EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document DD_2013_13_055_HR

Službeni list Europske unije
Posebno izdanje 2013.
13. Industrijska politika i unutarnje tržište
Svezak 55

Službeni list

Europske unije

1977-0588

doi:10.3002/19770588.2013.13.055.hrv

European flag

Hrvatsko izdanje

13.   Industrijska politika i unutarnje tržište

Svezak 055

Posebno izdanje 2013.

 


Referenca

 

Sadržaj

 

Godina

SL

Stranica

 

 

 

 

Uvodna napomena

1

1996

L 254

62

 

 

31996D0582

 

 

 

(96/582/EZ)
Odluka Komisije od 24. lipnja 1996. o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda prema članku 20. stavku 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u vezi sa sustavima konstrukcijskih brtvi ostakljenja i metalnim sidrima za beton (1)

3

1996

L 267

23

 

 

31996D0603

 

 

 

(96/603/EZ)
Odluka Komisije od 4. listopada 1996. o utvrđivanju popisa proizvoda koji pripadaju razredu A Ne pridonose širenju požara, predviđenog Odlukom 94/611/EZ o provedbi članka 20. Direktive Vijeća 89/106/EEZ o građevnim proizvodima (1)

7

1998

L 217

18

 

 

31998L0048

 

 

 

Direktiva 98/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. srpnja 1998. o izmjeni Direktive 98/34/EZ o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa

11

1999

L 029

49

 

 

31999D0092

 

 

 

(1999/92/EZ)
Odluka Komisije od 25. siječnja 1999. o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda u skladu s člankom 20. stavkom 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u vezi s laganim kompozitnim gredama i stupovima na bazi drveta (priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 116) (1)

20

2000

L 086

15

 

 

32000D0273

 

 

 

(2000/273/EZ)
Odluka Komisije od 27. ožujka 2000. o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda na temelju članka 20. stavka 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u pogledu sedam proizvoda za europska tehnička odobrenja bez smjernica (priopćena pod brojem dokumenta C(2000) 668) (1)

22

2000

L 258

38

 

 

32000D0606

 

 

 

(2000/606/EZ)
Odluka Komisije od 26. rujna 2000. o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda u skladu s člankom 20. stavkom 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u pogledu šest proizvoda za Europsko tehničko odobrenje bez smjernice (priopćena pod brojem dokumenta C(2000) 2641) (1)

27

2001

L 235

20

 

 

32001D0671

 

 

 

(2001/671/EZ)
Odluka Komisije od 21. kolovoza 2001. o provedbi Direktive Vijeća 89/106/EEZ u pogledu razredbe otpornosti na požar krovova i krovnih pokrova kod vanjskog požara (priopćena pod brojem dokumenta C(2001) 2474) (1)

31

2002

L 128

45

 

 

32002L0040

 

 

 

Direktiva Komisije 2002/40/EZ od 8. svibnja 2002. o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u odnosu na označivanje energetske učinkovitosti kućanskih električnih pećnica (1)

34

2003

L 076

10

 

 

32003L0017

 

 

 

Direktiva 2003/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 2003. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzina i dizelskih goriva (1)

46

2003

L 214

18

 

 

32003L0044

 

 

 

Direktiva 2003/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o izmjeni Direktive 94/25/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na rekreacijska plovila (1)

56

2003

L 244

32

 

 

32003R1668

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1668/2003 od 1. rujna 2003. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 58/97 u vezi s tehničkim formatom za prijenos strukturno-poslovnih statistika i izmjeni Uredbe Komisije br. 2702/98 o tehničkom formatu za prijenos strukturno-poslovnih statističkih podataka

74

2003

L 321

41

 

 

32003D0840

 

 

 

(2003/840/EZ)
Odluka Vijeća od 17. studenoga 2003. o sklapanju u ime Europske zajednice Konvencije br. 180 Vijeća Europe o informacijama i pravnoj suradnji u području usluga informacijskog društva

99

2003

L 321

43

 

 

 

 

 

Council of Europe — European Treaty Series — No 180 Convention on information and legal cooperation concerning information society services

101

2004

L 359

25

 

 

32004R2076

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) Br. 2076/2004 od 3. prosinca 2004. o prvoj prilagodbi Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o gnojivima (EDDHSA i trostruki superfosfat) (1)

113

2005

L 210

41

 

 

32005L0050

 

 

 

Direktiva Komisije 2005/50/EZ od 11. kolovoza 2005. o ponovnoj kategorizaciji zglobnih proteza kuka, koljena i ramena u okviru Direktive Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima (1)

116

2006

L 036

43

 

 

32006D0077

 

 

 

(2006/77/EZ)
Odluka Komisije od 23. prosinca 2005. Odluka Komisije o osnivanju Skupine visoke razine za konkurentnost, energetiku i okoliš

119

2006

L 080

76

 

 

32006D0216

 

 

 

(2006/216/EZ)
Odluka Komisije od 16. ožujka 2006. o objavljivanju upućivanja na normu EN 143:2000 Zaštitne naprave za disanje – Filtri za čestice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje u skladu s Direktivom Vijeća 89/686/EEZ (osobna zaštitna oprema) (priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 777) (1)

121

2006

L 291

35

 

 

32006D0704

 

 

 

(2006/704/EZ)
Odluka Komisije od 20. listopada 2006. o ograničenom objavljivanju upućivanja na normu EN 848-3:1999 Sigurnost strojeva za obradu drva - Jednostrane glodalice s rotirajućim alatom - 3. dio: Numerički kontrolirane (NC) bušilice i glodalice u skladu s Direktivom 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 4901) (1)

124

2006

L 327

12

 

 

32006D1718

 

 

 

Odluka br. 1718/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. studenoga 2006. o provedbi programa potpore za europski audiovizualni sektor (MEDIA 2007)

127

2007

L 304

1

 

 

32007R1354

 

 

 

Uredba Vijeća (EZ) br. 1354/2007 od 15. studenoga 2007. o prilagođavanju Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske (1)

145

2008

L 030

38

 

 

32008R0073

 

 

 

Uredba Vijeća (EZ) br. 73/2008 od 20. prosinca 2007. o osnivanju Zajedničkog poduzeća za provedbu zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove (1)

147

2008

L 039

1

 

 

32008R0106

 

 

 

Uredba (EZ) br. 106/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o programu Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu (preinaka)

161

2008

L 081

48

 

 

32008L0028

 

 

 

Direktiva 2008/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o izmjeni Direktive 2005/32/EZ o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju i o izmjeni Direktive Vijeća 92/42/EEZ te direktiva 96/57/EZ i 2000/55/EZ u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

168

2008

L 097

62

 

 

32008R0297

 

 

 

Uredba (EZ) br. 297/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1606/2002 o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

171

2008

L 138

21

 

 

32008D0393

 

 

 

(2008/393/EZ)
Odluka Komisije od 8. svibnja 2008. u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka u Jerseyju (priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 1746) (1)

173

2008

L 140

5

 

 

32008R0472

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 472/2008 od 29. svibnja 2008. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u pogledu prve bazne godine koja se koristi za vremenske nizove prema NACE Rev. 2 i za vremenske nizove prije 2009. koji se dostavljaju u skladu s NACE Rev. 2, razine detalja, oblika, prvog izvještajnog razdoblja i izvještajnog razdoblja (1)

176

2008

L 299

13

 

 

32008R1107

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 1107/2008 od 7. studenoga 2008. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o gnojivima u svrhu prilagodbe njezinih priloga I. i IV. tehničkom napretku (1)

180

2009

L 103

3

 

 

32009R0329

 

 

 

Uredba Komisije (EZ) br. 329/2009 od 22. travnja 2009. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u pogledu ažuriranja popisa varijabli, učestalosti izrade statistika i razina raščlanjenosti i agregacije koje se primjenjuju na varijable (1)

184

2009

L 140

88

 

 

32009L0030

 

 

 

Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (1)

187

2009

L 170

1

 

 

32009L0048

 

 

 

Direktiva 2009/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o sigurnosti igračaka (1)

213

2009

L 201

18

 

 

32009L0076

 

 

 

Direktiva 2009/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o razini buke kojoj je izložen vozač traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo (Kodificirana verzija) (1)

250

2009

L 306

39

 

 

32009D0846

 

 

 

(2009/846/EZ)
Odluka Komisije od 20. listopada 2009. o sklapanju administrativnog Sporazuma između Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za GNSS o sigurnosti i razmjeni klasificiranih podataka

261

2009

L 306

41

 

 

22009A1120(01)

 

 

 

Sporazum između Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za GNSS o sigurnosti i razmjeni klasificiranih podataka

263

2009

L 312

56

 

 

32009D0851

 

 

 

(2009/851/EZ)
Odluka Komisije od 25. studenoga 2009. o uvođenju upitnika za izvješća država članica o provedbi Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima (priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 9105) (1)

267

2010

L 151

14

 

 

32010R0520

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 520/2010 od 16. lipnja 2010. o izmjeni Uredbe br. (EZ) 831/2002 o pristupu povjerljivim podacima u znanstvene svrhe u pogledu raspoloživih istraživanja i izvora statističkih podataka (1)

270

2010

L 276

11

 

 

32010R0912

 

 

 

Uredba (EU) br. 912/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

272

2010

L 327

51

 

 

32010D0767

 

 

 

(2010/767/EU)
Odluka Komisije od 9. prosinca 2010. o izmjeni Odluke C(2007) 2286 o donošenju Pravila Europskog istraživačkog vijeća za podnošenje prijedloga i pripadajuću procjenu, odabir i natječaj o javnim nabavama za neizravne aktivnosti u okviru posebnog programa Ideje Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.) (1)

283

2012

L 050

18

 

 

32012L0004

 

 

 

Direktiva Komisije 2012/4/EU od 22. veljače 2012. o izmjeni Direktive 2008/43/EZ o uspostavljanju sustava za identifikaciju i sljedivost eksploziva za gospodarsku uporabu u skladu s Direktivom Vijeća 93/15/EEZ (1)

303

2012

L 144

16

 

 

32012R0470

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 470/2012 od 4. lipnja 2012. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe polidekstroze (E 1200) u pivu (1)

306

2012

L 194

1

 

 

32012R0665

 

 

 

Uredba Komisije (EU) br. 665/2012 od 20. srpnja 2012. o izmjeni Uredbe (EU) br. 454/2011 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom telematskih aplikacija za putnički promet transeuropskog željezničkog sustava (1)

309

 


 

 

(1)   Tekst značajan za EGP


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

1



Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01

Opća, financijska i institucionalna pitanja

02

Carinska unija i slobodno kretanje robe

03

Poljoprivreda

04

Ribarstvo

05

Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

06

Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

07

Prometna politika

08

Politika tržišnog natjecanja

09

Porezi

10

Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

11

Vanjski odnosi

12

Energetika

13

Industrijska politika i unutarnje tržište

14

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

15

Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

16

Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

17

Pravo poduzećâ

18

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

19

Područje slobode, sigurnosti i pravde

20

Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.

numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

Zakonodavstvo („L”),

Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

3


31996D0582


L 254/62

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

24.06.1996.


ODLUKA KOMISIJE

od 24. lipnja 1996.

o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda prema članku 20. stavku 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u vezi sa sustavima konstrukcijskih brtvi ostakljenja i metalnim sidrima za beton

(Tekst značajan za EGP)

(96/582/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona, i drugih propisa država članica u odnosu na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 13. stavak 4.,

budući da Komisija mora između dva postupka iz članka 13. stavka 3. Direktive 89/106/EEZ za potvrđivanje sukladnosti proizvoda, odabrati „najmanje zahtjevan postupak koji ispunjava zahtjeve sigurnosti”; budući da to znači da je potrebno odlučiti je li postojanje tvorničkog sustava kontrole proizvodnje u okviru odgovornosti proizvođača neophodan i dovoljan uvjet za potvrđivanje sukladnosti određenog proizvoda ili skupine proizvoda, ili je, radi usklađenosti s kriterijima iz članka 13. stavka 4., potrebno uključivanje ovlaštenog certifikacijskog tijela;

budući da članak 13. stavak 4. zahtijeva da tako utvrđeni postupak mora biti naznačen u mandatima i tehničkim specifikacijama; budući da je stoga poželjno odrediti pojam proizvoda ili skupine proizvoda kako je utvrđeno u mandatima i tehničkim specifikacijama;

budući da su oba postupka predviđena člankom 13. stavkom 3. detaljno opisana u Prilogu III. Direktivi 89/106/EEZ; budući da je stoga potrebno točno odrediti metode kojima se navedena dva postupka moraju provesti, sukladno Prilogu III., za svaki proizvod ili skupinu proizvoda, budući da Prilog III. daje prednost određenim sustavima;

budući da postupak iz članka 13. stavka 3. točke (a) odgovara sustavima koji su utvrđeni u Prilogu III. odjeljku 2. točki ii. mogućnosti prvoj, bez stalnog nadzora, te mogućnosti drugoj i trećoj, i budući da postupak iz članka 13. stavka 3. točke (b) odgovara sustavima koji su utvrđeni u Prilogu III. odjeljku 2. točki i., te u Prilogu III. odjeljku 2. točki ii., u mogućnosti prvoj, sa stalnim nadzorom;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sukladnost proizvoda navedenih u Prilogu I. potvrđuje se postupkom prema kojem je, uz tvornički sustav kontrole proizvodnje kojim upravlja proizvođač, u ocjenu i nadzor kontrole proizvodnje ili samog proizvoda uključeno i ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Članak 2.

Postupak potvrđivanja sukladnosti kako je naveden u Prilogu II. naznačuje se u mandatima za smjernice za europsko tehničko dopuštenje.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 24. lipnja 1996.

Za Komisiju

Martin BANGERMANN

Član Komisije


(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.


PRILOG I.

SUSTAVI KONSTRUKCIJSKIH BRTVI OSTAKLJENJA (STAKLENE STIJENE)

Sklopovi sustava konstrukcijskih brtvi ostakljenja tipa I, II, III i IV (1) koji se koriste kao vanjski zidovi i krovovi.

METALNA SIDRA ZA BETON (MEHANIČKI UČVRŠĆIVAČI)

Metalna sidra za beton (za velika opterećenja) koja se koriste za učvršćivanje i/ili potporu betonskih konstrukcijskih elemenata ili teških elemenata kao što su obloge ili viseći stropovi.


(1)

Tip I: S mehaničkim načinom prijenosa težine panela na okvir brtve, a time i na konstrukciju. Koriste se sredstva za smanjenje opasnosti u slučaju da brtva ne djeluje.

Tip II: S mehaničkim načinom prijenosa težine panela na okvir brtve, a time i na konstrukciju. Potpuno oslanjanje na konstrukcijske brtve za prijenos svih ostalih radnji.

Tip III: S prijenosom težine panela na okvir brtve te time i na konstrukciju putem konstrukcijske brtve. Koriste se sredstva za smanjenje opasnosti u slučaju da brtva ne djeluje.

Tip IV: Potpuno oslanjanje na konstrukcijsku brtvu za prijenos svih radnji, uključujući i težinu panela na okvir brtve te time i na konstrukciju.


PRILOG II.

PROIZVOD:

SUSTAVI KONSTRUKCIJSKIH BRTVI OSTAKLJENJA (1/1)

SKUPINA PROIZVODA

STAKLENE STIJENE

Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni(-e) proizvod(e) i njihovu predviđenu uporabu, Europska organizacija za tehnička dopuštenja (EOTA) mora navesti točnu specifikaciju sljedećih sustava potvrđivanja sukladnosti u odgovarajućim smjernicama za europsko tehničko dopuštenje:

Proizvod(i)

Predviđena(-e) uporaba(-e)

Razina(-e)

ili razred(i)

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Sklopovi konstrukcijskih brtvi ostakljenja, tip II i IV (1)

Vanjske stijene i krovovi

1 (2)

Sklopovi konstrukcijskih brtvi ostakljenja, tip I i III (3)

2+ (4)

Specifikacija sustava mora biti izvediva i u slučaju da se djelovanje ne mora utvrditi za određeno svojstvo, budući da barem jedna država članica nema nikakve pravne zahtjeve za takvo svojstvo (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, klauzulu 1.2.3. dokumenata za tumačenje). U tom se slučaju provjera takvog svojstva ne smije nametnuti proizvođaču ako on ne želi označiti djelovanje proizvoda u tom pogledu.

PROIZVOD:

METALNA SIDRA ZA BETON (1/1)

SKUPINA PROIZVODA

MEHANIČKI UČVRŠĆIVAČI

Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni(-e) proizvod(e) i njegovu (njihovu) predviđenu uporabu, Europska organizacija za tehnička dopuštenja (EOTA) mora navesti točnu specifikaciju sljedećih sustava potvrđivanja sukladnosti u odgovarajućim smjernicama za europsko tehničko dopuštenje:

Proizvod(i)

Predviđena(-e) uporaba(-e)

Razina(-e)

ili razred(i)

(otpornost na požar)

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Metalna sidra za beton (za velika opterećenja)

Za učvršćivanje i/ili potporu betonskih konstrukcijskih elemenata ili nosivih elemenata kao što su obloge i viseći stropovi

 

1 (5)

Specifikacija sustava mora biti izvediva i u slučaju da se djelovanje ne mora utvrditi za određeno svojstvo, budući da barem jedna država članica nema nikakve pravne zahtjeve za takvo svojstvo (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, klauzulu 1.2.3. interpretativnih dokumenata). U tom se slučaju provjera takvog svojstva ne smije nametnuti proizvođaču ako on ne želi označiti djelovanje proizvoda u tom pogledu.


(1)  

Tip II

:

S mehaničkim načinom prijenosa težine panela na okvir brtve, a time i na konstrukciju. Potpuno oslanjanje na konstrukcijske brtve za prijenos i sve ostale radnje.

Tip IV

:

Potpuno oslanjanje na konstrukcijsku brtvu za prijenos svih radnji, uključujući i težinu panela na okvir brtve te time i na konstrukciju.

(2)  

Sustav 1

:

Vidjeti Prilog III. odjeljak 2. točku i. Direktive 89/106/EEZ, bez revizijskog testiranja uzoraka

(3)  

Tip I

:

S mehaničkim načinom prijenosa težine panela na okvir brtve, a time i na konstrukciju. Koriste se sredstva za smanjenje opasnosti u slučaju da brtva ne djeluje.

Tip III

:

S prijenosom težine panela na okvir brtve te time i na konstrukciju putem konstrukcijske brtve. Koriste se sredstva za smanjenje opasnosti u slučaju da brtva ne djeluje.

(4)  

Sustav 2+

:

Vidjeti Prilog III. odjeljak 2. točku ii. Direktive 89/106/EEZ, mogućnost prvu, koja uključuje potvrdu kontrole tvorničke proizvodnje koju izdaje ovlašteno tijelo na osnovi stalnog nadzora, ocjene i odobravanja kontrole tvorničke proizvodnje.

(5)  Sustav 1: Vidjeti Prilog III. odjeljak 2. točku i. Direktive 89/106/EEZ, bez revizijskoga testiranja uzoraka.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

7


31996D0603


L 267/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.10.1996.


ODLUKA KOMISIJE

od 4. listopada 1996.

o utvrđivanju popisa proizvoda koji pripadaju razredu A „Ne pridonose širenju požara”, predviđenog Odlukom 94/611/EZ o provedbi članka 20. Direktive Vijeća 89/106/EEZ o građevnim proizvodima

(Tekst značajan za EGP)

(96/603/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i ostalih propisa država članica koji se odnose na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2),

uzimajući u obzir Odluku Komisije 94/611/EZ od 9. rujna 1994. o provedbi članka 20. Direktive Vijeća 89/106/EEZ o građevnim proizvodima (3), a posebno njezin članak 1. stavak 1.,

budući da prema članku 3. stavku 2. Direktive 89/106/EEZ za poštivanje različitih razina zaštite pri gradnji objekata koje mogu prevladavati na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, svaki bitni zahtjev može dovesti do utvrđivanja razreda u interpretativnim dokumentima i tehničkim specifikacijama;

budući da se točkom 4.2.1. interpretativnog dokumenta br. 2, „Protupožarna zaštita”, koja je sadržana u priopćenju Komisije u vezi s interpretativnim dokumentima Direktive Vijeća 89/106/EEZ (4), opravdava potreba različitih razina bitnih zahtjeva kao funkciju vrste, namjene i lokacije građevinskih objekata, njihov nacrt i dostupnost sredstava za slučaj nužde;

budući da se točkom 2.2. interpretativnog dokumenta br. 2 navodi niz međusobno povezanih mjera za ispunjavanje bitnog zahtjeva „Protupožarne zaštite”, koje zajednički pridonose definiciji protupožarne strategije, koju države članice mogu razviti na različite načine;

budući da se točkom 4.2.3.3. interpretativnog dokumenta br. 2 identificira jednu od mjera, koje prevladavaju u državama članicama, i koja se sastoji u ograničavanju stvaranja i širenja vatre i dima u prostoriji u kojoj je nastala (ili u određenom području) ograničavanjem doprinosa građevnih proizvoda rasplamsavanju požara;

budući da definicija razreda osnovnih zahtjeva djelomično ovisi o razini navedenog ograničavanja;

budući da se razina ograničavanja može izraziti samo različitim razinama otpornosti proizvoda u uvjetima njegove konačne uporabe, u pogledu otpornosti na požar;

budući da se točkom 4.3.1.1. interpretativnog dokumenta br. 2 utvrđuje da će se za procjenu otpornosti proizvoda na požar razviti usklađeno rješenje pri kojem se mogu koristiti ispitivanja u cjelovitom ili laboratorijskom opsegu, koja su vezana uz odgovarajuće scenarije tijeka stvarnog požara;

budući da se navedeno rješenje temelji na sustavu razreda koji nisu uključeni u dokumente za tumačenje već su doneseni Odlukom 94/611/EZ;

budući da je u sustavu razreda, koje sadrži Odluka 94/611/EZ, kategorija „Ne pridonose širenju požara” utvrđena s ciljem obuhvaćanja proizvoda koji se ne moraju testirati u pogledu otpornosti na požar i koji se navode kao razred A u tablicama 1. i 2. i, dodatno, u tablici 1. kao „popis nezapaljivih proizvoda”;

budući da članak 20. stavak 2. Direktive 89/106/EEZ označuje postupak koji je potrebno poštovati pri donošenju odredaba potrebnih za utvrđivanje razreda zahtjeva, ako nisu uključeni u interpretativne dokumente;

budući da su mjere predviđene ovom Odlukom u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Materijali i iz njih izrađeni proizvodi, navedeni u Prilogu ovoj Odluci, zbog svoje niske razine zapaljivosti i podložno uvjetima koji su utvrđeni u Prilogu, razvrstavaju se u razred A („Ne pridonose širenju požara”), kako je predviđeno u tablicama 1. i 2. Priloga Odluci 94/611/EZ.

U smislu navedenog razvrstavanja, ne zahtijeva se ispitivanje otpornosti na požar navedenih materijala i iz njih izrađenih proizvoda.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. listopada 1996.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije


(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.

(3)  SL L 241, 16.9.1994., str. 25.

(4)  SL C 62, 28.2.1994., str. 1.


PRILOG

Materijali koji su u pogledu otpornosti na požar razvrstani u razred A, predviđenom u Odluci 94/611/EZ i koji se ne moraju ispitivati

Opće napomene

Proizvodi moraju biti izrađeni samo iz jednog ili više dolje navedenih materijala da bi se smatrali razredom A za koji nisu potrebna ispitivanja. Proizvodi koji su izrađeni lijepljenjem jednog ili više dolje navedenih materijala zajedno razvrstavaju se u razred A bez ispitivanja, pod uvjetom da ljepilo ne premašuje 0,1 % težine ili volumena (koji god je manji).

U popis nisu uključeni panel proizvodi (npr. kod izolacijskog materijala) s jednim ili više organskih slojeva, ili proizvodi koji sadrže organski materijal koji nije homogeno raspoređen (izuzev ljepila).

Proizvodi koji su izrađeni premazivanjem jednog od dolje navedenih materijala anorganskim slojem (npr. metalni premazani proizvodi) mogu se razvrstati u razred A, bez ispitivanja.

Ni jedan od materijala navedenih u tablici ne smije sadržavati više od 1,0 % težine ili volumena (koji god je manji) homogeno raspoređenog organskog materijala.

Materijal

Napomene

Ekspandirana glina

 

Ekspandirani perlit

 

Ekspandirani vermikulit

 

Mineralna vuna

 

Pjenasto (multiceralno) staklo

 

Beton

Uključuje pripravljeni beton te montažne armirane i prednapete proizvode

Agregatni beton (gusti i laki mineralni agregati, bez integralne toplotne izolacije)

Može sadržavati primjese i dodatke (npr. PFA), pigmente i druge materijale. Uključuje i predgotovljene elemente

Autoklavni elementi šupljikavog betona

Elementi izrađeni od hidrauličnih veziva kao što je cement i/ili vapno, u kombinaciji s finim materijalima (kremenasti materijal, PFA, troska) i proizvodi od šupljikavog betona. Uključuje i predgotovljene elemente

Vlaknasti cement

 

Cement

 

Vapno

 

Troska/leteći pepeo (PFA)

 

Mineralni agregati

 

Željezo, čelik i nehrđajući čelik

Ne u fino raspoređenom obliku

Bakar i slitine bakra

Ne u fino raspoređenom obliku

Cink i slitine cinka

Ne u fino raspoređenom obliku

Aluminij i slitine aluminija

Ne u fino raspoređenom obliku

Olovo

Ne u fino raspoređenom obliku

Gips i gipsane žbuke

Može sadržavati primjese (dodatke za sprečavanje vezanja, punila, vlakna, pigmente, hidrirano vapno, dodatke za zadržavanje zraka i vode i plastifikatore), guste agregate (npr. prirodni ili drobljeni pijesak) ili lake agregate (npr. perlit ili vermikulit).

Mort s anorganskim vezivima

Mort za štukature i mort za podove na osnovi jednog ili više vezivnih sastojaka, npr. cement, vapno, zidarsko vapno i gips

Glineni elementi

Elementi od gline ili drugih glinenih materijala, sa ili bez pijeska, goriva ili drugih primjesa. Uključujući opeku, pločice, (npr. uloške za dimnjake)

Elementi od kalcijeva silikata

Elementi izrađeni od mješavine vapna i prirodnih kremenih materijala (pijesak, kremeni šljunak ili kamenje ili njihove mješavine). Mogu sadržavati i pigmente za boju

Proizvodi od prirodnog kamena i škriljca

Obrađeni ili neobrađeni elementi izrađeni od prirodnog kamena (magmatskih, sedimentnih ili metamorfnih stijena) ili škriljca

Elementi od gipsa

Uključuje blokove i druge elemente od kalcijeva sulfata i vode koji mogu sadržavati vlakna, punila, agregate i druge dodatke i mogu biti obojani pigmentima

Teraco

Uključuje prethodno izrađene betonske teraco pločice i betonske podove

Staklo

Uključuje kaljeno, kemijski očvrsnuto, laminirano i žicom armirano staklo

Staklena keramika

Staklena keramika koja se sastoji od kristala i ostataka stakla

Keramika

Uključuje proizvode iz stiješnjenih dijelova prašine i ekstrudirane proizvode s glazurom ili bez nje


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

11


31998L0048


L 217/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.07.1998.


DIREKTIVA 98/48/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 20. srpnja 1998.

o izmjeni Direktive 98/34/EZ o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske unije, a posebno njegove članke 100.a i 213.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom predviđenim člankom 189.b Ugovora (3),

budući da:

(1)

U svrhu promicanja neometanog funkcioniranja unutarnjeg tržišta trebalo bi osigurati što veću transparentnost budućih nacionalnih pravila i propisa koji se odnose na usluge informacijskog društva, i to izmjenom Direktive 98/34/EZ (4).

(2)

Širok raspon različitih usluga u smislu članaka 59. i 60. Ugovora imat će koristi od mogućnosti što ih informacijsko društvo pruža na daljinu, elektronički i na osobni zahtjev primatelja usluga.

(3)

Područje bez unutarnjih granica koje se sastoji od unutarnjeg tržišta omogućuje da pružatelji takvih usluga razviju prekogranične aktivnosti s ciljem povećanja svoje konkurentnosti te na taj način pruža državljanima nove mogućnosti slanja i primanja informacija bez obzira na granice, a korisnicima nove oblike pristupa robi i uslugama.

(4)

Proširenje područja primjene Direktive 98/34/EZ ne bi trebalo spriječiti države članice da vode računa o različitim socijalnim, društvenim i kulturnim implikacijama koje su svojstvene dolasku informacijskog društva; budući da posebno korištenje proceduralnih pravila koja se odnose na usluge informacijskog društva predviđene tom Direktivom ne bi trebale utjecati na mjere kulturne politike, posebno u audiovizualnom području, koje bi države članice mogle usvojiti u skladu s pravom Zajednice vodeći računa o svojim lingvističkim razlikama, svojim specifičnim nacionalnim i regionalnim karakteristikama i svojoj kulturnoj baštini; budući da bi razvoj informacijskog društva u svakom slučaju trebao državljanima Europe osigurati osebujan pristup europskoj kulturnoj baštini u digitalnom okružju.

(5)

Nije predviđeno da se Direktiva 98/34/EZ odnosi na nacionalne propise povezane s osnovnim pravima, kao što su ustavne odredbe o slobodama izražavanja te, konkretnije, slobodu tiska; budući da nije predviđeno niti da se odnosi na opće kazneno pravo; budući da se, nadalje, ne odnosi na sporazume između kreditnih institucija uređene prema privatnom pravu, a posebno na sporazume o izvršenju plaćanja između kreditnih institucija.

(6)

Vijeće Europe naglasilo je potrebu za stvaranjem jasnog i stabilnog pravnog okvira na razini Zajednice u svrhu promicanja razvoja informacijskog društva; budući da pravo Zajednice i propisi koji posebno uređuju unutarnje tržište, uključujući načela zajamčena Ugovorom kao i sekundarnim zakonodavstvom, već sadržavaju osnovni pravni okvir za razvoj takvih usluga.

(7)

Trebalo bi omogućiti da se postojeća nacionalna pravila i propisi koji se odnose na sada raspoložive usluge prilagode tako da se uzmu u obzir nove usluge informacijskog društva, bilo s ciljem osiguranja bolje zaštite općeg interesa ili, s druge strane, radi pojednostavnjenja takvih pravila i propisa kada njihova primjena nije primjerena ciljevima koje nastoje postići.

(8)

Bez koordinacije na nivou Zajednice, ta predvidiva regulatorna aktivnost na nacionalnoj razini može dovesti do restrikcija u području slobodnog kretanja usluga i slobode poslovnog nastana, rezultat čega bi mogla biti ponovna fragmentacija unutarnjeg tržišta, prekomjerna regulacija te regulatorne nedosljednosti.

(9)

U svrhu osiguranja stvarne i djelotvorne zaštite ciljeva od općeg interesa uključenih u razvoj informacijskog društva postoji potreba za koordiniranim pristupom na razini Zajednice kada se rješavaju pitanja vezana za aktivnosti s tako jakim transnacionalnim konotacijama kao što su to one koje imaju nove usluge.

(10)

Na području telekomunikacijskih usluga usklađivanje na razini Zajednice je već u tijeku ili, u nekim slučajevima postoje dogovori o uzajamnom priznavanju, te budući da se postojećim zakonodavstvom Zajednice predviđaju prilagodbe koje bi uzele u obzir tehnološki razvoj i pružanje novih usluga pa zbog toga većina nacionalnih propisa koji se odnose na telekomunikacijske usluge neće podlijegati obavješćivanju u skladu s ovom Direktivom jer će potpasti pod izuzeća navedena u članku 10. stavku 1. ili članku 1. točki 5. Direktive 98/34/EZ; budući da, bez obzira na to, neke nacionalne odredbe koje su izričito usmjerene pitanjima koja ne podliježu zakonodavstvu Zajednice mogu utjecati na slobodno kretanje usluga informacijskog društva te u tom smislu o njima treba obavješćivati.

(11)

Međutim, kada je riječ o ostalim područjima informacijskog društva o kojima se još uvijek malo zna bilo bi preuranjeno koordinirati nacionalna pravila i propise pomoću opsežnog i detaljnog usklađivanja materijalnog prava na razini Zajednice stoga što se još uvijek ne zna dovoljno o obliku koje će te nove usluge imati ili o njihovoj prirodi, da u ovom području još uvijek nema određene regulatorne aktivnosti na nacionalnoj razini te da se potreba i sadržaj takvog usklađivanja u kontekstu unutarnjeg tržišta u ovoj fazi ne može definirati.

(12)

Stoga je potrebno očuvati neometano funkcioniranje unutarnjeg tržišta i spriječiti opasnost od ponovne fragmentacije time što će se osigurati postupak za pružanje informacija, održavanje konzultacija i administrativnu suradnju u vezi s novim nacrtima zakona i propisa; budući da će takav postupak između ostalog pomoći osiguravanju djelotvorne primjene Ugovora, a posebno njegovih članaka 52. i 59., te, kada je to potrebno, uočavanju svake potrebe za zaštitom općeg interesa na razini Zajednice; budući da će, pored toga, unaprijeđena primjena Ugovora omogućena takvim postupkom informiranja utjecati na to da se potrebe za pravilima Zajednice reduciraju na one koje su strogo neophodne i proporcionalne u kontekstu unutarnjeg tržišta i zaštite ciljeva od općeg interesa; budući da će, na kraju, takav postupak omogućiti poduzećima da djelotvornije koriste prednosti unutarnjeg tržišta.

(13)

Direktiva 98/34/EZ bavi se istim ciljevima i budući da je taj postupak djelotvoran zato što je za postizanje tih ciljeva najsveobuhvatniji; budući da se iskustvo stečeno prilikom provođenja te Direktive kao i postupci predviđeni u njoj mogu primijeniti na nacrt propisa koji se odnose na usluge informacijskog društva; budući da su taj postupak koji ona utvrđuje državna tijela sada dobro usvojila.

(14)

Pored toga, u skladu s člankom 7.a Ugovora, unutarnje tržište obuhvaća područje bez unutarnjih granica u kojem je zajamčeno slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala te budući da se Direktivom 98/34/EZ predviđa samo postupak administrativne suradnje a ne i usklađivanje materijalnih propisa.

(15)

Stoga je, sa stanovišta pravnog okvira navedenih usluga, izmjena Direktive 98/34/EZ, radi njezine primjene na nacrt pravila i propisa o uslugama informacijskog društva, najprimjereniji pristup za djelotvorno udovoljavanje potrebama za transparentnošću na unutarnjem tržištu.

(16)

Trebalo bi predvidjeti obavješćivanje, posebno kada je riječ o propisima koji će se vjerojatno razviti u budućnosti; budući da će vjerojatno s obzirom na njihovu raznolikost i budući rast usluge koje se pružaju na daljinu, elektronski te na osobni zahtjev primatelja usluga (usluge informacijskog društva) iziskivati i generirati najveći broj novih pravila i propisa; budući da se u skladu s tim mora osigurati obavješćivanje o nacrtu pravila i propisa koji se odnose na te usluge.

(17)

Specifična pravila o preuzimanju i obavljanju uslužnih djelatnosti koje se mogu obavljati na gore opisani način trebalo bi prema tomu priopćiti čak i kada su uključena u pravila i propise čija je svrha općenitija; budući da, međutim, ne treba obavješćivati o općim propisima koji ne sadrže odredbe koje se izričito odnose na takve usluge.

(18)

„Pravila o preuzimanju i obavljanju uslužnih djelatnosti” odnose se na pravila koja utvrđuju zahtjeve koji se odnose na usluge informacijskog društva, kao što su oni koji se odnose na pružatelje usluga, usluge i primatelje usluga te gospodarske djelatnosti koje se mogu obavljati elektronički na daljinu i na osobni zahtjev primatelja usluga; budući da su u skladu s tim, na primjer, pokrivena pravila o poslovnom nastanu pružatelja usluga, posebno onih koji su ovlašteni ili imaju dozvole; budući da se odredba koja se izričito odnosi na usluge informacijskog društva mora smatrati jednim od takvih pravila čak i kada je dio nekog općenitijeg propisa; budući da, s druge strane, mjere od neposrednog i osobnog interesa za neke specifične primatelje (kao na primjer telekomunikacijske dozvole) ne bi bile pokrivene.

(19)

Prema članku 60. Ugovora, kako ga tumači sudska praksa, „usluge” se odnose na one usluge koje se obično pružaju za naknadu; budući da te karakteristike nema kada je riječ o djelatnostima koje obavlja država bez ekonomske koristi, a u kontekstu svojih dužnosti posebno u socijalnom, kulturnom, obrazovnom i području pravosuđa; budući da nacionalne odredbe koje se odnose na te aktivnosti nisu pokrivene definicijom iz članka 60. Ugovora pa prema tome nisu obuhvaćene ovom Direktivom.

