktivnih materijala, da informiraju Komisiju i države članice koje su zahvaćene ili bi mogle biti zahvaćene o mjerama zaštite koje su poduzele ili planiraju poduzeti, kao i o svim mjerama koje su poduzele ili planiraju poduzeti kako bi obavijestile stanovništvo;

budući da su neke države članice već sklopile dvostrane sporazume o informiranju, koordinaciji i međusobnoj pomoći u slučaju nuklearne nesreće;

budući da je u slučaju nuklearne nesreće u nuklearnom postrojenju države članice potrebno ohrabriti pogođeno stanovništvo da poduzme odgovarajuće radnje kako bi se povećala djelotvornost poduzetih ili planiranih izvanrednih mjera;

budući da skupine stanovništva koje bi mogle biti pogođene radiološkom opasnošću stoga treba unaprijed na odgovarajući način i kontinuirano obavještavati o planiranim mjerama zdravstvene zaštite koje se na njih odnose te o radnjama koje trebaju poduzeti u slučaju radiološke opasnosti; budući da je u tu svrhu na razini Zajednice potrebno izraditi određena zajednička načela i posebne odredbe za obavještavanje tih skupina stanovništva;

budući da je također potrebno izraditi zajednička načela i posebne odredbe za obavještavanje stanovništva koje je stvarno pogođeno stvarnom radiološkom opasnošću;

budući da se prilikom širenja informacija također treba voditi računa o onim skupinama stanovništva koje žive u graničnim područjima;

budući da, osim toga, na nacionalnoj razini treba uložiti nastojanja radi jačanja mjera i praksi obavještavanja stanovništva koje su već na snazi u slučaju radiološke opasnosti,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

GLAVA I.

Ciljevi i definicije

Članak 1.

Namjera je ove Direktive da se na razini Zajednice odrede zajednički ciljevi u pogledu mjera i postupaka za obavještavanje stanovništva u svrhu poboljšanja operativne zdravstvene zaštite u slučaju radiološke opasnosti.

Članak 2.

U smislu ove Direktive, „radiološka opasnost” je svaka situacija:

1.

nakon: (a) nesreće na teritoriju države članice koja uključuje postrojenja ili aktivnosti iz točke 2. zbog koje se dogodilo ili bi se moglo dogoditi značajno ispuštanje radioaktivnih materijala; ili (b) detekcije, na vlastitom teritoriju ili izvan njega, nenormalnih razina radioaktivnosti koje bi mogle biti štetne za javno zdravlje u toj državi članici; ili (c) nesreća različitih od onih navedenih u (a) koja uključuju postrojenja ili aktivnosti iz točke 2. zbog kojih se dogodilo ili bi se moglo dogoditi značajno ispuštanje radioaktivnih materijala; ili (d) drugih nesreća zbog kojih se dogodilo ili bi se moglo dogoditi značajno ispuštanje radioaktivnih materijala;

2.

koja se može pripisati postrojenjima ili aktivnostima iz točke 1.(a) i (c), a to su: (a) svaki nuklearni reaktor, bez obzira na to gdje se nalazi; (b) svako drugo postrojenje nuklearnog gorivnog ciklusa; (c) svako postrojenje za obradu s radioaktivniog otpada; (d) prijevoz i skladištenje nuklearnih goriva i radioaktivnog otpada; (e) proizvodnja, uporaba, skladištenje, odlaganje i prijevoz radioizotopa za poljoprivredne, industrijske, medicinske i povezane znanstvene i istraživačke svrhe; i (f) uporaba radioizotopa za proizvodnju energije u svemirskim vozilima.

Članak 3.

Za potrebe ove Direktive, izraze „značajno ispuštanje radioaktivnog materijala” i „nenormalne razine radioaktivnosti koje bi mogle biti štetne za javno zdravlje” treba razumjeti u smislu da obuhvaćaju situacije u kojima bi dijelovi stanovništva mogli biti izloženi dozama većima od ograničenja doza propisanih direktivama kojima se utvrđuju osnovni standardi sigurnosti u Zajednici u pogledu zaštite od zračenja (10).

Članak 4.

Za potrebe ove Direktive, sljedeći izrazi imaju sljedeća značenja:

(a)	stanovništvo za koje je vjerojatno da će biti pogođeno u slučaju radiološke opasnosti: bilo koja skupina stanovništva za koju su države članice izradile intervencijske planove u slučaju radiološke opasnosti;

(b)	stanovništvo koje je stvarno pogođeno u slučaju radiološke opasnosti: bilo koja skupina stanovništva za koju su poduzete određene mjere zaštite odmah nakon što je došlo do radiološke opasnosti.

GLAVA II.

Prethodno obavješćivanje

Članak 5.

1.   Države članice osiguravaju da stanovništvo za koje je vjerojatno da će biti pogođeno u slučaju radiološke opasnosti dobije informacije o njima namijenjenima mjerama zdravstvene zaštite i o radnjama koje treba poduzeti u slučaju takvog izvanrednog događaja.

2.   Pružene informacije obuhvaćaju barem elemente utvrđene u Prilogu I.

3.   Stanovništvu iz stavka 1. se te informacije pružaju bez podnošenja bilo kakvog zahtjeva.

4.   Države članice ažuriraju informacije i šalju ih u redovitim razmacima te kada dođe do značajnih promjena u opisanim dogovorima. Te su informacije stalno dostupne javnosti.

GLAVA III.

Obavješćivanje u slučaju radiološke opasnosti

Članak 6.

1.   Države članice osiguravaju da kada se radiološka opasnost dogodi, stanovništvo koje je stvarno pogođeno bude bez odgađanja obaviješteno o činjenicama vezanima za izvanredni događaj, mjerama koje treba poduzeti te, ako je to u konkretnom slučaju potrebno, o njima namijenjenim mjerama zdravstvene zaštite.

2.   Pružene informacije obuhvaćaju točke iz Priloga II. koje su važne za vrstu radiološke opasnosti.

GLAVA IV.

Obavješćivanje osoba koje bi mogle biti uključene u organizaciju hitne pomoći u slučaju radiološke opasnosti

Članak 7.

1.   Države članice osiguravaju da sve osobe koje nisu osoblje postrojenja i/ili nisu uključene u aktivnosti definirane u članku 2. stavku 2., ali koje bi mogle biti uključene u organizaciju hitne pomoći u slučaju radiološke opasnosti, dobiju odgovarajuće i redovito ažurirane informacije o riziku koji bi njihova intervencija mogla predstavljati za njihovo zdravlje te o mjerama predostrožnosti koje u takvom slučaju treba poduzeti; te informacije uzimaju u obzir različite vrste radioloških opasnosti koje bi se mogle dogoditi.

2.   Čim se dogodi radiološka opasnost, te se informacije na odgovarajući način dopunjavaju, uzimajući u obzir specifične okolnosti.

GLAVA V.

Provedbeni postupci

Članak 8.

U informacijama iz članaka 5., 6. i 7. se također navode tijela nadležna za provedbu mjera iz tih članaka.

Članak 9.

U svakoj se državi članici određuju postupci za optjecaj informacija iz članaka 5., 6. i 7. kao i osobe kojima su te informacije upućene (fizičke i pravne osobe).

Članak 10.

1.   Komisiju se, ako to ona zahtijeva, obavještava o informacijama iz članka 5., ne dovodeći u pitanje pravo država članica da o tim informacijama obavijesti druge države.

2.   O informacijama koje prenosi država članica temeljem članka 6. obavještava se Komisija, kao i one članice koje su zahvaćene ili bi mogle biti zahvaćene.

3.   U pogledu informacija iz članka 7., Komisiju se, na njezin zahtjev, obavještava o podacima važnima za radiološku opasnost što je prije moguće i ukoliko je to izvedivo.

GLAVA VI.

Završne odredbe

Članak 11.

Ova Direktiva ne utječe na pravo država članica da primijene ili donesu mjere kojima se pružaju dodatne informacije u odnosu na informacije koje se zahtijevaju ovom Direktivom.

Članak 12.

Države članice će donijeti potrebne mjere kako bi se uskladile s ovom Direktivom najkasnije 24 mjeseci nakon njenog donošenja. One će o njima, kao i o svim njihovim daljnjim izmjenama, odmah obavijestiti Komisiju.

Članak 13.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 158, 26.6.1989., str. 403.

(2)  SL C 337, 31.12.1988., str. 67.

(3)  SL 11, 20.2.1959., str. 221/59.

(4)  SL L 246, 17.9.1980., str. 1.

(5)  SL L 265, 5.10.1984., str. 4.

(6)  SL L 175, 5.7.1985., str. 40.

(7)  SL L 230, 5.8.1982., str. 1.

(8)  SL L 336, 7.12.1988., str. 14.

(9)  SL L 371, 30.12.1987., str. 76.

(10)  Vidjeti posebno članak 12. Direktive 80/836/Euratom.

---

PRILOG I.

Prethodno obavješćivanje navedeno u članku 5.

1.	Osnovne činjenice o radioaktivnosti i njezinim učincima na ljudska bića i okoliš.

2.	Različite vrste radioloških opasnosti i njihove posljedice za stanovništvo i okoliš.

3.	Izvanredne mjere predviđene radi uzbunjivanja i zaštite stanovništva te pomoći stanovništvu u slučaju radiološke opasnosti.

4.	Odgovarajuće informacije o radnjama koje stanovništvo treba poduzeti u slučaju radiološke opasnosti.

---

PRILOG II.

Obavješćivanje u slučaju radiološke opasnosti iz članka 6.

1.

Na temelju intervencijskih planova prethodno izrađenih u državama članicama, stanovništvo koje je stvarno pogođeno u slučaju radiološke opasnosti primat će brzo i redovito: (a) informacije o vrsti izvanrednog događaja koji se dogodio te, kada je to moguće, njegove karakteristike (npr. njegov izvor, opseg i vjerojatan razvoj); (b) savjet o zaštiti koja, ovisno o vrsti izvanrednog slučaja, može: — obuhvaćati sljedeće: ograničenja konzumacije određenih prehrambenih proizvoda za koje postoji vjerojatnost da su kontaminirani, jednostavna pravila higijene i dekontaminacije, preporuke da se ostane u zatvorenim prostorijama, distribuciju i uporabu zaštitnih tvari, evakuacijske planove, — po potrebi sadržavati posebna upozorenja za određene skupine stanovništva; (c) obavijesti s preporukama za suradnju te uputama ili zahtjevima nadležnih tijela.

2.

Ako izvanrednom događaju prethodi faza prethodne uzbune, stanovništvo koje bi moglo biti pogođeno u slučaju radiološke opasnosti već tijekom te faze treba primiti informacije i savjete kao što su: — poziv dotičnom stanovništvu da uključi radio ili televiziju, — pripremni savjeti ustanovama koje imaju određenu kolektivnu odgovornost, — preporuke posebno pogođenim profesionalnim skupinama.

3.	Ove se informacije i savjeti dopunjavaju, ako to vrijeme dopusti, podsjetnikom o osnovnim činjenicama o radioaktivnosti i njezinim učincima na ljudska bića i okoliš.

---

15/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

10

---

31991D0448

---

L 239/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.07.1991.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 29. srpnja 1991.

o smjernicama za klasifikaciju iz članka 4. Direktive 90/219/EEZ

(91/448/EEZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 90/219/EEZ od 23. travnja 1990. o korištenju genetski modificiranih mikroorganizama u zatvorenim sustavima (1), a posebno njezin članak 4.,

budući da u smislu ove Direktive genetski modificirane mikroorganizme treba klasificirati u grupe I. i II. primjenom kriterija iz Priloga II. i smjernica za klasifikaciju spomenutih u članku 4. stavku 3.;

budući da prije stupanja na snagu Direktive 90/219/EEZ Komisija treba utvrditi ove smjernice za klasifikaciju;

budući da je Odbor predstavnika država članica dao pozitivno mišljenje u pogledu odredaba ove Odluke u skladu s postupkom predviđenim u članku 21. Direktive 90/219/EEZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Kad se radi klasifikacija genetski modificiranih mikroorganizama u skladu s člankom 4. Direktive 90/219/EEZ, primjenjuju se priložene smjernice za klasifikaciju radi tumačenja Priloga II. Direktive 90/219/EEZ.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 117, 8.5.1990., str. 1.

---

PRILOG

SMJERNICE ZA KLASIFIKACIJU GENETSKI MODIFICIRANIH MIKROORGANIZAMA U GRUPU I. PREMA ČLANKU 4. STAVKU 3. DIREKTIVE 90/129/EEZ

Pri klasifikaciji u grupu I., za daljnje tumačenje Priloga II. Direktive 90/219/EEZ trebaju se koristiti sljedeće smjernice:

A.   Svojstva primateljskih ili roditeljskih organizama:

1.   Nepatogeni

Primateljski ili roditeljski organizmi mogu se klasificirati kao nepatogeni ako ispunjavaju uvjete iz jednog od sljedećih stavaka:

i.	za primateljski ili roditeljski soj treba biti povijesno potvrđeno da je siguran za uporabu u laboratoriju i/ili industriji i da ne djeluje štetno na ljudsko zdravlje i okoliš;

ii.	primateljski ili roditeljski soj ne ispunjava uvjete iz stavka i., ali pripada vrsti za koju postoje mnogobrojni podaci o uporabi u biološkom radu, uključujući i podatke o njezinoj sigurnoj uporabi u laboratoriju i/ili industriji, i koja ne djeluje štetno na ljudsko zdravlje i okoliš;

iii.

ako je primateljski ili roditeljski organizam soj koji ne ispunjava uvjete iz stavka i. i pripada vrsti za koju ne postoje podaci o uporabi u biološkom radu, kao ni o njihovoj sigurnoj uporabi u laboratoriju i/ili industriji, moraju se obaviti odgovarajuća ispitivanja (koja po potrebi uključuju i životinje) kako bi se utvrdila njihova nepatogenost i sigurnost za okoliš;

iv.

ako se koristi neki nevirulentni soj koji pripada inače potvrđenoj patogenoj vrsti, taj soj treba sadržavati što je moguće manje genetskog materijala koji određuje virulenciju, kako ne bi došlo do promjene u patogenosti. Kada se radi o bakterijama, posebno treba paziti na plazmide ili determinante virulencije koji se prenose putem bakteriofaga.

2.   Bez slučajnih agensa

Primateljski ili roditeljski soj/stanični niz ne smije sadržavati poznate biološke kontaminirajuće agense (simbionte, mikoplazmu, viruse, viroide, itd.) koji su potencijalno štetni.

3.   Za primateljski ili roditeljski soj/stanični niz treba postojati niz dokaza o dugotrajnoj sigurnoj uporabi ili u njemu moraju biti ugrađene biološke barijere, koje, bez ometanja optimalnog razvoja u reaktoru ili fermentoru, daju ograničenu sposobnost preživljavanja i reprodukcije bez štetnih posljedica za okoliš (vrijedi samo za operacije tipa B).

B.1.   Svojstva nositelja

1.1.   Nositelj treba biti dobro okarakteriziran.

U tu svrhu treba uzeti u obzir sljedeća svojstva:

1.1.1.   Informacije o sastavu i građi

(a)	Treba se odrediti tip nositelja (virus, plazmid, kozmid, fazmid, transpozibilni element, minikromosom, itd.).

(b)	O sastavnim fragmentima nositelja trebaju biti dostupne sljedeće informacije: i. podrijetlo svakog fragmenta (progenitorski genetski element, soj organizma u kojemu se progenitorski genetski element prirodno javljao); ii. ako su neki fragmenti sintetički, treba se znati njihova funkcija.