(20)

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje područje primjene Direktive Vijeća 89/552/EEZ od 3. listopada 1989. o usklađivanju određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama u pogledu obavljanja djelatnosti televizijskog emitiranja (5), kako je izmijenjena Direktivom 97/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), ili bilo kojim budućim izmjenama.

(21)

U svakom slučaju, ova Direktiva ne odnosi se na nacrt nacionalnih odredbi usmjerenih na prenošenje sadržaja direktiva Vijeća koje su na snazi ili čekaju na usvajanje utoliko što se već konkretno razmatraju; budući da ona prema tomu ne obuhvaća ni nacionalna pravila niti propise koji transponiraju Direktivu 89/552/EEZ, kako je izmijenjena Direktivom 97/36/EZ, niti transponiranje bilo kojih budućih izmjena ili nacionalnih pravila i propisa ili onih koji se naknadno usvoje u kontekstu Direktive 97/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 10. travnja 1997. o zajedničkom okviru za davanje općih ovlaštenja i pojedinačnih dozvola za telekomunikacijske usluge (7).

(22)

Pored toga, trebalo bi predvidjeti izuzetne slučajeve kod kojih bi se mogla odmah usvojiti pravila i propisi vezani za usluge informacijskog društva te budući da tu mogućnost treba dopustiti isključivo u hitnim slučajevima povezanim s ozbiljnim i nepredvidljivim okolnostima, kao što su to okolnosti o kojima se prethodno nije znalo i porijeklo kojih se ne može pripisati bilo kakvoj aktivnosti državnih tijela dotične države članice, zbog toga da se ne ugrozi cilj koji je svojstven ovoj Direktivi – prethodno obavljanje konzultacija i administrativna suradnja.

(23)

Primjereno je da neka država članica na dvanaest mjeseci – ili eventualno osamnaest mjeseci u slučaju da se o tome donese zajedničko stajalište Vijeća – odgodi usvajanje nacrta propisa koje se odnose na usluge samo kada se taj nacrt propisa odnosi na neko pitanje koje je u opsegu prijedloga za donošenjem neke direktive, propisa ili odluke što ih je Komisija već podnijela Vijeću; budući da tu obvezu mirovanja može relevantnoj državi članici nametnuti Komisija samo ako nacrt nacionalnih mjera sadržava odredbe koje nisu sadržajno usklađene s prijedlogom koji je podnijela Komisija.

(24)

Definicija okvira za pribavljanje informacija i održavanje konzultacija na razini Zajednice, kao što je to utvrđeno ovom Direktivom, preduvjet je za dosljedno i djelotvorno sudjelovanje Zajednice u radu koji uključuje pitanja povezana s regulatornim aspektima usluga informacijskog društva u međunarodnom kontekstu.

(25)

Primjereno je da se u kontekstu provedbe Direktive 98/34/EZ, Odbor naveden u njezinom članku 5. posebno sastane kako bi razmotrio pitanja koja se odnose na usluge informacijskog društva.

(26)

Na isti način, trebalo bi primijetiti da uvijek kada se traži da se o nekoj nacionalnoj mjeri obavijesti u fazi donošenja nacrta na temelju nekog drugog zakona Zajednice, dotična zemlja članica može dati jedno priopćenje u skladu s tim drugim zakonom i navesti da je to priopćenje ujedno i priopćenje za potrebe ove Direktive.

(27)

Komisija će u redovitim razmacima istraživati razvoj događaja na tržištu novih usluga iz područja informacijskog društva, naročito u okviru približavanja telekomunikacija, informacijske tehnologije i medija te, kada je to potrebno, poduzeti inicijative za promptno prilagođavanje zakona u svrhu poticanja europskog razvoja novih usluga,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 98/34/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju postupka pružanja informacija u područja tehničkih standarda i propisa te pravila o uslugama informacijskog društva”.

2.

Članak 1. mijenja se kako slijedi:

(a)

unosi se sljedeća nova točka:

„2.

‚usluga‘, svaka usluga informacijskog društva, to jest svaka usluga koja se obično pruža uz naknadu, na daljinu, elektronskim sredstvima te na osobni zahtjev primatelja usluga.

Za potrebe ove definicije:

‚na daljinu‘ znači da se usluga pruža bez da su strane istodobno prisutne,

‚elektronskim sredstvima‘ znači da se usluga na početku šalje i prima na odredištu pomoću elektroničke opreme za obradu (uključujući digitalnu kompresiju) i pohranu podataka te u potpunosti šalje, prenosi i prima telegrafski, radio vezom, optičkim sredstvima ili ostalim elektromagnetskim sredstvima,

‚na osobni zahvat primatelja usluga‘ znači da se usluga pruža prijenosom podataka na osobni zahtjev.

Indikativna lista usluga koje ova definicija ne obuhvaća nalazi se u Prilogu V.

Ova se Direktiva ne odnosi na:

usluge radijskog emitiranja,

usluge televizijskog emitiranja obuhvaćene člankom 1. točkom (a) Direktive 89/552/EEZ (8).

(b)

točke 2. i 3. postaju točke 3. i 4.;

(c)

umeće se sljedeća nova točka:

‚5.

‚propis o uslugama‘, zahtjev opće naravi koji se odnosi na uspostavljanje i obavljanje uslužnih djelatnosti u okviru značenja iz točke 2., posebno odredbi koje se odnose na pružatelja usluga, usluge i primatelja usluga, isključujući sva pravila koja nisu izričito usmjerena na usluge definirane u toj točki.

Ova se Direktiva ne primjenjuje na pravila koja se odnose na pitanja obuhvaćena zakonodavstvom Zajednice iz područja telekomunikacijskih usluga, kako su definirane Direktivom 90/387/EEZ (9).

Ova se Direktiva ne primjenjuje na pravila koja se odnose na pitanja obuhvaćena zakonodavstvom Zajednice iz područja financijskih usluga, kako se netaksativno navedene u popisu koji se nalazi u Prilogu VI. ovoj Direktivi.

Uz izuzetak članka 8. stavka 3., ova se Direktiva ne primjenjuje na pravila koja donesu ili budu donesena za uređena tržišta u smislu Direktive 93/22/EEZ ili od strane ili u korist drugih tržišta ili tijela koja se bave klirinškim poslovima ili namirom na tim tržištima.

Za potrebe ove definicije:

smatra se da se neki propis izričito odnosi na usluge informacijskog društva kada je, s obzirom na njegovo obrazloženje i praktični dio, specifičan cilj i svrha svih ili nekih njegovih pojedinačnih odredbi regulirati takve usluge na eksplicitan i ciljani način,

neće se smatrati da je neki propis izričito usmjeren na usluge informacijskog društva ako na te usluge utječe samo posredno i uzgredno.

(d)

točke od 4. do 8. postaju točke od 6. do 10.;

(e)

točka 9. postaje točka 11. i glasi:

‚11.

‚tehnički propis‘, tehničke specifikacije i ostali zahtjevi ili propisi koji se odnose na usluge, uključujući odgovarajuće administrativne odredbe pridržavanje kojih je obavezno, de jure ili de facto, kada je riječ o stavljanju na tržište, pružanju neke usluge, poslovnom nastanu nekog operatera usluga ili korištenju u nekoj državi članici ili najvećem dijelu iste, kao i zakonima i drugim propisima država članica, osim onih navedenih u članku 10. koji zabranjuju proizvodnju, uvoz, marketing ili korištenje nekog proizvoda ili zabranjuju pružanje ili korištenje neke usluge ili poslovni nastan kao operatera usluga.

De facto tehnički propisi uključuju:

zakone i druge propise neke države članice koji se odnose na tehničke specifikacije ili druge zahtjeve ili propise o uslugama ili na profesionalne kodekse ili kodekse prakse koji se sa svoje strane odnose na tehničke specifikacije ili druge zahtjeve ili propise o uslugama, pridržavanje kojih ostavlja dojam usklađenosti s obvezama što ih nameću gore spomenuti zakoni i drugi propisi,

dobrovoljne sporazume u kojima je ugovorna stranka neko državno tijelo, a koji u općem interesu osiguravaju poštovanje tehničkih specifikacija ili drugih zahtjeva ili propisa koji se odnose na usluge, uz izuzeće specifikacija iz natječaja za javne nabave,

tehničke specifikacije ili druge zahtjeve ili pravila o uslugama povezane s fiskalnim ili financijskim mjerama koje utječu na potrošnju proizvoda ili usluga kroz poticanje pridržavanja takvih tehničkih specifikacija ili drugih zahtjeva ili propisa o uslugama; nisu uključene tehničke specifikacije ili drugi zahtjevi ili propisi o uslugama povezani s nacionalnim sustavima socijalnog osiguranja.

Ovo uključuje tehničke propise koje nameću službe imenovane od strane država članica, a koji se nalazi na popisu Komisije do 5. kolovoza 1999. (*), u okviru Odbora spomenutog u članku 5.

Isti postupak koristi se također za izmjenu te liste.”;

(f)

točka 10. postaje točka 12., a prvi podstavak glasi:

„12.

‚nacrt tehničkog propisa‘, tekst neke tehničke specifikacije ili drugog zahtjeva ili propisa o uslugama, uključujući administrativne odredbe, formulirane s ciljem njihova donošenja ili donošenja u obliku nekog tehničkog propisa, koji je u fazi pripreme tijekom koje se još uvijek mogu napraviti bitne izmjene.”

3.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Odbor se sastaje u posebnom sastavu kako bi razmotrio pitanja koja se odnose na usluge informacijskog društva.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„8.   Kada je riječ o propisima koji se odnose na usluge, Komisija i Odbor mogu se savjetovati s fizičkim ili pravnim osobama iz industrije ili iz akademske zajednice, a kada je to moguće i predstavničkim tijelima koja su sposobna dati stručno mišljenje o socijalnim i društvenim ciljevima i posljedicama bilo kojeg nacrta propisa koji se odnosi na usluge te uzeti u obzir njihov savjet kad god se to od njih traži.”

4.

Šesti podstavak članka 8. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Što se tiče tehničkih specifikacija ili drugih zahtjeva ili propisa koji se odnose na usluge navedene u trećoj alineji drugog podstavka točke 11. članka 1., komentari ili podrobna mišljenja Komisije ili država članica mogu se odnositi samo na aspekte koji bi mogli ometati trgovini ili, kada je riječ o pravilima i uslugama, slobodno kretanje usluga ili slobodu poslovnog nastana operatera usluga, a ne na fiskalne ili financijske aspekte te mjere.”

5.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Države članice odgađaju:

za 4 mjeseca donošenje nacrta tehničkog propisa u obliku dobrovoljnog sporazuma u smislu druge alineje drugog podstavka točke 11. članka 1.,

ne dovodeći u pitanje stavke 3., 4. i 5., za šest mjeseci donošenje bilo kojeg drugog nacrta tehničkog propisa (osim nacrta propisa o uslugama),

od datuma kada Komisija primi priopćenje spomenuto u članku 8. stavku 1. ako Komisija ili druga država članica u roku od tri mjeseca od tog datuma dostavi detaljno mišljenje o tome da bi predviđena mjera mogla stvoriti prepreke slobodnom kretanju robe u okviru unutarnjeg tržišta;

ne dovodeći u pitanje stavke 4. i 5., za četiri mjeseca od donošenja bilo kojeg nacrta pravila o uslugama, od datuma kada Komisija primi priopćenje spomenuto u članku 8. stavku 1. ako Komisija ili druga država članica u roku od tri mjeseca od tog datuma dostavi detaljno mišljenje o tomu da bi predviđena mjera mogla stvoriti prepreke slobodnom kretanju usluga ili slobodi poslovnog nastana operatera usluga u okviru unutarnjeg tržišta.

Što se nacrta propisa o uslugama tiče, podrobna mišljenja Komisije ili država članica ne smiju utjecati na mjere kulturne politike, posebno u audiovizualnoj sferi, koje bi države članice mogle usvojiti u skladu s pravom Zajednice, uzimajući u obzir svoje lingvističke razlike, specifične nacionalne i regionalne karakteristike te kulturnu baštinu.

Država članica o kojoj je riječ podnosi izvješće Komisiji o postupku koji predlaže kako bi se takva podrobna mišljenja prihvatila. Komisija daje svoj komentar na tu reakciju.

U odnosu na propise koji se odnose na usluge, ta država članica, kada je to primjereno, navodi razloge zbog kojih se takva podrobna mišljenja ne mogu uzeti u obzir.

3.   Uz izuzetak nacrta propisa o uslugama, države članice odgađaju donošenje nacrta tehničkog propisa za dvanaest mjeseci od datuma kada Komisija primi priopćenje navedeno u članku 8. stavku 1. ako u roku od tri mjeseca od toga datuma Komisija najavi svoju namjeru da predloži i usvoji neku direktivu, propis ili odluku o tom pitanju u skladu s člankom 189. Ugovora.”;

(b)

stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:

„7.   Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se u slučajevima kada je:

neka država članica zbog hitnih razloga nastalih zbog ozbiljnih i nepredvidljivih okolnosti koje se odnose na zaštitu javnog zdravlja i sigurnosti, zaštitu životinja ili očuvanje biljaka, ili na propise o uslugama kao i zbog državne politike, posebno zaštite maloljetnika, obavezna pripremiti tehničke propise u vrlo kratkom vremenu kako bi ih odmah donijela i uvela bez mogućnosti ikakvih konzultacija, ili

neka država članica zbog hitnih razloga nastalih zbog ozbiljnih okolnosti koje se odnose na zaštitu sigurnosti i integriteta financijskog sustava, posebno zaštitu deponenata, investitora i osiguranih osoba, obavezna odmah donijeti i provesti pravila o financijskim uslugama.

U priopćenju navedenom u točki 8., ta država članica navodi razloge hitnosti mjera koje je poduzela. Komisija, što je prije moguć,e daje svoje mišljenje o ovom priopćenju. Poduzima odgovarajuće korake u slučajevima kada se ovaj postupak nepravilno koristi. Komisija redovito obavješćuje Europski parlament.”

6.

Članak 10. mijenja se kako slijedi:

(a)

prva i druga alineja stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„—

poštuje obvezujuće akte Zajednice rezultat čega je donošenje tehničkih specifikacija ili propisa koji se odnose na usluge,

ispunjava obveze koje nastaju na temelju međunarodnih sporazuma i čiji rezultat je donošenje zajedničkih tehničkih specifikacija ili pravila koja se odnose na usluge u Zajednici”;

(b)

šesta alineja stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„—

ograničiti se na izmjene nekog tehničkog propisa u smislu točke 11. članka 1., u skladu sa zahtjevom Komisije, radi uklanjanja neke prepreke trgovini ili, kada je riječ o pravilima koja se odnose na usluge, slobodnom kretanju usluga ili slobodi poslovnog nastana operatera usluga.”;

(c)

stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Stavci od 3. do 6. članka 9. ne odnose se na dobrovoljne sporazume navedene u drugoj alineji drugog podstavka točke 11. članka 1.

4.   Članak 9. ne odnosi se na tehničke specifikacije ili druge zahtjeve ili pravila koja se odnose na usluge spomenute u trećoj alineji drugog podstavka točke 11. članka 1.”

7.

Dodaju se prilozi V. i VI. koji se nalaze u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1.   Države članice do 5. kolovoza 1999. donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donesu ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Komisija najkasnije dvije godine od datuma navedenog u prvom podstavku članka 2. stavka 1. podnosi Europskom parlamentu i Vijeću procjenu primjene Direktive 98/34/EZ, posebno u kontekstu tehnoloških i tržišnih razvoja događaja koji se odnose na usluge navedene u točki 2. članka 1. Najkasnije tri godine od datuma navedenog u prvom podstavku članka 2. stavka 1., Komisija, ako je potrebno, predlaže Europskom parlamentu i Vijeću reviziju navedene Direktive.

U tu svrhu Komisija uzima u obzir sve eventualne primjedbe koje joj dostave države članice.

Članak 4.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 5.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. srpnja 1998.

Za Europski parlament

Predsjednik

J.M. GIL-ROBLES

Za Vijeće

Predsjednik

W. MOLTERER


(1)  SL C 307, 16.10.1996., str. 11. i SL C 65, 28.2.1998., str. 12.

(2)  SL C 158, 26.5.1997., str. 1.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 16. svibnja 1997. (SL C 167, 2.6.1997., str. 238.), Zajedničko stajalište Vijeća od 26. siječnja 1998. (SL C 62, 26.2.1998., str. 48.) i Odluka Europskog parlamenta od 14. svibnja 1998. (SL C 167, 1.6.1998.). Odluka Vijeća od 29. lipnja 1998.

(4)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

(5)  SL L 298, 17.10.1989., str. 23.

(6)  SL L 202, 30.7.1997., str. 1.

(7)  SL L 117, 7.5.1997., str. 15.

(8)  SL L 298, 17.10.1989., str. 23. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 97/36/EZ (SL L 202, 30.7.1997., str. 1.)”;

(9)  SL L 192, 24.7.1990., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 97/51/EZ (SL L 295, 29.10.1997., str. 23.).”;


PRILOG

PRILOG V.

Indikativna lista usluga koje nisu obuhvaćene drugim podstavkom točke 2. članka 1

1.   Usluge koje se ne pružajuna daljinu

Usluge koje se pružaju u fizičkoj prisutnosti pružatelja i primatelja, čak i kada se koriste elektroničke naprave

(a)

medicinski pregledi ili tretmani u liječničkoj ordinaciji kod kojih se koristi elektronička oprema u fizičkoj prisutnosti pacijenta;

(b)

konzultiranje elektroničkog kataloga u nekom dućanu u prisutnosti kupca;

(c)

rezervacija avionskih karata u putničkoj agenciji kada je kupac fizički prisutan, pomoću mreže računala;

(d)

elektroničke igre na raspolaganju u video-igraonici kada je korisnik fizički prisutan.

2.   Usluge koje se ne pružajuelektroničkim sredstvima

usluge čiji sadržaj je materijalan čak i kada se pružaju putem elektroničkih naprava:

(a)

automati za izdavanje gotovine ili karata (novčanice, željezničke karte);

(b)

pristup cestovnim mrežama, parkiralištima automobila itd., naplate za korištenje, čak i kada se elektroničke naprave nalaze na ulazu/izlazu koje kontrolira pristup i/ili osiguravaju točno plaćanje,

samostalne (off-line) usluge: distribucija CD romova ili programska podrška (softver) na disketama,

usluge koje se ne pružaju putem sustava elektronske obrade/inventure:

(a)

usluge glasovne telefonije;

(b)

usluge telefaksa/teleksa;

(c)

usluge koje se pružaju glasovnom telefonijom ili faksom;

(d)

liječničke konzultacije telefonom/telefaksom;

(e)

konzultacije odvjetnika telefonom/telefaksom;

(f)

neposredni marketing telefonom/telefaksom.

3.   Usluge koje se ne pružajuna osobni zahtjev primatelja usluga

Usluge koje se pružaju prijenosom podataka bez da simultani primitak osobno traži neograničeni broj individualnih primatelja (transmisija s jedne točke na više točaka):

(a)

usluge televizijskog emitiranja (uključujući usluge na zahtjev – near-video on-demand usluge), obuhvaćene točkom (a) članka 1. Direktive 89/552/EEZ;

(b)

usluge radijskog emitiranja;

(c)

teletekst.

PRILOG VI.

Indikativna lista financijskih usluga obuhvaćenih trećim podstavkom točke 5. članka 1

Investicijske usluge

Poslovi osiguranja i reosiguranja

Bankovne usluge

Poslovi povezani s mirovinskim fondovima

Usluge povezane s trgovanjem budućnicama ili opcijama

Takve usluge posebno uključuju:

(a)

investicijske usluge spomenute u Prilogu Direktivi 93/22/EEZ (1); usluge poduzeća koja se bave

zajedničkim ulaganjima;

(b)

usluge obuhvaćene aktivnostima koje podliježu međusobnom priznavanju, navedene u Prilogu Direktivi 89/646/EEZ (2);

(c)

poslovi osiguranja i reosiguranja navedeni u:

članku 1. Direktive 73/239/EEZ (3),

Prilogu Direktivi 79/267/EEZ (4),

Direktivi 64/225/EEZ (5),

direktivama 92/49/EEZ (6) i 92/96/EEZ (7).


(1)  SL L 141, 11.6.1993., str. 27.

(2)  SL L 386, 30.12.1989., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 92/30/EEZ (SL L 110, 28.4.1992., str. 52.).

(3)  SL L 228, 16.8.1973., str. 3. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 92/49/EEZ (SL L 228, 11.8.1992., str. 1.).

(4)  SL L 63, 13.3.1979., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 90/619/EEZ (SL L 330, 29.11.1990., str. 50.).

(5)  SL 56, 4.4.1964., str. 878/64. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1973.

(6)  SL L 228, 11.8.1992., str. 1.

(7)  SL L 360, 9.12.1992., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

20


31999D0092


L 029/49

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.01.1999.


ODLUKA KOMISIJE

od 25. siječnja 1999.

o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda u skladu s člankom 20. stavkom 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u vezi s laganim kompozitnim gredama i stupovima na bazi drveta

(priopćena pod brojem dokumenta C(1999) 116)

(Tekst značajan za EGP)

(1999/92/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 13. stavak 4.,

budući da Komisija mora između dva postupka za potvrđivanje sukladnosti proizvoda na temelju članka 13. stavka 3. Direktive 89/106/EEZ, izabrati onaj postupak koji „nameće najmanje obveza i koji je u skladu sa zahtjevima sigurnosti”; budući da zato treba odlučiti je li postojanje nadzornog sustava tvorničke proizvodnje za koji je odgovoran proizvođač potreban i dovoljan uvjet za potvrđivanje sukladnosti određenog proizvoda ili obitelji proizvoda ili je, zbog usklađivanja s kriterijima spomenutim u članku 13. stavku 4., potrebna intervencija ovlaštenog certifikacijskog tijela;

budući da se člankom 13. stavkom 4. zahtijeva da tako utvrđen postupak mora biti naznačen u mandatima i u tehničkim specifikacijama; budući da je zato poželjno odrediti onaj koncept proizvoda ili obitelji proizvoda koji se koristi u mandatima i tehničkim specifikacijama;

budući da su dva postupka predviđena u članku 13. stavku 3. podrobno opisana u Prilogu III. Direktivi 89/106/EEZ; budući da je zato potrebno jasno odrediti metode kojima se ova dva postupka moraju primijeniti, pozivanjem na Prilog III., za svaki proizvod ili obitelj proizvoda, s obzirom da Prilog III. daje prednost određenim sustavima;

budući da postupak naveden u točki (a) članka 13. stavka 3. odgovara sustavima utvrđenim u prvoj mogućnosti, bez stalnog nadzora, i drugoj i trećoj mogućnost točke ii. odjeljka 2. Priloga III., dok postupak naveden u točki (b) članka 13. stavka 3. odgovara sustavima utvrđenim u točki i. odjeljka 2. Priloga III. i u prvoj mogućnosti, uz stalni nadzor, točke ii. odjeljka 2. Priloga III.;

budući da su mjere predviđene u ovoj Odluci u skladu s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sukladnost proizvoda navedenih u Prilogu I. potvrđuje se postupkom u kojem je, osim nadzornog sustava tvorničke proizvodnje kojim upravlja proizvođač, u procjenu i praćenje kontrole proizvodnje ili samog proizvoda uključeno ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Članak 2.

Postupak potvrđivanja sukladnosti kako je utvrđen u Prilogu II. naznačen je u mandatima za

smjernice europskog tehničkog dopuštenja.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. siječnja 1999.

Za Komisiju

Martin BANGEMANN

Član Komisije


(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.


PRILOG I.

Lagane kompozitne grede i stupovi na bazi drveta (uključujući T-grede, tj. kombinacije greda/ploča):

za uporabu u zgradama.


PRILOG II.

POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

OBITELJ PROIZVODA

LAGANE KOMPOZITNE GREDE I STUPOVI NA BAZI DRVETA (1/1)

1.   Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod/proizvode i namjenu/namjene, Europska organizacija za tehnička dopuštenja (u daljnjem tekstu: EOTA) mora odrediti slijedeći sustav/sustave potvrđivanja sukladnosti prema odgovarajućoj smjernici europskih tehničkih odobrenja:

Proizvod/proizvodi

Namjena

Razina/razineiliategorija/kategorije K (reakcija na vatru) (otpornost na vatru)

Sustav/sustavi potvrđivanja sukladnosti

Lagane kompozitne grede i stupovi na bazi drveta (uključujući T-grede, tj. kombinacije greda/ploča)

u zgradama

bilo koja

1

Sustav 1: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ Prilog III. odjeljak 2. točka u., bez kontrolnog ispitivanja uzorka.

Specifikacija sustava treba biti takva da se može primijeniti čak i kada ne treba utvrditi učinkovitost proizvoda za određenu karakteristiku jer najmanje jedna država članica nema nikakvih pravnih zahtjeva za takvu karakteristiku (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, točku 1.2.3 dokumenata za tumačenje). U tim slučajevima ovjera takve karakteristike ne smije biti nametnuta proizvođaču ako on ne želi deklarirati učinkovitost proizvoda u tom smislu.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

22


32000D0273


L 086/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

27.03.2000.


ODLUKA KOMISIJE

od 27. ožujka 2000.

o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda na temelju članka 20. stavka 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u pogledu sedam proizvoda za europska tehnička odobrenja bez smjernica

(priopćena pod brojem dokumenta C(2000) 668)

(Tekst značajan za EGP)

(2000/273/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 13. stavak 4.,

budući da:

(1)

Komisija mora izabrati između dva postupka za potvrđivanje sukladnosti, na temelju članka 13. stavka 3. Direktive 89/106/EEZ, najmanje zahtjevan postupak koji je u skladu sa sigurnošću. To znači da treba odlučiti je li za dani proizvod ili obitelj proizvoda postojanje nadzornog sustava tvorničke proizvodnje pod odgovornošću proizvođača potreban i dovoljan uvjet za potvrđivanje sukladnosti ili je za zadovoljavanje kriterija iz članka 13. stavka 4. potrebno uključiti ovlašteno certifikacijsko tijelo.

(2)

Člankom 13. stavkom 4. zahtijeva se da time utvrđeni postupak bude naznačen u mandatima i tehničkim specifikacijama. Stoga je poželjno definirati pojam proizvoda ili obitelji proizvoda onako kako se koristi u nalozima i tehničkim specifikacijama.

(3)

Oba postupka iz članka 13. stavka 3. detaljno su opisana u Prilogu III. Direktivi 89/106/EEZ. Stoga je potrebno jasno odrediti metode uz pomoć kojih bi se ta dva postupka morala provesti, pozivanjem na Prilog III., za svaki proizvod ili obitelj proizvoda, jer Prilog III. daje prednost određenim sustavima.

(4)

Postupak iz točke (a) članka 13. stavka 3. odgovara sustavima utvrđenim u prvoj mogućnosti bez neprekidnog nadzora te drugoj i trećoj mogućnosti točke ii. odjeljka 2. Priloga III. Postupak iz točke (b) članka 13. stavka 3. odgovara sustavima utvrđenim u točki i. odjeljka 2. Priloga III. te u prvoj mogućnosti točke ii. odjeljka 2. Priloga III. s neprekidnim nadzorom.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Proizvodi utvrđeni u Prilogu I. dobivaju potvrdu o sukladnosti postupkom kojim proizvođač ima isključivo pod svojom odgovornošću nadzorni sustav tvorničke proizvodnje kojim se jamči da je proizvod u skladu s odgovarajućim tehničkim specifikacijama.

Članak 2.

Proizvodi utvrđeni u Prilogu II. dobivaju potvrdu o sukladnosti postupkom kod kojeg je, uz nadzorni sustav tvorničke proizvodnje kojim upravlja proizvođač, u ocjenu i nadzor kontrole proizvodnje ili samog proizvoda uključeno ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Članak 3.

Postupak potvrđivanja sukladnosti, kako je utvrđeno u Prilogu III., navodi se u odgovarajućim europskim tehničkim odobrenjima.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 27. ožujka 2000.

Za Komisiju

Erkki LIIKANEN

Član Komisije


(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.


PRILOG I.

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i udaraca za plutajuće podove (EOTA uputa 05.03/03):

Za sve upotrebe osim onih za koje vrijede uredbe o reakciji na vatru, za proizvode od materijala koji su svrstani u klase AFL  (1), BFL(*) i CFL(*).

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i buke za zidove (EOTA uputa 06.01/09):

Za sve upotrebe osim onih za koje vrijede uredbe o reakciji na vatru, za proizvode od materijala koji su svrstani u klase A(*), B(*) i C(*).

Zidne ploče od nehrđajućeg čelika (EOTA uputa 06.04/04)

Sklopovi zalistaka za otpadne vode (EOTA uputa 07.04/04)


(1)  Materijali kod kojih je reakcija na vatru podložna promjeni za vrijeme proizvodnje. (U načelu oni podložni kemijskim modifikacijama, npr. usporivači gorenja ili kod kojih promjene sastava dovode do promjena reakcije na vatru).


PRILOG II.

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i udaraca za plutajuće podove (EOTA uputa 05.03/03):

Za sve upotrebe osim onih za koje vrijede uredbe o reakciji na vatru, za proizvode od materijala koji su svrstani u klase AFL  (1), BFL  (1) i CFL  (1).

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i buke za zidove (EOTA uputa 06.01/09):

Za sve upotrebe osim onih za koje vrijede uredbe o reakciji na vatru, za proizvode od materijala koji su svrstani u klase A (1), B (1) i C (1).

Pregrade za kanale (EOTA uputa 06.01/01)

Kemikalije za učvršćivanje/skupljanje (EOTA uputa 06.01/11)

Sklopovi za učvršćivanje epoksidnog betona/staklasto armiranog poliestera/epoksidne žbuke (EOTA uputa 06.03/03)


(1)  Materijali kod kojih je reakcija na vatru podložna promjeni za vrijeme proizvodnje. (U načelu oni podložni kemijskim modifikacijama, npr. usporivači gorenja ili kod kojih promjene sastava dovode do promjena reakcije na vatru).


PRILOG III.

POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

Napomena: Za proizvode koji imaju jedan ili više predviđenih načina upotrebe određenih u sljedećim obiteljima proizvoda, zadaće ovlaštenog tijela, koje su izvedene iz relevantnih sustava potvrđivanja sukladnosti, kumulativne su.

OBITELJ PROIZVODA

SEDAM PROIZVODA ZA EUROPSKA TEHNIČKEA ODOBRENJA (1/2)

Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod(-e) i njegovu predviđenu upotrebu(-e), zahtijeva se da EOTA odredi sljedeći sustav(-e) potvrđivanja sukladnosti u relevantnim smjernicama za europska tehnička odobrenja

Proizvod(i)

Predviđena upotreba(-e)

Razina(-e) ili klasa(-e)

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Pregrade za kanale (EOTA uputa 06.01/01)

Kemikalije za učvršćivanje/skupljanje (EOTA uputa 06.01/11)

za potrebe sidrenja

1

Sklopovi za učvršćivanje epoksidnog betona/staklasto armiranog poliestera/epoksidne žbuke (EOTA uputa 06.03/03)

za građevinske popravke

1

Zidne ploče od nehrđajućeg čelika (EOTA uputa 06.04/04)

za upotrebu u zidnim konstrukcijama

3

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i udaraca za plutajuće

podove (EOTA uputa 05.03/03)

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i buke za zidove (EOTA uputa 06.01/09)

za upotrebu u zgradama

3

Sklopovi zalistaka za otpadne vode (EOTA uputa 07.04/04)

za upotrebu u zgradama

4

Sustav 1.: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku i., bez inspekcijskog testa uzoraka.

Sustav 3.: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., druga mogućnost.

Sustav 4.: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., treća mogućnost.

Specifikacija sustava mora biti takva da se on može provesti čak i tamo gdje se izvedba za određeno svojstvo ne treba utvrditi, zato što barem jedna država članica nema pravni zahtjev za takvo svojstvo (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, klauzulu 1.2.3. interpretacijskih dokumenata). U takvim slučajevima proizvođaču se ne smije nametati provjera takvog svojstva ako on ne želi deklarirati izvedbu proizvoda u tom pogledu.

OBITELJ PROIZVODA

SEDAM PROIZVODA ZA EUROPSKA TEHNIČKA ODOBRENJA (2/2)

Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod(-e) i njegovu predviđenu upotrebu(-e), zahtijeva se da EOTA odredi sljedeći sustav(-e) potvrđivanja sukladnosti u relevantnim smjernicama za europska tehnička odobrenja:

Proizvod(i)

Predviđena upotreba(-e)

Razina(-e) ili

klasa(-e)

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i udaraca za plutajuće podove (EOTA uputa 05.03/03)

za upotrebe za koje vrijede uredbe o reakciji na vatru

A (1), B (1), C (1)

AFL  (1), BFL  (1), CFL  (1)

1

Izolacijski sklopovi protiv vibriranja i buke za zidove (EOTA uputa 06.01/09)

 

A (2), B (2), C (2)

AFL  (2), BFL  (2), CFL  (2)

3

 

 

A (3), D, E, F

AFL  (3), DFL, EFL, FFL

4

Sustav 1.:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku i., bez inspekcijskog testa uzoraka.

Sustav 3.:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., druga mogućnost.

Sustav 4.:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., treća mogućnost.

Specifikacija sustava mora biti takva da se on može provesti čak i tamo gdje se izvedba za određeno svojstvo ne treba utvrditi, zato što barem jedna država članica nema pravni zahtjev za takvo svojstvo (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, klauzulu 1.2.3. interpretacijskih dokumenata). U takvim slučajevima proizvođaču se ne smije nametati provjera takvog svojstva ako on ne želi deklarirati izvedbu proizvoda u tom pogledu.


(1)  Materijali kod kojih je reakcija na vatru podložna promjeni za vrijeme proizvodnje. (U načelu oni podložni kemijskim modifikacijama, npr. usporivači gorenja ili kod kojih promjene sastava dovode do promjena reakcije na vatru).

(2)  Materijali kod kojih reakcija na vatru nije podložna promjeni za vrijeme proizvodnje.

(3)  Materijali klase A kod kojih, u skladu s Direktivom 96/603/EZ, ne treba testirati reakciju na vatru.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

27


32000D0606


L 258/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.09.2000.


ODLUKA KOMISIJE

od 26. rujna 2000.

o postupku potvrđivanja sukladnosti građevnih proizvoda u skladu s člankom 20. stavkom 2. Direktive Vijeća 89/106/EEZ u pogledu šest proizvoda za Europsko tehničko odobrenje bez smjernice

(priopćena pod brojem dokumenta C(2000) 2641)

(Tekst značajan za EGP)

(2000/606/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 13. stavak 4.,

budući da:

(1)

Komisija mora izabrati između dva postupka za potvrđivanje sukladnosti, na temelju članka 13. stavka 3. Direktive 89/106/EEZ, najmanje zahtjevan postupak koji je u skladu sa sigurnošću. To znači da treba odlučiti je li za dani proizvod ili obitelj proizvoda postojanje nadzornog sustava tvorničke proizvodnje pod odgovornošću proizvođača potreban i dovoljan uvjet za potvrđivanje sukladnosti ili je za zadovoljavanje kriterija iz članka 13. stavka 4. potrebno uključiti ovlašteno certifikacijsko tijelo.

(2)

Člankom 13. stavkom 4. zahtijeva se da time utvrđeni postupak bude naznačen u mandatima i tehničkim specifikacijama. Stoga je poželjno definirati pojam proizvoda ili obitelji proizvoda onako kako se koristi u nalozima i tehničkim specifikacijama.

(3)

Oba postupka iz članka 13. stavka 3. detaljno su opisana u Prilogu III. Direktivi 89/106/EEZ. Stoga je potrebno jasno odrediti metode uz pomoć kojih bi se ta dva postupka morala provesti, pozivanjem na Prilog III., za svaki proizvod ili obitelj proizvoda, jer Prilog III. daje prednost određenim sustavima.

(4)

Postupak iz točke (a) članka 13. stavka 3. odgovara sustavima utvrđenim u prvoj mogućnosti bez neprekidnog nadzora te drugoj i trećoj mogućnosti točke ii. odjeljka 2. Priloga III. Postupak iz točke (b) članka 13. stavka 3. odgovara sustavima utvrđenim u točki i. odjeljka 2. Priloga III. te u prvoj mogućnosti točke ii. odjeljka 2. Priloga III. s neprekidnim nadzorom.

(5)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Proizvodi utvrđeni u Prilogu I. dobivaju potvrdu o sukladnosti postupkom kojim proizvođač ima isključivo pod svojom odgovornošću nadzorni sustav tvorničke proizvodnje kojim se jamči da je proizvod u skladu s odgovarajućim tehničkim specifikacijama.

Članak 2.

Proizvodi utvrđeni u Prilogu II. dobivaju potvrdu o sukladnosti postupkom kod kojeg je, uz nadzorni sustav tvorničke proizvodnje kojim upravlja proizvođač, u ocjenu i nadzor kontrole proizvodnje ili samog proizvoda uključeno ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Članak 3.