(c)	Trebaju biti poznate metode konstrukcije.

1.1.2.   Informacije o strukturi nositelja

(a)	Veličina nositelja mora biti poznata i izražena u osnovnim parovima ili D konfiguraciji.

(b)

Mora se znati funkcija i relativan položaj sljedećeg: i. strukturalnih gena; ii. markerskih gena za selekciju (otpornost na antibiotike, otpornost na teške metale, otpornost na fage, genetski kod za degradaciju ksenobiotika, itd.); iii. regulatornih elemenata; iv. ciljnih mjesta (mjesta nikova, mjesta restriktivne endonukleaze, linkeri itd.); v. transponzibilnih elemenata (uključujući provirusne nizove); vi. gena vezanih za funkciju prenošenja i pokretanja (npr. s obzirom na konjugaciju, transdukciju ili kromosomsku integraciju); vii. replikon/i.

1.2.   Nositelj ne smije sadržavati štetne nizove

Nositelj ne smije sadržavati genski kod za potencijalno štetna ili patogena svojstva (npr. determinante virulencije, toksine itd.) (osim ako za operacije tipa A takvi geni čine bitno obilježje nositelja i ni pod kojim uvjetima ili okolnostima ne rezultiraju u štetnom ili patogenom fenotipu genetski modificiranog mikroorganizma).

1.3.   Veličina nositelja treba biti što je moguće više ograničena na genetske nizove koji su neophodni za obavljanje predviđene funkcije.

1.4.   Nositelj ne smije povećati stabilnost genetski modificiranog mikroorganizma u okolišu (osim ako je to neophodno radi njegove predviđene funkcije).

1.5.   Nositelj treba biti slabo pokretljiv.

1.5.1.   Ako je nositelj plazmid:

i.	raspon njegovih domaćina treba biti ograničen;

ii.	trebaju mu nedostajati prijenosno-pokretački faktori, npr. Tra-, Mob+, za operacije tipa A, ili Tra-, Mob-, za operacije tipa B.

1.5.2.   Ako je nositelj virus, kozmid ili fazmid:

i.	raspon njegovih domaćina treba biti ograničen;

ii.	treba se učiniti nelizogenim kad se koristi kao nositelj za kloniranje (npr. nedostaje mu CI-lamda represor).

1.6.   Nositelj ne smije prenositi markere otpornosti na mikroorganizme za koje nije poznato da ih stječu prirodnim putem (ako bi to moglo ugroziti upotrebu lijeka za kontrolu agensa bolesti).

B.2.   Svojstva koja treba imati umetak

2.1.   Umetak treba biti dobro okarakteriziran.

U tu svrhu treba uzeti u obzir sljedeća svojstva:

2.1.1.   Treba se znati podrijetlo umetka (rod, vrsta, soj).

2.1.2.   Trebaju biti poznate sljedeće informacije o librariji iz koje umetak potječe:

i.	izvor i metoda dobivanja nukleinske kiseline od interesa (cDNA, kromosomski, mitokondrijski, itd.);

ii.	nositelj u kojemu je izgrađena librarija (npr. lamda GT 11, pBR 322, itd.) i mjesto na kojemu je umetnuta DNA;

iii.	metoda korištena za identifikaciju (kolonija, hibridizacija, slabljenje imuniteta);

iv.	soj upotrijebljen za izradu librarije.

2.1.3.   Ako je umetak sintetički, treba utvrditi njegovu predviđenu funkciju.

2.1.4.   Potrebne su sljedeće informacije o strukturi umetka:

i.	informacije o strukturalnim genima, regulatornim elementima;

ii.	veličina umetka;

iii.	mjesta restriktivne endonukleaze koja se nalaze bočno od umetka;

iv.	informacije o transponzibilnim elementima i provirusnim nizovima.

2.2.   Umetak ne smije sadržavati štetne nizove

i.	Funkcija svake genetske jedinice u umetku treba biti definirana (ovo se ne primjenjuje na operacije tipa A).

ii.	Umetak ne smije sadržavati genski kod za potencijalna patogena svojstva (npr. determinante virulencije, toksine, itd.) (osim ako, za operacije tipa A, ovakvi geni čine bitan dio umetka i ni u kojim okolnostima ne rezultiraju u štetnom ili patogenom fenotipu genetski modificiranog mikroorganizma).

2.3.   Veličina umetka mora biti ograničena koliko god je to moguće na genetske nizove neophodne za obavljanje predviđene funkcije.

2.4.   Umetak ne bi smio povećati stabilnost konstrukta u okolišu (osim ako je to neophodno za predviđenu funkciju).

2.5.   Umetak treba biti slabo pokretljiv.

Na primjer, ne bi smio sadržavati transponirajuće ili prenosive provirusne nizove i druge funkcionalne transponirajuće nizove.

C.   Svojstva koja se traže od genetski modificiranog mikroorganizma

1.   Genetski modificirani mikroorganizam treba biti nepatogen.

Ovaj se zahtjev u prihvatljivoj mjeri osigurava ispunjavanjem gore navedenih uvjeta.

(a)	Genetski modificirani mikroorganizmi trebaju biti jednako sigurni (za čovjeka i okoliš) kao i primateljski ili roditeljski sojevi (ovo vrijedi samo za operacije tipa A).

(b)

Genetski modificirani mikroorganizmi trebaju biti jednako sigurni u reaktoru ili fermentoru kao i primateljski ili roditeljski sojevi, ali trebaju imati ograničenu sposobnost preživljavanja i/ili reprodukcije izvan reaktora ili fermentora, bez štetnih posljedica za okoliš (ovo vrijedi samo za operacije tipa B).

D.   Ostali genetski modificirani mikroorganizmi koji bi se mogli uključiti u grupu 1., ako ispune gore navedene uvjete pod točkom C:

1.   Oni koji su u potpunosti sastavljeni od jednog prokariotskog primatelja (uključujući njegove prirođene plazmide i viruse) ili od jednog eukariotskog primatelja (uključujući njegove kloroplate, mitokondrije, plazmide, ali isključujući viruse).

2.   Oni koji se u potpunosti sastoje od genetskih nizova iz različitih vrsta koji razmjenjuju te nizove putem poznatih fizioloških procesa.

---

15/Sv. 002

HR

Službeni list Europske unije

14

---

31992L0043

---

L 206/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.05.1992.

---

DIREKTIVA VIJEĆA 92/43/EEZ

od 21. svibnja 1992.

o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 130.s,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora (3),

budući da očuvanje, zaštita i poboljšanje kvalitete okoliša, uključujući očuvanje prirodnih staništa i divlje faune i flore, čine bitan cilj od općeg interesa kojemu teži Zajednica, kako je navedeno u članku 130.r Ugovora;

budući da politički i akcijski program Europske zajednice za okoliš (od 1987. do 1992.) (4) predviđa mjere u vezi s očuvanjem prirode i prirodnih resursa;

budući da ova Direktiva, čiji je glavni cilj promicanje održavanja biološke raznolikosti, uzimajući u obzir gospodarske, socijalne, kulturne i regionalne zahtjeve, doprinosi općem cilju održivog razvitka; budući da održavanje takve biološke raznolikosti u određenim slučajevima može zahtijevati održavanje ili čak poticanje čovjekove aktivnosti;

budući da se na europskom području država članica prirodna staništa i dalje pogoršavaju i sve je veći broj divljih vrsta koje su ozbiljno ugrožene; budući da ugrožena staništa i vrste čine prirodno nasljeđe Zajednice, a opasnosti koje im prijete često su prekogranične prirode, radi njihovog je očuvanja potrebno poduzeti mjere na razini Zajednice;

budući da, s obzirom na opasnosti koje prijete određenim prirodnim stanišnim tipovima i određenim vrstama, potrebno ih je odrediti kao prioritetne kako bi se omogućila pravodobna provedba mjera za njihovo očuvanje;

budući da je radi osiguranja obnove ili održavanja prirodnih staništa i vrsta od interesa Zajednice u povoljnom stanju očuvanosti potrebno odrediti posebna područja očuvanja, kako bi se prema utvrđenim rokovima stvorila koherentna europska ekološka mreža;

budući da će se sva određena područja, uključujući ona koja su sada svrstana ili se u budućnosti moraju svrstati među područja posebne zaštite u skladu s Direktivom Vijeća 79/409/EEZ od 2. travnja 1979. o očuvanju divljih ptica (5), morati uključiti u koherentnu europsku ekološku mrežu;

budući da je u svakom od određenih područja potrebno provoditi nužne mjere, uzimajući u obzir ciljeve očuvanja kojima se teži;

budući da područja koja se mogu odrediti kao posebna područja očuvanja predlažu države članice, ali se unatoč tome mora utvrditi postupak koji bi omogućio određivanje u izvanrednim slučajevima kad područje ne predlaže država članica, već ga Zajednica smatra bitnim bilo za održavanje bilo za opstanak prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili prioritetne vrste;

budući da se mora izvršiti ocjena prihvatljivosti bilo kakvog plana ili programa koji bi mogao imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja područja koji je određen ili će se odrediti u budućnosti;

budući da je usvajanje mjera kojima se namjerava promicati očuvanje prioritetnih prirodnih staništa i vrsta od interesa Zajednice zajednička odgovornost svih država članica; budući da bi to moglo, međutim, određenim državama članicama predstavljati prekomjerno financijsko opterećenje s obzirom na nejednak razmještaj takvih staništa i vrsta unutar Zajednice s jedne strane i činjenicu da načelo „onečišćivač plaća” može imati samo ograničenu primjenu u posebnom slučaju očuvanja prirode s druge strane;

budući da je stoga dogovoreno da bi se, u ovom iznimnom slučaju, doprinos putem sufinanciranja na razini Zajednice trebao pružiti u granicama sredstava koja su na raspolaganje stavljena odlukama Zajednice;

budući da bi planiranje korištenja zemljišta i razvojna politika trebali potaknuti upravljanje onim obilježjima krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru;

budući da bi se trebao uspostaviti sustav za nadzor stanja očuvanosti prirodnih staništa i vrsta obuhvaćenih ovom Direktivom;

budući da je potreban opći sustav zaštite određenih vrsta flore i faune kako bi se dopunila Direktiva 79/409/EEZ; budući da bi se trebale omogućiti mjere upravljanja određenim vrstama, ako to opravdava njihovo stanje očuvanosti, uključujući zabranu određenih načina hvatanja ili ubijanja, istodobno omogućujući odstupanja pod određenim uvjetima;

budući da će, s ciljem osiguranja praćenja provedbe ove Direktive, Komisija povremeno sastaviti cjelovito izvješće na temelju, među ostalim, informacija koje joj pošalju države članice u vezi primjene nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive;

budući da je unapređenje znanstvenih spoznaja i stručnog znanja bitno za provedbu ove Direktive; budući da je stoga potrebno potaknuti potrebna istraživanja i znanstveni rad;

budući da stručni i znanstveni napredak zahtijevaju mogućnost prilagodbe Priloga; budući da bi se trebao uspostaviti postupak kojim Vijeće može izmijeniti Priloge;

budući da bi se trebao osnovati regulatoran odbor koji bi pomogao Komisiji pri provedbi ove Direktive, a posebno kad se donose odluke u vezi sufinanciranja na razini Zajednice;

budući da bi se trebale predvidjeti dopunske mjere kojima se uređuje reintrodukcija određenih zavičajnih vrsta faune i flore i eventualna introdukcija nezavičajnih vrsta;

budući da su obrazovanje i opće informiranje o ciljevima ove Direktive bitni za osiguranje njezine učinkovite provedbe,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Definicije

Članak 1.

Za potrebe ove Direktive:

(a)	očuvanje znači niz mjera potrebnih za održavanje ili obnovu prirodnih staništa i populacija vrsta divlje faune i flore u povoljnom stanju kako je određeno u točkama (e) i (i);

(b)	prirodna staništa znače kopnena ili vodena područja određena geografskim, abiotičkim i biotičkim svojstvima, bilo potpuno prirodna bilo poluprirodna;

(c)

prirodni stanišni tipovi od interesa Zajednice znače one tipove unutar područja navedenog u članku 2: i. kojima prijeti nestanak unutar njihovog prirodnog areala; ili ii. imaju mali prirodan areal zbog regresije ili im je područje u prirodi ograničeno; ili iii. predstavljaju istaknute primjere tipičnih karakteristika jedne ili više od pet sljedećih biogeografskih regija: alpske, atlantske, kontinentalne, makaronezijske i mediteranske. Ovakvi stanišni tipovi su navedeni ili se mogu navesti u Prilogu I.;

(d)

prioritetni prirodni stanišni tipovi odnose se na prirodne stanišne tipove kojima prijeti nestanak, a prisutni su na području navedenom u članku 2. i za čije je očuvanje Zajednica posebno odgovorna, s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji se nalazi unutar područja navedenog u članku 2.; ovi prioritetni prirodni stanišni tipovi označeni su zvjezdicom (*) u Prilogu I.;

(e)

stanje očuvanosti prirodnog staništa znači zbroj utjecaja koji djeluju na prirodno stanište i njegove tipične vrste koji bi mogli ugroziti njegovu dugoročnu prirodnu rasprostranjenost, strukturu i funkcije kao i dugoročni opstanak njegovih tipičnih vrsta unutar područja navedenog u članku 2. Stanje očuvanosti prirodnog staništa smatra se „povoljnim” kad: — su njegov prirodni areal i područja koja pokriva u tom arealu stabilni ili u porastu, i — postoji specifična struktura i funkcije potrebne za njegovo dugoročno održavanje i vjerojatno će postojati u predvidivoj budućnosti, i — stanje očuvanosti njegovih tipičnih vrsta je povoljno kako je određeno u točki (i);

(f)	stanište vrste znači okoliš određen specifičnim abiotičkim i biotičkim čimbenicima, u kojima vrsta živi u bilo kojoj fazi svoga biološkoga ciklusa;

(g)

vrste od interesa Zajednice odnose se na vrste koje su, unutar područja navedenog u članku 2: i. ugrožene, osim onih vrsta kojima je prirodni areal rubni na tom području i koje nisu ugrožene ili osjetljive u zapadnoj palearktičkoj regiji; ili ii. osjetljive, odnosno smatra se vjerojatnim da će u skoroj budućnosti potpasti pod kategoriju ugroženih vrsta ako uzročni čimbenici nastave djelovati; ili iii. rijetke, odnosno s malim populacijama koje trenutačno nisu ugrožene ili osjetljive, ali rizik za to postoji. Vrste se nalaze u ograničenim geografskim područjima ili su u manjem broju raspršene na širem području; ili iv. endemske i zahtijevaju posebnu pozornost zbog posebne prirode njihovih staništa i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanište i/ili mogućeg utjecaja njihovog iskorištavanja na njihovo stanje očuvanosti. Ovakve vrste su navedene ili se mogu navesti u Prilogu II. i/ili Prilogu IV. ili Prilogu V.;

(h)	prioritetne vrste odnose se na vrste navedene pod točkama (g) i (i) za čije je očuvanje Zajednica posebno odgovorna s obzirom na razmjere njihovog prirodnog areala koji potpada pod područje navedeno u članku 2.; ove su prioritetne vrste označene zvjezdicom (*) u Prilogu II.;

(i)

stanje očuvanosti vrste znači zbroj utjecaja koji djeluju na tu vrstu, a koji bi mogli ugroziti njezinu dugoročnu rasprostranjenost i brojnost populacija unutar područja navedenog u članku 2; Stanje očuvanosti smatra se „povoljnim” kad: — podaci o dinamici populacije određene vrste ukazuju da će se ona dugoročno održati kao vijabilna sastavnica svog prirodnog staništa, i — prirodan areal vrste se ne smanjuje niti je vjerojatno da će se smanjiti u predvidivoj budućnosti, i — postoji, a vjerojatno će i dalje postojati, dovoljno veliko stanište u kojem će se populacije vrste dugoročno održati;

(j)	područje znači geografski određenu površinu čija je granica jasno označena;

(k)

područje od značaja za Zajednicu znači područje koje, u biogeografskoj regiji ili regijama kojima pripada, znatno doprinosi održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnog stanišnog tipa navedenog u Prilogu I. ili neke od vrsta navedenih u Prilogu II. i može također znatno doprinijeti koherentnosti mreže Natura 2000 navedene u članku 3., i/ili znatno doprinosi održavanju biološke raznolikosti unutar dotične biogeografske regije ili regija. Za široko rasprostranjene životinjske vrste, područja od značaja za Zajednicu odgovaraju mjestima unutar prirodnog areala takvih vrsta koja predstavljaju fizičke i biološke čimbenike bitne za njihov život i razmnožavanje;

(l)

posebno područje očuvanja znači područje od značaja za Zajednicu koje su države članice odredile zakonskim, administrativnim i/ili ugovornim aktom, gdje se potrebne mjere očuvanja primjenjuju radi održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i/ili populacija vrsta za koje je to područje određeno;

(m)

primjerak znači bilo koju životinju ili biljku, bilo živu ili mrtvu, koja pripada nekoj od vrsta navedenih u Prilogu IV. i Prilogu V., svaki njezin dio ili derivat, kao i na ostalu robu za koju se čini, na temelju popratnog dokumenta, pakiranja, oznake ili etikete, ili na temelju svih drugih okolnosti, da su dijelovi ili derivati životinja ili biljaka tih vrsta;

(n)	odbor znači odbor osnovan u skladu s člankom 20.