Postupak potvrđivanja sukladnosti, kako je utvrđeno u Prilogu III., navodi se u odgovarajućim europskim tehničkim odobrenjima.

Članak 4.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 26. rujna 2000.

Za Komisiju

Erkki LIIKANEN

Član Komisije


(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.


PRILOG I.

Sustav unutarnjih pokrova od vlaknastih gips ploča (EOTA uputa 05.04/01):

 

Za upotrebe osim onih za koje vrijede uredbe o reakciji na vatru za proizvode od materijala koji su svrstani u klase A1  (1), A2  (1), B  (1) i C  (1).

Montažni vodootporni umeci na fasadama (EOTA, uputa 06.04/05)


(1)  Proizvodi/materijali kod kojih jasno prepoznatljiv stupanj u procesu proizvodnje poboljšava razredbu u vezi s reakcijom na vatru/požar (npr. dodatak usporivača gorenja ili ograničenje organskog materijala).


PRILOG II.

Sustav unutarnjih pokrova od vlaknastih gips ploča (EOTA uputa 05.04/01):

 

Za upotrebe za koje vrijede uredbe o reakciji na vatru za proizvode od materijala koji su svrstani u klase A1  (1), A2  (1), B  (1) i C  (1).

Spojke i cijevi za standardne armaturne šipke (EOTA uputa 03.01/02)

Valovite čelične površine (za sastavljene podne sustave) (EOTA uputa 05.02/02)

Spoj pilona (vezni dio gotovih nosivih betonskih pilona) (EOTA uputa 01.03/09)

Okov pilona (dio za sidrenje gotovih nosivih betonskih pilona) (EOTA uputa 01.03/09)


(1)  Proizvodi/materijali kod kojih jasno prepoznatljiv stupanj u procesu proizvodnje poboljšava razredbu u vezi s reakcijom na vatru/požar (npr. dodatak usporivača gorenja ili ograničenje organskog materijala).


PRILOG III.

POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

Napomena:

Za proizvode/sklopove koji imaju jedan ili više predviđenih načina upotrebe određenih u sljedećim tablicama, zadaće ovlaštenog tijela, koje su izvedene iz relevantnih sustava za potvrđivanje sukladnosti, kumulativne su.

ŠEST PROIZVODA ZA EUROPSKO TEHNIČKO ODOBRENJE (TABLICA 1/3)

Sustav(i) potvrđivanje sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod(e) i njegovu predviđenu upotrebu(-e), zahtijeva se da EOTA odredi sljedeći sustav(-e) potvrđivanja sukladnosti u odgovarajućem europskom tehničkom odobrenju:

Proizvod(i)

Predviđena upotreba(-e)

Razina(-e) ili klasa(-e)

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Spojke i cijevi za standardne armaturne šipke (EOTA uputa 03.01/02)

Za armiranje

1 +

Valovite čelične površine (za sastavljene podne sustave) (EOTA uputa 05.02/02)

Za upotrebu u zgradama

2 +

Spoj pilona (vezni dio gotovih nosivih betonskih pilona) (EOTA uputa 01.03/09)

Okov pilona (dio za sidrenje gotovih nosivih betonskih pilona) (EOTA uputa 01.03/09)

Za konstrukcije

2 +

Sustav unutarnjih pokrova od vlaknastih gips ploča (EOTA uputa 05.04/01)

Za pregradne zidove

3

Montažni vodootporni umeci na fasadama (EOTA, uputa 06.04/05)

Za zidane dijelove

3

Sustav 1 +:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku i., s inspekcijskim testom uzoraka uzetim u tvornici.

Sustav 2 +:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., prva mogućnost, uključujući potvrdu kontrole proizvodnje od ovlaštenog tijela na temelju početne inspekcije tvornice i kontrole proizvodnje kao i neprekidnog nadzora, procjene i odobrenja kontrole proizvodnje.

Sustav 3.:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., druga mogućnost.

Specifikacija sustava mora biti takva da se on može provesti čak i tamo gdje se izvedba za određeno svojstvo ne treba utvrditi, zato što barem jedna država članica nema pravni zahtjev za takvo svojstvo (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, klauzulu 1.2.3. interpretacijskih dokumenata). U takvim se slučajevima proizvođaču ne smije nametati provjera takvog svojstva ako on ne želi deklarirati izvedbu proizvoda u tom pogledu.

ŠEST PROIZVODA ZA EUROPSKO TEHNIČKO ODOBRENJE (TABLICA 2/3)

Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod(e) i njegovu predviđenu upotrebu(-e), zahtijeva se da EOTA odredi sljedeći sustav(e) potvrđivanja sukladnosti u odgovarajućem europskom tehničkom odobrenju:

Proizvod(i)

Predviđena upotreba(-e)

Razina(-e) ili klasa(-e)

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Sustav unutarnjih pokrova od vlaknastih gips ploča (EOTA uputa 05.04/01)

Za upotrebe kod kojih vrijede uredbe o reakciji na vatru (protupožarna otpornost)

A1 (1), A2 (1), B (1), C (1)

1

A1 (2), A2 (2), B (2),C (2), D, E

3

(od A1 do E) (3), F

4

Sustav 1.:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku i., bez inspekcijskog testiranja uzoraka.

Sustav 3.:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., druga mogućnost.

Sustav 4.:

Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., treća mogućnost.

Specifikacija sustava mora biti takva da se on može provesti čak i tamo gdje se izvedba za određeno svojstvo ne treba utvrditi, zato što barem jedna država članica nema pravni zahtjev za takvo svojstvo (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, klauzulu 1.2.3. interpretacijskih dokumenata). U takvim se slučajevima proizvođaču ne smije nametati provjera takvog svojstva ako on ne želi deklarirati izvedbu proizvoda u tom pogledu.

ŠEST PROIZVODA ZA EUROPSKO TEHNIČKO ODOBRENJE (TABLICA 3/3)

Sustavi potvrđivanja sukladnosti

Za dolje navedeni proizvod(e) i njegovu predviđenu upotrebu(-e), zahtijeva se da EOTA odredi sljedeći sustav(e) potvrđivanja sukladnosti u odgovarajućem europskom tehničkom odobrenju:

Proizvod(i)

Predviđena upotreba(-e)

Razina(-e) ili klasa(-e)

Sustav(i) potvrđivanja sukladnosti

Sustav unutarnjih pokrova od vlaknastih gips ploča (EOTA uputa 05.04/01)

Za upotrebe kod kojih vrijede uredbe o reakciji na vatru (protupožarna otpornost)

bilo koja

3

Sustav 3.: Vidjeti Direktivu 89/106/EEZ, Prilog III. odjeljak 2. točku ii., druga mogućnost.

Specifikacija sustava mora biti takva da se on može provesti čak i tamo gdje se izvedba za određeno svojstvo ne treba utvrditi, zato što barem jedna država članica nema pravni zahtjev za takvo svojstvo (vidjeti članak 2. stavak 1. Direktive 89/106/EEZ i, prema potrebi, klauzulu 1.2.3. interpretacijskih dokumenata). U takvim se slučajevima proizvođaču ne smije nametati provjera takvog svojstva ako on ne želi deklarirati izvedbu proizvoda u tom pogledu.


(1)  Proizvodi/materijali kod kojih jasno prepoznatljiv stupanj u procesu proizvodnje poboljšava razredbu u vezi s reakcijom na vatru/požar (npr. dodatak usporivača gorenja ili ograničenje organskog materijala).

(2)  Proizvodi/materijali koji nisu obuhvaćeni bilješkom (*).

(3)  Proizvodi/materijali kod kojih ne treba testirati reakciju na vatru (npr. proizvodi/materijali klase A1 u skladu s Odlukom Komisije 96/603/EZ, kako je izmijenjena).


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

31


32001D0671


L 235/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.08.2001.


ODLUKA KOMISIJE

od 21. kolovoza 2001.

o provedbi Direktive Vijeća 89/106/EEZ u pogledu razredbe otpornosti na požar krovova i krovnih pokrova kod vanjskog požara

(priopćena pod brojem dokumenta C(2001) 2474)

(Tekst značajan za EGP)

(2001/671/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući i obzir Direktivu Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica koji se odnose na građevne proizvode (1), kako je izmijenjena Direktivom 93/68/EEZ (2), a posebno njezin članak 20. stavak 2. točku (a),

budući da:

(1)

U članku 3. stavku 2. Direktive 89/106/EEZ navodi se da, s obzirom na različite razine zaštite građevinskih objekata koje mogu prevladavati na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, svaki ključni zahtjev može dovesti do uspostave razreda u interpretacijskim dokumentima. Ovi su dokumenti objavljeni kao „Priopćenje Komisije u vezi s interpretacijskim dokumentima Direktive Vijeća 89/106/EEZ” (3).

(2)

U stavku 2.2. interpretacijskog dokumenata br. 2 navodi se određeni broj međusobno povezanih mjera za ispunjenje ključnog zahtjeva „Sigurnost u slučaju požara” koje zajedno doprinose definiranju strategije sigurnosti u slučaju požara koja se u državama članicama može razvijati na različite načine.

(3)

Stavkom 4.2.1. interpretacijskog dokumenta br. 2 opravdava se potreba za različitim razinama ključnog zahtjeva u odnosu na tip, namjenu i lokaciju građevinskog objekta, nacrta objekta i raspoloživosti intervencijskih sredstava.

(4)

U stavku 4.3.1.2.2. dokumenta za tumačenje br. 2 određuju se zahtjevi koje moraju ispunjavati građevni proizvodi za krovove koji su izloženi vanjskom požaru.

(5)

Različite razine ovih zahtjeva koji postoje u državama članicama mogu se izraziti u sustavu razreda koji nisu uključeni u interpretacijskom dokumentu br. 2.

(6)

U članku 6. stavku 3. Direktive 89/106/EEZ navodi se da države članice mogu odrediti razine otpornosti koje će vrijediti na njihovom području samo unutar razredbi donesenih na razini Zajednice, te samo uz uvjet da se upotrebljavaju svi ili neki razredi ili jedan razred.

(7)

U nedostatku jedinstvene, potpuno usklađene ispitne metode, razredba koja se koristi u ovoj Odluci treba biti temeljena na jednoj normi koja u sebi sadrži tri različite ispitne metode koje odgovaraju različitim scenarijima opasnosti od požara. To se smatra privremenim rješenjem dok se ne postigne puna usklađenost kroz razvoj potpuno usklađenih ispitnih metoda. Kad se ona postigne, ova se Odluka može izmijeniti kako bi se vodilo računa o novoj ispitnoj metodi i razredbama koje su s njom povezane.

(8)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Stalnoga odbora za graditeljstvo,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Razredbeni sustav Zajednice kako je predviđen Direktivom 89/106/EEZ ovdje je utvrđen u odnosu na otpornost krovova i krovnih pokrova na vanjski požar.

Navedeni razredbeni sustav opisan je u Prilogu.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 21. kolovoza 2001.

Za Komisiju

Erkki LIIKANEN

Član Komisije


(1)  SL L 40, 11.2.1989., str. 12.

(2)  SL L 220, 30.8.1993., str. 1.

(3)  SL C 62, 28.2.1994., str. 1.


PRILOG

PREAMBULA

Primjenjuje se izvješće CEN-a CR 1187:2001 i naknadno dopunjene verzije. Dopunjena verzija uključuje, inter alia, nove revizije CEN izvješća, ENV ili EN verziju ove norme, polazeći od rezultata/sporazuma postignutih na posebnom sastanku CEN-a TC 127 od 16. svibnja 2001.

Razredba izložena u donjoj tablici temeljena je na normi sadržanoj u CR 1187:2001. Ova norma u sebi sadrži tri različite ispitne metode koje odgovaraju različitim scenarijima opasnosti od požara. Ne postoji izravni odnos između ispitnih metoda pa tako ni općeprihvatljiva hijerarhija razreda među njima.

Pri uređivanju učinkovitosti krovova/krovnih pokrova kod vanjskih požara, države članice mogu izabrati kombinaciju/kombinacije ispitivanja/razreda koji odgovaraju stvarnoj opasnosti/opasnostima od požara na njihovom području i utvrditi hijerarhiju razreda između različitih ispitivanja/razreda

Odluka Komisije 2000/553/EZ (1) utvrđuje popis proizvoda (i/ili materijala) za pokrivanje krovova za koje se smatra da ispunjavaju sve zahtjeve karakteristike ponašanja „otpornost na vanjski požar” bez potrebe ispitivanja, pod uvjetom da su ispunjene sve nacionalne odredbe u vezi s projektiranjem i izvedbom građevinskih objekata. Smatra se da takvi proizvodi/materijali spadaju u razred BKROV u tablici dolje, bez potrebe ispitivanja.

SIMBOLI

Određena je sljedeća razredba prema tri ispitne metode:

CR 1187:2001 ispitivanje 1: XKROV(t1), pri čemu je t1 – samo ispitivanje gorivosti,

CR 1187:2001 ispitivanje 2: XKROV(t2) pri čemu je t2 – ispitivanje gorivosti + vjetar,

CR 1187:2001 ispitivanje 3: XKROV(t3) pri čemu je t3 – ispitivanje gorivosti + vjetar + isijavanje.

TE: kritično vrijeme širenja vanjskog požara

TP: kritično vrijeme do prodora požara

TABLICA

RAZREDI OTPORNOSTI KROVOVA/KROVNIH POKROVA KOD VANJSKOG POŽARA (2)

Ispitna metoda

Razred

Kriteriji razredbe

CR1187:2001

ispitivanje 1

BKROV(t1)

Moraju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:

vanjski i unutarnji požar sa širenjem prema gore < 0,700 m,

vanjski i unutarnji požar sa širenjem prema dolje < 0,600 m,

najveća izgorjela unutarnja i vanjska dužina < 0,800 m,

nikakvi gorući materijali (kapljice ili krhotine) ne padaju s izložene strane,

nikakvi gorući/užareni komadići ne prodiru u krovnu konstrukciju,

nema niti jedan probijeni otvor > 2,5 × 10-5 m2,

ukupno svih probijenih otvora < 4,5 × 10-3 m2,

bočno širenje požara ne doseže do rubova zone mjerenja,

nema unutarnjeg sagorijevanja bez plamena,

radijus širenja požara po „horizontali”, krovovima, izvana i iznutra < 0,200 m.

FKROV(t1)

Nije određena otpornost

CR1187:2001

ispitivanje 2

BKROV(t2)

Za obje serije ispitivanja pri brzini vjetra od 2 m/s i 4 m/s:

srednja dužina oštećenja pokrova i donjeg sloja ≤ 0,550 m,

najveća dužina oštećenja pokrova i donjeg sloja ≤ 0,800 m.

FKROV(t2)

Nije određena otpornost

CR1187:2001

ispitivanje 3

BKROV(t3)

TE ≥ 30 min i TP ≥ 30 min

CKROV(t3)

TE ≥ 10 min i TP ≥ 15 min

DKROV(t3)

TP > 5 min

FKROV(t3)

Nije određena otpornost


(1)  SL L 235, 19.9.2000., str. 19.

(2)  Broj razreda se još uvijek preispituje i bit će izmijenjen čim potrebni podaci budu dostupni.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

34


32002L0040


L 128/45

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.05.2002.


DIREKTIVA KOMISIJE 2002/40/EZ

od 8. svibnja 2002.

o provedbi Direktive Vijeća 92/75/EEZ u odnosu na označivanje energetske učinkovitosti kućanskih električnih pećnica

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 92/75/EEZ od 22. rujna 1992. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa kućanskih uređaja uz pomoć oznaka i standardnih informacija o proizvodu (1), a posebno njezin članak 9.,

budući da:

(1)

Direktiva 92/75/EEZ zahtijeva od Komisije da donese provedbene direktive, koje se odnose na različite kućanske uređaje, uključujući i električne pećnice.

(2)

Električna energija koju troše električne pećnice čini značajan dio ukupnih potreba kućanstava Zajednice za energijom. Kod ovih su uređaja značajne mogućnosti uštede energije.

(3)

Usklađene norme su tehničke specifikacije koje su donijela europska normizacijska tijela, kako je navedeno u Prilogu I. Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih norma i propisa, kao i pravila o uslugama informacijskog društva (2), kako je izmijenjena Direktivom 98/48/EZ (3).

(4)

Podaci o emisiji buke trebaju se pružiti kada ih zahtijevaju države članice u skladu s Direktivom Vijeća 86/594/EEZ od 1. prosinca 1986. o buci koju odašilju kućanski uređaji (4).

(5)

Direktiva Vijeća 79/531/EEZ od 14. svibnja 1979. kojom se na električne pećnice primjenjuje Direktiva 79/530/EEZ o označivanju potrošnje energije kućanskih uređaja uz pomoć oznaka (5), kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju Austrije, Finske i Švedske, stavlja se izvan snage od dana primjene ove Direktive.

(6)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem odbora navedenim u članku 10. Direktive 92/75/EEZ,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na kućanske električne pećnice uključujući i pećnice koje su dio većih uređaja.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće pećnice:

(a)

pećnice koje mogu koristiti i druge izvore energije;

(b)

pećnice koje nisu obuhvaćene usklađenim normama iz članka 2.;

(c)

prenosive pećnice, tj. uređaje koji nisu pričvršćeni, težine manje od 18 kg, pod uvjetom da nisu ugradbeni uređaji.

3.   Potrošnja energije za funkcije korištenja pare, osim funkcije vrele pare, nije obuhvaćena ovom Direktivom.

Članak 2.

1.   Podaci koje zahtijeva ova Direktiva dobiveni su mjerenjima u skladu s usklađenim normama, koje je donio Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) po ovlaštenju Komisije, u skladu s Direktivom 98/34/EZ, čiji su brojevi objavljeni u Službenom listu Europskih zajednica, te za koje su države članice objavile brojeve nacionalnih normi u koje su prenesene te usklađene norme.

Odredbe priloga I., II. i III. ovoj Direktivi, kojima se zahtijeva davanje podataka vezanih za buku, primjenjuju se samo tamo gdje takve podatke zahtijevaju države članice na temelju članka 3. Direktive 86/594/EEZ. Ti se podaci procjenjuju u skladu s tom Direktivom.

2.   Izrazi korišteni u ovoj Direktivi imaju isto značenje kao i u Direktivi 92/75/EEZ.

Članak 3.

1.   Tehnička dokumentacija iz članka 2. stavka 3. Direktive 92/75/EEZ sadržava:

(a)

ime i adresu dobavljača;

(b)

opći opis modela, dovoljan za njegovo nedvojbeno i lako prepoznavanje;

(c)

podatke, ako je potrebno uključujući i crteže, o glavnim projektnim značajkama modela, a posebno o stavkama koje znatno utječu na njegovu potrošnju energije;

(d)

izvještaje o odgovarajućim mjerenjima provedenima sukladno ispitnim postupcima usklađenih normi navedenih u članku 2. stavku 1.;

(e)

upute za rad, ako postoje.

2.   Oznaka iz članka 2. stavka 1. Direktive 92/75/EEZ izgleda kao što je utvrđeno Prilogom I. ovoj Direktivi.

Oznaka se stavlja na vrata uređaja, tako da je jasno vidljiva i da nije zaklonjena. Kod uređaja s više pećnica, svaka pećnica ima svoju oznaku, osim onih koje nisu obuhvaćene usklađenim normama iz članka 2.

3.   Sadržaj i oblik informacijskog lista iz članka 2. stavka 1. Direktive 92/75/EEZ određeni su Prilogom II. ovoj Direktivi.

4.   Kada su uređaji ponuđeni na prodaju, najam ili kupovinu na otplatu putem sredstava tiskanih ili pisanih priopćenja ili putem drugih sredstava u kojima se podrazumijeva da potencijalni kupac ne može očekivati da će uređaj vidjeti izložen, kao što su pisana ponuda, katalog za narudžbu poštom, oglasi na internetu ili na drugom elektroničkom mediju, takvo priopćenje uključuje sve podatke naznačene u Prilogu III.

Ovaj zahtjev se primjenjuje i na nuđenje ugradbenih pećnica.

5.   Razred energetske učinkovitosti svake pećnice određuje se u skladu s Prilogom IV.

6.   Odgovarajući izrazi iz članka 2. stavka 1. Direktive 92/75/EEZ, koji se koriste na oznaci i informacijskom listu, odabrani su iz tablice koja se nalazi u Prilogu V. ovoj Direktivi.

Članak 4.

Države članice do 30. lipnja 2003. dopuštaju stavljanje u prodaju, promoviranje i/ili izlaganje proizvoda i distribuciju tiskanih priopćenja iz članka 3. stavka 4., koji ne udovoljavaju ovoj Direktivi.

Članak 5.

1.   Države članice donose i objavljuju odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 2002. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One provode te odredbe od 1. siječnja 2003.

Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 6.

Direktiva 75/531/EEZ stavlja se izvan snage od 1. siječnja 2003.

Članak 7.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Članak 8.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. svibnja 2002.

Za Komisiju

Loyola DE PALACIO

Potpredsjednica


(1)  SL L 297, 13.10.1992., str. 16.

(2)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

(3)  SL L 217, 5.8.1998., str. 18.

(4)  SL L 344, 6.12.1986., str. 24.

(5)  SL L 145, 13.6.1979., str. 7.


PRILOG I.

OZNAKA

Izgled oznake

1.   Oznaka na odgovarajućem jeziku bira se iz sljedećih ilustracija:

Image

2.   Podaci koji trebaju biti sadržani, definirani su sljedećim napomenama:

Napomena:

I.

Ime ili žig dobavljača.

II.

Dobavljačeva identifikacijska oznaka modela.

III.

Razred energetske učinkovitosti modela pećnice (pećnica) utvrđen je u skladu s Prilogom IV. Vrh strelice sa slovom oznake nalazi se na istoj razini kao i vrh strelice odgovarajućeg razreda.

Visina strelice sa slovom te oznake nije niža – i nije više nego dvostruko viša – od visine strelica razreda.

IV.

Ne dovodeći u pitanje bilo koji zahtjev unutar programa Eko-oznake Zajednice, ako je model dobio „znak zaštite okoliša Europske zajednice” sukladno Uredbi (EZ) br. 1980/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. srpnja 2000. o revidiranom programu dodjele znaka zaštite okoliša Zajednice (1), ovdje se može dodati kopija znaka zaštite okoliša.

V.

Potrošnja energije u kWh za funkciju grijanja (klasično i/ili kruženjem vrućeg zraka) (uređaja) na temelju standardnog opterećenja utvrđenog sukladno ispitnim postupcima usklađenih normi iz članka 2.

VI.

Iskoristiva zapremnina pećnice u litrama, utvrđena sukladno usklađenim normama iz članka 2.

VII.

Veličina uređaja, određena kako slijedi:

mala

:

12 l ≤ zapremnina < 35 l

srednja

:

35 l ≤ zapremnina < 65 l

velika

:

65 l ≤ zapremnina.

Strelica ove oznake nalazi se u istoj razini s odgovarajućom veličinom.

VIII.

Prema potrebi, buka izmjerena tijekom funkcije, koja određuje energetsku učinkovitost, utvrđena sukladno Direktivi Vijeća 86/594/EEZ (2).

Napomena:

Izrazi na drugim jezicima, jednaki gore navedenima, navedeni su u Prilogu V.

Tiskanje

3.   Izgled oznake definiran je sljedećim:

Korištene boje:

CMYK – cijan, magenta, žuta, crna.

Na primjer: 07X0: 0 % cijan, 70 % magenta, 100 % žuta, 0 % crna.

Strelice

A

X0X0

B

70X0

C

30X0

D

00X0

E

03X0

F

07X0

G

0XX0

Boja obruba: X070.

Boja pozadine strelice koja označava razred energetske učinkovitosti je crna.

Sav tekst je crne boje. Pozadina je bijela.

Image


(1)  SL L 237, 21.9.2000., str. 1.

(2)  Odgovarajuće su norme EN 60704-2-10 (mjerenje buke) i EN 60704-3 (provjera).


PRILOG II.

INFORMACIJSKI LIST

Informacijski list sadrži sljedeće podatke. Podaci mogu biti u obliku tablice koja obuhvaća više modela istoga dobavljača, u kojem slučaju podaci dolaze prema dolje naznačenom redoslijedu, ili blizu opisa uređaja:

1.

žig dobavljača;

2.

identifikacijska oznaka modela dobavljača;

3.

razred energetske učinkovitosti modela pećnice, određen u skladu s Prilogom IV. izražen kao „Razred energetske učinkovitosti u rasponu od A (veća učinkovitost) do G (manja učinkovitost)”. Kada se ovi podaci nalaze u tablici, mogu biti izraženi i na drugi način, pod uvjetom da je jasno da raspon ide od A (veća učinkovitost) do G (manja učinkovitost). Naznaka načina grijanja za koji je određen razred energetske učinkovitosti;

4.

kada se podaci nalaze u tablici i kada su neki od uređaja navedenih u tablici dobili „Znak zaštite okoliša Europske zajednice” sukladno Uredbi (EZ) br. 1980/2000, ti se podaci mogu ovdje uključiti. U tom slučaju natpis u retku glasi „Znak zaštite okoliša Europske zajednice”, a unos se sastoji od kopije znaka zaštite okoliša. Ova odredba ne dovodi u pitanje bilo koje zahtjeve unutar programa znaka zaštite okoliša Zajednice;

5.

potrošnja energije u kWh za funkciju (funkcije) grijanja, (klasično i/ili kruženjem vrućeg zraka i/ili vruće pare) (uređaja) na temelju standardnog opterećenja utvrđenog sukladno ispitnim postupcima usklađenih normi iz članka 2.;

6.

iskoristiva zapremnina pećnice u litrama, utvrđena sukladno usklađenim normama iz članka 2.;

7.

veličina određena kako slijedi:

mala

:

12 l ≤ zapremnina < 35 l

srednja

:

35 l ≤ zapremnina < 65 l

velika

:

65 l ≤ zapremnina.

Strelica ove oznake nalazi se u istoj razini s odgovarajućom veličinom;

8.

vrijeme potrebno za „kuhanje” pri standardnom opterećenju, utvrđeno sukladno ispitnim postupcima usklađenih normi iz članka 2.;

9.

tamo gdje je primjenjivo, buka izmjerena tijekom funkcije koja određuje energetsku učinkovitost, utvrđena sukladno Direktivi 86/594/EEZ (1);

10.

deklaracija o potrošnji energije kada nije uključena funkcija grijanja i kada pećnica radi tako da troši najmanje energije, čim se izradi odgovarajuća usklađena norma za gubitke u stanju mirovanja;

11.

površina najveće posude za pečenje, izražena u cm2 i određena kao „ploha” sukladno usklađenim normama iz članka 2.

Ako se kopija oznake, bilo u boji ili crno-bijela, nalazi na informacijskom listu, tada se moraju uključiti samo dodatni podaci koji se nalaze na kartici.

Napomena:

Izrazi na drugim jezicima, jednaki gore navedenima, navedeni su u Prilogu V.


(1)  Odgovarajuće su norme EN 60704-2-10 (mjerenje buke) i EN 60704-3 (provjera).


PRILOG III.

PRODAJA PUTEM POŠTE I OSTALI NAČINI PRODAJE NA DALJINU

Katalozi za narudžbe poštom, tiskana priopćenja, pisane ponude, oglašavanje na internetu i drugim elektronskim medijima iz članka 3. stavka 4., uključujući ponude za ugradbene pećnice, sadrže sljedeće podatke, navedene naznačenim redoslijedom:

1.

žig dobavljača i identifikacijsku oznaku modela

(Prilog II. točka 1. i točka 2.);

2.

razred energetske učinkovitosti

(Prilog II. točka 3.);

3.

potrošnja energije

(Prilog II. točka 5.);

4.

iskoristiva zapremnina

(Prilog II. točka 6.);

5.

veličina

(Prilog II. točka 7.);

6.

buka

(Prilog II. točka 9.).

Kada su navedeni i ostali podaci sadržani u informacijskom listu, oni moraju biti prikazani u obliku utvrđenom Prilogom II. i uključeni u gornju tablicu prema redoslijedu propisanom za informacijski list.

Napomena:

Izrazi na drugim jezicima, jednaki gore navedenima, navedeni su u Prilogu V.


PRILOG IV.

RAZRED ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

Razred energetske učinkovitosti pećnice određen je sljedećim:

Tablica 1. – Pećnice male zapremnine

Razred energetske učinkovitosti

Potrošnja energije E (1) (kWh) na temelju standardnog opterećenja

A

E < 0,60

B

0,60 ≤ E < 0,80

C

0,80 ≤ E < 1,00

D

1,00 ≤ E < 1,20

E

1,20 ≤ E < 1,40

F

1,40 ≤ E < 1,60

G

1,60 ≤ E


Tablica 2. – Pećnice srednje zapremnine

Razred energetske učinkovitosti

Potrošnja energije E (2) (kWh) na temelju standardnog opterećenja

A

E < 0,80

B

0,80 ≤ E < 1,00

C

1,00 ≤ E < 1,20

D

1,20 ≤ E < 1,40

E

1,40 ≤ E < 1,60

F

1,60 ≤ E < 1,80

G

1,80 ≤ E


Tablica 3. – Pećnice velike zapremnine

Razred energetske učinkovitosti

Potrošnja energije E (3) (kWh) na temelju standardnog opterećenja

A

E < 1,00

B

1,00 ≤ E < 1,20

C

1,20 ≤ E < 1,40

D

1,40 ≤ E < 1,60

E

1,60 ≤ E < 1,80

F

1,80 ≤ E < 2,00

G

2,00 ≤ E


(1)  Određeno u skladu s Prilogom I. napomenom V.

(2)  Određeno u skladu s Prilogom I. napomenom V.

(3)  Određeno u skladu s Prilogom I. napomenom V.


PRILOG V.

IZRAZI KOJI SE KORISTE NA OZNAKAMA I INFORMACIJSKIM LISTOVIMA

Izrazi na ostalim jezicima Zajednice koji su jednaki izrazima koje treba koristiti:


Napomena Oznaka Prilog I.

Informacijski list Prilog II.

Narudžba poštom Prilog III.

ES

DA

DE

EL

ΕΝ

FR

IT

NL

PT

SV

FI

 

 

 

Energia

Energi

Energie

Ενέργεια

Energija

Energie

Energia

Energie

Energia

Energi

Energia

 

 

 

Horno electrico

El-ovne

Elektrobackofen

Ηλεκτρικός φούρνος

Električna pećnica

Four electrique

Forno elettrico

Elektrische oven

Forno electrico

Elektrisk ugn

Sahkouuni

I

1

1

Fabricante

Maerke

Hersteller

Προμηθευτής

Proizvođač

Fabricant

Costruttore

Fabrikant

Fabricante

Leverantor

Tavarantoimittaja

II

2

1

Modelo

Model

Modell

Μοντέλο

Model

Modele

Modello

Model

Modelo

Modell

Malli

 

 

 

Mas eficiente

Lavt forbrug

Niedriger Verbrauch

Πιο αποδοτικό

Veća učinkovitost

Econome

Bassi consumi

Efficient

Mais eficiente

Lag forbrukning

Vahan kuluttava

 

 

 

Menos eficiente

Højt forbrug

Hoher Verbrauch

Λιγότερο αποδοτικό

Less efficient

Peu économe

Alti consumi

Inefficient

Menos eficiente

Hog forbrukning

Paljon kuluttava

 

3

2

Clase de eficiencia energetica … en una escala que abarca de A (mas eficiente) a G (menos eficiente)

Relativt energiforbrug … pa skalaen A (lavt forbrug) til G (hojt forbrug)

Energieeffizienzklasse … auf einer Skala von A (niedriger Verbrauch) bis G (hoher Verbrauch)

Τάξη ενεργειακής απόδοσης … σε μια κλίμακα από το Α (πιο αποδοτικό) έως το G (λιγότερο αποδοτικό)

Razred energetske učinkovitosti … u rasponu od A (veća učinkovitost) do G (manja učinkovitost)

Classement selon son efficacite energetique … sur une echelle allant de A (econome) a G (peu econome)

Classe di efficienza energetica … su una scala da A (bassi consumi) a G (alti consumi)

Energie-efficentieklasse … op een schaal van A (efficient) tot G (inefficient)

Clase de eficiencia energetica … numa escala de A (eficiente) a G (ineficiente)

Energieffektivitetsklass pa en skala fran A (lag forbrukning) till G (hog forbrukning)

Energiatehokkuusluokka asteikolla A:sta (vahan kuluttava) G:hen (paljon kuluttava)

V

5

3

Consumo de energia

Energiforbrug

Energieverbrauch

Κατανάλωση ενέργειας

Potrošnja energije

Consommation d’energie

Consumo di energia

Energieverbruik

Consumo de energia

Energiforbrukning

Energiankulutus

V

5

3

kWh

kWh

kWh

kWh

kWh

kWh

kWh

kWh

kWh

kWh

kWh

V

5

3

Funcion de calentamiento

Opvarmningsfunktion

Beheizung

Λειτουργία θέρμανσης

Funkcija grijanja

Fonction chauffage

Funzione di riscaldamento

Verhittingsfunctie

Funcao de aquecimento

Varmningsfunktion

Kuumennustapa

V

5

3

Calentamiento convencional

Traditionel opvarmning

Konventionelle Beheizung

Συμβατική

Klasično grijanje

Classique

Convezione naturale

Conventioneel

Convencional

Konventionell varmning

Yla-alalampo

V

5

3

Conveccion forzada

Varmluft

Umluft/Heisluft

Με κυκλοφορία θερμού αέρα

Kruženje vrućeg zraka

Convection forcee

Funzione di riscaldamento a convezione forzata

Geforceerde luchtconvectie

Conveccao forcada de ar

Varmning med varmluft

Kiertoilma

V

5

3

Con carga normal

Baseret pa standardbelastning

Bei Standardbeladung

Με βάση τυποποιημένο φορτίο

Pri standardnom opterećenju

Calculee en charge normalisee

Riferito al carico normalizzato

Gebaseerd op b normbelasting

Com base na carga-padrao

Baserad pa provning med standardlast

Perustuu standardin mukaiseen testiin

VI

6

4

Volumen neto (litros)

Netto-volumen (liter)

Netto-volumen (Liter)

Ωφέλιμος όγκος (Λίτρα)

Iskoristiva zapremnina (u litrama)

Volume utile (litres)

Volume utile (litri)

Netto volume (liter)

Volume util Litros

Anvandbar volym (liter)

Kayttotilavuus (litraa)

VII

7

5

Tipo

Type

Typ

Τύπος

Veličina

Type

Tipo

Type

Tipo

Storlek

Koko

VII

7

5

Pequeno

Lille

Klein

Μικρός

Mala

Faible volume

Piccolo

Klein

pequeno

Liten

Pieni

VII

7

5

Medio

Mellemstort

Mittel

Μεσαίος

Srednja

Volume moyen

Medio

Middelgroot

medio

Medelstor

Keski-kokoinen

VII

7

5

Grande

Stort

Gros

Μεγάλος

Velika

Grand volume

Grande

Groot

grande

Stor

Suuri

 

8

 

Tiempo de coccion con carga normal

Tilberedningstid ved standardbelastning

Kochzeit bei Standardbeladung

 

Vrijeme kuhanja pri standardnom opterećenju

Temps de cuisson en charge normale

Tempo necessario per cottura carico normale

Bereidingstijd bij standaardbelasting

Tempo de cozedura da carga-padrao

Tillagningstid for en standardlast

Paistoaika vakiokuormalla

VIII

9

6

Ruido (dB(A) re 1 pW)

Lydeffektniveau dB(A) (Stoj)

Gerausch (dB(A) re 1 pW)

Θόρυβος [dB(Α) ανά 1 pW]

Buka (dB(A) re 1 pW)

Bruit (dB(A) re 1 pW)

Rumore (dB(A) re 1 pW)

Geluidsniveau dB(A) re 1 pW

Nivel de ruido dB(A) re 1 pW

Bullernivå dB(A)

Ääni (dB(A) re 1 pW)

 

 

 

Ficha de informacion detallada en los folletos del producto

Brochurerne om produkterne indeholder yderligere oplysninger

Ein Datenblatt mit weiteren Gerateangaben ist in den Prospekten enthalten

Περισσότερες πληροφορίες στο ενημερωτικό φυλλάδιο

Dodatne informacije nalaze se u knjižici proizvoda

Une fiche d’information detaillee figure dans la brochure

Gli opuscoli illustrativi contengono una scheda particolareggiata

Een kaart met nadere gegevens is opgenomen in de brochures over het apparaat

Ficha pormenorizada em folheto do produto

Produktbroschyren innehaller ytterligare information

Tuote-esit-teissa on lisatietoja

 

11

 

Superficie de la placa de coccion de mayor tamano

Arealet af den storste bageplade

Grose des grosten Backblechs

Η μεγαλύτερη επιφάνεια ψησίματος εκφραζόμενη

Površina najveće posude za pečenje

Aire de la surface de la plus grande plaque pour patisserie

Superficie del piano di cottura piu grande

Oppervlakte van de grootste bakplaat

Area da superficie da maior placa de pastelaria

Ytan for den storsta bakplaten

Suurimman leivinpellin ala

 

 

 

Norma EN 50304

Standard: EN 50304

Norm EN 50304

Πρότυπο EN 50304

Norma EN 50304

Norme EN 50304

Norma EN 50304

Norm EN 50304

Norma N 50304

Standard EN 50304

Standardi EN 50304

 

 

 

Directiva 2002/40/CE sobre etiquetado energetico de los hornos eletricos

Direktiv 2002/40/EF om energimaerkning af el-ovne

Richtlinie Energieetikettierung 2002/40/EG fur Elektrobackofen

Οδηγία 2002/40/ΕΚ για την επισήμανση της κατανάλωσης ηλεκτρικής ενέργειας

Direktiva 2002/40/EZ o energetskom označavanju električnih pećnica

Direttiva 2002/40/CE sull’etichettatura dei forni elettrici

Direttiva 2002/40/CE sull’eticehettatura dei forni elettrici

Richtlijn 2002/40/EG over energieetikettering van elektrische ovens

Directiva „etiquetagem energetica” 2002/40/dos fornos electricos

Direktiv 2002/40/EG om energimarkning av elektriska hushallsugnar

Direktiivi 2002/40/EY sahkouunien energia-merkinnasta


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

46


32003L0017


L 076/10

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.03.2003.


DIREKTIVA 2003/17/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 3. ožujka 2003.

o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzina i dizelskih goriva

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (2),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3) s obzirom na zajednički tekst koji je 20. siječnja 2003. odobrio Odbor za mirenje,

budući da:

(1)

Direktivom 98/70/EZ (4) propisuju se specifikacije u pogledu zaštite okoliša za goriva na tržištu.

(2)

Člankom 95. Ugovora predviđa se da će prijedlozi Komisije, čiji je cilj uspostavljanje i funkcioniranje unutarnjega tržišta i koji se, između ostalog, tiču zdravlja i zaštite okoliša, biti utemeljeni na visokoj razini zaštite te da će Europski parlament i Vijeće težiti postizanju tog cilja.

(3)

Predviđa se revizija Direktive 98/70/EZ kako bi se zadovoljili zahtjevi normi Zajednice za kakvoću zraka i s time povezani ciljevi te kako bi se uključile dodatne specifikacije koje nadopunjuju obvezne specifikacije već utvrđene u Prilogu III. i Prilogu IV. toj Direktivi.

(4)

Smanjenje sadržaja sumpora u benzinu i dizelskim gorivima prepoznato je kao način pridonošenja postizanju tih ciljeva.

(5)

Dokazan je nepovoljan učinak sumpora u benzinu i dizelskim gorivima na djelotvornost katalizatorskih tehnologija naknadne obrade ispušnoga plina, za cestovna vozila te sve više i za necestovne pokretne strojeve.

(6)

Cestovna se vozila sve više oslanjaju na uređaje za katalizatorsku naknadnu obradu da bi se postigla ograničenja emisija propisana u Direktivi Vijeća 70/220/EEZ od 20. ožujka 1970. o usklađivanju zakonodavstava država članica o mjerama koje se poduzimaju protiv onečišćenja zraka emisijama iz motornih vozila (5) i u Direktivi Vijeća 88/77/EEZ od 3. prosinca 1987. o usklađivanju zakonodavstava država članica u pogledu mjera koje treba poduzeti protiv emisije plinovitih onečišćujućih tvari i onečišćujućih čestica iz motora s kompresijskim paljenjem za primjenu u vozilima, te emisije onečišćujućih tvari i onečišćujućih krutih čestica iz motora s vanjskim izvorom paljenja, koji kao gorivo koriste prirodni plin ili ukapljeni naftni plin za primjenu u vozilima (6). Prema tome smanjenje sadržaja sumpora vjerojatno ima veći utjecaj na emisije ispušnih plinova nego promjene drugih parametara goriva.

(7)

Uvođenje goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg poboljšat će djelotvornost goriva koja se može postići novim tehnologijama za vozila koje su tek u nastanku te koje treba ispitati za necestovne pokretne strojeve i koje mogu dovesti do znatnog smanjenja emisije uobičajenih onečišćivača zraka kad se upotrebljava u postojećim vozilima. Te prednosti nadoknađuju povećanu emisiju CO2 povezanu s proizvodnjom benzina i dizelskih goriva s manje sumpora.

(8)

Stoga je primjereno utvrditi mjere koje osiguravaju uvođenje i dostupnost goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. U tom pogledu pokazali su se djelotvornima fiskalni poticaji u promoviranju ranog uvođenja goriva više kakvoće, u skladu s nacionalnim potrebama i prioritetima te skraćivanje prijelaznog razdoblja u kojem se tržište snabdijeva gorivima dviju različitih kakvoća. Treba se promicati i poticati uporaba fiskalnih mjera na odgovarajućoj nacionalnoj razini ili na razini Zajednice.

(9)

Široka dostupnost goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg proizvođačima automobila stvorit će temelj za znatan dodatni napredak prema poboljšanju djelotvornosti goriva novih vozila. Moguća opskrba gorivom s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg u svrhu postizanja cilja Zajednice od 120 g/km prosječne emisije CO2 za novu generaciju automobila procijenit će se kad se u 2003. s proizvođačima automobila provjere tekuće obveze za okoliš.

(10)

Potrebno je osigurati da budu dostupne dovoljne količine benzina i dizelskih goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg od 1. siječnja 2005. na približno uravnoteženoj zemljopisnoj osnovi, kako bi se omogućila slobodna cirkulacija novih vozila koja zahtijevaju ta goriva, pri čemu se osigurava da smanjenja emisije CO2 iz novih vozila prevladavaju nad dodatnim emisijama povezanim s proizvodnjom tih goriva.

(11)

Potpuno uvođenje benzina i dizelskih goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg treba uvesti od 1. siječnja 2009. kako bi se industriji proizvodnje goriva dalo dovoljno vremena za potrebna ulaganja u prilagodbu proizvodnih planova. Osim toga, potpuno uvođenje benzina i dizelskih goriva s najvišim sadržajem sumpora do 10 mg/kg od 1. siječnja 2009. smanjit će emisije uobičajenih onečišćivača iz postojeće generacije vozila, poboljšavajući kakvoću zraka i osiguravajući da pritom ne nastane sveukupno povećanje stakleničkih plinskih emisija. U tom kontekstu bit će u slučaju dizelskih goriva neophodno potvrditi da taj datum ne bude kasniji od 31. prosinca 2005.

(12)

Za zaštitu ljudskoga zdravlja i/ili okoliša u određenim cjelinama ili u određenim ekološki ili okolišno osjetljivim područjima s posebnim problemima onečišćenja, državama članicama treba dopustiti da prema postupku propisanom u ovoj Direktivi zahtijevaju da goriva budu stavljena na tržište samo ako u odnosu na onečišćivače zadovoljavaju specifikacije za okoliš strože od utvrđenih u ovoj Direktivi. Taj je postupak odstupanje od postupka obavješćivanja utvrđenog u Direktivi 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa, te pravila za usluge informacijskog društva (7).

(13)

Emisije iz motora ugrađenih u necestovne pokretne strojeve te poljoprivredne i šumarske traktore moraju zadovoljavati granične vrijednosti utvrđene Direktivom 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutrašnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (8) i Direktivom 2000/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2000. o mjerama koje treba poduzeti protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora namijenjenih za pogon traktora za poljoprivredu i šumarstvo (9). Postizanje ovih granica emisije postat će sve ovisnije o kakvoći plinskih ulja koja se upotrebljavaju u tim motorima pa je zato važno da se u Direktivu 98/70/EZ unese definicija za takva goriva.

(14)

Potrebno je predvidjeti ujednačen sustav nadziranja kakvoće goriva ili nacionalne sustave koji osiguravaju rezultate istovrijedne pouzdanosti i predvidjeti sustave izvještavanja da bi se procijenilo zadovoljavanje obveznih specifikacija zaštite okoliša za kakvoću goriva.

(15)

Treba utvrditi postupak za obnavljanje mjernih metoda koje se upotrebljavaju za ispunjavanje obveznih specifikacija za kakvoću goriva.

(16)

Mjere potrebne za provedbu Direktive 98/70/EZ treba donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (10).

(17)

Treba predvidjeti pregled odredbi u Direktivi 98/70/EZ kako bi se uzelo u obzir novo zakonodavstvo Zajednice o kakvoći zraka i s njim povezani ciljevi za okoliš, kao što je potreba poticanja stvaranja drugih mogućih goriva, uključujući biogoriva, razvoj novih tehnologija smanjivanja onečišćenja te utjecaj metalnih aditiva i drugih odgovarajućih postupaka na značajke goriva te da bi se potvrdio ili na drugi način odredio datum potpunog uvođenja dizelskih goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg kako bi se osiguralo da nema ukupnoga povećanja emisija stakleničkih plinova.

(18)

Potrebno je iscrpno preispitivanje drugih mogućih goriva, uključujući i biogoriva, te rasprava o potrebi odgovarajućega zakonodavstva.

(19)

Države članice trebaju utvrditi pravila o kaznama koje se mogu primjenjivati na kršenje odredaba Direktive 98/70/EZ i koje osiguravaju njihovo provođenje.

(20)

Stoga Direktivu 98/70/EZ treba na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak1.

Direktiva 98/70/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

Definicije

U smislu ove Direktive:

1.

‚benzin’ znači svako lako hlapljivo mineralno ulje namijenjeno radu motora s unutrašnjim izgaranjem i vanjskim izvorom paljenja, za pogon vozila, s oznakama KN 2710 11 41, 2710 11 45, 2710 11 49, 2710 11 51 i 2710 11 59 (11);

2.

‚dizelska goriva’ znači plinska ulja s oznakom KN 2710 19 41 (11) koja se upotrebljavaju za samohodna vozila kako se navodi u Direktivi 70/220/EEZ i Direktivi 88/77/EEZ;

3.

‚plinska ulja namijenjena uporabi za necestovna pokretna vozila te poljoprivredne i šumarske traktore’ znači svako tekuće gorivo dobiveno od nafte s oznakama KN 2710 19 41 i 2710 19 45 (11) namijenjeno uporabi u motorima kako se navodi u direktivama 97/68/EZ (12) i 2000/25/EZ (13);

4.

‚krajnja područja’ znači prekomorska područja Francuske, portugalski Azori i Madeira te španjolski Kanarski otoci.

Za države članice s arktičkim uvjetima i oštrom zimom najviša destilacijska točka od 65 % pri 250 °C za dizelska goriva i plinska ulja može se nadomjestiti najvišom destilacijskom točkom od 10 % dijelova obujma (vol/vol) pri 180 °C.

2.

Članku 3. stavku 2. dodaju se sljedeći podstavci:

„(d)

Ne dovodeći u pitanje odredbe podstavka (c), države članice poduzimaju sve potrebne mjere da pravodobno, a ne kasnije od 1. siječnja 2005., osiguraju da bezolovni benzin s najvišim sadržajem sumpora do 10 mg/kg bude na tržištu na njihovim područjima. Države članice osiguravaju da takav bezolovni benzin bude dostupan na temelju primjerene zemljopisne ujednačenosti i da u svim drugim aspektima zadovoljava specifikacije navedene u Prilogu III.

Međutim, države članice mogu za krajnja područja donijeti posebne odredbe za uvođenje benzina s najvišim sadržajem sumpora do 10 mg/kg. Države članice koje upotrebljavaju tu odredbu moraju o tome obavijestiti Komisiju. Komisija će izraditi upute u kojima se preporučuje što u svrhe ovog podstavka predstavlja dostupnost na temelju primjerene zemljopisne ujednačenosti.

(e)

Ne kasnije od 1. siječnja 2009. države članice osiguravaju da bezolovni benzin može na njihovom području biti na tržištu samo ako zadovoljava specifikaciju za okoliš iz Priloga III. s iznimkom za najviši sadržaj sumpora do 10 mg/kg.”

3.

U članku 4.:

(a)

stavku 1. dodaju se sljedeći podstavci:

„(d)

Ne dovodeći u pitanje odredbe podstavka (c), države članice poduzimaju sve potrebne mjere da pravodobno, a ne kasnije od 1. siječnja 2005., osiguraju da dizelsko gorivo s najvišim sadržajem sumpora do 10 mg/kg bude na tržištu na njihovim područjima. Države članice osiguravaju da takvo dizelsko gorivo bude dostupno na temelju primjerene zemljopisne ujednačenosti i da u svim drugim aspektima zadovoljava specifikacije navedene u Prilogu IV.

Međutim, države članice mogu za krajnja područja donijeti posebne odredbe za uvođenje dizelskoga goriva s najvišim sadržajem sumpora do 10 mg/kg. Države članice koje upotrebljavaju tu odredbu moraju o tome obavijestiti Komisiju.

(e)

Ne kasnije od 1. siječnja 2009. države članice prema odredbama članka 9. stavka 1. točke (a) osiguravaju da dizelsko gorivo može biti na tržištu na njihovom području samo ako zadovoljava specifikaciju za okoliš iz Priloga IV. s iznimkom za najviši sadržaj sumpora do 10 mg/kg.”;

(b)

dodaje se sljedeći stavak:

„5.   Države članice će osigurati da plinska ulja namijenjena uporabi u necestovnim pokretnim strojevima te poljoprivrednim i šumarskim traktorima koji su na tržištu na njihovom području, sadržavaju manje od 2 000 mg/kg sumpora. Najkasnije od 1. siječnja 2008. najviši dopušteni sadržaj sumpora u plinskim uljima namijenjenim uporabi u necestovnim pokretnim strojevima te poljoprivrednim i šumarskim traktorima mora biti 1 000 mg/kg. Međutim, države članice mogu zahtijevati nižu granicu ili isti sadržaj sumpora za dizelska goriva određena u ovoj Direktivi.”

4.

U članku 6.:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Odstupajući od odredaba članaka 3., 4. i 5., a u skladu s člankom 95. stavkom 10. Ugovora, država članica može poduzeti mjere za podnošenje zahtjeva da u određenim dijelovima svog područja goriva mogu biti na tržištu samo ako zadovoljavaju specifikacije u pogledu zaštite okoliša, za cjelinu ili dio flote vozila, strože od onih prema ovoj Direktivi. One su predviđene da zaštite zdravlje stanovništva u određenoj zasebnoj sredini ili okolišu, u posebnim ekološki ili okolišno osjetljivim područjima u toj državi članici, ako onečišćenje vode, atmosfersko ili u zemlji predstavlja, ili se opravdano može očekivati da predstavlja, ozbiljan i stalan problem za ljudsko zdravlje ili okoliš.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Uključene države članice šalju Komisiji odgovarajuće podatke o okolišu zasebne cjeline ili područja koje je u pitanju kao i o predviđenim učincima predloženih mjera na okoliš.”;

(c)

brišu se stavci 7. i 8.

5.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

Praćenje udovoljavanja zahtjevima i podnošenje izvješća

1.   Države članice nadziru udovoljavanje zahtjevima iz članaka 3. i 4. koji se odnose na benzin i dizelska goriva na temelju analitičkih metoda prema europskim normama EN 228:1999, odnosno EN 590:1999.

2.   Države članice uspostavljaju sustav nadziranja kakvoće goriva u skladu sa zahtjevima odgovarajućih europskih normi. Uporaba alternativnog sustava praćenja kakvoće goriva može se dozvoliti pod uvjetom da takav sustav osigurava rezultate istovrijedne pouzdanosti.

3.   Svake godine do 30. lipnja države članice podnose izvješće s podacima o nacionalnoj kakvoći goriva za prethodnu kalendarsku godinu. Prvo se izvješće podnosi do 30. lipnja 2002. Od 1. siječnja 2004. format tog izvješća mora biti usklađen s onim opisanim u odgovarajućoj europskoj normi. Dodatno, države članice izvještavaju o ukupnim obujmima benzina i dizelskih goriva koja su na tržištu njihovog područja te o obujmima bezolovnog benzina i dizelskih goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. Nadalje, države članice godišnje izvješćuju o raspoloživosti, na temelju primjerene zemljopisne ujednačenosti, benzina i dizelskih goriva s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg koja se prodaju unutar njihova područja.

4.   Komisija osigurava da su podaci podneseni prema stavku 3. odmah na odgovarajući način dostupni. Komisija godišnje, a prvi put do 31. prosinca 2003., objavljuje izvješće o stvarnoj kakvoći goriva u raznim državama članicama te zemljopisnu opskrbljenost gorivima s najvišim sadržajem sumpora do 10 mg/kg, s ciljem davanja pregleda podataka o kakvoći goriva u različitim državama članicama.”

6.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Postupak preispitivanja

1.   Najkasnije do 31. prosinca 2005. Komisija će preispitati specifikacije goriva iz priloga III. i IV. s iznimkom sadržaja sumpora i ako treba predložiti izmjene u skladu sa sadašnjim i budućim zahtjevima za emisiju vozila u Zajednici te zakonodavstvom o kakvoći zraka i s tim povezanim ciljevima. Komisija će posebno razmotriti:

(a)

potrebu svake promjene do krajnjeg datuma za potpuno uvođenje dizelskoga goriva s najvišim sadržajem sumpora do 10 mg/kg, da ne bi došlo do ukupnog povećanja emisija stakleničkoga plina. Ta analiza mora uzeti u obzir razvoj tehnologija rafinerijskih postupaka, očekivano poboljšanje vozila u potrošnji goriva i brzinu kojom se nove tehnologije djelotvornosti goriva uvode u vozila.;

(b)

neizravne zaključke novog zakonodavstva Zajednice koji postavljaju norme kakvoće zraka za tvari kao što su policiklički aromatski hidrokarboni;

(c)

ishod preispitivanja opisanog u članku 10. Direktive Vijeća 1999/30/EZ od 22. travnja 1999. o graničnim vrijednostima sumpornog dioksida, dušikovog dioksida i oksida dušika, lebdećih čestica i olova u zraku (14);

(d)

ishod preispitivanja različitih obveza japanskih (15), korejskih (16) i europskih (17) proizvođača automobila za smanjenje potrošnje goriva i emisija ugljičnog dioksida novih putničkih automobila u svjetlu promjena kakvoće goriva uvedenih ovom Direktivom i napretka prema cilju Zajednice od 120 g/km emisija CO2 po prosječnome vozilu;

(e)

ishod preispitivanja određenog sukladno članku 7. Direktive 1999/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 1999. o usklađivanju zakonodavstva država članica u vezi s mjerama koje treba poduzeti protiv emisije plinovitih i krutih štetnih sastojaka iz motora s kompresijskim paljenjem za pogon vozila, te protiv emisije plinovitih štetnih sastojaka iz motora sa stranim paljenjem za pogon vozila na prirodni plin ili ukapljeni naftni plin i izmjenama Direktive Vijeća 88/77/EEZ (18) te o potvrđivanju obvezne standarde NOx emisije iz motora za teška vozila;

(f)

djelotvorno funkcioniranje novih tehnologija za smanjivanje zagađenja te utjecaj metalnih primjesa i drugih bitnih aspekata na njihove značajke i razvoj koji utječu na međunarodna tržišta gorivom;

(g)

potrebu da se potiče uvođenje alternativnih goriva, uključujući i biogoriva, kao i potrebu uvođenja preinaka drugih parametara u specifikacije goriva, kako za uobičajena tako i za alternativna, npr. preinake najviših granica hlapljivosti benzina navedenih u ovoj Direktivi koje se zahtijevaju u primjeni za mješavine bioetanola s benzinom i svih sljedećih potrebnih promjena norme EN 228:1999.

2.   Pri razmatranju prijedloga Komisije za sljedeću fazu standarda emisije za motore s kompresijskim paljenjem u necestovnim primjenama, Komisija usporedno s tim utvrđuje očekivanu kakvoću goriva. Komisija pritom uzima u obzir važnost emisija iz tog sektora, ukupne prednosti za okoliš i zdravlje, utjecaj u državama članicama koji podrazumijeva raspodjelu goriva te troškove i prednosti većeg ograničenja razine sumpora od onih sada traženih za goriva koja se upotrebljavaju u motorima s kompresijskim paljenjem u necestovnim primjenama i zatim usklađuje potrebne zahtjeve kakvoće goriva u necestovnim primjenama s cestovnim sektorom do određenog datuma koji bi očekivano bio 1. siječnja 2009., a Komisija bi ga potvrdila ili izmijenila preispitivanjem 2005.

3.   Uz odredbe iz stavka 1. Komisija između ostalog može dodatno istaknuti:

prijedloge koji razmatraju posebnu situaciju ograničenih voznih parkova i potrebu da se predlože razine specifikacija za posebna goriva koja ta vozila upotrebljavaju,

prijedloge koji postavljaju razine specifikacija primjenjivih na tekući naftni plin, prirodni plin i biogoriva.

7.

Umeće se sljedeći članak:

„Članak 9.a

Sankcije

Države članice određuju sankcije koje se mogu primijeniti za povrede nacionalnih odredbi donesenih sukladno ovoj Direktivi. Utvrđene sankcije moraju biti djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće.”

8.

Prvi podstavak članka 10. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Mjerne metode koje se trebaju primijeniti u odnosu na parametre utvrđene u prilozima I. i III. moraju biti metode analize iznesene u europskoj normi EN 228:1999. Mjerne metode koje se trebaju primijeniti u odnosu na parametre utvrđene u prilozima II. i IV. moraju biti metode analize iznesene u europskoj normi EN 590:1999. Države članice mogu, ako treba, donijeti metode analize utvrđene u normama koje nadomještaju EN 228:1999 ili EN 590:1999 ako se može dokazati da te metode daju barem istu točnost i istu razinu preciznosti kao i metode analize koje nadomještaju. U slučaju da je potrebna prilagodba dopuštenih analitičkih metoda tehničkom napretku, Komisija može donijeti izmjene u skladu s postupkom navedenim u članku 11. stavku 2.”

9.

Članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Odborski postupak

1.   Komisiji pomaže Odbor uspostavljen u skladu s člankom 12. Direktive 96/62/EZ (19).

2.   Kad se upućuje na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (20), uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Razdoblje navedeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ utvrđuje se na tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

10.

Prilozi od I. do IV. zamjenjuju se tekstom u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 30. lipnja 2003. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Države članice primjenjuju ove mjere od 1. siječnja 2004.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine tog upućivanja.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. ožujka 2003.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

A.-A. TSOCHATZOPOULOS


(1)  SL C 213 E, 31.7.2001., str. 255.

(2)  SL C 36, 8.2.2002., str. 115.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 29. studenoga 2001. (SL C 153 E, 27.6.2002., str. 253.), Zajedničko stajalište Vijeća od 15. travnja 2002. (SL C 145 E, 18.6.2002., str. 71.) i Odluka Europskog parlamenta od 26. rujna 2002. (još nije objavljena u Službenom listu). Odluka Europskog parlamenta od 30. siječnja 2003. i Odluka Vijeća od 6. veljače 2003.

(4)  SL L 350, 28.12.1998., str. 58. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2000/71/EZ (287, 14.11.2000., str. 46.).

(5)  SL L 76, 7.4.1970., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2001/100/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 16, 18.1.2002., str. 32.).

(6)  SL L 36, 9.2.1988., str. 33. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/27/EZ (SL L 107, 18.4.2001., str. 10.).

(7)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/48/EZ (SL L 217, 5.8.1998., str. 18.).

(8)  SL L 59, 27.2.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2001/63/EZ (SL L 227, 23.8.2001., str. 41.).

(9)  SL L 173, 12.7.2000., str. 1.

(10)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(11)  Numeriranje ovih oznaka KN utvrđeno je u ZCT-u kako je izmijenjeno Uredbom Komisije (EZ) br. 2031/2001 (SL L 279, 23.10.2001., str. 1.).

(12)  SL L 59, 27.2.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2001/63/EZ (SL L 227, 23.8.2001., str. 41.).

(13)  SL L 173, 12.7.2000., str. 1.”

(14)  SL L 163, 29.6.1999., str. 41. Direktiva kako je izmijenjena Odlukom Komisije 2001/744/EZ (SL L 278, 23.10.2001., str. 35.).

(15)  SL L 100, 20.4.2000., str. 57.

(16)  SL L 100, 20.4.2000., str. 55.

(17)  SL L 40, 13.2.1999., str. 49.

(18)  SL L 44, 16.2.2000., str. 1.”

(19)  SL L 296, 21.11.1996., str. 55.

(20)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.”


PRILOG

PRILOG I.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA VOZILA OPREMLJENA MOTORIMA S VANJSKIM IZVOROM PALJENJA

Tip: benzin

Parametar (1)

Jedinica

Granične vrijednosti (2)

najniža

najviša

Istraživački oktanski broj

 

95 (3)

Motorni oktanski broj

 

85

Tlak para, ljetno razdoblje (4)

kPa

60,0 (5)

Destilacija:

 

 

 

postotak isparenja na 100 °C

% v/v

46,0

postotak isparenja na 150 °C

% v/v

75,0

Analiza ugljikovodika:

 

 

 

olefini

% v/v

18,0 (6)

aromatici

% v/v

42,0

benzen

% v/v

1,0

Sadržaj kisika

% m/m

2,7

Oksigenati

 

 

 

metanol (moraju se dodati stabilizacijski agenti)

% v/v

3

etanol (mogu biti potrebni stabilizacijski agenti)

% v/v

5

izopropilni alkohol

% v/v

10

tertbutilni alkohol

% v/v

7

izobutilni alkohol

% v/v

10

eteri s pet ili više ugljikovih atoma po molekuli

% v/v

15

ostali oksigenati (7)

% v/v

10

Sadržaj sumpora

mg/kg

150

Sadržaj olova

g/l

0,005

PRILOG II.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA VOZILA OPREMLJENA MOTORIMA S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM

Tip: dizelsko gorivo

Parametar (8)

Jedinica

Granične vrijednosti (9)

najniža

najviša

Cetanski broj

 

51,0

Gustoća pri 15 °C

kg/m3

845

Destilacija:

 

 

 

— 95 % (v/v) obnovljeno pri

°C

360

Policiklički aromatski ugljikohidrati

% m/m

11

Sadržaj sumpora

mg/kg

350

PRILOG III.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA VOZILA OPREMLJENA MOTORIMA S VANJSKIM IZVOROM PALJENJA

Tip: benzin

Parametar (10)

Jedinica

Granične vrijednosti (11)

najniža

najviša

Istraživački oktanski broj

 

95 (12)

Motorni oktanski broj

 

85

Tlak para, ljetno razdoblje (13)

kPa

60,0 (14)

Destilacija:

 

 

 

— postotak isparenja na 100 °C

% v/v

46,0

— postotak isparenja na 150 °C

% v/v

75,0

Analiza ugljikovodika:

 

 

 

— olefini

% v/v

18,0

— aromatici

% v/v

35,0

— benzen

% v/v

1,0

Sadržaj kisika

% m/m

2,7

Oksigenati

 

 

 

metanol (moraju se dodati stabilizacijski agenti)

% v/v

3

— etanol (mogu biti potrebni stabilizacijski agenti)

% v/v

5

— izopropilni alkohol

% v/v

10

— tertbutilni alkohol

% v/v

7

— izobutilni alkohol

% v/v

10

— eteri s pet ili više ugljikovih atoma po molekuli

% v/v

15

— ostali oksigenati (15)

% v/v

10

Sadržaj sumpora

mg/kg

50

 

mg/kg

10 (16)

Sadržaj olova

g/l

0,005

PRILOG IV.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU ZAŠTITE OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU KOJA SE UPOTREBLJAVAJU ZA VOZILA OPREMLJENA MOTORIMA S KOMPRESIJSKIM PALJENJEM

Tip: dizelsko gorivo

Parametar (17)

Jedinica

Granične vrijednosti (18)

najniža

najviša

Cetanski broj

 

51,0

Gustoća pri 15 °C

kg/m (19)

845

Destilacija:

 

 

 

— 95 % (v/v) obnovljeno pri

°C

360

Policiklički aromatski ugljikohidrati

% m/m

11

Sadržaj sumpora

mg/kg

50

 

mg/kg

10 (19)


(1)  Ispitne metode mogu biti one utvrđene u normi EN 228:1999. Države članice mogu donijeti analitičku metodu utvrđenu u normi koja nadomješta EN 228:1999 ako se može dokazati da daje barem istu točnost i barem istu razinu preciznosti kao i analitička metoda koju nadomješta.

(2)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Pri načinu utvrđivanja njihovih graničnih vrijednosti primijenjena je norma ISO 4259 ‚Naftni proizvodi — Određivanje i primjena preciznih podataka u odnosu na metode ispitivanja’ i za utvrđivanje najmanje vrijednosti uzeta je u obzir najmanja razlika od 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja moraju se tumačiti na temelju kriterija opisanih u normi ISO 4259 (objavljeno 1995.).

(3)  Bezolovni benzin normalnog stupnja može biti na tržištu s najmanjim motornim oktanskim brojem (MON) 81 i s najmanjim istraživačkim oktanskim brojem (RON) 91.

(4)  Ljetno razdoblje ne počinje kasnije od 1. svibnja, a ne završava prije 30 rujna. Za države članice s uvjetima arktičke ili oštre zime ljetno razdoblje ne počinje kasnije od 1. lipnja, a ne završava prije 31. kolovoza.

(5)  Za države članice s uvjetima arktičke ili oštre zime tlak para tijekom ljetnog razdoblja ne smije prelaziti 70 kPa.

(6)  Bezolovni benzin normalnog stupnja može biti na tržištu s najvišim sadržajem olefina od 21 % v/v.

(7)  Ostali monoalkoholi i eteri s najvišom točkom ključanja ne višom od navedene u normi EN 228:1999.

(8)  Ispitne metode moraju biti one utvrđene u normi EN 590:1999. Države članice mogu donijeti analitičku metodu utvrđenu u normi koja nadomješta EN 590:1999 ako se može dokazati da daje barem istu točnost i barem istu razinu preciznosti kao i analitička metoda koju nadomješta.

(9)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Pri načinu utvrđivanja njihovih graničnih vrijednosti primijenjena je norma ISO 4259 ‚Naftni proizvodi — Određivanje i primjena preciznih podataka u odnosu na metode ispitivanja’ i za utvrđivanje najmanje vrijednosti uzeta je u obzir najmanja razlika od 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja moraju se tumačiti na temelju kriterija opisanih u normi ISO 4259 (objavljeno 1995.).

(10)  Ispitne metode mogu biti one utvrđene u normi EN 228:1999. Države članice mogu donijeti analitičku metodu utvrđenu u normi koja nadomješta EN 228:1999 ako se može dokazati da daje barem istu točnost i barem istu razinu preciznosti kao i analitička metoda koju nadomješta.

(11)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Pri načinu utvrđivanja njihovih graničnih vrijednosti primijenjena je norma ISO 4259 ‚Naftni proizvodi — Određivanje i primjena preciznih podataka u odnosu na metode ispitivanja’ i za utvrđivanje najmanje vrijednosti uzeta je u obzir najmanja razlika od 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja moraju se tumačiti na temelju kriterija opisanih u normi ISO 4259 (objavljeno 1995.).

(12)  Države članice mogu odlučiti da se i dalje dopusti da bezolovni benzin normalnog stupnja ostane na tržištu s najmanjim motornim oktanskim brojem (MON) 81 i s najmanjim istraživačkim oktanskim brojem (RON) 91.

(13)  Ljetno razdoblje ne počinje kasnije od 1. svibnja, a ne završava prije 30 rujna. Za države članice s uvjetima arktičke ili oštre zime ljetno razdoblje ne počinje kasnije od 1. lipnja, a ne završava prije 31. kolovoza.

(14)  Za države članice s uvjetima arktičke ili oštre zime tlak para tijekom ljetnog razdoblja ne smije prelaziti 70 kPa.

(15)  Ostali monoalkoholi i eteri s krajnjom točkom ključanja ne višom od navedene u normi EN 228:1999.

(16)  U skladu s člankom 3. stavkom 2. ne kasnije od 1. siječnja 2005., bezolovni benzin s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg/kg mora na tržištu države članice biti dostupan na temelju primjerene zemljopisne ujednačenosti. Od 1. siječnja 2009. sav bezolovni benzin na tržištu na području države članice ne smije imati sadržaj sumpora veći od 10 mg/kg.

(17)  Ispitne metode moraju biti one utvrđene u normi EN 590:1999. Države članice mogu donijeti analitičku metodu utvrđenu u normi koja nadomješta EN 590:1999 ako se može dokazati da daje barem istu točnost i barem istu razinu preciznosti kao i analitička metoda koju nadomješta.

(18)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Pri načinu utvrđivanja njihovih graničnih vrijednosti primijenjena je norma ISO 4259 ‚Naftni proizvodi — Određivanje i primjena preciznih podataka u odnosu na metode ispitivanja’ i za utvrđivanje najmanje vrijednosti uzeta je u obzir najmanja razlika od 2R iznad nule (R = ponovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja moraju se tumačiti na temelju kriterija opisanih u normi ISO 4259 (objavljeno 1995.).

(19)  U skladu s člankom 4. stavkom 1. ne kasnije od 1. siječnja 2005., dizelsko gorivo s najvišim sadržajem sumpora od 10 mg mora na tržištu države članice biti dostupno na temelju primjerene zemljopisne ujednačenosti. Dodatno te pod uvjetom preispitivanja iz članka 9. stavka 1. od 1. siječnja 2009. svako dizelsko gorivo na tržištu na području države članice ne smije imati sadržaj sumpora veći od 10 mg/kg.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

56


32003L0044


L 214/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.06.2003.


DIREKTIVA 2003/44/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. lipnja 2003.

o izmjeni Direktive 94/25/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na rekreacijska plovila

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3) u svjetlu zajedničkog teksta koji je Odbor za mirenje odobrio 9. travnja 2003.,

budući da:

(1)

Razvoj događaja od donošenja Direktive 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 1994. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na rekreacijska plovila (4) doveo je do potrebe izmjene te Direktive.

(2)

Direktiva 94/25/EZ ne obuhvaća osobna plovila na vodomlazni pogon iako su od njezinog donošenja neke države članice donijele zakone i druge propise o takvim plovilima.

(3)

Porivni strojevi na rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon proizvode ispušne plinove koji sadrže ugljikov monoksid (CO), ugljikovodike (HC), dušikove okside (NOx), stvaraju buku te emisije čestica koji loše utječu na ljudsko zdravlje i okoliš.

(4)

Emisije ispušnih plinova i emisije buke koje proizvode takva rekreacijska plovila i osobna plovila na vodomlazni pogon također nisu obuhvaćene Direktivom 94/25/EZ.

(5)

Sada je potrebno integrirati zahtjeve zaštite okoliša u razne aktivnosti Zajednice kako bi se promicao održivi razvoj. Takve odredbe, koje su već predmet Rezolucije Vijeća od 3. prosinca 1992. o vezi između industrijske konkurentnosti i zaštite okoliša (5), donesene su u zaključcima Industrijskog vijeća od 29. travnja 1999.

(6)

Zakoni i drugi propisi su na snazi u nekim državama članicama te ograničavaju emisije buke i ispušnih plinova s rekreacijskih plovila i motora kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje, okoliš i, gdje je to moguće, zdravlje domaćih životinja. Takve mjere se razlikuju i najvjerojatnije mogu utjecati na slobodno kretanje tih proizvoda, te predstavljati prepreku trgovini unutar Zajednice.

(7)

U okviru Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih norma i propisa, kao i pravila o uslugama informacijskog društva (6) države članice su priopćile nacrte nacionalnih uredbi čiji je cilj smanjiti emisije buke i ispušnih plinova motora rekreacijskih plovila. Za takve se tehničke uredbe, kao i za nacionalne odredbe koje su već na snazi, smatra da će najvjerojatnije utjecati na slobodno kretanje takvih proizvoda ili stvarati prepreke pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Stoga je potrebno izraditi obvezujući instrument na razini Zajednice.

(8)

Usklađivanje nacionalnih zakona jedini je način uklanjanja takvih prepreka trgovini i nepoštenom tržišnom natjecanju na unutarnjem tržištu. Cilj ograničavanja emisija buke i ispušnih plinova svaka država članica ne može postići pojedinačno. Mjere predviđene u ovoj Direktivi propisuju osnovne zahtjeve za slobodno kretanje rekreacijskih plovila i osobnih plovila na vodomlazni pogon i svih vrsta motora na koje se primjenjuje ova Direktiva.

(9)

Te mjere su usklađene s načelima propisanim u Rezoluciji Vijeća od 7. svibnja 1985. o novom pristupu tehničkom usklađivanju i normama (7), uz uputu na europske usklađene norme.