Članak 2.

1.   Cilj ove Direktive je doprinijeti osiguranju biološke raznolikosti putem očuvanja prirodnih staništa i divlje faune i flore na europskom području država članica na koje se Ugovor primjenjuje.

2.   Mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom namijenjene su održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti, prirodnih staništa i vrsta divlje faune i flore od interesa Zajednice.

3.   Mjere poduzete u skladu s ovom Direktivom uzimaju u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike.

Očuvanje prirodnih staništa i staništa vrsta

Članak 3.

1.   Koherentna europska ekološka mreža posebnih područja očuvanja osniva se pod nazivom Natura 2000. Ova mreža, sastavljena od područja u kojima se nalaze prirodni stanišni tipovi navedeni u Prilogu I. i staništa vrsta navedenih u Prilogu II., omogućuje održavanje određenih prirodnih stanišnih tipova i staništa vrsta ili, kad je to potrebno, njihov povrat u povoljno stanje očuvanosti u njihovom prirodnom arealu.

Mreža Natura 2000 obuhvaća područja posebne zaštite koja su države članice klasificirale u skladu s Direktivom 79/409/EEZ.

2.   Svaka država članica doprinosi stvaranju mreže Natura 2000 u razmjeru u kojem su na njezinom području zastupljeni prirodni stanišni tipovi i staništa vrsta navedenih u stavku 1. U tu svrhu svaka država članica u skladu s člankom 4. određuje područja kao posebna područja očuvanja, uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u stavku 1.

3.   Tamo gdje smatraju potrebnim, države članice nastoje unaprijediti ekološku povezanost mreže Natura 2000 održavanjem i gdje je potrebno razvijanjem obilježja krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru, kako je navedeno u članku 10.

Članak 4.

1.   Na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 1) i relevantnih znanstvenih informacija svaka država članica predlaže popis područja, uz naznaku koji se prirodni stanišni tipovi iz Priloga I. i koje vrste iz Priloga II. prirodno nalaze na tom području. Za široko rasprostranjene životinjske vrste ta područja odgovaraju mjestima unutar prirodne rasprostranjenosti takvih vrsta u kojima postoje fizički ili biološki čimbenici bitni za njihov život i razmnožavanje. Za široko rasprostranjene vodene vrste takva područja se predlažu samo gdje postoji područje koje se može jasno odrediti i koje predstavlja fizičke i biološke čimbenike bitne za njihov život i razmnožavanje. Države članice prema potrebi predlažu prilagodbu popisa u svjetlu rezultata nadzora navedenog u članku 11.

Popis se proslijeđuje Komisiji u roku od tri godine od priopćenja ove Direktive, zajedno s informacijama o svakom području. Te informacije uključuju kartu područja, njegovo ime, smještaj, površinu i podatke koji su rezultat primjene kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 1) i to u obliku koji određuje Komisija, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21.

2.   Na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu III. (Faza 2) i u okviru svake od pet biogeografskih regija navedenih u članku 1. točki (c) podtočki iii. te cijelog područja navedenog u članku 2. stavku 1., Komisija u dogovoru sa svakom državom članicom sastavlja nacrt popisa područja od značaja za Zajednicu na temelju popisa država članica u kojima se navode područja na kojima se nalaze jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova ili prioritetnih vrsta.

Države članice čija područja na kojima se nalaze jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i prioritetnih vrsta predstavljaju više od 5 % njihova nacionalnog teritorija mogu, u dogovoru s Komisijom, zatražiti slobodniju primjenu kriterija navedenih u Prilogu III. (Faza 2) pri odabiru svih područja od značaja za Zajednicu na njihovom području.

Popis područja odabranih kao područja od značaja za Zajednicu, u kojem su istaknuta ona područja na kojima se nalazi jedan ili više prioritetnih prirodnih stanišnih tipova ili prioritetnih vrsta, Komisija usvaja u skladu s postupkom utvrđenim člankom 21.

3.   Popis naveden u stavku 2. mora se sastaviti u roku od šest godina od priopćenja ove Direktive.

4.   Kad se područje od značaja za Zajednicu usvoji u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 2, dotična država članica ga određuje kao posebno područje očuvanja što je prije moguće, a najkasnije u roku od šest godina, ustanovljujući prioritete u svjetlu značaja tih područja za održavanje ili obnavljanje povoljnog stanja očuvanosti prirodnog stanišnog tipa iz Priloga I. ili vrste iz Priloga II. te koherentnosti mreže Natura 2000, u svjetlu prijetnji od pogoršanja ili uništenja kojima su ta područja izložena.

5.   Čim se područje uvrsti na popis naveden u trećoj točki stavka 2. podložan je odredbama članka 6. stavaka 2., 3. i 4.

Članak 5.

1.   U iznimnim slučajevima ako Komisija utvrdi da nacionalni popis naveden u članku 4. stavku 1. ne spominje područje u kojem se nalazi prioritetan prirodni stanišni tip ili prioritetna vrsta koje Komisija na temelju relevantnih i pouzdanih znanstvenih informacija smatra bitnim za održavanje tog prioritetnog prirodnog stanišnog tipa ili opstanak te prioritetne vrste, pokreće se postupak bilateralnih savjetovanja između te države članice i Komisije, s ciljem usporedbe znanstvenih podataka koje svaka od njih koristi.

2.   Ako po isteku razdoblja savjetovanja, koje ne može biti duže od šest mjeseci, spor ostane neriješen, Komisija Vijeću proslijeđuje prijedlog za odabir tog područja kao područja od značaja za Zajednicu.

3.   Vijeće, odlučujući jednoglasno, donosi odluku u roku od tri mjeseca od dana upućivanja prijedloga.

4.   Tijekom razdoblja savjetovanja i do donošenja odluke Vijeća, dotično područje je podložno odredbama članka 6. stavka 2.

Članak 6.

1.   Za posebna područja očuvanja, države članice utvrđuju potrebne mjere za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područjima ili integrirane u druge razvojne planove te odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima.

2.   Države članice poduzimaju odgovarajuće korake kako bi se u posebnim područjima očuvanja izbjeglo pogoršanje prirodnih staništa i staništa vrsta, kao i uznemiravanje vrsta za koje su ta područja određena, u mjeri u kojoj bi takvo uznemiravanje moglo utjecati na ciljeve ove Direktive.

3.   Svaki plan ili projekt koji nije izravno povezan s upravljanjem područjem ili potreban za njegovo upravljanje, ali bi na njega mogao imati značajan utjecaj, bilo pojedinačno bilo u kombinaciji s ostalim planovima ili projektima, predmet je ocjene prihvatljivosti utjecaja koje bi mogao imati na ta područje, s obzirom na ciljeve očuvanja područja. U svjetlu zaključaka procjene utjecaja na područje i sukladno odredbama stavka 4., nadležna tijela državne vlasti odobravaju plan ili projekt tek nakon što se uvjere da on neće negativno utjecati na cjelovitost dotičnog područja te, ako je to potrebno, nakon dobivanja mišljenja od šire javnosti.

4.   Ako se, unatoč negativnoj procjeni utjecaja na područje i u nedostatku drugih pogodnih mogućnosti, plan ili projekt ipak moraju provesti zbog imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode, država članica poduzima sve kompenzacijske mjere kako bi osigurala zaštitu koherentnosti mreže Natura 2000. Ona Komisiju izvješćuje o usvojenim kompenzacijskim mjerama.

Kad se u određenom području nalazi prioritetni prirodni stanišni tip i/ili prioritetna vrsta, mogu se razmatrati samo ona pitanja koja se odnose na zdravlje ljudi ili javnu sigurnost, na korisne posljedice od primarnog značaja za okoliš ili, nastavno na mišljenje Komisije, na ostale imperativne razloge prevladavajućeg javnog interesa.

Članak 7.

Obveze koje proizlaze iz članka 6. stavaka 2., 3. i 4. ove Direktive zamjenjuju sve obveze koje proizlaze iz prve rečenice članka 4. stavka 4. Direktive 79/409/EEZ u vezi područja klasificiranih na temelju članka 4. stavka 1. ili slično priznatih prema njezinom članku 4. stavku 2. od datuma provedbe ove Direktive ili datuma klasifikacije ili priznanja od strane države članice u skladu s Direktivom 79/409/EEZ, pod uvjetom da je potonji datum kasniji.

Članak 8.

1.   Usporedno s prijedlozima područja koji ispunjavaju uvjete da ih se odredi posebnim područjima očuvanja, u kojima se nalaze prioritetni prirodni stanišni tipovi i/ili prioritetne vrste, države članice prema potrebi Komisiji šalju svoje procjene u vezi sufinanciranja na razini Zajednice, koje smatraju potrebnim za ispunjenje obveza na temelju članka 6. stavka 1.

2.   Komisija, u dogovoru sa svakom od dotičnih država članica, utvrđuje za područja od značaja za Zajednicu za koje se traži sufinanciranje, one mjere koje su bitne za održavanje ili povrat u povoljno stanje očuvanosti prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i prioritetnih vrsta na dotičnim područjima, kao i ukupne troškove koji proizlaze iz tih mjera.

3.   Komisija, u dogovoru s dotičnim državama članicama, procjenjuje financiranje, uključujući i sufinanciranje, potrebno za primjenu mjera navedenih u stavku 2., uzimajući u obzir, između ostalog, zastupljenost prioritetnih prirodnih stanišnih tipova i/ili prioritetnih vrsta na teritoriju države članice te opterećenja koja proizlaze iz tih mjera.

4.   Prema procjeni iz stavaka 2. i 3., Komisija usvaja, vodeći računa o raspoloživim financijskim sredstvima u okviru odgovarajućih instrumenata Zajednice i prema postupku utvrđenom u članku 21., akcijski okvir mjera rangiranih prema prioritetu koji obuhvaća sufinanciranje kad je područje određeno sukladno članku 4. stavku 4.

5.   Mjere koje nisu zadržane u akcijskom okviru zbog nedostatnih sredstava, kao i one koje su uključene u gore navedeni akcijski okvir, ali nisu dobile potrebno sufinanciranje ili su bile samo djelomično sufinancirane, ponovno se razmatraju u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21., u kontekstu revizije akcijskog okvira svake dvije godine, a države članice bi ih mogle odgoditi dok se ne provede takva revizija. Ova revizija prema potrebi uzima u obzir novo stanje dotičnog područja.

6.   Na područjima u kojima su mjere koje ovise o sufinanciranju odgođene, države članice se uzdržavaju od usvajanja bilo kakvih novih mjera koje bi mogle rezultirati pogoršanjem tih područja.

Članak 9.

Komisija, djelujući u skladu s postupkom utvrđenim u članku 21., periodično ocjenjuje koliko Natura 2000 doprinosi postizanju ciljeva utvrđenih u člancima 2. i 3. U tom kontekstu, može se razmotriti deklasifikacija nekog posebnog područja očuvanja, tamo gdje to opravdavaju prirodne pojave primjećene kao rezultat nadzora predviđenog u članku 11.

Članak 10.

Države članice nastoje, gdje smatraju potrebnim, kod planiranja korištenja zemljišta i razvojne politike, a posebno s ciljem poboljšanja ekološke koherentnosti mreže Natura 2000, potaknuti upravljanje obilježjima krajobraza koja su od najvećeg značaja za divlju faunu i floru.

Takva su obilježja ona koja su, na temelju svoje linearne i kontinuirane strukture (poput obala rijeka ili tradicionalnih sustava za označivanje granica između polja) ili njihove funkcije povezivanja (kao što su jezerca ili šumarci), bitna za migraciju, širenje i genetsku razmjenu divljih vrsta.

Članak 11.

Države članice provode nadzor nad stanjem očuvanosti prirodnih staništa i vrsta navedenih u članku 2, s posebnim osvrtom na prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste.

Zaštita vrsta

Članak 12.

1.   Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za uspostavu sustava stroge zaštite životinjskih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a) u njihovom prirodnom arealu, zabranjujući:

(a)	sve oblike namjernog hvatanja ili ubijanja primjeraka tih vrsta u divljini;

(b)	namjerno uznemiravanje tih vrsta, posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije;

(c)	namjerno uništavanje ili uzimanje jaja iz divljine;

(d)	oštećivanje ili uništavanje lokaliteta za razmnožavanje ili odmor.

2.   Države članice zabranjuju držanje, prijevoz i prodaju ili razmjenu tih vrsta te ponudu na prodaju ili razmjenu primjeraka uzetih iz divljine, osim onih koji su zakonito uzeti prije provedbe ove Direktive.

3.   Zabrana iz stavka 1. točaka (a) i (b) i stavka 2. odnosi se na sve životne faze životinja na koje se ovaj članak primjenjuje.

4.   Države članice uspostavljaju sustav praćenja slučajnog hvatanja i ubijanja životinjskih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a). U svjetlu prikupljenih informacija, države članice poduzimaju podrobnija istraživanja ili mjere očuvanja kako bi se osiguralo da slučajno hvatanje i ubijanje nemaju značajan negativan utjecaj na dotične vrste.

Članak 13.

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi uspostavile sustav stroge zaštite biljnih vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (b), zabranjujući:

(a)	namjerno branje, skupljanje, rezanje, vađenje s korijenom ili uništavanje takvih biljaka u njihovom prirodnom arealu u divljini;

(b)	držanje, prijevoz i prodaju ili razmjenu i nuđenje na prodaju ili razmjenu primjeraka takvih vrsta uzetih iz divljine, osim onih koje su zakonito uzeti prije provedbe ove Direktive.

2.   Zabrane iz stavka 1. točaka (a) i (b) odnose se na sve faze biološkog ciklusa biljaka na koje se ovaj članak primjenjuje.

Članak 14.