(10)

Odredbe o emisijama ispušnih plinova i buke propisane ovom Direktivom primjenjuju se na sve motore, bilo da je riječ o ugrađenim ili izvanbrodskim motorima ili krmenim propulzorima s integralnim ispuhom ili bez njega, te na osobna plovila na vodomlazni pogon kako bi se osigurala optimalna učinkovitost u zaštiti ljudskog zdravlja i okoliša. U pogledu emisija ispušnih plinova također trebaju biti uključeni motori koji su podložni značajnijim preinakama. Plovila s krmenim propulzorima bez integralnog ispuha ili s ugrađenim porivnim strojem koji prolazi značajne preinake treba uključiti u odnosu na emisije buke prilikom stavljanja na tržište Zajednice tijekom pet godina nakon preinaka.

(11)

Usklađenost s temeljnim zahtjevima za emisije dotičnih motora neophodna je radi zaštite ljudskog zdravlja i okoliša. Potrebno je propisati najviše dozvoljene razine za emisije ispušnih plinova kao što su ugljikov monoksid (CO), ugljikovodici (HC), dušikovi oksidi (NOx) te razinu onečišćujućih krutih čestica. Što se tiče emisije buke, potrebno je raščlaniti najviše razine kao funkciju snage takvih motora te broja i vrste motora na plovilu. Te mjere trebaju biti sukladne sa svim drugim mjerama za smanjenje motornih emisija kako bi se zaštitili ljudi i okoliš.

(12)

Države članice trebale bi razmotriti uvođenje nacionalnih mjera podrške kako bi se potaklo korištenje sintetičkih biološki razgradivih ulja za podmazivanje i tako smanjilo zagađivanje vode koje vrše rekreacijska plovila. Za vrijeme pregleda ove Direktive potrebno je uzeti u obzir uvođenje mjera na razini Zajednice.

(13)

Uz rekreacijsko plovilo i osobno plovilo na vodomlazni pogon ili motor uvijek trebaju biti podaci koji potvrđuju njihovu usklađenost za dvije vrste predmetnih emisija.

(14)

Usklađene europske norme, posebno u pogledu mjerenja razina i metoda testiranja, pojednostavljuju dokazivanje sukladnosti s temeljnim zahtjevima, također i u slučaju emisija s rekreacijskih plovila i osobnih plovila na vodomlazni pogon obuhvaćenih ovom Direktivom.

(15)

U pogledu prirode prisutnih rizika potrebno je usvojiti postupke za procjenu usklađenosti kako bi se osigurala potrebna razina zaštite. Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik ili, ako oni ne ispunjavaju svoje obveze, osoba koja stavlja proizvod na tržište i/ili upotrebu treba osigurati da su proizvodi obuhvaćeni ovom Direktivom usklađeni s relevantnim osnovnim zahtjevima prilikom stavljanja na tržište i/ili u upotrebu. Potrebno je propisati adekvatne postupke koji pružaju izbor u odnosu na postupke jednake strogosti. Navedeni postupci trebaju biti usklađeni s Odlukom Vijeća 93/465/EEZ od 22. srpnja 1993. o modulima različitih faza postupaka ocjene sukladnosti i pravilima stavljanja i uporabi oznake sukladnosti CE, namijenjenih za primjenu u direktivama o tehničkom usklađivanju (8).

(16)

Što se tiče emisija štetnih plinova, sve vrste motora, uključujući osobna plovila na vodomlazni pogon i druga plovila koja se pokreću na sličan način, moraju imati oznaku CE koju je pričvrstio proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik unutar Zajednice, izuzev ugrađenih motora i krmenih propulzora bez integralnog ispuha, motora s homologacijom tipa prema fazi II. Direktive 97/68/EZ (9) i motora s homologacijom tipa prema Direktivi 88/77/EEZ (10) uz koje mora biti priložena proizvođačeva izjava o sukladnosti. Što se tiče emisija buke, samo izvanbrodski motori i krmeni propulzori s integralnim ispuhom moraju imati oznaku CE koju je pričvrstio proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik, ili osoba koja unutar Zajednice stavlja proizvod na tržište i/ili u upotrebu. Za emisije buke i sve vrste motora, osim izvanbrodskih motora i krmenih propulzora s integralnim ispuhom, oznaka CE postavljena na plovilo ukazuje na usklađenost s relevantnim osnovnim zahtjevima.

(17)

Također je potrebno izmijeniti Direktivu 94/25/EZ kako bi se uzele u obzir proizvodne potrebe koje iziskuju veći izbor postupaka za certificiranje.

(18)

Radi pravne sigurnosti te kako bi se osigurala sigurna upotreba rekreacijskih plovila, potrebno je pojasniti niz tehničkih pitanja vezanih uz osnovne konstrukcijske zahtjeve za rekreacijska plovila s obzirom na projektne kategorije plovila, najveće preporučeno opterećenje, identifikacijski broj plovila, tankove goriva, protupožarnu opremu i sprječavanje istjecanja.

(19)

Komisija treba pažljivo nadzirati razvoj tehnologije motora i potrebu da se zadovolje budući zahtjevi zaštite okoliša kako bi se istražila mogućnost daljnjeg smanjivanja graničnih vrijednosti emisije buke i ispušnih plinova.

(20)

Kako bi se olakšala primjena mjera koje se odnose na učinkovito funkcioniranje zakonodavstva, potrebno je održati i dodatno osnažiti postupak za uspostavljenje bliske suradnje između Komisije i država članica u okviru Odbora.

(21)

Potrebno je usvojiti mjere potrebne za primjenu ove Direktive u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (11).

(22)

Potrebno je predvidjeti prijelazno rješenje kako bi se određeni proizvodi, koji su usklađeni s nacionalnim propisima na snazi na dan stupanja na snagu ove Direktive, stavili na tržište i/ili u upotrebu,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 94/25/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Područje primjene i definicije

1.   Ova se Direktiva primjenjuje:

(a)

u pogledu projekta i gradnje, na:

i.

rekreacijska plovila i djelomično izgrađena plovila;

ii.

osobna plovila na vodomlazni pogon;

iii.

dijelove iz Priloga II. kada se stavljaju na tržište Zajednice odvojeno i kada su namijenjeni za ugradnju;

(b)

u pogledu emisije ispušnih plinova, na:

i.

porivne strojeve koji se ugrađuju ili su posebno namijenjeni ugradnji na ili u rekreacijsko plovilo i osobno plovilo na vodomlazni pogon;

ii.

porivne strojeve ugrađene u ili na ta plovila, koja su predmetom ‚značajnih preinaka motora’;

(c)

u pogledu emisije buke, na:

i.

rekreacijska plovila s krmenim propulzorom bez integralnog ispuha ili ugrađenih porivnih strojeva;

ii.

rekreacijska plovila s krmenim propulzorom bez integralnog ispuha ili s ugrađenim porivnim strojem koja su predmetom značajnih preinaka plovila te se nakon toga stavljaju na tržište Zajednice pet godina nakon preinaka;

iii.

osobna plovila na vodomlazni pogon;

iv.

izvanbrodske motore i krmene propulzore s integralnim ispuhom namijenjene za ugradnju na rekreacijska plovila;

(d)

za proizvode koji spadaju pod točku (a) pod ii., točku (b) i točku (c), odredbe ove Direktive primjenjuju se samo od prvog stavljanja na tržište i/ili u upotrebu nakon datuma stupanja na snagu ove Direktive.

2.   Sljedeće se izuzima iz područja primjene ove Direktive:

(a)

u vezi sa stavkom 1. točkom (a):

i.

plovila namijenjena isključivo za utrke, uključujući plovila za veslačke utrke i trening koje je kao takve označio proizvođač;

ii.

kanue, kajake, gondole i pedaline;

iii.

daske za jedrenje;

iv.

daske za jahanje na valovima uključujući i one pogonjene motorom;

v.

originalna povijesna plovila i pojedinačne replike građene prije 1950., građene pretežito od izvornih materijala i označene kao takve od strane proizvođača;

vi.

eksperimentalna plovila, pod uvjetom da nisu nakon toga stavljena na tržište Zajednice;

vii.

plovila građena za vlastite potrebe graditelja (samogradnje), pod uvjetom da se nakon toga ne stavljaju na tržište Zajednice, u razdoblju od pet godina;

viii.

plovila s posadom specifično namijenjena komercijalnom prijevozu putnika, ne dovodeći u pitanje stavak 3. točku (a), posebno ona definirana Direktivom Vijeća 82/714/EEZ od 4. listopada 1982. o utvrđivanju tehničkih pravila za plovila unutarnje plovidbe (12), bez obzira na broj putnika;

ix.

ronilice;

x.

plovila na zračnom jastuku;

xi.

hidrokrilna plovila;

xii.

plovila pogonjena na paru s vanjskim izgaranjem koja kao pogonsko gorivo koriste ugljen, drvo, ulje ili plin;

(b)

u pogledu stavka 1. točke (b):

i.

porivne strojeve ugrađene ili posebno namijenjene za ugradnju na sljedeće:

plovila namijenjena samo za utrkivanje i koja je kao takva označio proizvođač,

eksperimentalna plovila, pod uvjetom da nisu nakon toga stavljena na tržište Zajednice,

plovila s posadom posebno namijenjena komercijalnom prijevozu putnika, ne dovodeći u pitanje stavak 3. točku (a), a posebno ona definirana u Direktivi Vijeća 82/714/EEZ, bez obzira na broj putnika,

ronilice,

plovila na zračnom jastuku,

hidrokrilna plovila;

ii.

originalne i pojedinačne replike povijesnih porivnih strojeva izrađenih prema nacrtima prije 1950. koje nisu serijski proizvedene te postavljene na plovilo navedeno u stavku 2. točki (a) pod v. i vii.;

iii.

porivni strojevi izgrađeni za vlastite potrebe graditelja (samogradnje), pod uvjetom da se nakon toga ne stavljaju na tržište Zajednice u razdoblju od pet godina;

(c)

u pogledu stavka 1. točke (c):

sva plovila navedena u točki (b) ovog stavka,

plovila izgrađena za vlastite potrebe graditelja (samogradnje), pod uvjetom da se nakon toga ne stavljaju na tržište Zajednice u razdoblju od pet godina.

3.   U svrhu ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

‚rekreacijsko plovilo’: plovilo bilo koje vrste namijenjeno za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 do 24 metra, mjereno prema usuglašenoj normi, neovisno o vrsti poriva; činjenica da isto plovilo može biti upotrijebljeno za iznajmljivanje ili rekreacijski trening nije razlogom da ista ne budu obuhvaćena ovom Direktivom kada se stavljaju na tržište zajednice u rekreacijske svrhe;

(b)

‚osobno plovilo na vodomlazni pogon’: plovilo duljine manje od 4 metra opremljeno motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim pogonskim uređajem, projektirano tako da njime upravlja osoba ili osobe koje na njoj sjede, stoje ili kleče, a ne nalaze se unutar trupa plovila;

(c)

‚porivni stroj’: svaki motor s unutarnjim izgaranjem, s paljenjem pomoću svjećica ili kompresijskim paljenjem, koji se upotrebljava u svrhu poriva plovila, uključujući dvotaktne i četverotaktne ugrađene motore, krmene propulzore sa ili bez integralnog ispuha, te izvanbrodske motore;

(d)

‚značajnija preinaka motora’: preinaka motora koja:

potencijalno može prouzročiti da motor prekorači ograničenja emisije propisana u Prilogu I.B, osim postupka zamjene dijelova motora koji ne mijenja osobine emisije, ili

povećava nazivnu snagu motora za više od 15 %;

(e)

‚značajnija preinaka plovila’: preinaka plovila koja:

izmjenjuje vrstu pogona plovila,

uključuje značajnije preinake motora,

mijenja plovilo tako da se ono smatra novim plovilom;

(f)

‚vrsta pogona’: mehanička metoda kojom se pokreće plovilo, a posebno brodski vijci ili sustavi vodomlaznog mehaničkog pogona;

(g)

‚porodica motora’: proizvođačevo razvrstavanje motora koji bi prema projektu trebali imati slične osobine emisije ispušnih plinova i koji su usklađeni sa zahtjevima o emisijama ispušnih plinova iz ove Direktive;

(h)

‚proizvođač’: svaka pravna ili fizička osoba koja projektira ili proizvodi proizvod iz ove Direktivom ili koja takav proizvod, projektiran i/ili proizveden, namjerava staviti na tržište u svoje ime;

(i)

‚ovlašteni predstavnik’: svaka pravna ili fizička osoba sa sjedištem u Zajednici koja je na temelju pisanog ovlaštenja od strane proizvođača ovlaštena postupati u njegovo ime u vezi s obvezama proizvođača sukladno ovoj Direktivi.”

2.

Članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Sloboda kretanja proizvoda navedenih u članku 1. stavku 1.

1.   Države članice na svom području ne smiju zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište i/ili u upotrebu proizvoda navedenih u članku 1. stavku 1., imajući na umu CE oznaku sukladnosti navedenu u Prilogu IV. koja navodi njihovu sukladnost sa svim odredbama ove Direktive, uključujući postupke sukladnosti propisane u poglavlju II.

2.   Države članice ne smiju zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište djelomično dovršenih plovila u slučaju kada graditelj ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici ili osoba odgovorna za stavljanje na tržište izjavi u skladu s Prilogom III.a da će je dovršiti netko drugi.

3.   Države članice ne smiju zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište i/ili u upotrebu komponenti navedenih u Prilogu II., a imajući na umu oznaku CE navedenu u Prilogu IV. koji navodi njihovu sukladnost s odnosnim osnovnim zahtjevima u slučaju kada su komponente popraćene pisanom izjavom o sukladnosti na način koji je predviđen u Prilogu XV. te ih se namjerava ugraditi u rekreacijsko plovilo u skladu s izjavom proizvođača, njegovog ovlaštenog predstavnika sa sjedištem u Zajednici ili, u slučaju uvoza iz trećih država, osobe koja predmetne komponente stavlja na tržište Zajednice u skladu s Prilogom III.b.

4.   Države članice ne smiju zabraniti, ograničiti ili spriječiti stavljanje na tržište i/ili u upotrebu:

ugrađenih motora i krmenih propulzora bez integralnog ispuha,

motora s homologacijom tipa sukladno Direktivi 97/68/EZ (13) koji su sukladni sa stupnjem II., predviđenim odjeljkom 4.2.3. Priloga I. toj Direktivi, te

motora s homologacijom tipa sukladno Direktivi 88/77/EEZ (14);

kada proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici izjavi u skladu s Prilogom XV.3. da će motor zadovoljiti zahtjeve za emisiju ispušnih plinova iz ove Direktive prilikom ugradnje u rekreacijsko plovilo ili osobno plovilo na vodomlazni pogon u skladu s uputama koje prilaže proizvođač.

5.   Na sajmovima, izložbama, predstavljanjima itd., države članice ne smiju stvarati prepreke pokazivanju proizvoda navedenih u članku 1. stavku 1. koji nisu sukladni ovoj Direktivi, pod uvjetom da vidljiva oznaka jasno pokazuje da takvi proizvodi ne mogu biti stavljeni na tržište ili u upotrebu sve dok nisu dovedeni do sukladnosti.

6.   Kada proizvodi navedeni u članku 1. stavku 1. podliježu drugim direktivama koje obuhvaćaju druge aspekte te koje propisuju stavljanje CE oznake, posljednje navode da se pretpostavlja da su ti proizvodi sukladni odredbama tih drugih direktiva. CE oznaka navodi sukladnost s primjenjivim direktivama ili njihovim relevantnim dijelovima. U tom slučaju, pojedinosti predmetnih direktiva koje primjenjuje proizvođač, a objavljenih u Službenom listu Europske unije, moraju biti predočene u dokumentima, izjavi o sukladnosti ili uputama koje prate proizvod, a sukladno direktivama.

3.

Ubacuje se članak:

„Članak 6.a

Odborski postupak

1.   U svjetlu razvoja tehničkih znanja i novih znanstvenih otkrića, potrebne izmjene zahtjeva iz Priloga I.B.2. te Priloga I.C.1., osim izravnih i neizravnih preinaka vrijednosti emisija ispušnih plinova i buke te vrijednosti Froudeovog broja i omjera P/D, usvaja Komisija uz pomoć Stalnog odbora osnovanog prema članku 6. stavku 3., koji djeluje kao regulacijski odbor u skladu s postupkom navedenim u stavku 2. Pitanja kojima se bavi uključuju referentna goriva i norme koje se koriste prilikom testiranja na emisije ispušnih plinova i buke.

2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir njezine odredbe iz članka 8.

Razdoblje propisano člankom 5. stavkom 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

3.   Odbor usvaja svoj poslovnik.”

4.

Prvi podstavak članka 7. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kada država članica utvrdi da proizvodi na koje se primjenjuje članak 1. i koji nose CE oznaku navedenu u Prilogu IV., kada su ispravno projektirani, izgrađeni i ugrađeni gdje je potrebno, te kada se održavaju i koriste u skladu sa svrhom za koju su namijenjeni, mogu ugroziti sigurnost i zdravlje osoba, imovinu ili okoliš, ona poduzima sve potrebne prijelazne mjere kako bi te proizvode povukla s tržišta ili zabranila ili ograničila njihovo stavljanje na tržište i/ili u upotrebu.”

5.

Članak 7. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   U slučaju kada neusklađeni proizvod naveden u članku 1. ima CE oznaku, država članica koja ima ovlast nad onime tko je postavio oznaku poduzima odgovarajuće mjere. Ta država članica o tome obavješćuje Komisiju i druge države članice.”

6.

Članak 8. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 8.

1.   Prije stavljanja na tržište i/ili u upotrebu proizvoda navedenih u članku 1. stavku 1. proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici primjenjuje postupke navedene u stavcima 2., 3. i 4. ovog članka.

U slučaju procjenjivanja rekreacijskog plovila nakon izgradnje, ako ni proizvođač niti njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici nisu ispunili obveze u pogledu usklađenosti proizvoda s ovom Direktivom, iste preuzima bilo koja pravna ili fizička osoba sa sjedištem u Zajednici koja proizvod stavlja na tržište i/ili u upotrebu pod vlastitom odgovornošću. U tom slučaju osoba koja proizvod stavlja na tržište i/ili u upotrebu mora ovlaštenom tijelu predati zahtjev za izvještaj nakon izgradnje. Osoba koja proizvod stavlja na tržište i/ili u upotrebu mora ovlaštenom tijelu predati svu dostupnu dokumentaciju i tehnološke podatke o prvom stavljanju na tržište proizvoda u njegovoj zemlji porijekla. Ovlašteno tijelo pregledava svaki pojedinačni proizvod i provodi proračune i druge procjene kako bi se osigurala jednaka usklađenost s relevantnim zahtjevima iz Direktive. U tom slučaju pločica graditelja opisana u Prilogu I., 2.2. uključuje riječi (‚certifikat nakon izgradnje’). Ovlašteno tijelo izrađuje izvještaj o sukladnosti vezano uz provedenu procjenu te obavješćuje osobu koja proizvod stavlja na tržište i/ili u upotrebu o njegovim obavezama. Ta osoba sastavlja izjavu o sukladnosti (vidjeti Prilog XV.) i stavlja ili naručuje stavljanje CE oznake sukladnosti na proizvod zajedno s razlikovnim brojem relevantnog ovlaštenog tijela.

2.   U pogledu projektiranja i izgradnje proizvoda navedenih u članku 1. stavku 1. točki (a), proizvođač plovila ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici primjenjuju sljedeći postupak za projektne kategorije plovila A, B, C i D na način naveden u odjeljku 1. Prilog I.A:

(a)

za kategorije A i B:

i.

za plovila dužine trupa od 2,5 m do 12 m: unutarnja kontrola proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., ili EZ pregled tipa (modul B) na način opisan u Prilogu VII., uz dopunsku sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F, ili G ili H;

ii.

za plovila dužine trupa od 12 m do 24 m: EZ pregled tipa (modul B) iz Priloga VII., uz dopunsku sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F, ili G ili H;

(b)

za kategoriju C:

i.

za plovila dužine trupa od 2,5 m do 12 m:

kada su ispunjene usklađene norme u vezi s odjeljkom 3.2. i 3.3. Priloga I.A: unutarnja kontrola proizvodnje (modul A), iz Priloga V., ili unutarnja kontrola proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., ili EZ pregled tipa (modul B) na način opisan u Prilogu VII., uz dopunsku sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F, ili G, ili H,

kada nisu ispunjene usklađene norme u vezi s odjeljkom 3.2. i 3.3. Priloga I.A: unutarnja kontrola proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., ili EZ pregled tipa (modul B) na način opisan u Prilogu VII., uz dopunsku sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F, ili G, ili H;

ii.

za plovila dužine trupa od 12 m do 24 m: EZ pregled tipa (modul B) iz Priloga VII. te sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F, ili G ili H;

(c)

za kategoriju D:

za plovila dužine trupa od 2,5 m do 24 m: unutarnja kontrola proizvodnje (modul A) iz Priloga V., ili unutarnja kontrola proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., ili EZ pregled tipa (modul B) na način opisan u Prilogu VII., uz dopunsku sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F ili G ili H;

(d)

za osobna plovila na vodomlazni pogon: unutarnja kontrola proizvodnje (modul A) iz Priloga V., ili unutarnja kontrola proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., ili EZ pregled tipa (modul B) na način opisan u Prilogu VII. te sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F ili G ili H;

(e)

za komponente iz Priloga II.: bilo koji od sljedećih modula: B+C, ili B+D, ili B+F, ili G ili H.

3.   U vezi s emisijama ispušnih plinova:

za proizvode iz članka 1. stavka 1. točke (b), proizvođač motora ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici primjenjuje EZ pregled tipa (modul B) na način opisan u Prilogu VII. te sukladnost s prototipom (modul C) iz Priloga VIII., ili bilo koji od sljedećih modula: B+D, ili B+E, ili B+F ili G ili H.

4.   U vezi s emisijama buke:

(a)

za proizvode iz članka 1. stavka 1. točke (c) pod i. i ii., proizvođač plovila ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici primjenjuje:

i.

kada su testovi provedeni prema usklađenim normama (15) za mjerenje buke: ili unutarnja kontrola proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., ili pojedinačna ocjena proizvoda (modul G) iz Priloga XI., ili potpuno osiguranje kvalitete (modul H) iz Priloga XII.;

ii.

kada se za procjenu koristi metoda Froudeovog broja i omjera snage i istisnine: ili unutarnja kontrola proizvodnje (modul A) iz Priloga V., ili unutarnja kontrola proizvodnje i testovi (modul Aa) iz Priloga VI., ili pojedinačna ocjena proizvoda (modul G) iz Priloga XI., ili potpuno osiguranje kvalitete (modul H) iz Priloga XII.;

iii.

kada se za procjenu koriste podaci certificiranog referentnog broda, ustanovljeni prema točki i.: ili unutarnja kontrola proizvodnje (modul A) iz Priloga V., ili unutarnja kontrola proizvodnje i dodatni zahtjevi (modul Aa) iz Priloga VI., ili pojedinačna ocjena proizvoda (modul G) iz Priloga XI., ili potpuno osiguranje kvalitete (modul H) iz Priloga XII.;

(b)

za proizvode iz članka 1. stavka 1. točke (c) pod iii. i iv., proizvođač osobnog plovila na vodomlazni pogon/motora ili njegov ovlašteni predstavnik sa sjedištem u Zajednici primjenjuje: unutarnju kontrolu proizvodnje i dodatne zahtjeve iz Priloga VI. (modul Aa) ili modul G ili H.”

7.

Članak 10. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Prilikom stavljanja na tržište sljedećih proizvoda isti moraju imati CE oznaku sukladnosti:

(a)

rekreacijsko plovilo i osobno plovilo na vodomlazni pogon te komponente iz Priloga II. za koje se smatra da su zadovoljili odgovarajuće osnovne zahtjeve propisane u Prilogu I.;

(b)

izvanbrodski motori za koje se smatra da su zadovoljili odgovarajuće osnovne zahtjeve propisane u prilozima I.B i I.C;

(c)

krmeni propulzori s integralnim ispuhom za koje se smatra da su zadovoljili odgovarajuće osnovne zahtjeve propisane u prilozima I.B i I.C.

2.   CE oznaka sukladnosti, kako je prikazana u Prilogu IV., mora se pojavljivati u vidljivom, čitkom i neizbrisivom obliku, kao u točki 2.2. Priloga I.A, na plovilu i osobnom plovilu na vodomlazni pogon, komponentama, kao što je navedeno u Prilogu II., i/ili na pakiranju te izvanbrodskim motorima i krmenim propulzorima s integralnim ispuhom kao u točki 1.1. Priloga I.B. Uz CE oznaku sukladnosti mora biti priložen identifikacijski broj tijela odgovornog za primjenu postupaka propisanih u prilozima IX., X., XI., XII. i XVI.

3.   Zabranjuje se postavljanje oznaka i natpisa na proizvode obuhvaćene ovom Direktivom koje bi moglo treće osobe navesti na krivo tumačenje značenja ili oblika CE oznake sukladnosti. Svaka druga oznaka može biti stavljena na proizvode obuhvaćene ovom Direktivom i/ili njihova pakiranja pod uvjetom da time nije smanjena vidljivost i čitljivost CE oznake sukladnosti.”

8.

Prilog I. mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov se zamjenjuje sljedećim:

„PRILOG I.

TEMELJNI ZAHTJEVI

PRETHODNA OPAŽANJA

U ovom Prilogu izraz ‚plovilo’ odnosi se na rekreacijsko plovilo i osobno plovilo na vodomlazni pogon.

A.   Osnovni sigurnosni zahtjevi za projektiranje i izgradnju plovila.

2.

Tablica pod „1. PROJEKTNE KATEGORIJE PLOVILA” zamjenjuje se sljedećom:

„Projektna kategorija

Snaga vjetra

(Beaufortova skala)

Značajna valna visina

(H 1/3, metri)

A –

‚Neograničena plovidba’

iznad 8

iznad 4

B –

‚Plovidba otvorenim morem’

do i uključujući 8

do i uključujući 4

C –

‚Obalna plovidba’

do i uključujući 6

do i uključujući 2

D –

‚Zaštićene vode’

do i uključujući 4

do i uključujući 0,3”

3.

Definicija Projektne kategorije plovila A zamjenjuje se sljedećim:

„A.

Neograničena plovidba: Plovilo je projektirano za udaljena putovanja gdje uvjeti mogu uključivati snagu vjetra veću od 8 (Beaufortova skala) i značajnu valnu visinu od 4 m i veću, ali nenormalni uvjeti su isključeni, a plovilo je u velikoj mjeri samodostatno.”

4.

Definicija Projektne kategorije plovila D zamjenjuje se sljedećim:

„D.

Zaštićene vode — Plovilo je projektirano za putovanja za obalnu plovidbu zaštićenim vodama, malim zaljevima, malim jezerima, rijekama i kanalima gdje je jačina vjetra do i uključujući 4, a značajna valna visina do i uključujući 0,3 m, s povremenim valovima najveće visine od 0,5 m, na primjer u slučaju prolaska drugog plovila.”

5.

Posljednji podstavak u odjeljku 1. „Projektne kategorija plovila” zamjenjuje se sljedećim:

„Plovilo u svakoj kategoriji mora biti projektirano i izgrađeno tako da izdrži navedene parametre u smislu stabiliteta, plovnosti i ostalih osnovnih zahtjeva iz Priloga I., te da se istim dobro upravlja.”

6.

Tekst u odjeljku 2. „Opći uvjeti” zamjenjuje se sljedećim:

„Proizvodi iz članka 1. stavka 1. točke (a) sukladni su s osnovnim zahtjevima ako se oni na njih i odnose.”

7.

U odjeljku 2.1.:

(a)

naziv treba glasiti: „Identifikacija plovila”;

(b)

uvodni tekst glasi:

„Svako plovilo označuje se identifikacijskim brojem koji sadrži sljedeće podatke:”

8.

U odjeljku 2.2. „Pločica graditelja”, četvrta alineja glasi:

„—

najveće opterećenje koje preporuča proizvođač sukladno odjeljku 3.6. ne uključujući težinu sadržaja fiksnih tankova, kada su puni”.

9.

U odjeljku 3.6. „Najveće opterećenje koje preporuča proizvođač” sljedeće riječi se brišu:

„…, sukladno oznaci na pločici graditelja,…”.

10.

Sljedeći odjeljak dodaje se u odjeljku 5. „Zahtjevi za ugradnju”:

„5.1.5.

Osobno plovilo na vodomlazni pogon koje plovi bez nadzora vozača.

Osobno plovilo na vodomlazni pogon projektira se ili s automatskim zatvaranjem dovoda goriva motoru ili s automatskim uređajem koji omogućava kružno kretanje naprijed pri smanjenoj brzini ako vozač namjerno napusti plovilo ili padne u more.”

11.

Odjeljak 5.2.2. zamjenjuje se sljedećim:

„5.2.2.

Tankovi goriva

Tankovi i cjevovodi goriva i savitljive cijevi goriva moraju biti osigurani i odvojeni ili zaštićeni od svih značajnijih izvora topline. Materijal od kojeg su napravljeni tankovi i njihova konstrukcija mora biti u skladu s kapacitetom tanka i vrstom goriva. Svi prostori tankova moraju imati ventilaciju.

Benzinsko gorivo mora biti pohranjeno u spremnike koji nisu dio trupa, te su:

(a)

izolirani od odjeljka motora i svih drugih izvora zapaljenja;

(b)

odvojeni od prostora za boravak;

Dizelsko gorivo može se pohraniti u tankove koji su dio trupa.”

12.

Odjeljak 5.6.2. zamjenjuje se sljedećim:

„5.6.2.

Protupožarna oprema

Plovilo je opremljeno protupožarnom opremom koja odgovara opasnosti od požara, ili su mjesto i kapacitet protupožarne opreme koja odgovara opasnosti od požara označeni. Plovila se ne puštaju u uporabu dok se ne ugradi odgovarajuća protupožarna oprema. Zatvoreni prostori benzinskih motora moraju biti zaštićeni sistemom gašenja požara, tako da u slučaju požara nije potrebno otvaranje prostora. Kada su postavljeni, prenosivi protupožarni aparati moraju biti lako dostupni i jedan mora biti smješten tako da ga se može lako dosegnuti s glavnog mjesta upravljanja plovilom.”

13.

Odjeljak 5.8. zamjenjuje se sljedećim:

„5.8.

Sprečavanje ispuštanja i oprema za iskrcaj otpada na kopno

Plovilo je građeno tako da se spriječi slučajno ispuštanje onečišćivača (ulje, gorivo itd.) u more.

Plovilo s ugrađenim zahodom ima:

(a)

tankove za zadržavanje; ili

(b)

mogućnost za ugradnju tankova za zadržavanje.

Plovilo s trajno ugrađenim tankovima za zadržavanje opremljeno je standardnim priključkom za odvod kako bi se mogle povezati cijevi prihvatnih objekata s cijevima za odvod plovila.

Pored toga, sve ispusne cijevi za ljudski otpad koje se nalaze u trupu opremljene su ventilima koji se mogu osigurati u zatvorenom položaju.”

14.

Sljedeći se dijelovi dodaju:

„B.   Osnovni zahtjevi za emisije ispušnih plinova iz porivnih strojeva

1.   Identifikacija motora

1.1.

Svaki motor jasno se označuje sljedećim podatcima:

zaštitni znak i zaštitni naziv proizvođača motora,

tip motora, porodica motora, ako se može primijeniti,

jedinstveni identifikacijski broj motora,

oznaka CE, ako je to propisano člankom 10.

1.2.

Navedene oznake moraju trajati koliko i uobičajeni vijek trajanja motora i moraju biti jasno čitljive i neizbrisive. Ako se koriste naljepnice ili pločice, one moraju biti pričvršćene tako da ostanu pričvršćene čitavo vrijeme uobičajenog vijeka trajanja motora, a naljepnice/pločice ne mogu se ukloniti, a da ih se ne uništi ili ne ošteti.

1.3.

Navedene oznake moraju se pričvrstiti na dio motora koji je neophodan za normalan rad motora i kojega za vrijeme vijeka trajanja motora obično nije potrebno zamijeniti.

1.4.

Navedene oznake moraju biti smještene tako da ih prosječna osoba, kada se motor sastavi iz svih sastavnih dijelova koji su potrebni za normalan rad motora, jasno može vidjeti.

2.   Zahtjevi za emisiju ispušnih plinova

Porivni strojevi projektiraju se, izgrađuju i sastavljaju tako da, kada su pravilno ugrađeni i pri normalnoj uporabi, emisije ne prelaze granične vrijednosti iz sljedeće tablice:

Tablica 1.

(g/kWh)

Tip

Ugljični monoksid

FOR-L_2003214HR.01001801.notes.0001.xml.jpg

Ugljikovodici

FOR-L_2003214HR.01001801.notes.0002.xml.jpg

Dušikovi oksidi

FOR-L_2003214HR.01001801.notes.0003.xml.jpg

Čestice

PT

A

B

n

A

B

n

Dvotaktni motor s paljenjem iskrom

150,0

600,0

1,0

30,0

100,0

0,75

10,0

Ne primjenjuje se

Četverotaktni motor s paljenjem iskrom

150,0

600,0

1,0

6,0

50,0

0,75

15,0

Ne primjenjuje se

Kompresijsko paljenje

5,0

0

0

1,5

2,0

0,5

9,8

1,0

A, B i n sukladno tablici su konstante, PN je nazivna snaga motora u kW, a emisije ispušnih plinova izmjerene su u skladu s usklađenim normama (16).

Za motore snage iznad 130 kW mogu se koristiti ispitni ciklusi E3 (IMO) ili E5 (rekreacijska nautika).

Referentna goriva koja se upotrebljavaju za emisijski test za motore na benzinski i dizelski pogon navode se u Direktivi 98/69/EZ (Prilog IX., tablice 1. i 2.), i za motore na ukapljeni petrolejski plin u Direktivi 98/77/EZ.

3.   Trajnost

Proizvođač motora dostavlja upute za ugradnju i održavanje motora, koje, ako se slijede, omogućuju motoru da pri normalnoj upotrebi bude usklađen s gore navedenim ograničenjima kroz uobičajeni vijek trajanja motora i pri normalnim uvjetima upotrebe.

Proizvođač motora pribavlja navedene podatke prethodnim testiranjem izdržljivosti, koje je utemeljeno na normalnim radnim ciklusima, i izračunom izdržljivosti sastavnih dijelova, tako da proizvođač može pripremiti neophodne upute za održavanje i izdati ih zajedno sa svim novim motorima kada se prvi put pojave na tržištu.

Smatra se da je uobičajeni vijek trajanja motora:

(a)

za ugrađene motore ili krmene propulzore sa ili bez integralnog ispuha: 480 sati ili 10 godina, do čega prije dođe;

(b)

za motore osobnih plovila na vodomlazni pogon: 350 sati ili pet godina, do čega prije dođe;

(c)

za izvanbrodske motore: 350 sati ili 10 godina, do čega prije dođe.

4.   Priručnik za vlasnika

Svaki motor opremljen je priručnikom za vlasnika na jeziku Zajednice ili jezicima koje može odrediti država članica u kojoj se prodaje taj motor. Priručnik:

(a)

sadržava upute za ugradnju i održavanje koji su neophodni kako bi se osigurao pravilan rad motora i ispunili zahtjevi iz stavka 3. (Trajnost);

(b)

navodi snagu motora izmjerenu u skladu s usklađenim normama.

C.   Osnovni zahtjevi za emisije buke

1.   Razine emisije buke

1.1.

Rekreacijska plovila s ugrađenim motorom ili krmenim propulzorom bez integralnog ispuha, osobna plovila na vodomlazni pogon te izvanbrodski motori i krmeni propulzori s integralnim ispuhom projektiraju se, izgrađuju i sastavljaju tako da emisije buke izmjerene u skladu s testovima definiranim usklađenim normama (17) ne prelaze granične vrijednosti iz tablice koja slijedi:

Tablica 2.

Snaga jednog motora u

kW

Najveća razina tlaka zvuka = LpASmax

In dB

Formula

67

Formula

72

Formula

75

Pri čemu PN = nazivna snaga motora u kW pri nazivnoj brzini i LpASmax = najveća razina tlaka zvuka u dB.

Za dvomotorne i višemotorne jedinice svih tipova motora može se primijeniti tolerancija od 3 dB.

1.2.

Kao alternativna mogućnost za testiranje razine buke, rekreacijska polovila s ugrađenim motorom ili krmenim propulzorom bez integralnog ispuha smatraju se usklađenim s ovim zahtjevima za buku ako imaju Froudeov broj ≤ 1,1 i omjer snage i istisnine ≤ 40 i ako su motor i ispušni sistem ugrađeni u skladu sa specifikacijama proizvođača motora.

1.3.

‚Froudeov broj’ izračunava se tako da se najveća brzina plovila V (m/s) podijeli s kvadratnim korijenom duljine vodne linije (m), pomnožene s danom gravitacijskom konstantom (g = 9,8 m/s2)

Formula

‚Omjer snaga/istisnina’ izračunava se tako da se snaga motora P (kW) podijeli s istisninom brodaFormula

1.4.