1.   Ako države članice, u svjetlu nadzora predviđenog u članku 11., smatraju potrebnim, poduzimaju mjere kako bi se osiguralo da uzimanje iz divljine primjeraka vrsta divlje faune i flore navedenih u Prilogu V. kao i njihovo iskorištavanje, bude u skladu s njihovim održavanjem u povoljnom stanju očuvanosti.

2.   Kad se ovakve mjere smatraju potrebnima, one uključuju nastavak nadzora predviđenog u članku 11. Takve mjere mogu posebno uključiti:

—	propise o pristupu određenoj imovini,

—	privremenu ili lokalnu zabranu uzimanja primjeraka iz divljine i iskorištavanja određenih populacija,

—	reguliranje razdoblja i/ili metoda uzimanja vrsta,

—	primjenu, kad se primjerci uzimaju, lovnih i ribolovnih pravila koja vode računa o očuvanju takvih populacija,

—	uspostavu sustava dozvola za uzimanje vrsta ili određivanje kvota,

—	reguliranje kupovine, prodaje, ponude na prodaju, držanja radi prodaje ili prijevoza radi prodaje vrsta,

—	uzgajanje u zatočeništvu životinjskih vrsta kao i umjetno razmnožavanje biljnih vrsta, pod strogo kontroliranim uvjetima, kako bi se smanjilo uzimanje vrsta iz divljine,

—	procjenu učinka usvojenih mjera.

Članak 15.

U pogledu hvatanja ili ubijanja vrsta divlje faune navedenih u Prilogu V., točki (a) i u slučajevima u kojima se u skladu s člankom 16. primjenjuju odstupanja u vezi uzimanja, hvatanja ili ubijanja vrsta navedenih u Prilogu IV., točki (a) države članice zabranjuju uporabu svih neselektivnih mjera koje bi mogle uzrokovati lokalni nestanak ili ozbiljno uznemiravanje populacija takvih vrsta, a posebno:

(a)	uporabu sredstava hvatanja i ubijanja navedenih u Prilogu VI. točki (a);

(b)	bilo kakav oblik hvatanja i ubijanja zbog načina prijevoza navedenih u Prilogu VI., točka (b).

Članak 16.

1.   Pod uvjetom da ne postoji zadovoljavajuća alternativa i da odstupanje ne šteti održavanju populacija dotičnih vrsta u povoljnom stanju očuvanosti u njihovom prirodnom arealu, države članice mogu odstupiti od odredaba članaka 12., 13., 14. i 15. točaka (a) i (b):

(a)	u interesu zaštite divlje faune i flore te očuvanja prirodnih staništa;

(b)	radi sprečavanja ozbiljne štete, posebno na usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama te ostalim tipovima imovine;

(c)	u interesu javnog zdravlja i javne sigurnosti ili zbog ostalih imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa, uključujući interese socijalne ili gospodarske prirode te korisnih posljedica od primarnog značaja za okoliš;

(d)	za potrebe istraživanja i obrazovanja, repopulacije i reintrodukcije tih vrsta te za to potrebnih postupaka razmnožavanja, uključujući umjetno razmnožavanje biljaka;

(e)	kako bi dopustile, pod strogo nadziranim uvjetima, na selektivnoj osnovi i u ograničenom razmjeru, uzimanje ili držanje određenih primjeraka vrsta navedenih u Prilogu IV., u ograničenom broju koji utvrđuju nadležna državna tijela.

2.   Države članice Komisiji svake dvije godine dostavljaju izvješće, u obliku koji odredi odbor, o odstupanjima koja se primjenjuju u skladu sa stavkom 1. Komisija daje mišljenje o tim odstupanjima u roku od najviše 12 mjeseci nakon zaprimanja izvješća i obrazlaže ga odboru.

3.   Izvješćima se točno navode:

(a)	vrste koje su predmet odstupanja i razlog odstupanja, uključujući prirodu rizika, s, ako je to potrebno, osvrtom na neprihvaćene alternative i korištene znanstvene podatke;

(b)	sredstva, naprave ili metode dozvoljene za hvatanje ili ubijanje životinjskih vrsta i razlog njihove uporabe;

(c)	okolnosti kada su i gdje su takva odstupanja odobrena;

(d)	tijelo ovlašteno za proglašenje potrebnih uvjeta i provjeru njihovog poštivanja te za odlučivanje koja se sredstva, naprave ili metode mogu koristiti, u kojim granicama, čijim posredstvom, te koje osobe izvršavaju taj zadatak;

(e)	korištene mjere nadzora i dobiveni rezultati.

Informiranje

Članak 17.

1.   Svakih šest godina od datuma isteka razdoblja utvrđenog u članku 23., države članice izrađuju izvješće o provedbi poduzetih mjera u okviru ove Direktive. To izvješće posebno obuhvaća informacije u vezi mjera očuvanja navedenih u članku 6. stavku 1., kao i procjenu utjecaja tih mjera na stanje očuvanosti prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. te glavne rezultate nadzora iz članka 11. To se izvješće dostavlja Komisiji u obliku koji odredi odbor i dostupno je javnosti.

2.   Komisija priprema skupno izvješće utemeljeno na izvješćima iz stavka 1. To izvješće sadrži primjerenu ocjenu postignutog napretka, a posebno doprinosa mreže Natura 2000 postizanju ciljeva utvrđenih u članku 3. Nacrt dijela izvješća koji obuhvaća informacije koje je dala neka država članica upućuje se toj državi članici radi verifikacije. Nakon podnošenja odboru konačne verzije izvješća, Komisija ga objavljuje najkasnije u roku od dvije godine od zaprimanja izvješća navedenih u stavku 1. i prosljeđuje ga državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću te Gospodarskom i socijalnom odboru.

3.   Države članice mogu označiti područja određena na temelju ove Direktive putem obavijesti Zajednice koje s tim ciljem oblikuje odbor.

Istraživanje

Članak 18.

1.   Države članice i Komisija potiču potrebno istraživanje i znanstveni rad uzimajući u obzir ciljeve utvrđene u članku 2. i obvezu iz članka 11. One razmjenjuju informacije radi primjerene koordinacije istraživanja koje se provodi na razini država članica i Zajednice.

2.   Posebna pozornost poklanja se znanstvenom radu koji je potreban za provedbu članaka 4. i 10., te se potiče prekogranična suradnja u istraživanju.

Postupak izmjene priloga

Članak 19.

Izmjene potrebne za prilagodbu priloga I., II., III., V. i VI. tehničkom i znanstvenom napretku, usvaja Vijeće kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije.

Izmjene potrebne za prilagodbu Priloga IV. tehničkom i znanstvenom napretku usvaja Vijeće jednoglasno na prijedlog Komisije.

Odbor

Članak 20.

Komisiji pomaže odbor koji čine predstavnici država članica, a kojim predsjedava predstavnik Komisije.

Članak 21.

1.   Predstavnik Komisije odboru podnosi nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor daje svoje mišljenje o nacrtu u vremenskom roku koji odredi predsjedatelj, ovisno o žurnosti pitanja. Mišljenje se donosi većinom, u skladu s člankom 148. stavkom 2. Ugovora o odlukama koje donosi Vijeće na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnikâ država članica unutar odbora ponderiraju se na način određen u spomenutom članku. Predsjedatelj ne glasuje.

2.   Komisija usvaja predviđene mjere ako su one u skladu s mišljenjem odbora.

Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem odbora ili ako mišljenje nije doneseno, Komisija bez odgode podnosi Vijeću prijedlog u vezi mjera koje se trebaju poduzeti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.

Ako, po isteku tri mjeseca od dana upućivanja Vijeću, Vijeće nije donijelo odluku, predložene mjere usvaja Komisija.

Dopunske odredbe

Članak 22.

U provedbi odredaba ove Direktive, države članice:

(a)

proučavaju poželjnost reintrodukcije vrsta iz Priloga IV. koje su zavičajne na njihovom području, kada bi to moglo doprinijeti njihovom očuvanju, pod uvjetom da je istraživanje, koje je također uzelo u obzir iskustvo ostalih država članica ili drugih zemalja, ustanovilo da takva reintrodukcija učinkovito doprinosi ponovnom dovođenju vrsta u povoljno stanje očuvanosti i da se provodi tek nakon primjerenih konzultacija sa zainteresiranom javnosti;

(b)

osiguravaju da se namjerna introdukcija u divljinu svih vrsta koje nisu zavičajne na njihovom području uređuje tako da ona ne šteti prirodnim staništima unutar njihovog prirodnog areala niti divljoj zavičajnoj fauni i flori i, ako smatraju nužnim, zabranjuju takvu introdukciju. Rezultati poduzete procjene upućuju se odboru radi njegovog informiranja;

(c)	promiču obrazovanje i opće informiranje o potrebi zaštite vrsta divlje faune i flore i očuvanja njihovih staništa i prirodnih staništa.

Završne odredbe

Članak 23.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom, u razdoblju od dvije godine od dana njezina priopćenja. One o tome odmah obaviješćuju Komisiju.

2.   Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

3.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 24.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

---

(1)  SL C 247, 21.9.1988., str. 3. i

SL C 195, 3.8.1990., str. 1.

(2)  SL C 75, 20.3.1991., str. 12.

(3)  SL C 31, 6.2.1991., str. 25.

(4)  SL C 328, 7.12.1987., str. 1.

(5)  SL L 103, 25.4.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 91/244/EEZ (SL L 115, 8.5.1991., str. 41.).

---

PRILOG I.

PRIRODNI STANIŠNI TIPOVI OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE OČUVANJE ZAHTIJEVA ODREĐIVANJE POSEBNIH PODRUČJA OČUVANJA

Tumačenje

Šifra:

Hijerarhijska klasifikacija staništa izrađena u okviru Programa Corine (1) (Projekt Corine staništa) je referentna za ovaj Prilog. Većina prirodnih stanišnih tipova koji se navode popraćena je odgovarajućom šifrom Corine navedenom u Tehničkom priručniku, Svezak 1, str. 73-109, Corine/Biotope/89/2.2, 19. svibnja 1988., djelomično nadopunjenom 14. veljače 1989.

Znak „x” koji povezuje šifre označava kombinirane stanišne tipove, npr. 35.2 × 64.1 – Otvoreni pašnjak s vrstama rodova Corynephorus i Agrostis (35.2), u kombinaciji s kontinentalnim dinama (64.1).

Znak „*” označava prioritetne stanišne tipove.

OBALNA STANIŠTA I STANIŠTA S HALOFITIMA

Otvoreno more i područja pod utjecajem plime i oseke

11.25	Pješčana dna trajno prekrivena morem
11.34	* Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)
13.2	Estuariji
14.	Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke
21.	* Lagune
—	Velike plitke uvale i zaljevi
—	Grebeni
—	Podmorski „stupovi” u plitkom moru nastali istjecanjem plinova

Morski grebeni i strmci te šljunčane ili kamene plaže

17.2	Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima
17.3	Višegodišnja vegetacija kamenih obala
18.21	Vegetacijom obrasli morski grebeni i strmci atlantskih i baltičkih obala
18.22	Mediteranski grebeni i strmci (obrasli endemičnim svojtama roda Limonium spp.)
18.23	Vegetacijom obrasli morski grebeni i strmci makaronezijskih obala (s endemičnom florom)

Atlantske i kontinentalne slane močvare i slane livade

15.11	Muljevite i pjeskovite obale obrasle svojtama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima
15.12	Sastojine roda Spartina (Spartinion)
15.13	Atlantske slane livade (Glauco-Puccinellietalia)
15.14	* Kontinentalne slane livade (Puccinellietalia distantis)

Mediteranske i termoatlantske slane močvare i slane livade

15.15	Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)
15.16	Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Arthrocnemetalia fruticosae)
15.17	Iberska halofilno-nitrofilna vegetacija grmova (Pegano-Salsoletea)

Slane i sadrene kontinentalne stepe

15.18	* Slane stepe (Limonietalia)
15.19	* Sadrene stepe (Gypsophiletalia)

OBALNE I KONTINENTALNE PJEŠČANE SIPINE

Morske dine atlantskih, sjevernomorskih i baltičkih obala

16.211	Obalne pomične sipine u nastajanju
16.212	Pomične priobalne sipine s vrstom Ammophila arenaria („bijele dine”)
16.221 do 16.227	* Nepomične sipine obrasle zaljastom vegetacijom („sive dine”) 16.221 Galio-Koelerion albescentis 16.222 Euphorbio-Helichrysion 16.223 Crucianellion maritimae 16.224 Euphorbia terracina 16.225 Mesombrion 16.226 Trifolio-Gerantietea sanguinei, Galio maritimi-Geranion sanguinei 16.227 Thero-Airion, Botrychio-Polygaletum, Tuberarion guttatae
16.23	* Dekalcificirane nepomične sipine s vrstom Empetrum nigrum
16.24	* EU-atlantske dekalcificirane nepomične sipine (Calluno-Ulicetea)
16.25	Sipine s vrstom Hippophaë rhamnoides
16.26	Sipine s vrstom Salix arenaria
16.29	Šumom obrasle sipine atlantskih obala
16.31 do 16.35	Vlažna uleknuća sipina
1.A	„Machairs” (* (prioritetne) u Irskoj)

Primorske sipine mediteranske obale

16.223	Nepomične sipine na plažama obrasle vegetacijom sveze Crucianellion maritimae
16.224	Sipine s vrstom Euphorbia terracina
16.228	Travnjaci reda Malcolmietalia na sipinama
16.229	Travnjaci na sipinama s jednogodišnjom vegetacijom reda Brachypodietalia
16.27	* Obalne vrištine s borovicom na sipinama (Juniperus spp.)
16.28	Vegetacija tvrdolisnih grmova reda na sipinama (Cisto-Lavenduletalia)
16.29 × 42.8	* Šumom prekrivene sipine s pinijom Pinus pinea i/ili primorskim borom Pinus pinaster

Stare i dekalcificirane kontinentalne dine

64.1 × 31.223	Suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i Genista
64.1 ×31.227	Suhe pješčane vrištine sa svojtama roda Calluna i vrstom Empetrum nigrum
64.1 × 35.2	Kontinentalne sipine s otvorenim travnjacima i svojtama roda Corynephorus i Agrostis

SLATKOVODNA STANIŠTA

Stajaćice

22.11 × 22.31	Oligotrofne vode, koje sadrže vrlo malo minerala, u atlantskim pješčanim nizinama s amfibijskom vegetacijom: rodovi Lobelia, Littorelia i Isoetes
22.11 × 22.34	Oligotrofne vode koje sadrže vrlo malo minerala u pješčanim nizinama zapadnog Mediterana, sa svojtama roda Isoetes spp.
22.12 × (22.31 i 22.32)	Oligotrofne vode srednjeeuropskog i perialpinskog područja s amfibijskom vegetacijom: rodovi Litorella ili Isoetes ili jednogodišnja vegetacija na izloženim obalama (Nanocyperetalia)
22.12 × 22.44	Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim svojtama parožina Chara spp.
22.13	Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom sveze Hydrocharition ili Magnopotamion
22.14	Distrofična jezera
22.34	* Mediteranske povremene lokve
—	* Povremena krška jezera (Turloughs)

Tekućice

Dijelovi vodotoka s prirodnom i poluprirodnom dinamikom (manja, srednja i velika korita) gdje kvaliteta vode ne pokazuje značajna pogoršanja

24.221 i 24.222	Planinske rijeke i zeljasta vegetacija uz njihove obale
24.223	Drvenasta vegetacija s kebračem Myricaria germanica uz planinske rijeke
24.224	Drvenasta vegetacija sa sivkastom vrbom Salix eleagnos uz planinske rijeke
24.225	Mediteranski stalni riječni tokovi s vrstom Glaucium flavum
24.4	Plutajuća vegetacija žabnjaka nizinskih, submontanskih rijeka
24.52	Vegetacija sveze Chenopodion rubri submontanskih rijeka
24.53	Mediteranski stalni riječni tokovi s vegetacijom sveze Paspalo-Agrostidion zastirani sastojinama roda Salix i vrste Populus alba
—	Mediteranski povremeni riječni tokovi

VRIŠTINE UMJERENOG POJASA

31.11	Sjevernoatlantske vlažne vrištine s vrstom Erica tetralix
31.12	* Južnoatlantske vlažne vrištine s vrstom Erica ciliaris i Erica tetralix
31.2	*Suhe vrištine (svi podtipovi)
31.234	* Suhe obalne vrištine s vrstama Erica vagans i Ulex maritimus
31.3	* Endemske makaronezijske suhe vrištine
31.4	Planinske i predplaninske vrištine
31.5	* Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum)
31.622	Subarktičke grmolike sastojine vrba
31.7	Endemske oromediteranske vrištine sa štipavcem

TVRDOLISNE MAKIJE (MATORRAL)

Grmolike sastojine submediteranskog i umjerenog pojasa

31.82	Postojane sastojine s vrstom Buxus sempervirens na vapnenačkim kamenitim kosinama (Berberidion p.p.)
31.842	Planinske sastojine vrste Genista purgans
31.88	Sastojine obične borovice Juniperus communis na vapnenačkim vrištinama ili travnjacima
31.89	* Sastojine vrste Cistus palhinhae na primorskim vlažnim vrištinama (Junipero-Cistetum palhinhae)

Mediteranske šumolika tvrdolisna makija

32.131 do 32.135	Sastojine borovice
32.17	* Tvrdolisna makija sa svojtama roda Zyziphus
32.18	* Tvrdolisna makija s lovorom Laurus nobilis

Termomediteransko i predstepsko šipražje

32.216	Šikare lovora Laurus nobilis
32.217	Niske sastojine svojti roda Euphorbia uz grebene i strmce
32.22 do 32.26	Svi tipovi

Frigana

33.1	Frigane Astragalo-Plantaginetum subulatae
33.3	Frigane vrste Sarcopoterium spinosum
33.4	Sastojine na Kreti (Euphorbieto-Verbascion)

PRIRODNI I POLUPROIRODNI TRAVNJACI

Prirodni travnjaci

34.11	* Krški vapnenački travnjaci Kamenjarski (Alysso-Sedion albi)
34.12	* Suhi pješčani vapnenački travnjaci (Koelerion glaucae)
34.2	Travnjaci s velikim udjelom teških metala
36.314	Silikatni travnjaci vrste Festuca eskia u Pirinejima
36.32	Silikatni alpski i borealni travnjaci
36.36	Iberski travnjaci vrste Festuca indigesta
36.41 do 36.45	Planinski vapnenački travnjaci
36.5	Makaronezijski gorski travnjaci

Poluprirodni suhi travnjaci i grmoliki facijes

34.31 do 34.34	Na vapnenačkoj podlozi (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)
34.5	* Pseudostepe s travama i jednogodišnjim svojtama (Thero-Brachypodietea)
35.1	* Travnjaci tvrdače Nardus bogati vrstama na silikatnoj podlozi u brdskom pojasu (i brežuljkastom pojasu kontinentalne Europe)

Tvrdolisne šume s ispašom (deheze)

32.11

Deheze s vrstama Quercus suber i/ili Quercus ilex

Poluprirodne vlažne livade visokih zeleni

37.31	Livade beskoljenke Molinia na kredi i glini (Eu-Molinion)
37.4	Mediteranske livade visokih zeleni i sitova (Molinio-Holoschoenion)
37.7 i 37.8	Eutrofne visoke zeleni
—	Livade sveze Cnidion venosae podložne plavljenju

Mezofilni travnjaci

38.2	Nizinske livade košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)
38.3	Brdske livade košanice (britanski tipovi s vrstom Geranium sylvaticum)

CRETOVI

Acidofilni cretovi sa svojtama roda Sphagnum

51.1	*Aktivni nadignuti cretovi
51.2	Degradirani nadignuti cretovi (kod kojih je moguća prirodna obnova)
52.1 i 52.2	Kompleksni cretovi (*prioritetni samo ako su aktivni)
54.5	Prijelazni cretovi
54.6	Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)

Vapnenački bazofilni cretovi

53.3	* Bazofilni cretovi s vrstama Cladium mariscus i Carex davalliana
54.12	* Sedrotvorni izvori (Cratoneurion)
54.2	Bazofilni cretovi
54.3	* Planinske pionirske sastojine sveze Caricion bicoloris-atrofuscae

STJENOVITA STANIŠTA I ŠPILJE

Točila

61.1	Silikatna točila
61.2	Eutrična točila
61.3	Zapadnomediteranska i planinska termofilna točila
61.4	Točila Balkana
61.5	Srednjoeuropska silikatna točila
61.6	* Srednjoeuropska vapnenačka točila

Hazmofitska vegetacija kamenitih padina

62.1 i 62.1A	Vapnenački podtipovi
62.2	Silkatni podtipovi
62.3	Pionirska vegetacija površina stijena
62.4	* Vapnenačke ploče

Ostala staništa na stijenama

65.	Špilje i jame zatvorene za javnost
—	Polja lave i prirodne špilje/jame u lavi
—	Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje
—	Stalni ledenjaci

ŠUME

Prirodna i doprirodna šumska vegetacija zavičajnih vrsta koja tvori šumske sastojine visokog drveća s tipičnim prizemnim slojem i zadovoljava sljedeće kriterije: rijetka je ili reliktna i/ili udomljuje vrste od interesa Zajednice

Šume europskog umjerenog pojasa

41.11	Bukove šume Luzulo-Fagetum
41.12	Bukove šume sa svojtama rodova Ilex i Taxus, bogate epifitima (Ilici-Fagenion)
41.13	Bukove šume Asperulo-Fagetum
41.15	Subalpske bukove šume sa svojtama roda Acer i planinskom kiselicom Rumex arifolius
41.16	Bukove šume na vapnenačkoj podlozi (Cephalanthero-Fagion)
41.24	Hrastovo-grabove šume Stellario-Carpinetum
41.26	Hrastovo-grabove šume Galio-Carpinetum
41.4	* Šume klanaca sveze Tilio-Acerion
41.51	Stare hrastove acidofilne šume s lužnjakom Quercus robur na pješčanim nizinama
41.53	Stare hrastove šume sa svojtama roda Ilex i Blechnum na Britanskim otocima
41.86	Šume vrste Fraxinus angustifolia
42.51	* Kaledonske šume
44.A1 do 44.A4	* Cretne šume
44.3	*Rezidualne aluvijalne šume (Alnion glutinoso-incanae)
44.4	Miješane šume hrasta, brijesta i jasena uz velike rijeke

Mediteranske listopadne šume

41.181	* Apeninske bukove šume s tisom Taxus i božikovinom Ilex
41.184	* Apeninske bukove šume s običnom jelom Abies alba i bukove šume s vrstom Abies nebrodensis
41.6	Galicijsko-portugalske hrastove šume s lužnjakom Quercus robur i vrstom Quercus pyrenaica
41.77	Šume vrste Quercus faginea (Iberski poluotok)
41.85	Šume vrste Quercus trojana (Italija i Grčka)
41.9	Šume pitomog kestena
41.1A × 42.17	Grčke bukove šume s vrstom Abies borisii-regis
41.1B	Šume vrste Quercus frainetto
42.A1	Šume vrsta roda Cupressus (Acero-Cupression)
44.17	Galerije bijele vrbe Salix alba i bijele topole Populus alba
44.52	Obalne sastojine na povremenim mediteranskim vodotocima s vrstom Rhododendron ponticum, svojtama roda Salix i drugima
44.7	Šume vrste Platanus orientalis (Platanion orientalis)
44.8	Termomediteranske priobalne galerije (Nerio- Tamaricetea) i priobalne galerije jugozapadnog dijela Iberskog poluotoka (Securinegion tinctoriae)

Mediteranske tvrdolisne šume

41.7C	Kretske šume vrste Quercus brachyphylla
45.1	Šume masline i rogača (Olea i Ceratonia)
45.2	Šume vrste Quercus suber
45.3	Vazdazelene šume česmine Quercus ilex
45.5	Šume vrste Quercus macrolepis
45.61 do 45.63	* Makaronezijske lovorolisne šume (Laurus, Ocotea)
45.7	* Šumarci palmi iz roda Phoenix
45.8	Šume božikovine Ilex aquifolium

Planinske i pretplaninske šume umjerenog pojasa

42.21 do 42.23	Acidofilne šume (Vaccinio-Piceetea)
42.31 i 42.32	Alpske šume ariša Larix decidua i/limbe Pinus cembra
42.4	Šume vrste Pinus uncinata (prioritetne kada rastu na sadri ili vapnencu)

Mediteranske brdske šume četinjača

42.14	* Šume obične jele Abies alba i smreke Picea excelsa na Apeninima
42.19	Šume vrste Abies pinsapo
42.61 do 42.66	* Mediteranske borove šume s endemičnim crnim borom
42.8	Mediteranske borove šume s endemičnim primorskim borom, uključujući Pinus mugo i Pinus leucodermis
42.9	Makaronezijske šume endemičnih borova
42.A2 do 42.A5 i 42.A8	* Endemične mediteranske šume sa svojtama roda Juniperus spp.
42.A6	* Šume s vrstom Tetraclinis articulata (Andaluzija)
42.A71 do 42.A73	* Šume tise Taxux baccata

---

(1)  Corine: Odluka Vijeća 85/338/EEZ od 27.6.1985. (SL L 176, 6.7.1985., str. 14).

---

PRILOG II.

ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE OČUVANJE ZAHTIJEVA ODREĐIVANJE POSEBNIH PODRUČJA OČUVANJA

Tumačenje

(a)	Prilog II. proizlazi iz Priloga I. radi uspostave konzistentne mreže posebnih područja očuvanja.

(b)	Vrste navedene u ovom Prilogu označene su: — imenom vrste ili podvrste, ili — skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije. Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda označava sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.

(c)

Simboli Zvjezdica (*) prije imena vrste označava prioritetnu vrstu. Većina vrsta navedenih u ovom Prilogu također je navedena u Prilogu IV. Ako se vrsta pojavljuje u ovom Prilogu, ali se ne pojavljuje u Prilogu IV. ili Prilogu V., nakon imena vrsta slijedi simbol (o); ako se vrsta koja se pojavljuje u ovom Prilogu također pojavljuje u Prilogu V., ali ne i u Prilogu IV., nakon njezinog imena slijedi simbol (V).

(a)    ŽIVOTINJE

KRALJEŽNJACI

SISAVCI

INSECTIVORA

Talpidae

Galemys pyrenaicus

CHIROPTERA

Rhinolophidae

Rhinolophus blasii

Rhinolophus euryale

Rhinolophus ferrumequinum

Rhinolophus hipposideros

Rhinolophus mehelyi

Vespertilionidae

Barbastella barbastellus

Miniopterus schreibersi

Myotis bechsteini

Myotis blythi

Myotis capaccinii

Myotis dasycneme

Myotis emarginatus

Myotis myotis

RODENTIA

Sciuridae

Spermophilus citellus

Castoridae

Castor fiber

Microtidae

Microtus cabrerae

*Microtus oeconomus arenicola

CARNIVORA

Canidae

*Canis lupus (samo španjolske populacije južno od Duera i grčke populacije južno od 39. paralele)

Ursidae

*Ursus arctos

Mustelidae

Lutra lutra

Mustela lutreola

Felidae

Lynx lynx

*Lynx pardina

Phocidae

Halichoerus grypus (V)

*Monachus monachus

Phoca vitulina (V)

ARTIODACTYLA

Cervidae

*Cervus elaphus corsicanus

Bovidae

Capra aegagrus (prirodne populacije)

*Capra pyrenaica pyrenaica

Ovis ammon musimon (prirodne populacije – Korzika i Sardinija)

Rupicapra rupicapra balcanica

*Rupicapra ornata

CETACEA

Tursiops truncatus

Phocoena phocoena

GMAZOVI

TESTUDINATA

Testudinidae

Testudo hermanni

Testudo graeca

Testudo marginata

Cheloniidae

*Caretta caretta

Emydidae

Emys orbicularis

Mauremys caspica

Mauremys leprosa

SAURIA

Lacertidae

Lacerta monticola

Lacerta schreiberi

Gallotia galloti insulanagae

*Gallotia simonyi

Podarcis lilfordi

Podarcis pityusensis

Scincidae

Chalcides occidentalis

Gekkonidae

Phyllodactylus europaeus

OPHIDIA

Colubridae

Elaphe quatuorlineata

Elaphe situla

Viperidae

*Vipera schweizeri

Vipera ursinii

VODOZEMCI

CAUDATA

Salamandridae

Chioglossa lusitanica

Mertensiella luschani

*Salamandra salamandra aurorae

Salamandrina terdigitata

Triturus cristatus

Proteidae

Proteus anguinus

Plethodontidae

Speleomantes ambrosii

Speleomantes flavus

Speleomantes genei

Speleomantes imperialis

Speleomantes supramontes

ANURA

Discoglossidae

Bombina bombina

Bombina variegata

Discoglossus jeanneae

Discoglossus montalentii

Discoglossus sardus

*Alytes muletensis

Ranidae

Rana latastei

Pelobatidae

*Pelobates fuscus insubricus

RIBE

PETROMYZONIFORMES

Petromyzonidae

Eudontomyzon spp. (o)

Lampetra fluviatilis (V)

Lampetra planeri (o)

Lethenteron zanandrai (V)

Petromyzon marinus (o)

ACIPENSERIFORMES

Acipenseridae

*Acipenser naccarii

*Acipenser sturio

ATHERINIFORMES

Cyprinodontidae

Aphanius iberus (o)

Aphanius fasciatus (o)

*Valencia hispanica

SALMONIFORMES

Salmonidae

Hucho hucho (natural populations) (V)

Salmo salar (only in fresh water) (V)

Salmo marmoradus (o)

Salmo macrostigma (o)

Coregonidae

*Coregonus oxyrhynchus (anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)

CYPRINIFORMES

Cyprinidae

Alburnus vulturius (o)

Alburnus albidus (o)

Anaecypris hispanica

Aspius aspius (o)

Barbus plebejus (V)

Barbus meridionalis (V)

Barbus capito (V)

Barbus comiza (V)

Chalcalburnus chalcoides (o)

Chondrostoma soetta (o)

Chondrostoma polylepis (o)

Chondrostoma genei (o)

Chondrostoma lusitanicum (o)

Chondrostoma toxostoma (o)

Gobio albipinnatus (o)

Gobio uranoscopus (o)

Iberocypris palaciosi (o)

*Ladigesocypris ghigii (o)

Leuciscus lucomonis (o)

Leuciscus souffia (o)

Phoxinellus spp. (o)

Rutilus pigus (o)

Rutilus rubilio (o)

Rutilus arcasii (o)

Rutilus macrolepidotus (o)

Rutilus lemmingii (o)

Rutilus friesii meidingeri (o)

Rutilus alburnoides (o)

Rhodeus sericeus amarus (o)

Scardinius graecus (o)

Cobitidae

Cobitis conspersa (o)

Cobitis larvata (o)

Cobitis trichonica (o)

Cobitis taenia (o)

Misgurnis fossilis (o)

Sabanejewia aurata (o)