Kao daljnja moguća alternativa mjerenju buke, rekreacijska polovila s ugrađenim motorom ili krmenim propulzorom bez integralnog ispuha smatraju se usklađenim s ovim zahtjevima za buku ako su njihovi osnovni projektni parametri isti ili su sukladni parametrima certificiranog referentnog plovila unutar tolerancija iz usklađenih normi.

1.5.

Pod ‚certificirano referentno plovilo’ podrazumijeva se posebna kombinacija trup/ugrađeni motor ili krmeni propulzor bez integralnog ispuha za koju je utvrđeno da ispunjava zahtjeve za emisije buke, izmjerene u skladu s odjeljkom 1.1., i za koju su svi odgovarajući ključni projektni parametri i mjerenja razine zvuka naknadno uključeni u objavljenom popisu certificiranih referentnih plovila.

2.   Priručnik za vlasnika

Za rekreacijska polovila s ugrađenim motorom ili krmenim propulzorom sa ili bez integralnog ispuha i osobna plovila na vodomlazni pogon, priručnik za vlasnika, koji je obavezan u skladu s Prilogom I.A, odjeljkom 2.5, sadržava informacije neophodne za održavanje plovila i ispušnog sistema u takvom stanju koje će, pri normalnoj upotrebi, koliko je to moguće, osigurati usklađenost s propisanim graničnim vrijednostima buke.

Za izvanbrodske motore, priručnik za vlasnika, koji je obavezan u skladu s Prilogom I.B.4. sadržava upute neophodne za održavanje izvanbrodskog motora u takvom stanju koje će, pri normalnoj upotrebi, koliko je to moguće, osigurati usklađenost s propisanim graničnim vrijednostima buke.”

9.

Odjeljak 4. Priloga II. mijenja se i glasi:

„4.

Ugrađeni tankovi goriva i savitljive cijevi za gorivo.”

10.

Prilog VI. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG VI.

UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE S TESTOVIMA (Modul Aa, mogućnost 1.)

Ovaj se modul sastoji od modula A iz Priloga V. i sljedećih dodatnih zahtjeva:

A.   Projektiranje i izgradnja

Proizvođač ili treća osoba u ime proizvođača na jednom ili nekoliko brodova iz proizvodnog programa proizvođača provodi jedan ili više dolje navedenih testova, odgovarajući proračun ili kontrolu:

(a)

test stabiliteta sukladno odjeljku 3.2. Osnovnih zahtjeva (Prilog I.A);

(b)

test plovnih značajki sukladno odjeljku 3.3. Osnovnih zahtjeva (Prilog I.A).

Odredbe koje vrijede za obje varijacije:

 

Za provedbu ovih testova ili proračuna ili kontrole odgovorno je ovlašteno tijelo koje izabere proizvođač.

B.   Emisije buke

Za rekreacijska plovila opremljenija ugrađenim motorima ili krmenim propulzorom bez integralnog ispuha i za osobna plovila na vodomlazni pogon:

Proizvođač ili treća osoba u ime proizvođača na jednom ili nekoliko plovila iz proizvodnog programa proizvođača provodi testove emisije buke iz Priloga I.C, za koje je odgovorno ovlašteno tijelo koje izabere proizvođač.

Za izvanbrodske motore i krmene propulzore s integralnim ispuhom:

Proizvođač motora ili treća osoba u ime proizvođača na jednom ili nekoliko motora iz svake porodice motora iz proizvodnog programa proizvođača motora provodi testove emisije buke iz Priloga I.C, za koje je odgovorno ovlašteno tijelo koje izabere proizvođač.

Pri testiranju više od jednog motora iz jedne porodice motora primjenjuje se statistička metoda iz Priloga XVII. kako bi se osigurala sukladnost uzorka.”

11.

Prilogu VIII. dodaje se sljedeća točka:

„4.

U vezi s ocjenom sukladnosti sa zahtjevima za emisiju ispušnih plinova ove Direktive i ako proizvođač ne radi u skladu s odgovarajućim sistemom kvalitete iz Priloga XII., ovlašteno tijelo koje izabere proizvođač u nasumičnim razmacima može provesti ili je provelo provjere proizvoda. Ako razina kvalitete nije zadovoljavajuća ili ako je neophodno potvrditi valjanost podataka, koje je podnio proizvođač, primjenjuje se sljedeća metoda:

Motor se uzme iz serije i na njemu se provede test iz Priloga I.B. Testirani motori stavljeni su u pogon, djelomično ili u cijelosti, u skladu sa specifikacijama proizvođača. Ako su emisije ispušnih plinova, koje su specifične za motor koji je uzet iz serije, veće od graničnih vrijednosti iz Priloga I.B, proizvođač može zatražiti da se mjerenja provedu na uzorku motora uzetih iz serije u kojem je i motor koji je prvotno testiran. Kako bi se osigurala sukladnost gore opisanog uzorka motora sa zahtjevima ove Direktive, primjenjuje se statistička metoda iz Priloga XVII.”

12.

Odjeljku 5.3. u Prilogu X. dodaje se sljedeći podstavak:

„Za ocjenu sukladnosti sa zahtjevima za emisiju ispušnih plinova, primjenjuje se postupak iz Priloga XVII.”

13.

Prilog XIII. zamjenjuje se sljedećim:

„PRILOG XIII.

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA KOJU PODNOSI PROIZVOĐAČ

Tehnička dokumentacija iz priloga V., VII., VIII., IX., XI. i XVI. mora sadržavati sve odgovarajuće podatke ili sredstva koje proizvođač koristi kako bi se osiguralo da komponente ili plovilo zadovoljavaju osnovne zahtjeve koji se na njih odnose.

Tehnička dokumentacija mora omogućiti razumijevanje projekta, proizvodnje i rada proizvoda te ocjenjivanje sukladnosti s uvjetima ove Direktive.

Dokumentacija posebno mora sadržavati:

(a)

općeniti opis vrste proizvoda;

(b)

idejni projekt i radioničke nacrte te sheme komponenata i drugih dijelova (zamjenski dijelovi, sklopovi itd.);

(c)

opise i objašnjenja potrebne za razumijevanje navedenih nacrta i shema, te rada proizvoda;

(d)

popis usklađenih normi iz članka 5. koje se primjenjuju u potpunosti ili djelomično, te opise usvojenih rješenja kojima se ostvaruje udovoljavanje osnovnih zahtjeva, u slučaju kada usklađene norme iz članka 5. nisu primijenjene;

(e)

rezultate provedenih proračuna, ispitivanja i dr.;

(f)

izvješća s ispitivanja, ili proračune stabiliteta u skladu s odjeljkom 3.2. Osnovnih zahtjeva i plovnosti u skladu s odjeljkom 3.3. (Prilog I.A);

(g)

izvješća s ispitivanja o emisijama ispušnih plinova koja dokazuju sukladnost s odjeljkom 2. Osnovnih zahtjeva (Prilog I.B);

(h)

izvješća s ispitivanja o emisijama zvuka ili podatke referentnog plovila koji dokazuju sukladnost s odjeljkom 1. Osnovnih zahtjeva (Prilog I.C).”

14.

Točka 1. Priloga XIV. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegova odgovorna osoba i osoblje ne mogu biti projektanti, proizvođači, dobavljači ili instalateri proizvoda iz članka 1. koje oni pregledavaju, kao niti ovlašteni predstavnici bilo koje od tih osoba. Oni ne mogu ni na koji način biti uključeni u projektiranje, proizvodnju, stavljanje na tržište ili održavanje navedenih proizvoda, niti mogu predstavljati osobe uključene u te djelatnosti, što ne isključuje mogućnost razmjene tehničkih podataka između proizvođača opreme i tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

1a.

Ovlašteno tijelo mora biti neovisno i ne smiju ga kontrolirati proizvođači niti dobavljači.”

15.

Prilog XV. zamjenjuje se sljedećim:

PRILOG XV

PISANA IZJAVA O SUKLADNOSTI

1.

Pisana izjava o sukladnosti s odredbama ove Direktive mora uvijek biti priložena uz:

(a)

rekreacijsko plovilo i osobno plovilo na vodomlazni pogon, te mora biti uključena u priručnik za vlasnike (Prilog I.A, odjeljak 2.5.);

(b)

komponente iz Priloga II.;

(c)

porivne strojeve, te mora biti uključena u priručnik za vlasnike (Prilog I.B.4.).

2.

Pisana izjava o sukladnosti sadrži sljedeće (18):

(a)

naziv i adresu proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika sa sjedištem u Europskoj zajednici (19);

(b)

opis proizvoda navedenog u točki 1. (20);

(c)

upućivanje na odgovarajuće usklađene norme koje se primjenjuju ili upućivanje na specifikacije prema kojima je deklarirana usklađenost;

(d)

ako je potrebno, upućivanje na druge primjenjive propise;

(e)

ako je potrebno, upućivanje na certifikat o EZ pregledu tipa koji je izdalo ovlašteno tijelo;

(f)

ako je potrebno, naziv i adresu ovlaštenog tijela;

(g)

identifikaciju osobe opunomoćene za potpisivanje u ime proizvođača ili njegovog ovlaštenog predstavnika sa sjedištem u Europskoj zajednici.

3.

U vezi s:

ugrađenim motorima i krmenim propulzorima bez integralnog ispuha,

motorima s homologacijom tipa sukladno Direktivi 97/68/EZ koji su sukladni fazi II. na koju se odnosi poglavlje 4.2.3. Priloga I. toj Direktivi, i

motorima s homologacijom tipa sukladno Direktivi 88/77/EEZ,

izjava o sukladnosti će osim podataka iz točke 2. ovog Priloga uključiti i izjavu proizvođača da će motor udovoljiti zahtjevima ove Direktive za emisiju ispušnih plinova, kada se ugradi na rekreacijsko plovilo u skladu s uputama proizvođača i da taj motor neće biti pušten u upotrebu dok rekreacijsko plovilo u koje se ugrađuje ne udovolji odgovarajućim odredbama ove Direktive.

16.

Dodaju se sljedeći prilozi:

PRILOG XVI.

OSIGURANJE KVALITETE PROIZVODA (MODUL E)

1.   Ovaj modul opisuje postupak pri kojem proizvođač koji zadovoljava obveze iz točke 2. osigurava i izjavljuje da su određeni proizvodi u skladu s prototipom kao što je opisano u certifikatu o EZ pregledu tipa, te da zadovoljavaju zahtjeve Direktive koji se odnose na njih. Proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Europskoj zajednici mora na svaki proizvod staviti oznaku sukladnosti CE, te izdati pisanu izjavu o sukladnosti. Oznaka sukladnosti CE mora biti popraćena identifikacijskim brojem ovlaštenog tijela odgovornog za nadzor kao što je utvrđeno točkom 4.

2.   Proizvođač mora ustrojiti odobreni sustav kakvoće iz točke 3. za završnu provjeru i testiranje proizvoda, te se mora podvrgnuti nadzoru kao što je utvrđeno točkom 4.

3.   Sustav kakvoće

3.1.   Proizvođač mora ovlaštenom tijelu, prema svom izboru, podnijeti zahtjev za ocjenjivanje svojeg sustava kakvoće za određene proizvode.

Zahtjev mora sadržavati:

sve bitne podatke o određenom proizvodu,

dokumentaciju o sustavu kakvoće,

ako je potrebno, tehničku dokumentaciju odobrenog tipa i presliku certifikata o EZ pregledu tipa.

3.2   U skladu sa sustavom kakvoće, svaki proizvod se mora ispitati te se provode odgovarajući testovi na način utvrđen odnosnom normom (normama) iz članka 5. ili jednakomjerni testovi kako bi se osigurala sukladnost s relevantnim zahtjevima ove Direktive. Svi elementi, zahtjevi i odredbe koje usvoji proizvođač moraju biti sistematski i uredno dokumentirani u obliku pisanih pravila, postupaka i uputa. Ova dokumentacija sustava kvalitete mora osigurati opće razumijevanje programa kakvoće, planova, priručnika i zapisa.

Ona mora posebno sadržavati odgovarajući opis:

ciljeva kakvoće i organizacijske strukture, odgovornosti i ovlasti menadžmenta u odnosu na kakvoću proizvoda,

ispitivanja i testova koji se provode nakon proizvodnje,

načina nadzora učinkovitog rada sustava kakvoće,

zapisa o kakvoći, kao što su izvješća o nadzoru i podaci o ispitivanju, podaci o kalibraciji, izvješća o osposobljenosti osoblja itd.

3.3.   Ovlašteno tijelo mora ocijeniti sustav kakvoće u svrhu utvrđivanja udovoljenja zahtjeva iz točke 3.2.

Ono pretpostavlja sukladnost s tim zahtjevima u odnosu na sustave kakvoće koji primjenjuju odgovarajuće norme usklađenosti.

Tim za ocjenu sustava kakvoće mora imati najmanje jednog člana s iskustvom procjenitelja u odgovarajućoj proizvodnoj tehnologiji. Postupak procjenjivanja mora sadržavati ocjenski obilazak proizvođačevih proizvodnih pogona.

Odluka mora biti priopćena proizvođaču. Obavijest mora sadržavati zaključke ispitivanja i obrazloženu odluku procjene.

3.4.   Proizvođač se mora obvezati na ispunjavanje obveza koje proizlaze iz potvrđenog sustava kakvoće, te ga mora održavati na odgovarajući i učinkovit način.

Proizvođač ili njegov ovlašteni predstavnik mora redovito izvješćivati ovlašteno tijelo koje je odobrilo sustav kakvoće, o svakoj namjeravanoj promjeni u sustavu kakvoće.

Ovlašteno tijelo mora procijeniti predložene promjene i utvrditi udovoljava li i nadalje promijenjeni sustav kakvoće zahtjevima iz točke 3.2. ili je potrebno ponoviti postupak ocjenjivanja.

Ono mora proizvođaču dostaviti svoju odluku. Obavijest mora sadržavati zaključke provedene procjene i obrazloženu odluku.

4.   Nadzor za koji je odgovorno ovlašteno tijelo

4.1.   Svrha nadzora je utvrditi ispunjava li proizvođač valjano sve svoje obveze koje proizlaze iz odobrenog sustava kakvoće.

4.2.   Proizvođač mora u svrhu inspekcije dopustiti ovlaštenom tijelu pristup lokacijama za inspekciju, testiranje i skladištenje, te im mora osigurati sve potrebne informacije, posebno:

dokumentaciju o sustavu kakvoće,

tehničku dokumentaciju,

zapise o kakvoći, kao što su izvješća o nadzoru i podaci o ispitivanju, podaci o kalibraciji, izvješća o osposobljenosti osoblja itd.

4.3.   Ovlašteno tijelo mora obavljati provjeru u primjerenim vremenskim razmacima kako bi osiguralo da proizvođač održava i primjenjuje sustav kakvoće, a izvješće o obavljenoj provjeri mora se dostaviti proizvođaču.

4.4.   Osim toga, ovlašteno tijelo može obaviti nenajavljeni obilazak proizvođača. Tijekom takvog obilaska, ovlašteno tijelo može, prema potrebi, provoditi ispitivanja ili naložiti njihovu provedbu u svrhu ispravnog djelovanja sustava kakvoće. Izvješće o obavljenom obilasku mora se dostaviti proizvođaču, kao i izvješće s ispitivanja, ako je provedeno ispitivanje.

5.   Proizvođač mora, u razdoblju od najmanje deset godina od dana proizvodnje posljednjeg proizvoda, davati na uvid državnim tijelima:

dokumentaciju iz treće alineje drugog podstavka točke 3.1.,

promjene u sustavu kakvoće iz drugog podstavka točke 3.4.,

odluke i izvješća ovlaštenog tijela iz završnog podstavka točke 3.4., točaka 4.3. i 4.4.

6.   Sva ovlaštena tijela moraju međusobno razmjenjivati podatke u vezi s potvrdama o sustavu kakvoće, uključujući izdane i povučene potvrde.

PRILOG XVII.

OCJENA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE ZA EMISIJE ISPUŠNIH PLINOVA I BUKE

1.

Kako bi se provjerila sukladnost porodice motora, uzima se uzorak motora iz serije. Proizvođač odlučuje o veličini (n) uzorka u dogovoru s ovlaštenim tijelom.

2.

Aritmetička sredina X rezultata dobivenih iz uzorka izračunava se za svaku određenu komponentu emisije ispušnih plinova i buke. Za proizvodnju serije se smatra da je u skladu sa zahtjevima ako su udovoljeni sljedeći uvjeti:

X + K. S ≤ L

S je standardna devijacija, gdje:

Formula

X= aritmetičká sredina rezultata

x= pojedinačni rezultati uzorka

L= odgovarajuća granična vrijednost

n= broj motora u uzorku

k= statistički čimbenik koji ovisi o n (vidjeti tablicu)

n

2

3

4

5

6

7

8

9

10

k

0,973

0,613

0,489

0,421

0,376

0,342

0,317

0,296

0,279

n

11

12

13

14

15

16

17

18

19

k

0,265

0,253

0,242

0,233

0,224

0,216

0,210

0,203

0,198

Ako je n ≥ 20 onda je k = 0,860/√n. k = 0,860/n.

Članak 2.

Do 31. prosinca 2006. Komisija će podnijeti izvještaj o mogućnostima daljnjeg poboljšanja ekoloških svojstava motora i uzeti u obzir, inter alia, potrebu za ponovnim pregledom projektnih kategorija plovila. Ako se bude smatralo potrebnim, u svijetlu ovog izvještaja, Komisija će Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2007. podnijeti odgovarajuće prijedloge. Komisija na osnovi stečenog iskustva u obzir uzima:

(a)

potrebu za daljnjim smanjenjem emisija zagađivača zraka i buke kako bi se ispunili uvjeti o zaštiti okoliša;

(b)

moguće koristi od sustava za „sukladnost u upotrebi”;

(c)

raspoloživost isplativih tehnika za kontroliranje emisija;

(d)

potrebu za smanjenjem isparavanja i izlijevanjem goriva;

(e)

mogućnost usuglašavanja s međunarodnim normama za emisije ispušnih plinova i buke;

(f)

moguća pojednostavljenja sustava za postupke ocjenjivanja sukladnosti.

Članak 3.

1.   Prije 30. lipnja 2004. države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Države članice primjenjuju takve mjere od 1. siječnja 2005.

2.   Države članice će dopustiti stavljanje na tržište i/ili stavljanje u uporabu proizvoda koji zadovoljavaju propise na snazi na njihovom području na dan stupanja na snagu ove Direktive, kako slijedi:

(a)

do 31. prosinca 2005. za proizvode iz članka 1. stavka 1. točke (a);

(b)

do 31. prosinca 2005. za motore s kompresijskim paljenjem i četverotaktne motore s paljenjem iskrom; i

(c)

do 31. prosinca 2006. za dvotaktne motore s paljenjem iskrom.

3.   Kada države članice donose mjere navedene u stavku 1., te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine toga upućivanja utvrđuju države članice.

4.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 4.

Države članice će utvrditi kazne koje će se primjenjivati u slučaju povrede nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive. Kazne će biti učinkovite, razmjerne i preventivne.

Članak 5.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 16. lipnja 2003.

Za Europski parlament

Predsjednik

P. COX

Za Vijeće

Predsjednik

G. PAPANDREOU


(1)  SL C 62 E, 27.2.2001., str. 139. i SL C 51 E, 26.2.2002., str. 339.

(2)  SL C 155, 29.5.2001., str. 1.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 5. srpnja 2001. (SL C 65 E, 14.3.2002., str. 310.), Zajedničko stajalište Vijeća od 22. travnja 2002. (SL C 170 E, 16.7.2002., str. 1.) i Odluka Europskog parlamenta od 26. rujna 2002. (još nije objavljena u Službenom listu). Odluka Europskog parlamenta od 14. svibnja 2003. i Odluka Vijeća od 19. svibnja 2003.

(4)  SL L 164, 30.6.1994., str. 15.

(5)  SL C 331, 16.12.1992., str. 5.

(6)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/48/EZ (SL L 217, 5.8.1998., str. 18.).

(7)  SL C 136, 4.6.1985., str. 1.

(8)  SL L 220, 30.8.1993., str. 23.

(9)  SL L 59, 27.2.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2001/63/EZ (SL L 227, 23.8.2001., str. 41.).

(10)  SL L 36, 9.2.1988., str. 33. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/27/EZ (SL L 107, 18.4.2001., str. 10.).

(11)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(12)  SL L 301, 28.10.1982., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Aktom o pristupanju iz 1994.

(13)  Direktiva 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (SL L 59, 27.2.1998., str. 1.). Direktiva kako je izmijenjena Direktivom Komisije 2001/63/EZ (SL L 227, 23.8.2001., str. 41.).

(14)  Direktiva Vijeća 88/77/EEZ od 3. prosinca 1987. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere koje treba poduzeti protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s kompresijskim paljenjem za primjenu u vozilima, i emisije plinovitih onečišćujućih tvari iz motora s vanjskim izvorom paljenja koji kao gorivo koriste prirodni plin ili ukapljeni naftni plin za primjenu u vozilima (SL L 36, 9.2.1988., str. 33.). Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom Komisije 2001/27/EZ (SL L 107, 18.4.2001., str. 10.).”

(15)  EN ISO 14509.

(16)  EN ISO 8178-1: 1996.

(17)  EN ISO 14509.

(18)  Mora biti sastavljeno na jeziku/jezicima u skladu s odjeljkom 2.5. Priloga I.A.

(19)  Naziv i puna adresa; ovlašteni zastupnik također mora dati naziv i adresu proizvođača.

(20)  Opis marke proizvoda, vrstu, serijski broj, ako je to potrebno.”


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

74


32003R1668


L 244/32

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.09.2003.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1668/2003

od 1. rujna 2003.

o provedbi Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 58/97 u vezi s tehničkim formatom za prijenos strukturno-poslovnih statistika i izmjeni Uredbe Komisije br. 2702/98 o tehničkom formatu za prijenos strukturno-poslovnih statističkih podataka

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 58/97 od 20. prosinca 1996. o strukturno-poslovnim statistikama (1), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1667/2003 (2), a posebno njezin članak 12. točku viii.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ, Euratom) br. 58/97 uspostavljen je zajednički okvir za izradu statistike Zajednice o strukturi, djelatnosti, uspješnosti i konkurentnosti sektora bankarstva i mirovinskog fonda u Zajednici.

(2)

Tehnički obrazac predviđen Uredbom Komisije (EZ) br. 2702/98 od 17. prosinca 1998. o tehničkom formatu za prijenos strukturno-poslovnih statistika (3), kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1614/2002 (4), trebalo bi prilagoditi radi lakšeg prijenosa statističkih obilježja o izdacima za zaštitu okoliša. Uredbom (EZ) br. 2702/98 određen je tehnički obrazac za prijenos obilježja strukturno-poslovnih statistika navedenih u zajedničkom modulu i u detaljnim modulima za industriju, distributivnu trgovinu i građevinarstvo iz Uredbe (EZ Euratom) br. 58/97. Potrebno je izmijeniti ovaj tehnički obrazac kako bi se uzela u obzir dodatna obilježja o izdacima za zaštitu okoliša, kao i dodatne raščlambe po područjima okoliša za neka obilježja koja su obuhvaćena detaljnim modulom o industriji iz Uredbe (EZ, Euratom) br. 58/97.

(3)

Potrebno je odrediti tehnički obrazac za prijenos strukturno-poslovnih statistika o kreditnim institucijama i mirovinskim fondovima navedenim u prilozima 6. i 7. Uredbi (EZ, Euratom) br. 58/97 kako bi se dobili podaci koji se mogu uspoređivati i usklađivati između država članica, smanjila opasnost od pogrešaka u prijenosu podataka i povećala brzina obrade prikupljenih podataka i njihovog stavljanja korisnicima na raspolaganje. Potrebno je odrediti drukčiji tehnički obrazac za prijenos obilježja kreditnih institucija i mirovinskih fondova koji su obuhvaćeni detaljnim modulima, budući da je tehničkim obrascem za slanje obilježja zajedničkog modula i detaljnih modula za industriju, distributivnu trgovinu i građevinarstvo, koji je određen u Uredbi (EZ) br. 2702/98 predviđena drukčija raščlamba rezultata.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog Uredbi (EZ) br. 2702/98 mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Tehnički obrazac iz članka 9. Uredbe (EZ, Euratom) br. 58/97 za Prilog 6. utvrđuje se u Prilogu II. ovoj Uredbi.

Članak 3.

Tehnički obrazac iz članka 9. Uredbe (EZ, Euratom) br. 58/97 za Prilog 7. utvrđuje se u Prilogu III. ovoj Uredbi.

Članak 4.

Države članice primjenjuju ovaj obrazac za podatke za referentnu godinu 2001. i sljedeće godine, osim za podatke koji su navedeni u Prilogu 7. za koje se ovaj obrazac primjenjuje za referentnu godinu 2002. i sljedeće godine.

Članak 5.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 1. rujna 2003.

Za Komisiju

Pedro SOLBES MIRA

Član Komisije


(1)  SL L 14, 17.1.1997., str. 1.

(2)  SL L 244, 29.9.2003., str. 1.

(3)  SL L 344, 18.2.1998., str. 102.

(4)  SL L 244, 12.9.2002., str. 7.


PRILOG I.

Prilog Uredbi Komisije (EZ) br. 2702/98 mijenja se kako slijedi:

1.

U strukturi zapisa opisanog u stavku 2. dodaje se sljedeći redak:

„Raščlamba po područjima okoliša

A

4

Šifra za područje okoliša (koristi se samo u industriji)”

2.

Tablici u stavku 3.1. pod nazivom Vrsta serije dodaje se sljedeća serija:

Vrsta serije

Šifra

„Izdaci za zaštitu okoliša raščlanjeni po razredu veličine

20”

3.

U tablici u stavku 3.1. pod nazivom Vrsta serije preimenuje se sljedeća serija:

Vrsta serije

Šifra

„Izdaci za zaštitu okoliša raščlanjeni po područjima okoliša

2B”

4.

Tablici u stavku 3.7. pod naslovom Varijable dodaju se sljedeće varijable:

Varijable

Šifra

„Ulaganja u opremu i uređaje povezane s čišćom tehnologijom (‚integrirana tehnologija’)

21120

Ukupni tekući izdaci za zaštitu okoliša

21140”

5.

Dodaje se sljedeća tablica:

„3.14.

Raščlamba po područjima okoliša

Raščlamba proizvoda/područja okoliša

Šifra

Zaštita zraka i klime

ED01

Gospodarenje otpadnim vodama

ED02

Gospodarenje otpadom

ED03

Ostale djelatnosti za zaštitu okoliša

ED09”


PRILOG II.

TEHNIČKI OBRAZAC ZA STATISTIKU KREDITNIH INSTITUCIJA

1.   Oblik podataka

Podaci se šalju kao skupina zapisa od kojih većina opisuje svojstva podataka (država, godina, ekonomska djelatnost itd.). Sami podatak predstavlja broj koji se može povezati s oznakama i napomenama s objašnjenjem koje se koriste, na primjer, za opis agregata šifri klasifikacije NACE. Povjerljive podatke treba slati s točnom vrijednosti ubilježenom u polje vrijednosti i s oznakom koja pokazuje prirodu povjerljivog podatka koji se dodaje zapisu.

Kako bi se točnije odredila priroda podataka, potrebno je razlikovati sljedeće posebne slučajeve:

podaci jednaki nuli (šifra „0”): stvarne vrijednosti su samo nula (pojava koju podatak opisuje ne postoji u toj državi),

podaci koji nedostaju (šifra „m”): to su podaci koji trenutačno nedostaju, ali ih država članica namjerava dostaviti čim budu na raspolaganju,

podaci koji nisu na raspolaganju: to su podaci koji se u državi članici ne prikupljaju. U ovom slučaju ne šalje se odgovarajući zapis.

Shodno tome, ako se ne prikuplja cijela dimenzija (varijabla, šifra prema NUTS-u, šifra razreda veličine itd.), tada neće postojati odgovarajući zapisi (osim onih koji nedostaju budući da oni tvore dio razvrstavanja šifri klasifikacije NACE. Stoga je važno razlikovati podatke koji zaista nedostaju tako da se dostavlja zapis (po jedan za stavku koja nedostaje) u kojem je vrijednost podatka označena kao „m”, a za podatke koji su stvarno jednaki nuli dostavljaju se odgovarajući zapisi u kojima je vrijednost podataka utvrđena kao „0”.

2.   Struktura zapisa podataka

Zapis podataka sastoji se od sljedećih polja:

 

Polje

Tip

Maksimalna duljina

Vrijednosti

1

Serije

A

2

6A, 6B, 6C, 6D, 6E, 6F, 6G, 6H. Alfanumerička šifra serije (vidjeti popis dalje u tekstu)

2

Godina

A

4

Godina u četiri znamenke, npr. 2001.

3

Teritorijalna jedinica

A

6

Odgovara šifri države za nacionalne serije ili šifri regije nomenklature NUTS 99 za regionalne serije: NUTS 99 je nova nomenklatura na snazi od prosinca 1999.

4

Ekonomska djelatnost

A

4

Šifra klasifikacije NACE Rev.1

5

Mjerna jedinica

A

3

Varijabla – tip mjerne jedinice –

6

Jedinica

A

4

Jedinica

7

Varijabla

A

5

Šifra varijable. Šifre utvrđene u Prilogu 6. Uredbi o strukturno-poslovnim statistikama imaju 5 znakova (vidjeti popis dalje u tekstu)

8

Razred veličine

ili

Sjedište matičnog poduzeća

ili

Kategorija

A

4

Šifra za razred veličine (vidjeti popis dalje u tekstu)

Šifra države sjedišta matičnog poduzeća (vidjeti popis dalje u tekstu)

Šifra kategorije kreditnih institucija (vidjeti popis dalje u tekstu)

9

Raščlamba proizvoda

A

6

Odgovara šifri klasifikacije KPD (vidjeti popis dalje u tekstu)

10

Pravni status ili

Zemljopisna raščlamba

A

4

Šifra za pravni status poduzeća (vidjeti popis dalje u tekstu)

Šifra zemljopisne raščlambe partnerskih država (vidjeti popis dalje u tekstu)

11

Vrijednost podataka

A

12

Brojčana vrijednost podataka (ispred negativnih vrijednosti stoji znak minusa) izražena kao cijeli broj, bez decimala. Ako se podatak ne šalje jer nedostaje, stavlja se znak „M”

12

Oznaka kakvoće

A

1

R: revidirani podaci, M: ažurirani podaci, P: privremeni podaci

13

Oznaka povjerljivosti

A

3

A,B,C,D: označava da je podatak povjerljiv te razlog povjerljivosti (vidjeti popis dalje u tekstu). Prazan prostor znači da podatak nije povjerljiv.

14

Dominantnost

N

3

Brojčana vrijednost manja ili jednaka 100. Označava postotak dominantnosti jednog ili dvaju poduzeća na koje otpada veći dio podatka te ga tako čine povjerljivim. Vrijednost je zaokružena na najbliži cijeli broj: npr. 90,3 postaje 90; 94,50 postaje 95. Za podatke koji nisu povjerljivi ovo polje ostaje prazno. Ovo se polje koristi samo ako se u prethodnom polju nalazi oznaka povjerljivosti B ili C

15

Bilješka

A

250

Slobodne napomene o podacima

Napomena: A = alfanumeričko, N = brojčano

3.   Opis polja

3.1.   Serije

Vrsta serije

Šifra

Godišnja statistika poduzeća

6A

Godišnja statistika poduzeća raščlanjena po pravnom položaju

6B

Godišnja statistika poduzeća raščlanjena po državama sjedištima matičnog poduzeća

6C

Godišnja statistika poduzeća raščlanjena po kategoriji kreditnih institucija

6D

Godišnja statistika poduzeća raščlanjena po razredu veličine

6E

Godišnja statistika poduzeća raščlanjena po proizvodima

6F

Godišnja statistika poduzeća po zemljopisnoj raščlambi

6G

Godišnja regionalna statistika

6H

3.2.   Godina

3.3.   Teritorijalna jedinica

Ova šifra odgovara državi kada se radi o nacionalnim serijama, ili regiji kada se radi o regionalnim serijama (serija 6H). Temelji se na šifri prema nomenklaturi NUTS 99. Za regije se dvama znacima za državu dodaju se dva znaka za regiju (vidjeti NUTS 99).

Država

Šifra

Belgija

BE

Danska

DK

Njemačka

DE

Grčka

GR

Španjolska

ES

Francuska

FR

Irska

IE

Italija

IT

Luksemburg

LU

Nizozemska

NL

Austrija

AT

Portugal

PT

Finska

FI

Švedska

SE

Ujedinjena Kraljevina

UK

Island

IS

Lihtenštajn

LI

Norveška

NO

Švicarska

CH

3.4.   Ekonomska djelatnost

Naziv ekonomske djelatnosti – NACE Rev.1. –

Šifra

Ostalo novčarsko posredovanje

6512

Ostalo kreditno posredovanje

6522

3.5.   Mjerna jedinica

Mjerna jedinica

Šifra

Nacionalna valuta

NC

Euro

EUR

Broj

NBR

3.6.   Jedinica

Jedinica

Šifra

Jedinica

UNIT

Tisuće

1 000

Milijuni

MIO

Milijarde

BIO

3.7.   Varijabla

Naziv varijable

Šifra

Strukturni podaci

Broj poduzeća

11 11 0

Broj poduzeća raščlanjen po pravnom statusu

11 11 1

Broj poduzeća raščlanjen po sjedištu matičnog poduzeća

11 11 4

Broj poduzeća raščlanjen po razredu veličine ukupne bilance stanja

11 11 6

Broj poduzeća raščlanjen po kategoriji kreditnih institucija

11 11 7

Broj lokalnih jedinica

11 21 0

Ukupni broj podružnica raščlanjen po lokaciji u državama izvan Europskoga gospodarskog prostora

11 41 0

Ukupan broj financijskih poduzeća kćeri raščlanjenih po lokaciji u drugim državama

11 51 0

Računovodstveni podaci: račun dobiti i gubitka

Aktivne kamate i slični prihod

42 11 0

Aktivne kamate i slični prihod od vrijednosnih papira s fiksnim prinosom

42 11 1

Pasivne kamate i slični rashodi

42 12 0

Pasivne kamate i slični rashodi povezani s izdanim dužničkim vrijednosnim papirima

42 12 1

Prihod od vrijednosnih papira

42 13 0

Prihod od dionica i vrijednosnih papira s promjenljivim prinosom

42 13 1

Prihodi od provizija

42 14 0

Rashodi za provizije

42 15 0

Neto dobit ili neto gubitak od financijskog poslovanja

42 20 0

Ostali prihod od redovitog poslovanja

42 31 0

Opći administrativni izdaci

42 32 0

Ostali administrativni izdaci

42 32 2

Ostali troškovi poslovanja

42 33 0

Revalorizacija i ponovna revalorizacija s obzirom na kredite i predujmove te pričuve za obveze na temelju izdanih garancija i za obveze

42 35 0

Ostale revalorizacije i ponovne revalorizacije

42 36 0

Dobit ili gubitak od redovitih djelatnosti

42 40 0

Izvanredna dobit ili gubitak

42 50 0

Svi porezi (porez na dobit ili gubitak od redovitih djelatnosti, porez na izvanrednu dobit ili gubitak, ostali porezi)

42 51 0

Dobit ili gubitak za financijsku godinu

42 60 0

Vrijednost proizvodnje

12 12 0

Dodana vrijednost na osnovne cijene

12 14 0

Dodana vrijednost troškova faktora

12 15 0

Ukupna nabava robe i usluga

13 11 0

Troškovi osoblja

13 31 0

Bruto ulaganja u materijalnu imovinu

15 11 0

Računovodstveni podaci: bilanca

Krediti i predujmovi kupcima

43 11 0

Iznosi dugovanja kupcima

43 21 0

Ukupno kapital i pričuva

43 29 0

Ukupna bilanca stanja

43 30 0

Ukupna bilanca stanja raščlanjena prema sjedištu matičnog poduzeća

43 31 0

Ukupna bilanca stanja raščlanjena po pravnom statusu

43 32 0

Podaci po proizvodima

Aktivna kamata i sličan prihod raščlanjen po (pod)kategorijama KPD-a

44 11 0

Pasivna kamata i slični rashodi raščlanjeni po (pod)kategorijama KPD-a

44 12 0

Prihod od provizije raščlanjen po (pod)kategorijama KPD-a

44 13 0

Rashod za provizije raščlanjen po (pod)kategorijama KPD-a

44 14 0

Podaci o internacionalizaciji

Zemljopisna raščlamba ukupnog broja podružnica u EGP-u

45 11 0

Zemljopisna raščlamba aktivnih kamata i sličnog prihoda

45 21 0

Zemljopisna raščlamba ukupne bilance stanja

45 22 0

Zemljopisna raščlamba aktivnih kamata i sličnog prihoda putem slobode pružanja usluga (u drugim državama EGP-a)

45 31 0

Zemljopisna raščlamba aktivnih kamata i sličnog prihoda preko poslovanja podružnica (u državama izvan EGP-a)

45 41 0

Zemljopisna raščlamba aktivnih kamata i sličnog prihoda putem slobode pružanja usluga (u državama izvan EGP-a)

45 42 0

Podaci o zaposlenosti

Broj zaposlenih osoba

16 11 0

Broj zaposlenih osoba raščlanjen po kategoriji kreditnih institucija

16 11 1

Broj zaposlenih žena

16 11 2

Broj zaposlenika

16 13 0

Broj zaposlenica

16 13 6

Broj zaposlenika u ekvivalentu punog radnog vremena

16 14 0

Ostali podaci

Broj računa raščlanjen po (pod)kategorijama KPD-a

47 11 0

Broj kredita i predujmova klijentima raščlanjen po (pod)kategorijama KPD-a

47 12 0

Broj bankomata (ATM) koje posjeduju kreditne institucije

47 13 0

3.8.   Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Razred veličine ukupne bilance stanja

Šifra

> 99 999 MIO EUR

SC01

10 000-99 999 MIO EUR

SC02

1 000-9 999 MIO EUR

SC03

100-999 MIO EUR

SC04

< 100 MIO EUR

SC05

Država sjedišta matičnog poduzeća

Šifra

Nadređeno poduzeće sa sjedištem u matičnoj državi članici

RE01

Nadređeno poduzeće sa sjedištem u drugim državama

RE02

Kategorija kreditnih institucija

Šifra

Banka s odobrenjem za rad

CA01

Specijalizirane kreditne institucije

CA02

Ostale kreditne institucije

CA03

3.9.   Raščlamba proizvoda

Proizvodi

Šifra

Usluge međusektorskog depozitnog poslovanja

651211

Usluge standardiziranog depozitnog poslovanja

651212

Usluge nestandardiziranog depozitnog poslovanja

651213

Usluge međusektorskog kreditiranja

651221

Usluge kreditiranja kupaca

651222

Usluge hipotekarnog kreditiranja

651223

Usluge komercijalnog kreditiranja

651224

Usluge ostalih vrsta kreditiranja, d.n.