PERCIFORMES

Percidae

Gymnocephalus schraetzer (V)

Zingel spp. [(o) osim Zingel asper i Zingel zingel (V)]

Gobiidae

Pomatoschistus canestrini (o)

Padogobius panizzai (o)

Padogobius nigricans (o)

CLUPEIFORMES

Clupeidae

Alosa spp. (V)

SCORPAENIFORMES

Cottidae

Cottus ferruginosus (o)

Cottus petiti (o)

Cottus gobio (o)

SILURIFORMES

Siluridae

Silurus aristotelis (V)

BESKRALJEŽNJACI

ČLANKONOŠCI

CRUSTACEA

Decapoda

Austropotamobius pallipes (V)

INSECTA

Coleoptera

Buprestis splendens

*Carabus olympiae

Cerambyx cerdo

Cucujus cinnaberinus

Dytiscus latissimus

Graphoderus bilineatus

Limoniscus violaceus (o)

Lucanus cervus (o)

Morimus funereus (o)

*Osmoderma eremita

*Rosalia alpina

Lepidoptera

*Callimorpha quadripunctata (o)

Coenonympha oedippus

Erebia calcaria

Erebia christi

Eriogaster catax

Euphydryas aurinia (o)

Graellsia isabellae (V)

Hypodryas maturna

Lycaena dispar

Maculinea nausithous

Maculinea teleius

Melanagria arge

Papilio hospiton

Plebicula golgus

Mantodea

Apteromantis aptera

Odonata

Coenagrion hylas (o)

Coenagrion mercuriale (o)

Cordulegaster trinacriae

Gomphus graslinii

Leucorrhina pectoralis

Lindenia tetraphylla

Macromia splendens

Ophiogomphus cecilia

Oxygastra curtisii

Orthoptera

Baetica ustulata

MEKUŠCI

GASTROPODA

Caseolus calculus

Caseolus commixta

Caseolus sphaerula

Discula leacockiana

Discula tabellata

Discus defloratus

Discus guerinianus

Elona quimperiana

Geomalacus maculosus

Geomitra moniziana

Helix subplicata

Leiostyla abbreviata

Leiostyla cassida

Leiostyla corneocostata

Leiostyla gibba

Leiostyla lamellosa

Vertigo angustior (o)

Vertigo genesii (o)

Vertigo geyeri (o)

Vertigo moulinsiana (o)

BIVALVIA

Unionoida

Margaritifera margaritifera (V)

Unio crassus

(b)    BILJKE

PTERIDOPHYTA

ASPLENIACEAE

Asplenium jahandiezii (Litard.) Rouy

BLECHNACEAE

Woodwardia radicans (L.) Sm.

DICKSONIACEAE

Culcita macrocarpa C. Presl

DRYOPTERIDACEAE

*Dryopteris corleyi Fraser-Jenk.

HYMENOPHYLLACEAE

Trichomanes speciosum Willd.

ISOETACEAE

Isoetes boryana Durieu

Isoetes malinverniana Ces. & De Not.

MARSILEACEAE

Marsilea batardae Launert

Marsilea quadrifolia L.

Marsilea strigosa Willd.

OPHIOGLOSSACEAE

Botrychium simplex Hitchc.

Ophioglossum polyphyllum A. Braun

GYMNOSPERMAE

PINACEAE

*Abies nebrodensis (Lojac.) Mattei

ANGIOSPERMAE

ALISMATACEAE

Caldesia parnassifolia (L.) Parl.

Luronium natans (L.) Raf.

AMARYLLIDACEAE

Leucojum nicaeense Ard.

Narcissus asturiensis (Jordan) Pugsley

Narcissus calcicola Mendonça

Narcissus cyclamineus DC.

Narcissus fernandesii G. Pedro

Narcissus humilis (Cav.) Traub

*Narcissus nevadensis Pugsley

Narcissus pseudonarcissus L.   subsp. nobilis (Haw.) A. Fernandes

Narcissus scaberulus Henriq.

Narcissus triandrus (Salisb.) D. A. Webb   subsp. capax (Salisb.) D. A. Webb.

Narcissus viridiflorus Schousboe

BORAGINACEAE

*Anchusa crispa Viv.

*Lithodora nitida (H. Ern) R. Fernandes

Myosotis lusitanica Schuster

Myosotis rehsteineri Wartm.

Myosotis retusifolia R. Afonso

Omphalodes kuzinskyana Willk.

*Omphalodes littoralis Lehm.

Solenanthus albanicus (Degen & al.) Degen & Baldacci

*Symphytum cycladense Pawl.

CAMPANULACEAE

Asyneuma giganteum (Boiss.) Bornm.

*Campanula sabatia De Not.

Jasione crispa (Pourret) Samp.   subsp. serpentinica Pinto da Silva

Jasione lusitanica A. DC.

CARYOPHYLLACEAE

*Arenaria nevadensis Boiss. & Reuter

Arenaria provincialis Chater & Halliday

Dianthus cintranus Boiss. & Reuter   subsp. cintranus Boiss. & Reuter

Dianthus marizii (Samp.) Samp.

Dianthus rupicola Biv.

*Gypsophila papillosa P. Porta

Herniaria algarvica Chaudri

Herniaria berlengiana (Chaudhri) Franco

*Herniaria latifolia Lapeyr.   subsp. litardierei gamis

Herniaria maritima Link

Moehringia tommasinii Marches.

Petrocoptis grandiflora Rothm.

Petrocoptis montsicciana O. Bolos & Rivas Mart.

Petrocoptis pseudoviscosa Fernandez Casas

Silene cintrana Rothm.

*Silene hicesiae Brullo & Signorello

Silene hifacensis Rouy ex Willk.

*Silene holzmanii Heldr. ex Boiss.

Silene longicilia (Brot.) Otth.

Silene mariana Pau

*Silene orphanidis Boiss.

*Silene rothmaleri Pinto da Silva

*Silene velutina Pourret ex Loisel.

CHENOPODIACEAE

*Bassia saxicola (Guss.) A. J. Scott

*Kochia saxicola Guss.

*Salicornia veneta Pignatti & Lausi

CISTACEAE

Cistus palhinhae Ingram

Halimium verticillatum (Brot.) Sennen

Helianthemum alypoides Losa & Rivas Goday

Helianthemum caput-felis Boiss.

*Tuberaria major (Willk.) Pinto da Silva & Roseira

COMPOSITAE

*Anthemis glaberrima (Rech. f.) Greuter

*Artemisia granatensis Boiss.

*Aster pyrenaeus Desf. ex DC.

*Aster sorrentinii (Tod) Lojac.

*Carduus myriacanthus Salzm. ex DC.

*Centaurea alba L.   subsp. heldreichii (Halacsy) Dostal

*Centaurea alba L.   subsp. princeps (Boiss. & Heldr.) Gugler

*Centaurea attica Nyman   subsp. megarensis (Halacsy & Hayek) Dostal

*Centaurea balearica J. D. Rodriguez

*Centaurea borjae Valdes-Berm. & Rivas Goday

*Centaurea citricolor Font Quer

Centaurea corymbosa Pourret

Centaurea gadorensis G. Bianca

*Centaurea horrida Badaro

*Centaurea kalambakensis Freyn & Sint.

Centaurea kartschiana Scop.

*Centaurea lactiflora Halacsy

Centaurea micrantha Hoffmanns. & Link   subsp. herminii (Rouy) Dostál

*Centaurea niederi Heldr.

*Centaurea peucedanifolia Boiss. & Orph.

*Centaurea pinnata Pau

Centaurea pulvinata (G. Bianca) G. Bianca

Centaurea rothmalerana (Arčnes) Dostál

Centaurea vicentina Mariz

*Crepis crocifolia Boiss. & Heldr.

Crepis granatensis (Willk.) B. Bianca & M. Cueto

Erigeron frigidus Boiss. ex DC.

Hymenostemma pseudanthemis (Kunze) Willd.

*Jurinea cyanoides (L.) Reichenb.

*Jurinea fontqueri Cuatrec.

*Lamyropsis microcephala (Moris) Dittrich & Greuter

Leontodon microcephalus (Boiss. ex DC.) Boiss.

Leontodon boryi Boiss.

*Leontodon siculus (Guss.) Finch & Sell

Leuzea longifolia Hoffmanns. & Link

Ligularia sibirica (L.) Cass.

Santolina impressa Hoffmanns. & Link

Santolina semidentata Hoffmanns. & Link

*Senecio elodes Boiss. ex DC.

Senecio nevadensis Boiss. & Reuter

CONVOLVULACEAE

*Convolvulus argyrothamnus Greuter

*Convolvulus Fernandes Pinto da Silva & Teles

CRUCIFERAE

Alyssum pyrenaicum Lapeyr.

Arabis sadina (Samp.) P. Cout.

*Biscutella neustriaca Bonnet

Biscutella vincentina (Samp.) Rothm.

Boleum asperum (Pers.) Desvaux

Brassica glabrescens Poldini

Brassica insularis Moris

*Brassica macrocarpa Guss.

Coincya cintrana (P. Cout.) Pinto da Silva

*Coincya rupestris Rouy

*Coronopus navasii Pau

Diplotaxis ibicensis (Pau) Gomez-Campo

*Diplotaxis siettiana Maire

Diplotaxis vicentina (P. Cout.) Rothm.

Erucastrum palustre (Pirona) Vis.

*Iberis arbuscula Runemark

Iberis procumbens Lange   subsp. microcarpa Franco & Pinto da Silva

*Ionopsidium acaule (Desf.) Reichenb.

Ionopsidium savianum (Caruel) Ball ex Arcang.

Sisymbrium cavanillesianum Valdes & Castroviejo

Sisymbrium supinum L.

CYPERACEAE

*Carex panormitana Guss.

Eleocharis carniolica Koch

DIOSCOREACEAE

*Borderea chouardii (Gaussen) Heslot

DROSERACEAE

Aldrovanda vesiculosa L.

EUPHORBIACEAE

*Euphorbia margalidiana Kuhbier & Lewejohann

Euphorbia transtagana Boiss.

GENTIANACEAE

*Centaurium rigualii Esteve Chueca

*Centaurium somedanum Lainz

Gentiana ligustica R. de Vilm. & Chopinet

Gentianella angelica (Pugsley) E. F. Warburg

GERANIACEAE

*Erodium astragaloides Boiss. & Reuter

Erodium paularense Fernandez-Gonzalez & Izco

*Erodium rupicola Boiss.

GRAMINEAE

Avenula hackelii (Henriq.) Holub

Bromus grossus Desf. ex DC.

Coleanthus subtilis (Tratt.) Seidl

Festuca brigantina (Markgr.-Dannenb.) Markgr.-Dannenb.

Festuca duriotagana Franco & R. Afonso

Festuca elegans Boiss.

Festuca henriquesii Hack.

Festuca sumilusitanica Franco & R. Afonso

Gaudinia hispanica Stace & Tutin

Holcus setiglumis Boiss. & Reuter   subsp. duriensis Pinto da Silva

Micropyropsis tuberosa Romero - Zarco & Cabezudo

Pseudarrhenatherum pallens (Link) J. Holub

Puccinellia pungens (Pau) Paunero

*Stipa austroitalica Martinovsky

*Stipa bavarica Martinovsky & H. Scholz

*Stipa veneta Moraldo

GROSSULARIACEAE

*Ribes sardum Martelli

HYPERICACEAE

*Hypericum aciferum (Greuter) N. K. B. Robson

JUNCACEAE

Juncus valvatus Link

LABIATAE

Dracocephalum austriacum L.

*Micromeria taygetea P. H. Davis

Nepeta dirphya (Boiss.) Heldr. ex Halacsy

*Nepeta sphaciotica P. H. Davis

Origanum dictamnus L.

Sideritis incana   subsp. glauca (Cav.) Malagarriga

Sideritis javalambrensis Pau

Sideritis serrata Cav. ex Lag.

Teucrium lepicephalum Pau

Teucrium turredanum Losa & Rivas Goday

*Thymus camphoratus Hoffmanns. & Link

Thymus carnosus Boiss.

*Thymus cephalotos L.

LEGUMINOSAE

Anthyllis hystrix Cardona, Contandr. & E. Sierra

*Astragalus algarbiensis Coss. ex Bunge

*Astragalus aquilanus Anzalone

Astragalus centralpinus Braun-Blanquet

*Astragalus maritimus Moris

Astragalus tremolsianus Pau

*Astragalus verrucosus Moris

*Cytisus aeolicus Guss. ex Lindl.

Genista dorycnifolia Font Quer

Genista holopetala (Fleischm. ex Koch) Baldacci

Melilotus segetalis (Brot.) Ser.   subsp. fallax Franco

*Ononis hackelii Lange

Trifolium saxatile All.

*Vicia bifoliolata J. D. Rodriguez

LENTIBULARIACEAE

Pinguicula nevadensis (Lindb.) Casper

LILIACEAE

Allium grosii Font Quer

*Androcymbium rechingeri Greuter

*Asphodelus bento-rainhae P. Silva

Hyacinthoides vicentina (Hoffmanns. & Link) Rothm.

*Muscari gussonei (Parl.) Tod.

LINACEAE

*Linum muelleri Moris

LYTHRACEAE

*Lythrum flexuosum Lag.

MALVACEAE

Kosteletzkya pentacarpos (L.) Ledeb.

NAJADACEAE

Najas flexilis (Willd.) Rostk. & W. L. Schmidt

ORCHIDACEAE

*Cephalanthera cucullata Boiss. & Heldr.

Cypripedium calceolus L.

Liparis loeselii (L.) Rich.

*Ophrys lunulata Parl.

PAEONIACEAE

Paeonia cambessedesii (Willk.) Willk.

Paeonia parnassica Tzanoudakis

Paeonia clusii F. C. Stern   subsp. rhodia (Stearn) Tzanoudakis

PALMAE

Phoenix theophrasti Greuter

PLANTAGINACEAE

Plantago algarbiensis Samp.

Plantago almogravensis Franco

PLUMBAGINACEAE

Armeria berlengensis Daveau

*Armeria helodes Martini & Pold

Armeria negleta Girard

Armeria pseudarmeria (Murray) Mansfeld

*Armeria rouyana Daveau

Armeria soleirolii (Duby) Godron

Armeria velutina Welv. ex Boiss. & Reuter

Limonium dodartii (Girard) O. Kuntze   subsp. lusitanicum (Daveau) Franco

*Limonium insulare (Beg. & Landi) Arrig. & Diana

Limonium lanceolatum (Hoffmanns. & Link) Franco

Limonium multiflorum Erben

*Limonium pseudolaetum Arrig. & Diana

*Limonium strictissimum (Salzmann) Arrig.

POLYGONACEAE

Polygonum praelongum Coode & Cullen

Rumex rupestris Le Gall

PRIMULACEAE

Androsace mathildae Levier

Androsace pyrenaica Lam.

*Primula apennina Widmer

Primula palinuri Petagna

Soldanella villosa Darracq.

RANUNCULACEAE

*Aconitum corsicum Gayer

Adonis distorta Ten.

Aquilegia bertolonii Schott

Aquilegia kitaibelii Schott

*Aquilegia pyrenaica D. C.   subsp. cazorlensis (Heywood) Galiano

*Consolida samia P. H. Davis

Pulsatilla patens (L.) Miller

*Ranunculus weyleri Mares

RESEDACEAE

*Reseda decursiva Forssk.

ROSACEAE

Potentilla delphinensis Gren. & Godron

RUBIACEAE

*Galium litorale Guss.

*Galium viridiflorum Boiss. & Reuter

SALICACEAE

Salix salvifolia Brot.

subsp. australis Franco

SANTALACEAE

Thesium ebracteatum Hayne

SAXIFRAGACEAE

Saxifraga berica (Beguinot) D. A. Webb

Saxifraga florulenta Moretti

Saxifraga hirculus L.

Saxifraga tombeanensis Boiss. ex Engl.

SCROPHULARIACEAE

Antirrhinum charidemi Lange

Chaenorrhinum serpyllifolium (Lange) Lange   subsp. lusitanicum R. Fernandes

*Euphrasia genargentea (Feoli) Diana

Euphrasia marchesettii Wettst. ex Marches.

Linaria algarviana Chav.

Linaria coutinhoi Valdés

*Linaria ficalhoana Rouy

Linaria flava (Poiret) Desf.

*Linaria hellenica Turrill

*Linaria ricardoi Cout.

*Linaria tursica B. Valdes & Cabezudo

Linaria tonzigii Lona

Odontites granatensis Boiss.

Verbascum litigiosum Samp.

Veronica micrantha Hoffmanns. & Link

*Veronica oetaea L.-A. Gustavson

SELAGINACEAE

*Globularia stygia Orph. ex Boiss.

SOLANACEAE

*Atropa baetica Willk.

THYMELAEACEAE

Daphne petraea Leybold

*Daphne rodriguezii Texidor

ULMACEAE

Zelkova abelicea (Lam.) Boiss.

UMBELLIFERAE

*Angelica heterocarpa Lloyd

Angelica palustris (Besser) Hoffm.

*Apium bermejoi Llorens

Apium repens (Jacq.) Lag.

Athamanta cortiana Ferrarini

*Bupleurum capillare Boiss. & Heldr.

*Bupleurum kakiskalae Greuter

Eryngium alpinum L.

*Eryngium viviparum Gay

*Laserpitium longiradium Boiss.

*Naufraga balearica Constans & Cannon

*Oenanthe conioides Lange

Petagnia saniculifolia Guss.

Rouya polygama (Desf.) Coincy

*Seseli intricatum Boiss.

Thorella verticillatinundata (Thore) Brig.

VALERIANACEAE

Centranthus trinervis (Viv.) Beguinot

VIOLACEAE

*Viola hispida Lam.

Viola jaubertiana Mares & Vigineix

Niže biljke

MAHOVINE

Bruchia vogesiaca Schwaegr. (o)

*Bryoerythrophyllum machadoanum (Sergio) M. Hill (o)

Buxbaumia viridis (Moug. ex Lam. & DC.) Brid. ex Moug. & Nestl. (o)

Dichelyma capillaceum (With.) Myr. (o)

Dicranum viride (Sull. & Lesq.) Lindb. (o)

Distichophyllum carinatum Dix. & Nich. (o)

Drepanocladus vernicosus (Mitt.) Warnst. (o)

Jungermannia handelii (Schiffn.) Amak. (o)

Mannia triandra (Scop.) Grolle (o)

*Marsupella profunda Lindb. (o)

Meesia longiseta Hedw. (o)

Nothothylas orbicularis (Schwein.) Sull. (o)

Orthotrichum rogeri Brid. (o)

Petalophyllum ralfsii Nees & Goot. ex Lehm. (o)

Riccia breidleri Jur. ex Steph. (o)

Riella helicophylla (Mont.) Hook. (o)

Scapania massolongi (K. Muell.) K. Muell. (o)

Sphagnum pylaisii Brid. (o)

Tayloria rudolphiana (Gasrov) B. & G. (o)

VRSTE ZA MAKARONEZIJU

PTERIDOPHYTA

HYMENOPHYLLACEAE

Hymenophyllum maderensis Gibby & Lovis

DRYOPTERIDACEAE

*Polystichum drepanum (Sw.) C. Presl.

ISOETACEAE

Isoetes azorica Durieu & Paiva

MARSILIACEAE

*Marsilea azorica Launert & Paiva

ANGIOSPERMAE

ASCLEPIADACEAE

Caralluma burchardii N. E. Brown

*Ceropegia chrysantha Svent.

BORAGINACEAE

Echium candicans L. fil.

*Echium gentianoides Webb & Coincy

Myosotis azorica H. C. Watson

Myosotis maritima Hochst. in Seub.

CAMPANULACEAE

*Azorina vidalii (H. C. Watson) Feer

Musschia aurea (L. f.) DC.

*Musschia wollastonii Lowe

CAPRIFOLIACEAE

*Sambucus palmensis Link

CARYOPHYLLACEAE

Spergularia azorica (Kindb.) Lebel

CELASTRACEAE

Maytenus umbellata (R. Br.) Mabb.

CHENOPODIACEAE

Beta patula Ait.

CISTACEAE

Cistus chinamadensis Banares & Romero

*Helianthemum bystropogophyllum Svent.

COMPOSITAE

Andryala crithmifolia Ait.

*Argyranthemum lidii Humphries

Argyranthemum thalassophylum (Svent.) Hump.

Argyranthemum winterii (Svent.) Humphries

*Atractylis arbuscula Svent. & Michaelis

Atractylis preauxiana Schultz.

Calendula maderensis DC.

Cheirolophus duranii (Burchard) Holub

Cheirolophus ghomerytus (Svent.) Holub

Cheirolophus junonianus (Svent.) Holub

Cheirolophus massonianus (Lowe) Hansen

Cirsium latifolium Lowe

Helichrysum gossypinum Webb

Helichrysum oligocephala (Svent. & Bzamw.)

*Lactuca watsoniana Trel.

*Onopordum nogalesii Svent.

*Onopordum carduelinum Bolle

*Pericallis hadrosoma Svent.

Phagnalon benettii Lowe

Stemmacantha cynaroides (Chr. Son. in Buch) Ditt

Sventenia bupleuroides Font Quer

*Tanacetum ptarmiciflorum Webb & Berth

CONVOLVULACEAE

*Convolvulus caput-medusae Lowe

*Convolvulus lopez-socasii Svent.

*Convolvulus massonii A. Dietr.

CRASSULACEAE

Aeonium gomeraense Praeger

Aeonium saundersii Bolle

Aichryson dumosum (Lowe) Praeg.

Monanthes wildpretii Banares & Scholz

Sedum brissemoretii Raymond-Hamet

CRUCIFERAE

*Crambe arborea Webb ex Christ

Crambe laevigata DC. ex Christ

*Crambe sventenii R. Petters ex Bramwell & Sund.

*Parolinia schizogynoides Svent.

Sinapidendron rupestre (Ait.) Lowe

CYPERACEAE

Carex malato-belizii Raymond

DIPSACACEAE

Scabiosa nitens Roemer & J. A. Schultes

ERICACEAE

Erica scoparia L.

subsp. azorica (Hochst.) D. A. Webb

EUPHORBIACEAE

*Euphorbia handiensis Burchard

Euphorbia lambii Svent.

Euphorbia stygiana H. C. Watson

GERANIACEAE

*Geranium maderense P. F. Yeo

GRAMINEAE

Deschampsia maderensis (Haeck. & Born.)

Phalaris maderensis (Menezes) Menezes

LABIATAE

*Sideritis cystosiphon Svent.

*Sideritis discolor (Webb ex de Noe) Bolle

Sideritis infernalis Bolle

Sideritis marmorea Bolle

Teucrium abutiloides L’Hér

Teucrium betonicum L’Hér

LEGUMINOSAE

*Anagyris latifolia Brouss. ex Willd.

Anthyllis lemanniana Lowe

*Dorycnium spectabile Webb & Berthel

*Lotus azoricus P. W. Ball

Lotus callis-viridis D. Bramwell & D. H. Davis

*Lotus kunkelii (E. Chueca) D. Bramwell & al.

*Teline rosmarinifolia Webb & Berthel.

*Teline salsoloides Arco & Acebes.

Vicia dennesiana H. C. Watson

LILIACEAE

*Androcymbium psammophilum Svent.

Scilla maderensis Menezes

Semele maderensis Costa

LORANTHACEAE

Arceuthobium azoricum Wiens & Hawksw

MYRICACEAE

*Myrica rivas-martinezii Santos.

OLEACEAE

Jasminum azoricum L.

Picconia azorica (Tutin) Knobl.

ORCHIDACEAE

Goodyera macrophylla Lowe

PITTOSPORACEAE

*Pittosporum coriaceum Dryand. ex Ait.

PLANTAGINACEAE

Plantago malato-belizii Lawalree

PLUMBAGINACEAE

*Limonium arborescens (Brouss.) Kuntze

Limonium dendroides Svent.

*Limonium spectabile (Svent.) Kunkel & Sunding

*Limonium sventenii Santos & Fernandez Galvan

POLYGONACEAE

Rumex azoricus Rech. fil.

RHAMNACEAE

Frangula azorica Tutin

ROSACEAE

*Bencomia brachystachya Svent.

Bencomia sphaerocarpa Svent.

*Chamaemeles coriacea Lindl.

Dendriopterium pulidoi Svent.

Marcetella maderensis (Born.) Svent.

Prunus lusitanica L.   subsp. azorica (Mouillef.) Franco

Sorbus maderensis (Lowe) Docle

SANTALACEAE

Kunkeliella subsucculenta Kammer

SCROPHULARIACEAE

*Euphrasia azorica Wats

Euphrasia grandiflora Hochst. ex Seub.

*Isoplexis chalcantha Svent. & O’Shanahan

Isoplexis isabelliana (Webb & Berthel.) Masferrer

Odontites holliana (Lowe) Benth.

Sibthorpia peregrina L.

SELAGINACEAE

*Globularia ascanii D. Bramwell & Kunkel

*Globularia sarcophylla Svent.

SOLANACEAE

*Solanum lidii Sunding

UMBELLIFERAE

Ammi trifoliatum (H. C. Watson) Trelease

Bupleurum handiense (Bolle) Kunkel

Chaerophyllum azoricum Trelease

Ferula latipinna Santos

Melanoselinum decipiens (Schrader & Wendl.) Hoffm.

Monizia edulis Lowe

Oenanthe divaricata (R. Br.) Mabb.

Sanicula azorica Guthnick ex Seub.

VIOLACEAE

Viola paradoxa Lowe

Niže biljke

MAHOVINE

*Echinodium spinosum (Mitt.) Jur. (o)

*Thamnobryum fernandesii Sergio (o)

---

PRILOG III.

KRITERIJI ZA ODABIR PODRUČJA POGODNIH ZA ODREĐIVANJE KAO PODRUČJA OD ZNAČAJA ZA ZAJEDNICU I ODREĐENIH KAO POSEBNA PODRUČJA OČUVANJA

FAZA 1:   Procjena na nacionalnoj razini relativnog značaja područja za svaki prirodni stanišni tip iz Priloga I. i za svaku vrstu iz Priloga II. (uključujući prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste)

A.   Kriteriji procjene područja za određen prirodni stanišni tip iz Priloga I.

(a)	Stupanj reprezentativnosti stanišnog tipa na području.

(b)	Površina područja pokrivena prirodnim stanišnim tipom u odnosu na ukupnu površinu pokrivenu tim prirodnim stanišnim tipom na nacionalnom teritoriju.

(c)	Stupanj očuvanosti strukture i funkcija dotičnog prirodnog stanišnog tipa te mogućnosti obnove.

(d)	Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje dotičnog prirodnog stanišnog tipa.

B.   Kriteriji za procjenu područja za određenu vrstu iz Priloga II.

(a)	Veličina i gustoća populacije vrsta koje su prisutne na području u odnosu na populacije prisutne na nacionalnom teritoriju.

(b)	Stupanj očuvanosti stanišnih obilježja koja su značajna za dotične vrste i mogućnosti obnove.

(c)	Stupanj izoliranosti populacije koja je prisutna na području u odnosu na prirodnu rasprostranjenost vrsta.

(d)	Globalna procjena vrijednosti područja za očuvanje dotične vrste.

C.   Na temelju tih kriterija, države članice klasificiraju područja koje predlažu u nacionalan popis područja pogodnih za određivanje kao područja od značaja za Zajednicu, sukladno njihovoj relativnoj vrijednosti za očuvanje svakog prirodnog stanišnog tipa iz Priloga I. ili svake vrste iz Priloga II.

D.   Taj popis navodi područja koji sadrže prioritetne prirodne stanišne tipove i prioritetne vrste, a koje su države članice odabrale na temelju gore navedenih kriterija pod A i B.

FAZA 2:   Procjena područja uključenih na nacionalne popise u smislu značaja za Zajednicu

1.   Sva područja koje su odredile države članice u fazi 1, a koja sadrže prioritetne prirodne stanišne tipove i/ili vrsta smatraju se područjima od značaja za Zajednicu.

2.   Procjena značaja ostalih područja na popisima država članica za Zajednicu, to jest njihov doprinos održavanju ili ponovnoj uspostavi povoljnog stanja očuvanosti prirodnog staništa iz Priloga I. ili vrste iz Priloga II. i/ili koherentnosti mreže Natura 2000 uzima u obzir sljedeće kriterije:

(a)	relativnu vrijednost područja na nacionalnoj razini;

(b)	geografski smještaj područja u odnosu na migratorne rute vrsta iz Priloga II. te da li on pripada neprekinutom ekosustavu smještenom s obje strane jedne ili više unutarnjih granica Zajednice;

(c)	ukupna površina područja;

(d)	broj prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrsta iz Priloga II. prisutnih na području;

(e)	globalna ekološka vrijednost područja za dotične biogeografske regije i/ili za cijelo područje navedeno u članku 2, u pogledu karakterističnog ili jedinstvenog izgleda njegovih obilježja i načina na koji su povezani.

---

PRILOG IV.

ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD ZNAČAJA ZA ZAJEDNICU I KOJIMA JE POTREBNA STROGA ZAŠTITA

Vrste navedene u ovom Prilogu označene su:

—	imenom vrste ili podvrste, ili

—	skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije.

Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda određuje sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.