651225

Usluge ostalog novčarskog posredovanja, d.n.

65123

Usluge financijskog najma

6521

Usluge međusektorskog kreditiranja

65221

Usluge kreditiranja kupaca

65222

Usluge hipotekarnog kreditiranja

65223

Usluge komercijalnog kreditiranja

65224

Usluge ostalih vrsta kreditiranja, d.n.

65225

Usluge investicijskog bankarstva

65231

Usluge ostalih vrsta financijskog posredovanja, d.n.

65232

Usluge poslovanja s vrijednosnim papirima

67121

Usluge upravljanja fondovima

67122

Ostale dodatne usluge kod financijskog posredovanja, d.n.

6713

Brokerske usluge

6721

Ostale dodatne usluge kod osiguravajućih i mirovinskih fondova, d.n.

6722

3.10.   Pravni status/zemljopisna raščlamba

Pravni status

Šifra

Dionička poduzeća s ograničenim dionicama

LS01

Zadruge

LS02

Javnopravna poduzeća

LS03

Podružnice poduzeća sa središnjom upravom u državama izvan EGP-a

LS04

Ostali

LS05

Države i skupine država

Šifra

Belgia

BEL

Danemarca

DNK

Germania

DEU

Grecia

GRC

Spania

ESP

Franța

FRA

Irlanda

IRL

Italia

ITA

Luxemburg

LUX

Țările de Jos

NLD

Austria

AUT

Portugalia

PRT

Finlanda

FIN

Suedia

SWE

Regatul Unit

GBR

Islanda

ISL

Liechtenstein

LIE

Norvegia

NOR

Elveția

CHE

SAD

USA

Japan

JPN

U državi članici gdje je središnjica

MSHO

U ostalim državama članicama

OMS

U ostalim državama EGP-a

OEEA

U ostalim trećim zemljama (ostatak svijeta)

THCO

3.11.   Vrijednost podataka

Monetarni podaci izražavaju se u milijunima u nacionalnoj valuti ili u eurima (za države članice u euro području).

Kako bi se točnije odredila priroda podataka, potrebno je razlikovati sljedeće posebne slučajeve:

podaci jednaki nuli (šifra „0”): stvarne vrijednosti su samo nula (pojava koju podatak opisuje ne postoji u toj državi),

podaci koji nedostaju (šifra „m”): to su podaci koji trenutačno nedostaju, ali ih država članica namjerava dostaviti čim budu na raspolaganju,

podaci koji nisu na raspolaganju: to su podaci koji se u državi članici ne prikupljaju. U ovom slučaju ne šalje se odgovarajući zapis.

Shodno tome, ako se ne prikuplja cijela dimenzija (varijabla, šifra prema NUTS-u itd.), tada neće postojati odgovarajući zapisi (osim onih koji nedostaju budući da oni tvore dio razvrstavanja šifri klasifikacije NACE. Stoga je važno razlikovati podatke koji zaista nedostaju tako da se dostavlja zapis (po jedan za stavku koja nedostaje) u kojem je vrijednost podatka označena kao „m”,.

3.12.   Oznaka kakvoće podataka

Vrsta podataka

Oznaka

Revidirani podaci

R

Ažurirani podaci

M

Privremeni podaci

P

Revidirani podaci odnose se na podatke koji se šalju drugi put (ili više puta), a predstavljaju ispravke podataka koji su već prethodno poslani.

Ažurirani podaci tiču se podataka koji prije nisu bili dostupni te su u polju vrijednosti podataka označeni kao podaci koji nedostaju (vidjeti 3.11. gore), ali su naknadno postali dostupni.

Oznaku privremenog podatka treba koristiti kada se želi naznačiti da je moguće ispraviti poslani podatak.

3.13.   Oznaka povjerljivosti podataka

Od država članica traži se da jasno označe povjerljive podatke koristeći oznake navedene u sljedećoj tablici:

Od država koje ne mogu poslati povjerljive podatke traži se da vrijednost utvrde kao „x” (vidjeti 3.11. gore) i da pomoću te oznake naznače da podatak nedostaje zato što je povjerljiv.

Razlog označivanja povjerljivosti podataka

Oznaka

Premalo poduzeća

A

Podaci se pretežito odnose na jedno poduzeće

B

Podaci se pretežito odnose na dva poduzeća

C

Povjerljivi podatak zbog sekundarne povjerljivosti

D

3.14.   Dominantnost

Brojčana vrijednost manja ili jednaka 100. Označava postotak dominantnosti jednog ili dvaju poduzeća na koje se odnosi pretežiti dio podatka te ga tako čine povjerljivim. Vrijednost je zaokružena na najbliži cijeli broj: npr. 90,3 postaje 90; 94,50 postaje 95. Za podatke koji nisu povjerljivi ovo polje ostaje prazno. Ovo se polje koristi samo ako se u prethodnom polju uporabila oznaka povjerljivosti B ili C.

3.15.   Bilješka

Slobodna napomena o podacima maksimalne duljine 250 znakova.

4.   Elektronički oblik

Podatke i metapodatke navedene u skladu s ovom Uredbom nadležna državna tijela šalju Eurostatu u elektroničkom obliku. Prijenos podataka usklađuje se s odgovarajućim standardom razmjene koji odobrava Odbor za statistički program (SPC). Eurostat će staviti na raspolaganje detaljnu dokumentaciju u vezi s odobrenim standardom(-ima), kao i smjernice o tome kako primijeniti ovaj(-e) standard(e) prema zahtjevima ove Uredbe.

5.   Prijelazna rješenja

Tijekom prijelaznog razdoblja podaci se mogu slati u obliku jednostavne tablice u ASCII obrascu u kojem je svaki zapis podataka jedan zapis s točkom-zarezom „;” kao oznakom za odvajanje polja, i znakom za prijelaz u novi redak (heksadecimalna oznaka „0D” ASCII-a) i/ili znakom za početak novog retka (heksadecimalna oznaka „0A” ASCII-a) koji služi za odvajanje zapisa.

6.   Primjeri zapisa

Primjer 1.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6A

2001.

BE

6512

NBR

UNIT

11110

 

 

 

87

 

 

 

Belgija navodi u seriji 6A (godišnja statistika poduzeća) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, 87 poduzeća. Podaci nisu povjerljivi.

6A; 2001; BE; 6512; NBR; UNIT; 11110; ; ; ; 87; ; ; ;

Primjer 2.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6B

2001.

DK

6512

NBR

UNIT

11111

 

 

LS02

25

 

 

 

Danska navodi u seriji 6B (godišnja statistika poduzeća raščlanjena po pravnom položaju) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, 25 poduzeća s pravnim položajem: zadruge. Podaci nisu povjerljivi.

6B; 2001; DK; 6512; NBR; UNIT; 11111; ; ; LS05; 25; ; ; ;

Primjer 3.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6C

2001.

PT

6512

EUR

MIO

43310

RE01

 

 

23567

P

A

 

Portugal navodi u seriji 6C (godišnja statistika poduzeća raščlanjena prema državi sjedištu matičnog poduzeća) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, ukupnu bilancu stanja od 23 567 milijuna EUR za kreditne institucije čije je matično poduzeće smješteno u matičnoj državi članici. Ovi su podaci privremeni i povjerljivi zbog premalog broja poduzeća.

6C; 2001; PT; 6512; EUR; MIO; 43310; RE01; ; ; 23567; P; A; ;

Primjer 4.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6D

2001.

ES

6512

NBR

UNIT

16111

CA01

 

 

130

 

 

 

Španjolska navodi u seriji 6D (godišnja statistika poduzeća raščlanjena po kategoriji kreditnih institucija) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, 130 osoba zaposlenih u kategoriji banaka s dozvolom za rad. Podaci nisu povjerljivi.

6D; 2001; ES; 6512; NBR; UNIT; 16111; CA01; ; ; 130; ; ; ;

Primjer 5.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6E

2001.

FI

6512

NBR

UNIT

11116

SC05

 

 

6

 

 

 

Finska navodi u seriji 6E (godišnja statistika poduzeća raščlanjena po razredu veličine) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, 6 poduzeća s ukupnom bilancom stanja u razredu veličine manjem od 100 milijuna EUR. Podaci nisu povjerljivi.

6E; 2001; FI; 6512; NBR; UNIT; 11116; SC05; ; ; 6; ; ; ;

Primjer 6.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6F

2001.

UK

6512

NC

MIO

44130

 

651211

 

1489

 

 

 

Ujedinjena Kraljevina navodi u seriji 6F (godišnja statistika poduzeća raščlanjena po proizvodima) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, 1 489 milijuna funti prihoda od provizija u razredu proizvoda „Usluge depozita između sektora”. Podaci nisu povjerljivi.

6F; 2001; UK; 6512; NC; MIO; 44130; ; 651211; ; 1489; ; ; ;

Primjer 7.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6G

2001.

FR

6512

NBR

UNIT

11510

 

 

ESP

5

 

 

 

Francuska navodi u seriji 6G (godišnja statistika poduzeća po zemljopisnoj raščlambi) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, 5 poduzeća kćeri koja pripadaju financijskom sektoru u Španjolskoj. Podaci nisu povjerljivi.

6G; 2001; FR; 6512; NBR; UNIT; 11510; ; ; ESP; 5; ; ; ;

Primjer 8.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine/Sjedište matičnog poduzeća/Kategorija

Raščlamba proizvoda

Pravni status/Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

6H

2001.

2IT51

6512

NBR

UNIT

11210

 

 

 

38

 

 

 

Italija navodi u seriji 6H (godišnja regionalna statistika) za referentnu godinu 2001., u razredu 65.12 klasifikacije NACE Rev.1, 38 lokalnih jedinica u regiji „Toskana” (IT51). Podaci nisu povjerljivi.

6H; 2001; IT51; 6512; NBR; UNIT; 11210; ; ; ; 38; ; ; ;


PRILOG III.

TEHNIČKI OBRAZAC ZA STATISTIKU MIROVINSKIH FONDOVA

1.   Oblik podataka

Podaci se šalju kao skupina zapisa od kojih većina opisuje svojstva podataka (država, godina, ekonomska djelatnost itd.). Sami podatak predstavlja broj koji se može povezati s oznakama i bilješkama s objašnjenjem koje se koriste, na primjer, za opis agregata šifri klasifikacije NACE. Povjerljive podatke treba slati s točnom vrijednosti ubilježenom u polje vrijednosti i s oznakom koja pokazuje prirodu povjerljivog podatka koji se dodaje zapisu.

Kako bi se točnije odredila priroda podataka, potrebno je razlikovati sljedeće posebne slučajeve:

podaci jednaki nuli (šifra „0”): stvarne vrijednosti su samo nula (pojava koju podatak opisuje ne postoji u toj državi),

podaci koji nedostaju (šifra „m”): to su podaci koji trenutačno nedostaju, ali ih država članica namjerava dostaviti čim budu na raspolaganju,

podaci koji nisu na raspolaganju: to su podaci koji se u državi članici ne prikupljaju. U ovom slučaju ne šalje se odgovarajući zapis.

Shodno tome, ako se ne prikuplja cijela dimenzija (varijabla, šifra prema NUTS-u, šifra razreda veličine itd.), tada neće postojati odgovarajući zapisi (osim onih koji nedostaju budući da oni tvore dio razvrstavanja šifri klasifikacije NACE. Stoga je važno razlikovati podatke koji zaista nedostaju tako da se dostavlja zapis (po jedan za stavku koja nedostaje) u kojem je vrijednost podatka označena kao „m”, a za podatke koji su stvarno jednaki nuli dostavljaju se odgovarajući zapisi u kojima je vrijednost podataka utvrđena kao „0”.

2.   Struktura zapisa podataka

Zapis podataka sastoji se od sljedećih polja:

 

Polje

Tip

Maksimalna duljina

Vrijednosti

1

Serije

A

2

7A, 7B, 7C i 7E alfanumeričke šifre serije (vidjeti popis dalje u tekstu)

2

Godina

A

4

Godina u četiri znamenke, npr. 2002.

3

Teritorijalna jedinica

A

6

Odgovara šifri države za nacionalne serije ili šifri regije nomenklature NUTS 99 za regionalne serije: NUTS 99 je nova nomenklatura na snazi od prosinca 1999.

4

Ekonomska djelatnost

A

4

Šifra klasifikacije NACE Rev.1

5

Mjerna jedinica

A

3

Varijabla — tip mjerne jedinice —

6

Jedinica

A

4

Jedinica

7

Varijabla

A

5

Šifra varijable. Šifre predviđene u Prilogu 7. Uredbi o strukturno-poslovnim statistikama imaju 5 znakova (vidjeti popis dalje u tekstu)

8

Razred veličine

A

4

Šifra za razred veličine (vidjeti popis dalje u tekstu)

9

Raščlamba valute

A

6

Odgovara valuti (vidjeti popis dalje u tekstu)

10

Zemljopisna raščlamba

A

4

Šifra zemljopisne raščlambe partnerskih država (vidjeti popis dalje u tekstu)

11

Vrijednost podataka

A

12

Brojčana vrijednost podataka (ispred negativnih vrijednosti stoji znak minusa) izražena kao cijeli broj, bez decimala. Ako se podatak ne šalje jer nedostaje, stavlja se znak „M”

12

Oznaka kakvoće

A

1

R: revidirani podaci, M: ažurirani podaci, P: privremeni podaci

13

Oznaka povjerljivosti

A

1

A,B,C,D: označava da je podatak povjerljiv te razlog povjerljivosti (vidjeti popis dalje u tekstu). Prazan prostor znači da podatak nije povjerljiv.

14

Dominantnost

N

3

Brojčana vrijednost manja ili jednaka 100. Označava postotak dominantnosti jednog ili dvaju poduzeća na koje otpada pretežiti dio podatka te ga tako čine povjerljivim. Vrijednost je zaokružena na najbliži cijeli broj: npr. 90,3 postaje 90; 94,50 postaje 95. Za podatke koji nisu povjerljivi ovo polje ostaje prazno. Ovo se polje koristi samo ako se u prethodnom polju nalazi oznaka povjerljivosti B ili C

15

Bilješka

A

250

Slobodne napomene o podacima

Napomena: A = alfanumeričko, N = brojčano

3.   Opis polja

3.1.   Serija

Vrsta serije

Šifra

Godišnja statistika poduzeća

7A

Godišnja statistika poduzeća raščlanjena po razredu veličine

7B

Godišnja statistika poduzeća raščlanjena po valuti

7C

Godišnja statistika poduzeća po zemljopisnoj raščlambi

7D

Godišnja statistika poduzeća po nesamostalnim mirovinskim fondovima

7E

3.2.   Godina

3.3.   Teritorijalna jedinica

Ova šifra odgovara državi kada se radi o nacionalnim serijama ili regiji kada se radi o regionalnim serijama (serija 6H). Temelji se na šifri prema nomenklaturi NUTS 99. Za regije se dvama znacima za državu dodaju se dva znaka za regiju (vidjeti NUTS 99).

Država

Šifra

Belgija

BE

Danska

DK

Njemačka

DE

Grčka

GR

Španjolska

ES

Francuska

FR

Irska

IE

Italija

IT

Luksemburg

LU

Nizozemska

NL

Austrija

AT

Portugal

PT

Finska

FI

Švedska

SE

Ujedinjena Kraljevina

UK

Island

IS

Lihtenštajn

LI

Norveška

NO

Švicarska

CH

3.4.   Ekonomska djelatnost

Naziv ekonomske djelatnosti — NACE Rev.1. —

Šifra

Mirovinsko financiranje 6602

6602

Nesamostalni mirovinski fondovi: ukupno područja C-K

CK

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje C: rudarstvo i vađenje

C

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje D: prerađivačka industrija

D

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje E.: opskrba električnom energijom, plinom i vodom

E

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje F: građevinarstvo

F

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje G: trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila, motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

G

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje H: hoteli i restorani

H

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje I: prijevoz, skladištenje i veze

I

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje J: financijsko posredovanje

J

Nesamostalni mirovinski fondovi: područje K: nekretnine, iznajmljivanje i poslovne usluge

K

3.5.   Mjerna jedinica

Mjerna jedinica

Šifra

Nacionalna valuta

NC

Euro

EUR

Broj

NBR

3.6.   Jedinica

Jedinica

Šifra

Jedinica

UNIT

Tisuće

1 000

Milijuni

MIO

Milijarde

BIO

3.7.   Varijabla

Naziv varijable

Šifra

Broj poduzeća

11 11 0

Broj poduzeća raščlanjen po veličini ulaganja

11 11 8

Broj poduzeća raščlanjen po razredu veličine članova

11 11 9

Broj poduzeća s nesamostalnim mirovinskim fondovima

11 15 0

Broj sustava mirovinskog osiguranja

11 61 0

Računovodstveni podaci: račun dobiti i gubitka (prihoda i rashoda)

 

Promet

12 11 0

Doprinosi za mirovinsko osiguranje koje plaćaju članovi

48 00 1

Doprinosi za mirovinsko osiguranje koje plaćaju poslodavci

48 00 2

Ulazne doznake

48 00 3

Ostali mirovinski doprinosi

48 00 4

Mirovinski doprinosi sustavu definiranih naknada za mirovinu

48 00 5

Mirovinski doprinosi sustavu definiranih doprinosa

48 00 6

Mirovinski doprinosi kombiniranim sustavima

48 00 7

Prihod od ulaganja (PF)

48 01 0

Kapitalna dobit i gubici

48 01 1

Potraživanja na temelju odštetnih zahtjeva

48 02 1

Ostali prihod (PF)

48 02 2

Vrijednost proizvodnje

12 12 0

Dodana vrijednost na osnovne cijene

12 14 0

Dodana vrijednost troškova faktora

12 15 0

Ukupni izdaci za mirovine

48 03 0

Redovite uplate za mirovine

48 03 1

Paušalna plaćanja za mirovine

48 03 2

Izlazne doznake

48 03 3

Neto promjena tehničkih rezervi (pričuva)

48 04 0

Obveze na temelju premija osiguranja

48 05 0

Ukupni operativni troškovi

48 06 0

Ukupna nabava roba i usluga

13 11 0

Troškovi osoblja

13 31 0

Bruto ulaganja u materijalnu imovinu

15 11 0

Svi porezi

48 07 0

Promet nesamostalnih mirovinskih fondova

48 08 0

Bilanca: aktiva

 

Zemljište i zgrade (PF)

48 11 0

Ulaganja u povezana poduzeća i sudjelujući interesi (MF)

48 12 0

Dionice i drugi vrijednosni papiri s promjenljivim prinosom

48 13 0

Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu

48 13 1

Dionice kojima se trguje na organiziranom tržištu specijaliziranom za mala i srednja poduzeća

48 13 2

Dionice kojima se javno ne trguje

48 13 3

Ostali vrijednosni papiri s promjenljivim prinosom

48 13 4

Udjeli u poduzećima za skupno ulaganje u prenosivim vrijednosnim papirima

48 14 0

Dužnički vrijednosni papiri i drugi vrijednosni papiri s fiksnim prinosom

48 15 0

Dužnički vrijednosni papiri i drugi vrijednosni papiri s fiksnim prinosom koje izdaje državna uprava

48 15 1

Ostali dužnički vrijednosni papiri i drugi vrijednosni papiri s fiksnim prinosom

48 15 2

Udjeli u zajedničkim ulaganjima (MF)

48 16 0

Hipotekarni krediti i ostali krediti koji nisu drugdje navedeni

48 17 0

Ostala ulaganja

48 18 0

Ukupna ulaganja mirovinskih fondova

48 10 0

Ukupna ulaganja u „sponzorsko poduzeće”

48 10 1

Ukupna ulaganja u tržišnim vrijednostima

48 10 4

Ostala imovina

48 20 0

Bilanca: pasiva

 

Kapital i rezerve

48 30 0

Neto tehničke rezerve (MF)

48 40 0

Ostale obveze

48 50 0

Podaci o internacionalizaciji

 

Zemljopisna raščlamba prometa

48 61 0

Dionice i drugi vrijednosni papiri s promjenljivim prinosom raščlanjeni po lokaciji

48 62 0

Ukupna ulaganja raščlanjena po lokacijama

48 63 0

Ukupna ulaganja podijeljena na euro i ne-euro sastavnice

48 64 0

Podaci o zaposlenosti

 

Broj zaposlenih osoba

16 11 0

Ostali podaci

 

Broj članova

48 70 0

Broj članova u sustavima definiranih naknada za mirovinu

48 70 1

Broj članova u sustavima definiranih doprinosa

48 70 2

Broj članova u kombiniranim sustavima

48 70 3

Broj aktivnih članova

48 70 4

Broj članova za odgođenu mirovinu

48 70 5

Broj umirovljenih osoba

48 70 6

3.8.   Razred veličine

Razred veličine ulaganja

Šifra

> 5 000 MIO EUR

SC11

2 501-5 000 MIO EUR

SC12

501- 2 500 MIO EUR

SC13

50-500 MIO EUR

SC14

< 50 MIO EUR

SC15


Razred veličine članova (jedinica)

Šifra

> 100 000 članova

SC21

10 001-100 000 članova

SC22

1 001-10 000 članova

SC23

101-1 000 članova

SC24

50-100 članova

SC25

< 50 članova

SC26

3.9.   Raščlamba valute

Raščlamba valute

Šifra

Euro

EURO

Ostale valute

OTH

3.10.   Zemljopisna raščlamba

Skupine država

Šifra

Matična država

HOME

Druge države EU-a

OEU

Druge države EGP-a

OEEA

SAD i Kanada

US_CA

Japan

JPN

Ostatak svijeta

THCO

3.11.   Vrijednost podataka

Monetarni podaci izražavaju se u milijunima u nacionalnoj valuti ili u eurima (za države članice u eurozoni).

Kako bi se točnije odredila priroda podataka, potrebno je razlikovati sljedeće slučajeve:

podaci jednaki nuli (šifra „0”): stvarne vrijednosti su samo nula (pojava koju podatak opisuje ne postoji u toj državi),

podaci koji nedostaju (šifra „m”): to su podaci koji trenutačno nedostaju, ali ih država članica namjerava dostaviti čim budu na raspolaganju,

podaci koji nisu na raspolaganju: to su podaci koji se u državi članici ne prikupljaju. U ovom slučaju ne šalje se odgovarajući zapis.

Shodno tome, ako se ne prikuplja cijela dimenzija (varijabla, šifra prema NUTS-u itd.), tada neće postojati odgovarajući zapisi (osim onih koji nedostaju budući da oni tvore dio razvrstavanja šifri klasifikacije NACE. Stoga je važno razlikovati podatke koji zaista nedostaju tako da se dostavlja zapis (po jedan za svaku stavku koja nedostaje) u kojem je vrijednost podatka označena kao „m”.

3.12.   Oznaka kakvoće podataka

Vrsta podataka

Oznaka

Revidirani podaci

R

Ažurirani podaci

M

Privremeni podaci

P

Revidirani podaci odnose se na podatke koji se šalju drugi put (ili više puta), a predstavljaju ispravke podataka koji su već prethodno poslani.

Ažurirani podaci tiču se podataka koji prije nisu bili dostupni te su u polju vrijednosti podataka označeni kao podaci koji nedostaju (vidjeti 3.11. gore), ali su naknadno postali dostupni.

Oznaku privremenog podatka treba koristiti kada se želi naznačiti da je moguće da se poslani podatak ispravi.

3.13.   Oznaka povjerljivosti podataka

Od država se članica traži da jasno označe povjerljivost podataka koristeći oznake navedene u sljedećoj tablici.

Od država koje ne mogu poslati povjerljive podatke traži se da vrijednost utvrde kao „x” (vidjeti 3.11. gore) i da pomoću te oznake naznače da podatak nedostaje zato što je povjerljiv.

Razlog označivanja povjerljivosti podataka

Oznaka

Premalo poduzeća

A

Podaci se pretežito odnose na jedno poduzeće

B

Podaci se pretežito odnose na dva poduzeća

C

Povjerljivi podatak zbog sekundarne povjerljivosti

D

3.14.   Dominantnost

Brojčana vrijednost manja ili jednaka 100. Označava postotak dominantnosti jednog ili dvaju poduzeća na koje se odnosi pretežiti dio podatka te ga tako čine povjerljivim. Vrijednost je zaokružena na najbliži cijeli broj: npr. 90,3 postaje 90; 94,50 postaje 95. Za podatke koji nisu povjerljivi ovo polje ostaje prazno. Ovo se polje koristi samo ako se u prethodnom polju uporabila oznaka povjerljivosti B ili C.

3.15.   Bilješka

Slobodna napomena o podacima maksimalne duljine 250 znakova.

4.   Elektronički oblik

Podatke i metapodatke navedene u skladu s ovom Uredbom nadležna državna tijela šalju Eurostatu u elektroničkom obliku. Prijenos podataka usklađuje se s odgovarajućim standardom razmjene koji odobrava Odbor za statistički program (SPC). Eurostat će staviti na raspolaganje iscrpnu dokumentaciju u vezi s odobrenim standardom(-ima), kao i smjernice o tome kako primijeniti ovaj(-e) standard(e) prema zahtjevima ove Uredbe.

5.   Prijelazna rješenja

Tijekom prijelaznog razdoblja podaci se mogu slati u obliku jednostavne tablice u ASCII obrascu u kojem je svaki zapis podataka jedan zapis s točkom-zarezom „;” kao oznakom za odvajanje polja, i znakom za prijelaz u novi redak (heksadecimalna oznaka „0D” ASCII-a) i/ili znakom za početak novog retka (heksadecimalna oznaka „0A” ASCII-a) koji služi za odvajanje zapisa.

6.   Primjeri zapisa

Primjer 1.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine

Raščlamba valuta

Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

Bilješka

7A

2002

BE

6602

NBR

UNIT

11110

 

 

 

120

 

 

 

 

Belgija navodi u seriji 7A (godišnja statistika poduzeća) za referentnu godinu 2002., u razredu 66.02 klasifikacije NACE Rev.1, 120 samostalnih mirovinskih fondova. Podatak nije povjerljiv.

7A; 2002; BE; 6602; NBR; UNIT; 11110; ; ; ; 120; ; ; ;

Primjer 2.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine

Raščlamba valuta

Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

Bilješka

7B

2002

DK

6602

NBR

UNIT

11118

SC14

 

 

38

 

 

 

 

Danska navodi u seriji 7B (godišnja statistika poduzeća raščlanjena po razredu veličine) za referentnu godinu 2002., u razredu 66.02 klasifikacije NACE Rev.1, 38 samostalnih mirovinskih fondova čija ulaganja su od 50 – 500 milijuna EUR. Podatak nije povjerljiv.

7B; 2002; DK; 6602; NBR; UNIT; 11118; SC14; ; ; 38; ; ; ;

Primjer 3.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine

Raščlamba valuta

Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

Bilješka

7C

2002

PT

6602

EUR

MIO

48640

 

USD

 

1008

 

 

 

 

Portugal navodi u seriji 7C (godišnja statistika poduzeća raščlanjena po valuti) za referentnu godinu 2002., u razredu 66.02 klasifikacije NACE Rev.1, ulaganja od 1 008 milijuna EUR koja su raščlanjena po USD. Podatak nije povjerljiv.

7C; 2002 ;PT; 6602; EUR; MIO; 48640; ; USD; ; 1008; ; ; ;

Primjer 4.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine

Raščlamba valuta

Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

Bilješka

7D

2002

FI

6602

EUR

MIO

48610

 

 

OEU

12548

 

 

 

 

Finska navodi u seriji 7D (godišnja statistika poduzeća po zemljopisnoj raščlambi) za referentnu godinu 2002., u razredu 66.02 klasifikacije NACE Rev.1, promet od 12 548 milijuna EUR prijavljen u drugim državama EU-a. Podatak nije povjerljiv.

7D; 2002; FI; 6602; EUR; MIO; 48610; ; ; OEU; 12548; ; ; ;

Primjer 5.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine

Raščlamba valuta

Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

Bilješka

7B

2002

ES

6602

NBR

UNIT

11119

SC21

 

 

M

 

 

 

 

Španjolska navodi u seriji 7B (godišnja statistika poduzeća raščlanjena po razredu veličine) za referentnu godinu 2002., u razredu 66.02 klasifikacije NACE Rev.1, podatak koji nedostaje o broju poduzeća koja pripadaju u razred veličine > 100 000 članova. Podatak nije povjerljiv.

7B; 2002; ES; 6602; NBR; UNIT; 11119; SC21; ; ; M; ; ; ;

Primjer 6.:

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

Serija

Godina

Teritorijalna jedinica

Ekonomska djelatnost

Mjerna jedinica

Jedinica

Varijabla

Razred veličine

Raščlamba valuta

Zemljopisna raščlamba

Vrijednost podataka

Oznaka kakvoće

Oznaka povjerljivosti

Dominantnost

Bilješka

7E

2002

BE

H

NBR

UNIT

11150

 

 

 

35

 

 

 

 

Belgija navodi u seriji 7E (godišnja statistika poduzeća s nesamostalnim mirovinskim fondovima) za referentnu godinu 2002., u području H (Nesamostalni mirovinski fondovi: područje H: Hoteli i restorani) klasifikacije NACE Rev.1, 35 poduzeća s nesamostalnim mirovinskim fondovima. Ovaj podatak nije povjerljiv.

7E; 2002; BE; H; NBR; UNIT; 11150; ; ; ; 35; ; ; ;


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

99


32003D0840


L 321/41

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.11.2003.


ODLUKA VIJEĆA

od 17. studenoga 2003.

o sklapanju u ime Europske zajednice Konvencije br. 180 Vijeća Europe o informacijama i pravnoj suradnji u području usluga informacijskog društva

(2003/840/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 133. u vezi s člankom 300. stavkom 2. prvim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)

Konvencija br. 180 Vijeća Europe o informacijama i pravnoj suradnji u području usluga informacijskog društva (Konvencija) uspostavlja međunarodni sustav prethodne notifikacije i administrativne suradnje koji se posebno odnosi na usluge informacijskog društva.

(2)

Budući da usluge informacijskog društva pružaju se na daljinu, elektroničkim sredstvima i na osobni zahtjev primatelja usluga (prema definiciji iz članka 2. Konvencije), te usluge ne zahtijevaju fizičko kretanje pružatelja ni primatelja usluge. Stoga su one predmet zajedničke trgovinske politike i pod isključivom su nadležnošću Europske zajednice prema Mišljenju 1/94 Suda Europskih zajednica s obzirom na Svjetsku trgovinsku organizaciju (1).

(3)

Iskustva s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa te pravila o uslugama informacijskog društva (2), koja je u uporabi od 1999., izrazito su pozitivna kao mehanizam prethodnog informiranja i administrativnog dijaloga u području online usluga.

(4)

Sličan međunarodni mehanizam treba ubrzo biti uspostavljen unutar Vijeća Europe, u kojemu Zajednica želi izravno sudjelovati. Takav bi mehanizam omogućio redovitu obaviještenost Zajednice o zakonskim poticajima koji se pripremaju u drugim zemljama i, ako je potrebno, izražavanje njezinih zapažanja o nacrtima dokumenata koji bi mogli imati ozbiljne pravne i gospodarske posljedice povezane s online djelatnostima.

(5)

Takvo bi se sudjelovanje u praksi temeljilo na operativnom mehanizmu uvedenom 1983. Direktivom 83/189/EEZ, koja je kasnije stavljena izvan snage i zamijenjena Direktivom 98/34/EZ, i da bi se, osobito, izbjegla svaka obveza država članica za dodatnom notifikacijom, osim onih koje već imaju na temelju Direktive 98/34/EZ.

(6)

Konvenciju treba odobriti,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Konvencija br. 180 Vijeća Europe o informacijama i pravnoj suradnji u području usluga informacijskog društva ovim se odobrava u ime Zajednice.

Tekst Konvencije priložen je ovoj Odluci (3).

Članak 2.

Predsjednik Vijeća ovim je ovlašten odrediti osobu (osobe) ovlaštenu (ovlaštene) da potpiše (potpišu) Konvenciju kao pravno obvezujuću za Zajednicu.

Članak 3.

Ova će Odluka biti objavljena u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 17. studenoga 2003.

Za Vijeće

Predsjednik

G. ALEMANNO


(1)  Mišljenje Suda od 15. studenoga 1994., [1994] ECR, str. I-5267.

(2)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 217, 5.8.1998., str. 18.).

(3)  Tekst Konvencije, kako je zaključena, postoji na engleskome i francuskome, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna.


13/ 55

EN

Official Journal of the European Union

101




L 321/43

OFFICIAL JOURNAL OF THE EUROPEAN UNION


ANNEX

 


Série des traités européens — No 180

Image

CONVENTION SUR L'INFORMATION

ET LA COOPÉRATION JURIDIQUE

CONCERNANT

LES „SERVICES DE LA SOCIÉTÉ DE L'INFORMATION”

Moscou, 4.X.2001

Les Parties à la présente Convention,

Considérant que le but du Conseil de l'Europe est de réaliser une union plus étroite entre ses membres afin de préserver et de mettre en œuvre les idéaux et les principes qui constituent leur patrimoine commun;

Prenant acte du développement constant de la technologie de l'information et de la communication et des nombreuses initiatives nationales ainsi que de leurs répercussions aux niveaux européen et international;

Reconnaissant la nature transfrontière des services à caractère interactif diffusés en ligne par les nouveaux moyens de communication électroniques et leur importance croissante pour faciliter le progrès économique, social et culturel des États membres du Conseil de l'Europe;

Rappelant le système établi par la législation de la Communauté européenne en matière d'échange des textes de projets de réglementation de droit interne concernant les „services de la société de l'information”;

Notant le besoin qu'ont tous les États membres du Conseil de l'Europe d'être régulièrement tenus informés des développements législatifs sur les „Services de la société de l'information” au plan paneuropéen et, le cas échéant, d'avoir la possibilité de discuter et d'échanger des informations et des idées sur ces développements;

S'accordant à reconnaître l'opportunité de fournir un cadre juridique permettant aux États membres du Conseil de l'Europe d'échanger, lorsque cela est réalisable par voie électronique, les textes de projets de réglementation de droit interne visant spécifiquement les „services de la société de l'information”;

Sont convenus de ce qui suit:

Article 1 — Objet et champ d'application

(1)   Aux termes de la présente Convention, les Parties doivent procéder à un échange, lorsque cela est réalisable, par voie électronique, des projets de réglementation de droit interne visant spécifiquement les „services de la société de l'information” et coopérer au fonctionnement du système d'information et de coopération juridique instauré par la Convention.

(2)   Cette Convention ne s'applique pas:

a

à des réglementations de droit interne qui sont dispensées d'une notification préalable en conformité avec le droit de la Communauté européenne (ci-après dénommé „droit communautaire”) ou

b

lorsqu'une notification doit être faite en conformité avec d'autres accords internationaux.

(3)   La présente Convention ne s'applique pas:

a

aux services de radiodiffusion sonore;

b

aux services de radiodiffusion télévisuelle couverts par la Convention européenne sur le télévision transfrontière, ouverte à la signature à Strasbourg le 5 mai 1989 (STE no 132), telle qu'amendée par le Protocole du 1er octobre 1998 (STE no 171);

c

aux réglementions de droit interne concernant des questions qui font l'objet d'une réglementation communautaire ou d'accords internationaux en matière de services de télécommunication et de services financiers.