(a)    ŽIVOTINJE

KRALJEŽNJACI

SISAVCI

INSECTIVORA

Erinaceidae

Erinaceus algirus

Soricidae

Crocidura canariensis

Talpidae

Galemys pyrenaicus

MICROCHIROPTERA

sve vrste

RODENTIA

Gliridae

Sve vrste osim Glis glis i Eliomys quercinus

Sciuridae

Citellus citellus

Sciurus anomalus

Castoridae

Castor fiber

Cricetidae

Cricetus cricetus

Microtidae

Microtus cabrerae

Microtus oeconomus arenicola

Zapodidae

Sicista betulina

Hystricidae

Hystrix cristata

CARNIVORA

Canidae

Canis lupus (osim španjolskih populacija sjeverno od Duera i grčkih populacija sjeverno od 39. paralele)

Ursidae

Ursus arctos

Mustelidae

Lutra lutra

Mustela lutreola

Felidae

Felis silvestris

Lynx lynx

Lynx pardina

Phocidae

Monachus monachus

ARTIODACTYLA

Cervidae

Cervus elaphus corsicanus

Bovidae

Capra aegagrus (prirodne populacije)

Capra pyrenaica pyrenaica

Ovis ammon musimon (prirodne populacije – Korzika i Sardinija)

Rupicapra rupicapra balcanica

Rupicapra ornata

CETACEA

sve vrste

GMAZOVI

TESTUDINATA

Testudinidae

Testudo hermanni

Testudo graeca

Testudo marginata

Cheloniidae

Caretta caretta

Chelonia mydas

Lepidochelys kempii

Eretmochelys imbricata

Dermochelyidae

Dermochelys coriacea

Emydidae

Emys orbicularis

Mauremys caspica

Mauremys leprosa

SAURIA

Lacertidae

Algyroides fitzingeri

Algyroides marchi

Algyroides moreoticus

Algyroides nigropunctatus

Lacerta agilis

Lacerta bedriagae

Lacerta danfordi

Lacerta dugesi

Lacerta graeca

Lacerta horvathi

Lacerta monticola

Lacerta schreiberi

Lacerta trilineata

Lacerta viridis

Gallotia atlantica

Gallotia galloti

Gallotia galloti insulanagae

Gallotia simonyi

Gallotia stehlini

Ophisops elegans

Podarcis erhardii

Podarcis filfolensis

Podarcis hispanica atrata

Podarcis lilfordi

Podarcis melisellensis

Podarcis milensis

Podarcis muralis

Podarcis peloponnesiaca

Podarcis pityusensis

Podarcis sicula

Podarcis taurica

Podarcis tiliguerta

Podarcis wagleriana

Scincidae

Ablepharus kitaibelli

Chalcides bedriagai

Chalcides occidentalis

Chalcides ocellatus

Chalcides sexlineatus

Chalcides viridianus

Ophiomorus punctatissimus

Gekkonidae

Cyrtopodion kotschyi

Phyllodactylus europaeus

Tarentola angustimentalis

Tarentola boettgeri

Tarentola delalandii

Tarentola gomerensis

Agamidae

Stellio stellio

Chamaeleontidae

Chamaeleo chamaeleon

Anguidae

Ophisaurus apodus

OPHIDIA

Colubridae

Coluber caspius

Coluber hippocrepis

Coluber jugularis

Coluber laurenti

Coluber najadum

Coluber nummifer

Coluber viridiflavus

Coronella austriaca

Eirenis modesta

Elaphe longissima

Elaphe quatuorlineata

Elaphe situla

Natrix natrix cetti

Natrix natrix corsa

Natrix tessellata

Telescopus falax

Viperidae

Vipera ammodytes

Vipera schweizeri

Vipera seoanni (osim španjolskih populacija)

Vipera ursinii

Vipera xanthina

Boidae

Eryx jaculus

VODOZEMCI

CAUDATA

Salamandridae

Chioglossa lusitanica

Euproctus asper

Euproctus montanus

Euproctus platycephalus

Salamandra atra

Salamandra aurorae

Salamandra lanzai

Salamandra luschani

Salamandrina terdigitata

Triturus carnifex

Triturus cristatus

Triturus italicus

Triturus karelinii

Triturus marmoratus

Proteidae

Proteus anguinus

Plethodontidae

Speleomantes ambrosii

Speleomantes flavus

Speleomantes genei

Speleomantes imperialis

Speleomantes italicus

Speleomantes supramontes

ANURA

Discoglossidae

Bombina bombina

Bombina variegata

Discoglossus galganoi

Discoglossus jeanneae

Discoglossus montalentii

Discoglossus pictus

Discoglossus sardus

Alytes cisternasii

Alytes muletensis

Alytes obstetricans

Ranidae

Rana arvalis

Rana dalmatina

Rana graeca

Rana iberica

Rana italica

Rana latastei

Rana lessonae

Pelobatidae

Pelobates cultripes

Pelobates fuscus

Pelobates syriacus

Bufonidae

Bufo calamita

Bufo viridis

Hylidae

Hyla arborea

Hyla meridionalis

Hyla sarda

RIBE

ACIPENSERIFORMES

Acipenseridae

Acipenser naccarii

Acipenser sturio

ATHERINIFORMES

Cyprinodontidae

Valencia hispanica

CYPRINIFORMES

Cyprinidae

Anaecypris hispanica

PERCIFORMES

Percidae

Zingel asper

SALMONIFORMES

Coregonidae

Coregonus oxyrhynchus (anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)

BESKRALJEŽNJACI

ČLANKONOŠCI

INSECTA

Coleoptera

Buprestis splendens

Carabus olympiae

Cerambyx cerdo

Cucujus cinnaberinus

Dytiscus latissimus

Graphoderus bilineatus

Osmoderma eremita

Rosalia alpina

Lepidoptera

Apatura metis

Coenonympha hero

Coenonympha oedippus

Erebia calcaria

Erebia christi

Erebia sudetica

Eriogaster catax

Fabriciana elisa

Hypodryas maturna

Hyles hippophaes

Lopinga achine

Lycaena dispar

Maculinea arion

Maculinea nausithous

Maculinea teleius

Melanagria arge

Papilio alexanor

Papilio hospiton

Parnassius apollo

Parnassius mnemosyne

Plebicula golgus

Proserpinus proserpina

Zerynthia polyxena

Mantodea

Apteromantis aptera

Odonata

Aeshna viridis

Cordulegaster trinacriae

Gomphus graslinii

Leucorrhina albifrons

Leucorrhina caudalis

Leucorrhina pectoralis

Lindenia tetraphylla

Macromia splendens

Ophiogomphus cecilia

Oxygastra curtisii

Stylurus flavipes

Sympecma braueri

Orthoptera

Baetica ustulata

Saga pedo

ARACHNIDA

Araneae

Macrothele calpeiana

MEKUŠCI

GASTROPODA

Prosobranchia

Patella feruginea

Stylommatophora

Caseolus calculus

Caseolus commixta

Caseolus sphaerula

Discula leacockiana

Discula tabellata

Discula testudinalis

Discula turricula

Discus defloratus

Discus guerinianus

Elona quimperiana

Geomalacus maculosus

Geomitra moniziana

Helix subplicata

Leiostyla abbreviata

Leiostyla cassida

Leiostyla corneocostata

Leiostyla gibba

Leiostyla lamellosa

BIVALVIA

Anisomyaria

Lithophaga lithophaga

Pinna nobilis

Unionoida

Margaritifera auricularia

Unio crassus

ECHINODERMATA

Echinoidea

Centrostephanus longispinus

(b)    BILJKE

Prilog IV., točka (b) sadrži sve biljne vrste navedene u Prilogu II., točki (b) (1) uz dolje navedene

PTERIDOPHYTA

ASPLENIACEAE

Asplenium hemionitis L.

ANGIOSPERMAE

AGAVACEAE

Dracaena draco (L.) L.

AMARYLLIDACEAE

Narcissus longispathus Pugsley

Narcissus triandrus L.

BERBERIDACEAE

Berberis maderensis Lowe

CAMPANULACEAE

Campanula morettiana Reichenb.

Physoplexis comosa (L.) Schur.

CARYOPHYLLACEAE

Moehringia fontqueri Pau

COMPOSITAE

Argyranthemum pinnatifidum (L.f.) Lowe   subsp. succulentum (Lowe) C. J. Humphries

Helichrysum sibthorpii Rouy

Picris willkommii (Schultz Bip.) Nyman

Santolina elegans Boiss. ex DC.

Senecio caespitosus Brot.

Senecio lagascanus DC.   subsp. lusitanicus (P. Cout.) Pinto da Silva

Wagenitzia lancifolia (Sieber ex Sprengel) Dostal

CRUCIFERAE

Murbeckiella sousae Rothm.

EUPHORBIACEAE

Euphorbia nevadensis Boiss. & Reuter

GESNERIACEAE

Jankaea heldreichii (Boiss.) Boiss.

Ramonda serbica Pancic

IRIDACEAE

Crocus etruscus Parl.

Iris boissieri Henriq.

Iris marisca Ricci & Colasante

LABIATAE

Rosmarinus tomentosus Huber-Morath & Maire

Teucrium charidemi Sandwith

Thymus capitellatus Hoffmanns. & Link

Thymus villosus L.   subsp. villosus L.

LILIACEAE

Androcymbium europeum (Lange) K. Richter

Bellevalia hackelli Freyn

Colchicum corsicum Baker

Colchicum cousturieri Greuter

Fritillaria conica Rix

Fritillaria drenovskii Dogen & Stoy.

Fritillaria gussichiae (Degen & Doerfler) Rix

Fritillaria obliqua Ker-Gawl.

Fritillaria rhodocanakis Orph. ex Baker

Ornithogalum reverchonii Degen & Herv.-Bass.

Scilla beirana Samp.

Scilla odorata Link

ORCHIDACEAE

Ophrys argolica Fleischm.

Orchis scopulorum Simsmerh.

Spiranthes aestivalis (Poiret) L. C. M. Richard

PRIMULACEAE

Androsace cylindrica DC.

Primula glaucescens Moretti

Primula spectabilis Tratt.

RANUNCULACEAE

Aquilegia alpina L.

SAPOTACEAE

Sideroxylon marmulano Banks ex Lowe

SAXIFRAGACEAE

Saxifraga cintrana Kuzinsky ex Willk.

Saxifraga portosanctana Boiss.

Saxifraga presolanensis Engl.

Saxifraga valdensis DC.

Saxifraga vayredana Luizet

SCROPHULARIACEAE

Antirrhinum lopesianum Rothm.

Lindernia procumbens (Krocker) Philcox

SOLANACEAE

Mandragora officinarum L.

THYMELAEACEAE

Thymelaea broterana P. Cout.

UMBELLIFERAE

Bunium brevifolium Lowe

VIOLACEAE

Viola athois W. Becker

Viola cazorlensis Gandoger

Viola delphinantha Boiss.

---

(1)  Osim Briophyta iz Priloga II, točke (b).

---

PRILOG V.

ŽIVOTINJSKE I BILJNE VRSTE OD INTERESA ZAJEDNICE ČIJE UZIMANJE U DIVLJINI I ISKORIŠTAVANJE MOŽE BITI PODLOŽNO MJERAMA UPRAVLJANJA

Vrste navedene u ovom Prilogu označavaju se:

—	imenom vrste ili podvrste, ili

—	skupinom vrsta koje pripadaju višoj sistemskoj kategoriji ili određenom dijelu te kategorije.

Kratica „spp.” nakon imena porodice ili roda određuje sve vrste koje pripadaju toj porodici ili rodu.

(a)    ŽIVOTINJE

KRALJEŽNJACI

SISAVCI

CARNIVORA

Canidae

Canis aureus

Canis lupus (španjolske populacije sjeverno od Duera i Grčke populacije sjeverno od 39. paralele)

Mustelidae

Martes martes

Mustela putorius

Phocidae

sve vrste koje nisu navedene u Prilogu IV.

Viverridae

Genetta genetta

Herpestes ichneumon

DUPLICIDENTATA

Leporidae

Lepus timidus

ARTIODACTYLA

Bovidae

Capra ibex

Capra pyrenaica (osim Capra pyrenaica pyrenaica)

Rupicapra rupicapra (osim Rupicapra rupicapra balcanica i Rupicapra ornata)

VODOZEMCI

ANURA

Ranidae

Rana esculenta

Rana perezi

Rana ridibunda

Rana temporaria

RIBE

PETROMYZONIFORMES

Petromyzonidae

Lampetra fluviatilis

Lethenteron zanandrai

ACIPENSERIFORMES

Acipenseridae

sve vrste koje nisu navedene u Prilogu IV.

SALMONIFORMES

Salmonidae

Thymallus thymallus

Coregonus spp. (osim Coregonus oxyrhynchus – anadromne populacije u određenim dijelovima Sjevernog mora)

Hucho hucho

Salmo salar (samo u slatkim vodama)

Cyprinidae

Barbus spp.

PERCIFORMES

Percidae

Gymnocephalus schraetzer

Zingel zingel

CLUPEIFORMES

Clupeidae

Alosa spp.

SILURIFORMES

Siluridae

Silurus aristotelis

BESKRALJEŽNJACI

COELENTERATA

CNIDARIA

Corallium rubrum

MEKUŠCI

GASTROPODA - STYLOMMATOPHORA

Helicidae

Helix pomatia

BIVALVIA - UNIONOIDA

Margaritiferidae

Margaritifera margaritifera

Unionidae

Microcondylaea compressa

Unio elongatulus

ANNELIDA

HIRUDINOIDEA - ARHYNCHOBDELLAE

Hirudinidae

Hirudo medicinalis

ČLANKONOŠCI

CRUSTACEA - DECAPODA

Astacidae

Astacus astacus

Austropotamobius pallipes

Austropotamobius torrentium

Scyllaridae

Scyllarides latus

INSECTA - LEPIDOPTERA

Saturniidae

Graellsia isabellae

(b)    BILJKE

ALGE

RHODOPHYTA

CORALLINACEAE

Lithothamnium coralloides Crouan frat.

Phymatholithon calcareum (Poll.) Adey & McKibbin

LIŠAJEVI

CLADONIACEAE

Cladonia L. subgenus Cladina (Nyl.) Vain.

MAHOVINE

MUSCI

LEUCOBRYACEAE

Leucobryum glaucum (Hedw.) Ĺngstr.

SPHAGNACEAE

Sphagnum L. spp. (osim Sphagnum pylasii Brid.)

PTERIDOPHYTA

Lycopodium spp.

ANGIOSPERMAE

AMARYLLIDACEAE

Galanthus nivalis L.

Narcissus bulbocodium L.

Narcissus juncifolius Lagasca

COMPOSITAE

Arnica montana L.

Artemisia eriantha Ten

Artemisia genipi Weber

Doronicum plantagineum L.   subsp. tournefortii (Rouy) P. Cout.

CRUCIFERAE

Alyssum pintadasilvae Dudley.

Malcolmia lacera (L.) DC.   subsp. graccilima (Samp.) Franco

Murbeckiella pinnatifida (Lam.) Rothm.   subsp. herminii (Rivas-Martinez) Greuter & Burdet

GENTIANACEAE

Gentiana lutea L.

IRIDACEAE

Iris lusitanica Ker-Gawler

LABIATAE

Teucrium salviastrum Schreber

subsp. salviastrum Schreber

LEGUMINOSAE

Anthyllis lusitanica Cullen & Pinto da Silva

Dorycnium pentaphyllum Scop.   subsp. transmontana Franco

Ulex densus Welw. ex Webb.

LILIACEAE

Lilium rubrum Lmk

Ruscus aculeatus L.

PLUMBAGINACEAE

Armeria sampaio (Bernis) Nieto Feliner

ROSACEAE

Rubus genevieri Boreau

subsp. herminii (Samp.) P. Cout.

SCROPHULARIACEAE

Anarrhinum longipedicelatum R. Fernandes

Euphrasia mendonçae Samp.

Scrophularia grandiflora DC.   subsp. grandiflora DC.

Scrophularia berminii Hoffmanns & Link

Scrophularia sublyrata Brot.

COMPOSITAE

Leuzea rhaponticoides Graells

---

PRILOG VI.

ZABRANJENI NAČINI I SREDSTVA HVATANJA I UBIJANJA TE NAČINA PRIJEVOZA

(a)   Neselektivna sredstva

SISAVCI

—	slijepe ili osakaćene životinje koje se koriste kao živi mamci

—	magnetofoni

—	električne i elektroničke ubojite ili omamljujuće naprave

—	umjetni izvori svjetlosti

—	ogledala i ostale zasljepljujuće naprave

—	naprave za osvjetljavanje meta

—	optički nišani za noćni lov s mogućnošću elektronskog povećavanja ili pretvaranja slike

—	eksplozivi

—	mreže koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

—	zamke koje su načelno ili prema uvjetima uporabe neselektivne

—	samostrijeli

—	otrovi i otrovani ili omamljujući mamci

—	istjerivanje životinja iz skloništa plinom ili dimom

—	poluautomatsko i automatsko oružje sa spremnikom koji može sadržavati više od dva naboja

RIBE

—

otrov

—	eksplozivi

(b)   Načini prijevoza

—	zrakoplovom

—	motornim pokretnim vozilima

---