Article 2 — Définitions

Aux fins de la présente Convention:

a

„service de la société de l'information” signifie tout service, fourni normalement contre rémunération, à distance, par voie électronique et à la demande individuelle d'un destinataire de services.

b

„réglementations de droit interne” signifie des textes juridiques concernant le respect d'exigences de nature générale relatives à l'accès aux activités des services de la société de l'information et à leur exercice conformément au paragraphe a du présent article, notamment les dispositions relatives au prestataire de services, aux services et au destinataire de services, à l'exclusion des réglementations qui ne visent pas spécifiquement les services de la société de l'information.

Article 3 — Autorités de réception et de transmission

Chaque Partie désigne une autorité chargée de transmettre et de recevoir, lorsque cela est réalisable, par voie électronique, les projets de réglementation de droit interne visant spécifiquement les „services de la société de l'information” ainsi que tout autre document relatif au fonctionnement de la présente Convention.

Article 4 — Procédure

(1)   Chaque Partie transmet, lorsque cela est réalisable, par voie électronique, au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe les textes de tout projet de réglementation de droit interne visant spécifiquement les „services de la société de l'information” à un stade de préparation où il est encore possible d'y apporter des amendements substantiels, ainsi qu'un bref résumé de ces textes en français ou en anglais. Les Parties procèdent à une nouvelle communication dans les conditions énoncées ci-dessus, s'ils apportent au projet de règle technique, d'une manière significative, des changements qui auront pour effet de modifier le champ d'application, d'en raccourcir le calendrier d'application initialement prévu, d'ajouter des spécifications ou des exigences, ou de rendre celles-ci plus strictes.

(2)   Dès réception des textes des projets de réglementation de droit interne et des résumés, conformément au paragraphe 1 ou au paragraphe 6 du présent article, le Secrétaire Général du Conseil de l'Europe les transmet, lorsque cela est réalisable, par voie électronique, à l'autorité de chaque Partie.

(3)   Dès réception des textes et des résumés, conformément au paragraphe 2, chaque Partie peut transmettre, lorsque cela est réalisable par voie électronique, ses observations, en anglais ou en français, concernant les textes des projets de réglementation de droit interne au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe et à la Partie concernée.

(4)   La Partie qui reçoit des observations conformément au paragraphe 3 s'efforcera d'en tenir compte dans la mesure du possible par la suite dans l'élaboration de la nouvelle réglementation de droit interne.

(5)   Les paragraphes 1 à 4 ne s'appliquent pas:

a

lorsqu'une Partie, pour des raisons urgentes tenant à une situation grave et imprévisible qui a trait à la protection de la santé des personnes et des animaux, à la préservation des végétaux ou à la sécurité et, pour les règles relatives aux services, aussi à l'ordre public, notamment à la protection des mineurs, doit élaborer à très bref délai des règles techniques pour les arrêter et les mettre en vigueur aussitôt, sans qu'une consultation soit possible;

b

lorsqu'une Partie, pour des raisons urgentes tenant à une situation grave qui a trait à la protection de la sécurité et de l'intégrité du système financier, et notamment à la protection des déposants, des investisseurs et des assurés, doit arrêter et mettre en vigueur aussitôt des règles relatives aux services financiers;

dans les cas mentionnés aux alinéas a. et b., la Partie indique au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe les motifs qui justifient l'urgence des mesures en question;

c

aux réglementations nationales édictées par ou pour les marchés réglementés ou par ou pour d'autres marchés ou organes effectuant des opérations de compensation ou de règlement pour ces marchés.

(6)   Chaque Partie qui achève tous textes des réglementations de droit interne visant spécifiquement les „services de la société de l'information”, transmet la version définitive au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe sans délai et, lorsque cela est réalisable, par voie électronique.

(7)   Dès réception des textes définitivement adoptés des réglementations de droit interne visées au paragraphe 6, le Secrétaire Général du Conseil de l'Europe les rend accessible lorsque cela est réalisable, par voie électronique, et procède au stockage de ces informations dans une base de données propre au Conseil de l'Europe.

Article 5 — Déclarations

Les autorités visées à l'article 3 sont désignées au moyen d'une déclaration adressée au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe au moment où l'Etat concerné ou la Communauté européenne devient partie à la présente Convention conformément aux dispositions des articles 8 et 9. Tout changement fera également l'objet d'une déclaration adressée au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe.

Article 6 — Relations avec d'autres instruments et accords

(1)   La présente Convention ne porte pas atteinte aux instruments internationaux liant les Parties et contenant des dispositions sur des questions réglées par la Convention.

(2)   La Communauté européenne notifie également les textes qui lui sont transmis par ses États membres, en conformité avec les dispositions du paragraphe 1 de l'article 4, et leur transmet les observations reçues par les autres Parties, en conformité avec les dispositions du paragraphe 3 de l'article 4.

Article 7 — Amendements à l'article 1 de la Convention concernant les exclusions

(1)   Tout amendement à l'article 1, paragraphe 3 de la présente Convention proposé par une Partie est communiqué au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe qui transmet la communication au Comité européen de coopération juridique (CDCJ).

(2)   L'amendement proposé est examiné par les Parties, qui, peuvent l'adopter par une majorité des deux tiers des voix exprimées. Le texte adopté est transmis aux Parties. La Communauté européenne dispose d'un nombre de voix correspondant à celui de ses États membres.

(3)   Le premier jour du mois qui suit l'expiration d'une période de quatre mois après son adoption par les Parties, sauf si les Parties ont notifié des objections par plus d'un tiers des voix exprimées, l'amendement entre en vigueur à l'égard des Parties qui n'ont pas notifié d'objection.

(4)   Une Partie qui a notifié une objection en conformité avec les dispositions du paragraphe 3 de l'article 7 peut la retirer ultérieurement en tout ou en partie. Ce retrait est effectué en adressant une notification au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe et prendra effet à la date de réception de la notification par le Secrétaire Général.

Article 8 — Signature et entrée en vigueur

(1)   La présente Convention est ouverte à la signature des États membres du Conseil de l'Europe, des États non membres qui ont participé à son élaboration, ainsi que de la Communauté européenne. Ces États et la Communauté européenne peuvent exprimer leur consentement à être liés par:

a

signature sans réserve de ratification, d'acceptation ou d'approbation; ou

b

signature sous réserve de ratification, d'acceptation ou d'approbation, suivie de ratification, d'acceptation ou d'approbation.

(2)   Les instruments de ratification, d'acceptation ou d'approbation seront déposés près le Secrétaire Général du Conseil de l'Europe.

(3)   La présente Convention entrera en vigueur le premier jour du mois qui suit l'expiration d'une période de trois mois après la date à laquelle cinq signataires, dont au moins un État non membre de l'Espace économique européen, auront exprimé leur consentement à être liés par la Convention, conformément aux dispositions du paragraphe 1.

(4)   Pour tout signataire qui exprimera ultérieurement son consentement à être lié par la Convention, celle-ci entrera en vigueur le premier jour du mois qui suit l'expiration d'une période de trois mois après la date de l'expression de son consentement à être lié par la Convention, conformément aux dispositions du paragraphe 2.

Article 9 — Adhésion à la Convention

(1)   Après l'entrée en vigueur de la présente Convention, le Comité des Ministres du Conseil de l'Europe pourra, après avoir consulté les Parties à la Convention, inviter tout État non membre du Conseil, n'ayant pas participé à son élaboration, à adhérer à la présente Convention par une décision prise à la majorité prévue à l'article 20.d du Statut du Conseil de l'Europe et à l'unanimité des représentants des Parties ayant le droit de siéger au Comité.

(2)   Pour tout État adhérent, la Convention entrera en vigueur le premier jour du mois suivant l'expiration d'une période de trois mois après la date de dépôt de l'instrument d'adhésion près le Secrétaire Général du Conseil de l'Europe.

Article 10 — Réserves

Aucune réserve n'est admise aux dispositions de la présente Convention.

Article 11 — Application territoriale

(1)   Tout État ou la Communauté européenne pourra, au moment de la signature ou au moment du dépôt de son instrument de ratification, d'acceptation, d'approbation ou d'adhésion, désigner le ou les territoires auxquels s'appliquera la présente Convention.

(2)   Toute Partie pourra, à tout autre moment par la suite, par une déclaration adressée au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe, étendre l'application de la présente Convention à tout autre territoire ou territoires désignés dans la déclaration et pour lesquels cette Partie est responsable ou pour lesquels elle est autorisée à prendre des engagements. La Convention entrera en vigueur à l'égard de ce territoire le premier jour du mois qui suit l'expiration d'une période de trois mois après la date de réception de ladite déclaration par le Secrétaire Général.

(3)   Toute déclaration faite conformément au précédent paragraphe pourra être retirée, en ce qui concerne tout territoire désigné dans cette déclaration, par notification adressée au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe. Le retrait prendra effet le premier jour du mois suivant l'expiration d'une période de trois mois après la date de réception de ladite notification par le Secrétaire Général du Conseil de l'Europe.

Article 12 — Dénonciation

(1)   Toute Partie peut, à tout moment, dénoncer la présente Convention en adressant une notification au Secrétaire Général du Conseil de l'Europe.

(2)   La dénonciation prendra effet le premier jour du mois qui suit l'expiration d'une période de trois mois après la date de réception de la notification par le Secrétaire Général.

Article 13 — Notification

Le Secrétaire Général du Conseil de l'Europe notifiera aux États membres du Conseil et à tous les autres signataires et Parties à la présente Convention:

a

toute signature;

b

le dépôt de tout instrument de ratification, d'acceptation, d'approbation ou d'adhésion;

c

toute déclaration reçue en application des dispositions de l'article 5;

d

toute notification reçue en application des dispositions de l'article 7;

e

toute date d'entrée en vigueur de la présente Convention conformément à ses articles 8, 9 et 11;

f

toute déclaration reçue en application des dispositions des paragraphes 2 et 3 de l'article 11;

g

toute notification reçue en application des dispositions du paragraphe 1 de l'article 12;

h

tout autre acte, notification ou communication ayant trait à la présente Convention.

En foi de quoi, les soussignés, dûment autorisés à cet effet, ont signé la présente Convention.

Fait à Moscou, le 4 octobre 2001, en français et en anglais, les deux textes faisant également foi, en un seul exemplaire qui sera déposé dans les archives du Conseil de l'Europe. Le Secrétaire Général du Conseil de l'Europe en communiquera copie certifiée conforme à chacun des États membres du Conseil de l'Europe, aux États non membres qui ont participé à l'élaboration de la Convention, à la Communauté européenne, ainsi qu'à tout État invité à y adhérer.

 


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

113


32004R2076


L 359/25

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

03.12.2004.


UREDBA KOMISIJE (EZ) BR. 2076/2004

od 3. prosinca 2004.

o prvoj prilagodbi Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o gnojivima (EDDHSA i trostruki superfosfat)

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 2003/2003 od 13. listopada 2003. o gnojivima (1), a posebno njezin članak 31. stavak 1. i 3.,

budući da:

(1)

Članak 3. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 propisuje da gnojivo koje pripada vrsti gnojiva navedenih popisan u Prilogu I. toj Uredbi i koje je u skladu sa zahtjevima koje propisuje ta Uredba može biti označeno kao „EZ GNOJIVO”.

(2)

Među fosfatnim gnojivima na popisu u tablici A2 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 nalazi se trostruki superfosfat (TSP) i jedan od kriterija za njegovo označivanje je „fosfor izražen kao P2O5 topiv u neutralnom amonij citratu, najmanje 93 % deklariranog sadržaja P2O5 mora biti topivo u vodi”.

(3)

Što je veća topivost TSP gnojiva u vodi, to je veća njegova poljoprivredna učinkovitost. U prošlosti je u europskom tlu nedostajalo fosfora te je visoka minimalna vrijednost od 93 % topivosti u vodi bila opravdana kako bi se ispravio taj nedostatak.

(4)

Danas se situacija promijenila te u tlu ne nedostaje fosfora te, iako je na nekim područjima tla i nasada i dalje poželjan TSP s najmanje 93 % topivosti u vodi, TSP s najmanje 85 % topivosti u vodi jednako je učinkovit za mnoga europska tla i nasade.

(5)

Korisnicima TSP–a bi stoga trebalo dopustiti da biraju između TSP–a s najmanje 85 % topivosti u vodi ili TSP bolje topivosti ovisno o zahtjevima lokalnog tla i nasada. Stavka koja se odnosi na TSP u tablici A2 Priloga I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 trebala bi biti prilagođena u skladu s tim.

(6)

Natrijeva sol iz EDDHSA i kondenzacijski produkti (EDDHSA) se već 15 godina upotrebljavaju, pogotovo u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, kao organski kelatni reagens za mikro hranjive tvari. Iskustvo pokazuje da se radi o učinkovitom gnojivu i da ne predstavlja rizik za okoliš.

(7)

Posebno, kelatno željezo iz EDDHSA koristi se za popravljanje nedostatka željeza te za otklanjanje željezne kloroze. Preporuča se i za mnoge različite biljne vrste, pogotovo voćke kao što su limun, marelica, avokado, šljive i breskve; koristi se i za grožđe, nisko raslinje i jagode.

(8)

Eliminacija željezne kloroze i njezinih simptoma osigurava zelene listove, dobar rast i zorenje plodova za berbu.

(9)

Što se tiče posljedica za tlo i okoliš, kemijski proces razgradnje EDDHSA u tlu je relativno spor, ali ne proizvodi opasne tvari. Ne uzrokuje niti problem saliniteta tla.

(10)

EDDHSA bi trebalo stoga uključiti u popis dopuštenih organskih kelatnih reagensa za mikro hranjive tvari u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003.

(11)

Uredbu (EZ) br. 2003/2003 bi stoga trebalo u skladu s time izmijeniti

(12)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 32. Uredbe (EZ) br. 2003/2003,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 izmjenjuje se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 3. prosinca 2004.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Član Komisije


(1)  SL L 304, 21.11.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 885/2004 (SL L 168, 1.5.2004., str. 1.).


PRILOG

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 izmjenjuje se kako slijedi:

(a)

U tablici A.2 unos 2.(c) koja se odnosi na „Trostruki superfosfat” zamjenjuje se sljedećim:

Br.

Vrsta oznake

Podaci o metodi proizvodnje i osnovnim sastojcima

Minimalni sadržaj hranjivih tvari (% po masi; Podaci o izražavanju sastojaka; ostali zahtjevi

Ostali podaci o vrsti oznake

Sadržaj hranjivih tvari za deklarirati;

Oblici i topivost hranjivih tvari; Drugi kriteriji

1

2

3

4

5

6

„2(c)

Trostruki superfosfat

Proizvod dobiven reakcijom mineralnog fosfata i fosforne kiseline u kojem je monokalcijski fosfat osnovni sasojak

38 % P2O5

Fosfor izražen kao P2O5 topiv u neutralnom amonij citratu, najmanje 85 % deklariranog sadržaja P2O5 mora biti topivo u vodi

Test uzorak: 3 g

 

Fosforni pentoksid topiv u neutralnom amonij citratu

Fosforni pentoksid

topiv u vodi”

(b)

U točki E.3.1. dodaje se sljedeća unos:

„Natrijeva sol:

etilendiamin di–(2–hidroksi 5–sulfofenilacetat) kiselina

EDDHSA

C18H20O12N2S2 +

i njezini kondenzacijski produkti

 

n*(C12H14O8N2S)”


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

116


32005L0050


L 210/41

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.08.2005.


DIREKTIVA KOMISIJE 2005/50/EZ

od 11. kolovoza 2005.

o ponovnoj kategorizaciji zglobnih proteza kuka, koljena i ramena u okviru Direktive Vijeća 93/42/EEZ o medicinskim proizvodima

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (1), a posebno njezin članak 13. stavak 1. točku (b),

uzimajući u obzir zahtjev koji su podnijele Francuska i Ujedinjena Kraljevina,

budući da:

(1)

Na temelju pravila o kategorizaciji utvrđenih u Prilogu IX. Direktivi 93/42/EEZ, potpune zglobne proteze pripadaju kategoriji II.b medicinskih proizvoda.

(2)

Francuska i Ujedinjena Kraljevina zahtijevaju kategorizaciju potpunih zglobnih proteza kao kategorije III. medicinskih proizvoda odstupajući od odredbi Priloga IX. Direktivi 93/42/EEZ, kako bi se zajamčilo prikladno ocjenjivanje sukladnosti potpunih zglobnih proteza prije njihovog stavljanja na tržište.

(3)

Ocjenjivanje sukladnosti temelji se na nizu elemenata kao što su pravilna kategorizacija, postavljanje i nadzor ovlaštenih tijela i pravilna primjena modula procjenjivanja sukladnosti kako je opisano u Direktivi 93/42/EEZ.

(4)

Ponovna se kategorizacija koja odstupa od pravila kategorizacije utvrđenih u Prilogu IX. Direktivi 93/42/EEZ navodi kada se propusti utvrđeni zbog posebnih značajki proizvoda mogu primjerenije riješiti u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti koji odgovaraju novoj kategoriji.

(5)

Proteze kuka, koljena i ramena treba razlikovati od ostalih potpunih zglobnih proteza, zbog posebne složenosti funkcije zgloba koju treba ponovo uspostaviti i kao rezultat toga povećanog rizika od neispravnosti zbog samog proizvoda.

(6)

Posebno, proteze kuka i koljena su nosivi i izrazito osjetljivi implantati za koje je rizik od ponovne operacije značajno veći u odnosu na druge zglobove.

(7)

Implantati ramena koji su podvrgnuti sličnim dinamičnim silama čine noviju tehniku; moguća proteza je načelno povezana s ozbiljnim medicinskim problemima.

(8)

Nadalje, operacija zamjene kuka, koljena i ramena u sve se većem broju vrši na mladim ljudima dugog životnog vijeka; stoga se povećava i potreba da takvi implantati ispravno funkcioniraju tijekom životnog vijeka pacijenata te da se smanji broj ponovnih operacija i rizika u vezi s njima.

(9)

Specifični klinički podaci, uključujući podatke o učinkovitosti na dulje razdoblje, nisu uvijek raspoloživi za proteze kuka, koljena i ramena prije stavljanja na tržište i početka njihovog korištenja; prema tome, zaključke o kliničkim podacima koje je prikupio proizvođač u okviru ocjenjivanja sukladnosti ovih proizvoda sa zahtjevima koji se tiču njihovih značajki i učinkovitosti navedenih u odjeljcima 1. i 3. Priloga I. Direktivi 93/42/EEZ treba ispitati s posebnom pozornošću kako bi se potvrdila primjenjivost raspoloživih kliničkih podataka.

(10)

Potpune zglobne proteze mogu biti podložne višestrukim izmjenama nakon njihovog uvođenja u kliničku uporabu i stavljanja na tržište, kao što se to na tržištu pokazalo za proteze kuka i koljena. Međutim, iskustvo je pokazalo da ono što na početku izgleda kao manje promjene u modelu prethodno ispravnih proteza nakon stavljanja na tržište može izazvati ozbiljne poteškoće zbog neželjenih posljedica, koje mogu dovesti do ranih kvarova i velike zabrinutosti za sigurnost.

(11)

Kako bi se postigla optimalna razina sigurnosti i zaštite zdravlja i kako bi se poteškoće u vezi s modelima smanjile na najmanju moguću mjeru, podatke o modelu proteze zgloba kuka, koljena i ramena, uključujući kliničke podatke koje koristi proizvođač kako bi potkrijepio zahtijevanu učinkovitost i modele koji su nakon toga plasirani na tržište s promjenama izvršenim u proizvodnji, treba detaljno pregledati ovlašteno tijelo prije uvođenja ovih proizvoda u opću kliničku uporabu.

(12)

Prema tome, ovlašteno tijelo mora, u okviru cjelovitog sustava jamstva kvalitete, učinkovito izvršiti ispitivanje podataka modela i promjena na odobrenom modelu u skladu s točkom 4. Priloga II. Direktivi 93/42/EEZ.

(13)

Iz ovih je razloga potrebno nastaviti s ponovnom kategorizacijom zglobnih proteza kuka, koljena i ramena kao medicinskim proizvodima kategorije III.

(14)

Potrebno je predvidjeti primjereno prijelazno razdoblje za potpune zglobne proteze kuka, koljena i ramena koje su već procijenjene kao medicinski proizvodi kategorije II.b u okviru cjelovitog sustava jamstva kvalitete Priloga II. Direktivi 93/42/EEZ, omogućujući njihovo dodatno procjenjivanje na temelju točke 4. Priloga II. Direktivi.

(15)

Na potpune zglobne proteze kuka, koljena i ramena koje su već potvrđene prema postupku u vezi s EZ ispitivanjem tipa utvrđenom u Prilogu III. Direktivi 93/42/EEZ, povezanog s postupkom u vezi s ovjerom EZ-a utvrđenom u Prilogu IV. ili postupkom u vezi s EZ Izjavom o sukladnosti utvrđenom u Prilogu V. navedenoj Direktivi, ne utječe sadašnja Direktiva, budući da su ovi sustavi potvrđivanja jednaki za obje kategorije medicinskih proizvoda, II.b i III.

(16)

Potrebno je predvidjeti primjereno prijelazno razdoblje za potpune zglobne proteze kuka, koljena i ramena koje su već podložne postupku u vezi s ispitivanjem EZ tipa utvrđenom u Prilogu III. Direktivi 93/42/EEZ, povezanog s postupkom u vezi s EZ Izjavom o sukladnosti utvrđenom u Prilogu VI. navedenoj Direktivi, omogućujući njihovo procjenjivanje na temelju Priloga IV. ili Priloga V. Direktivi 93/42/EEZ.

(17)

Mjere predviđene u ovoj Direktivi su u skladu s mišljenjem Odbora za medicinske proizvode koji je osnovan člankom 6. stavkom 2. Direktive Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aktivnim medicinskim implantatima (2),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Odstupajući od propisa utvrđenih u Prilogu IX. Direktivi 93/42/EEZ, proteze kuka, koljena i ramena ponovo se kategoriziraju kao medicinski proizvodi koji pripadaju kategoriji III.

Članak 2.

U svrhu ove Direktive, proteza kuka, koljena ili ramena označava sastavni dio sustava potpune zglobne proteze koji se usađuje i čija je namjena omogućiti funkciju sličnu funkciji prirodnog zgloba kuka, koljena ili ramena. Pomoćni elementi (vijci, klinovi, pločice i instrumenti) su isključeni iz ove definicije.

Članak 3.

1.   Proteze kuka, koljena i ramena koje su podložne postupku ocjenjivanja sukladnosti u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (a) Direktive 93/42/EEZ prije 1. rujna 2007. podložne su dodatnom ocjenjivanju sukladnosti na temelju točke 4. Priloga II. Direktivi 93/42/EEZ koje vodi do potvrde ispitivanja modela EZ-a prije 1. rujna 2009. Ova odredba ne priječi proizvođača da podnese prijavu za ocjenjivanje sukladnosti na temelju članka 11. stavka 1. točke (b) Direktive 93/42/EEZ.

2.   Proteze kuka, koljena i ramena koje su podložne postupku ocjenjivanja sukladnosti u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (b) podtočkom iii. Direktive 93/42/EEZ prije 1. rujna 2007. mogu biti podložne ocjenjivanju sukladnosti kao medicinski proizvodi kategorije III. u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. ili podtočkom ii. prije 1. rujna 2010. Ova odredba ne priječi proizvođača da podnese prijavu za ocjenjivanje sukladnosti na temelju članka 11. stavka 1. točke (a) Direktive 93/42/EEZ.

3.   Države članice do 1. rujna 2009. prihvaćaju stavljanje na tržište proteza kuka, koljena i ramena koje pokriva Odluka u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (a) Direktive 93/42/EEZ donesene prije 1. rujna 2007.

4.   Države članice do 1. rujna 2010. prihvaćaju stavljanje na tržište proteza kuka, koljena i ramena koje pokriva Odluka u skladu s člankom 11. stavkom 3. točkom (b) podtočkom iii. Direktive 93/42/EEZ donesene prije 1. rujna 2007. i dopuštaju korištenje takvih potpunih proteza nakon tog datuma.

Članak 4.

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 1. ožujka 2007. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Države članice primjenjuju ove odredbe od 1. rujna 2007.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. kolovoza 2005.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik


(1)  SL L 169, 12.7.1993., str. 1. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(2)  SL L 189, 20.7.1990., str. 17. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

119


32006D0077


L 036/43

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.12.2005.


ODLUKA KOMISIJE

od 23. prosinca 2005.

Odluka Komisije o osnivanju Skupine visoke razine za konkurentnost, energetiku i okoliš

(2006/77/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

budući da:

(1)

Člankom 2. Ugovora o osnivanju Europske zajednice određeno je da Zajednica i države članice imaju zadaću promicanja skladnog, uravnoteženog i održivog razvoja gospodarskih djelatnosti, visoke razine zapošljavanja i socijalne zaštite, jednakosti između muškaraca i žena, održivog rasta bez inflacije, visokog stupnja konkurentnosti i približavanja gospodarskih rezultata, visoke razine zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša, podizanja životnog standarda i kvalitete života te gospodarske i socijalne kohezije među državama članicama.

(2)

U skladu s Komunikacijom Zajednice pod naslovom „Primjena Lisabonskog programa Zajednice: Okvir politike za jačanje proizvodnje EU-a – prema industrijskoj politici integriranijeg pristupa” (1), Komisija je najavila da ima namjeru zatražiti savjet Skupine visoke razine za konkurentnost, energetiku i okoliš po pitanju temeljnih i srednjih proizvodnih industrija.

(3)

Trebalo bi imenovati skupinu visoke razine za doprinošenje ispitivanju veze između industrijskih i energetskih politika i politike okoliša te za osiguravanje koherentnosti pojedinačnih inicijativa, istodobno poboljšavajući i održivost i konkurentnost; te doprinošenje, putem uravnoteženog sudjelovanja relevantnih dionika, stvaranju stabilnog i predvidivog regulativnog okvira u kojem su podjednako zastupljeni konkurentnost, energetika i okoliš, i to posebno na temelju istraživanja u tom području.

(4)

Skupina visoke razine treba okupiti predstavnike Komisije, država članica, Europskog parlamenta i relevantnih dionika, naročito industrije i civilnog društva, inter alia, potrošače, sindikate, nevladine udruge i istraživače/akademike.

(5)

Treba osnovati Skupinu visoke razine za konkurentnost, energetiku i okoliš i detaljno utvrditi njezinu nadležnost i strukture,

ODLUČILA JE SLJEDEĆE:

Članak 1.

Komisija osniva Skupinu visoke razine, dalje u tekstu „skupina”,.

Članak 2.

Mandat

Mandat skupine obuhvaća rješavanje pitanja kod kojih su konkurentnost, energetika i okoliš međusobno povezani. Mandat traje dvije godine: može biti produžen Odlukom Komisije.

Skupina daje savjete, u najpogodnijem obliku, kreatorima politika na razini Zajednice i na nacionalnim razinama, industrijskim organizacijama i organizacijama civilnog društva.

Članak 3.

Sastav - imenovanje

1.   Članove skupine imenuje Komisija iz redova osoba visoke razine koje posjeduju kompetentnost i odgovornost u područjima industrije, energetike i okoliša.

2.   Skupina se sastoji od najviše 28 članova.

3.   Primjenjuju se sljedeće odredbe:

članovi se imenuju osobno zbog svoje stručnosti. Svaki član skupine imenuje osobnog predstavnika za pripremnu podskupinu, dalje u tekstu „šerpa” podskupina,

članovi skupine ostaju na dužnosti dok ne odstupe, dok ne budu zamijenjeni ili do kraja svog mandata,

članovi koji više ne mogu učinkovito doprinositi radu skupine, članovi koji daju otkaz ili oni koji ne poštuju uvjete iz prve točke ovog članka ili članka 287. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, mogu biti zamijenjeni za preostalo razdoblje njihovog mandata,

imena pojedinačno imenovanih članova objavljuju se na internetskoj stranici Opće uprave za poduzeća i industriju i/ili u Službenom listu Europskih zajednica, serija C. Imena članova prikupljaju se, obrađuju i objavljuju u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (2).

Članak 4.

Funkcioniranje

1.   Skupinom predsjeda Komisija.

2.   „Šerpa” podskupina priprema rasprave, izjave i savjete za djelovanje i/ili mjere u okviru politike, koje skupina treba poduprijeti; usko surađuje sa službama Komisije.

3.   Skupina traži ulazne podatke od stručnjaka i dionika putem ad hoc dogovora i može osnovati ograničeni broj ad hoc skupina koje ispituju specifična pitanja pod uvjetima koje je uspostavila skupina; ad hoc skupine raspuštaju se čim se ispuni njihova svrha.

4.   Komisija može zatražiti od stručnjaka ili promatrača sa specifičnim kompetencijama nad točkom dnevnog reda da sudjeluju u skupini ili u savjetovanjima ad hoc skupine ako je to korisno i/ili potrebno.

5.   Povjerljivi podaci do kojih se dođe sudjelovanjem u skupini ili postupku savjetovanja ad hoc skupine ne smiju se odati.

6.   Skupina, „šerpa” podskupina i ad hoc skupina obično se sastaju u prostorima Komisije u skladu s određenim postupcima i rasporedom. Komisija osigurava tajničke usluge.

7.   Skupina odlučuje o točkama koje će se uključiti u dnevni red za raspravu.

8.   Komisija može objaviti, na izvornom jeziku dotičnog dokumenta, bilo koji sažetak, zaključke, ili djelomičan zaključak o radnom dokumentu skupine.

Članak 5.

Troškovi sastanaka

Komisija nadoknađuje putne troškove i dnevnice za članove, „šerpe”, stručnjake i promatrače u vezi s aktivnostima skupine u skladu s odredbama koje su na snazi u Komisiji. Članovi skupine, „šerpa” podskupine ili ad hoc skupine nisu plaćeni za svoje dužnosti.

Troškovi sastanaka nadoknađuju se u granicama sredstava dodijeljenih predmetnom odjelu u sklopu godišnjeg postupka raspodjele sredstava.

Članak 6.

Stupanje na snagu

Ova Odluka proizvodi učinke na dan objave u Službenom listu Europskih zajednica.

Sastavljeno u Bruxellesu 23. prosinca 2005.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik


(1)  COM(2005) 474 konačno od 5. listopada 2005.

(2)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

121


32006D0216


L 080/76

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.03.2006.


ODLUKA KOMISIJE

od 16. ožujka 2006.

o objavljivanju upućivanja na normu EN 143:2000 „Zaštitne naprave za disanje – Filtri za čestice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje” u skladu s Direktivom Vijeća 89/686/EEZ (osobna zaštitna oprema)

(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 777)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/216/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 89/686/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na osobnu zaštitnu opremu (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir mišljenje Stalnog odbora koji je osnovan u skladu s člankom 5. Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa (2),

budući da:

(1)

Direktiva 89/686/EEZ predviđa da se osobna zaštitna oprema može staviti na tržište i početi koristiti jedino ako čuva zdravlje i jamči sigurnost korisnika ne dovodeći u pitanje zdravlje i sigurnost drugih osoba, domaćih životinja i imovine, ako se pravilno održava i koristi za predviđene svrhe.

(2)

U skladu s člankom 5. Direktive 89/686/EEZ, za osobnu zaštitnu opremu koja nosi CE oznaku sukladnosti i za koju proizvođač može dati Izjavu o sukladnosti i potvrdu o EZ ispitivanju tipa koju izdaje ovlašteno tijelo kojom se potvrđuje njezina usklađenost s odgovarajućim nacionalnim normama koje prenose usklađene norme, na koje upućuje Komisija u svojoj objavi u Službenom listu Europske unije, se pretpostavlja da udovoljava temeljnim zahtjevima zdravlja i sigurnosti koji su navedeni u članku 3. Direktive 89/686/EEZ i utvrđeni u njezinom Prilogu II. Države članice moraju objaviti upućivanja na nacionalne norme koje prenose usklađene norme.

(3)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 89/686/EEZ, Komisija i Francuska podnijele su formalni prigovor u smislu da norma EN 143:2000 „Zaštitne naprave za disanje – Filtri za čestice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje”, koju je odobrio Europski odbor za normizaciju (CEN) 7. siječnja 2000. na koju se prvi put upućuje u objavi u Službenom listu od 24. siječnja 2001. (3), ne udovoljava u potpunosti temeljnim zahtjevima zdravlja i sigurnosti koji su navedeni u članku 3. Direktive 89/686/EEZ u odnosu na filtre za čestice, čija se učinkovitost filtriranja postiže isključivo ili djelomično uporabom materijala na bazi netkanih električki nabijenih vlakana, dalje u tekstu „elektrostatički filtri”.

(4)

Na temelju rezultata ispitivanja učinkovitosti filtriranja različitih tipova filtara za čestice, postoji materijalni dokaz da ispitni postupak mjerenja penetracije filtara kako je izložen u točki 8.7.2.4, posljednjoj rečenici i točki 8.7.3.4 posljednjoj rečenici norme EN 143:2000, prema kojem se mjerenje penetracije vrši tri minute nakon početka ispitivanja aerosolom, ne jamči usklađenost s temeljnim zahtjevom zdravlja i sigurnosti 3.10.1 (Respiratorna zaštita) Priloga II. Direktivi 89/686/EEZ u vezi s elektrostatičkim filtrima.

(5)

Posebno je primijećeno da se učinkovitost filtriranja ovog tipa filtara rapidno smanjuje tijekom uporabe. Učinkovitost filtriranja kako je određena prema standardiziranom ispitnom postupku – tri minute nakon početka ispitivanja – može postati beznačajno u svakom trenutku nakon spomenute tri minute. Pad učinkovitosti filtriranja može biti drastičan i stoga dovodi u pitanje valjanost kategorije učinkovitosti koja je dodijeljena elektrostatičkom filtru, kao i podataka u vezi s njim. Kada se tijekom razdoblja uporabe spozna da je dodjeljivanje neke kategorije učinkovitosti nepravilno, to za posljedicu može imati potencijalnu izloženost opasnim česticama nošenih zrakom koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje i sigurnost korisnika. Rezultati ispitivanja također ukazuju na gubitak učinkovitosti filtriranja elektrostatičkih filtara i kod njihove povremene uporabe.

(6)

U pogledu ovih nalaza, točka 8.7.2.4, posljednja rečenica i točka 8.7.3.4, posljednja rečenica norme EN 143:2000 također ne jamče usklađenost s temeljnim zahtjevima zdravlja i sigurnosti 1.1.1 (Ergonomija), 1.1.2.1 (Najviša moguća razina zaštite) i 1.1.2.2 (Kategorije zaštite primjerene različitim razinama rizika) Priloga II. Direktivi 89/686/EEZ u vezi s elektrostatičkim filtrima. Pored toga, točka 10. norme ne jamči usklađenost s temeljnim zahtjevom zdravlja i sigurnosti 1.4(b) (Podaci koje dostavlja proizvođač), budući da ne zahtijeva nikakva upozorenja o s vremenom smanjenoj učinkovitosti filtriranja elektrostatičkih filtara.

(7)

U skladu s tim, ostale povezane usklađene norme koje ili predviđaju da se ispitivanje izvrši u skladu s normom EN 143:2000 ili predviđaju postupak ispitnog mjerenja jednak onom koji je utvrđen u normi EN 143:2000, također ne jamče usklađenost s gore navedenim temeljnim zahtjevima zdravlja i sigurnosti Direktive 89/686/EEZ u vezi s elektrostatičkim filtrima.

(8)

Na zahtjev Komisije Europska organizacija za normizaciju – CEN, Tehnički odbor CEN/TC 79 „Zaštitne naprave za disanje” započeo je reviziju norme EN 143:2000 kako bi riješio opisane nedostatke. Do okončanja revizije, u interesu zaštite i pravne sigurnosti, objavljivanje upućivanja na normu EN 143:2000 mora biti popraćeno odgovarajućim upozorenjem o čemu također treba voditi računa u pogledu povezanih usklađenih normi. Države članice trebale bi dodati jednako upozorenje u svojim nacionalnim normama koje prenose usklađenu normu.

(9)

Stoga upućivanja na usklađenu normu EN 143:2000 treba ponovo na odgovarajući način objaviti,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Upućivanja na usklađenu normu EN 143:2000 zamjenjuju se tekstom koji je utvrđen u Prilogu.

Članak 2.

Kada, u skladu s člankom 5. stavkom 4. Direktive 89/686/EEZ, države članice objavljuju upućivanja na nacionalne norme koje prenose usklađenu normu navedenu u članku 1., one u spomenutoj objavi dodaju upozorenje jednako onom koje je predviđeno u tekstu utvrđenom u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. ožujka 2006.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik


(1)  SL L 399, 30.12.1989., str. 18. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(2)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(3)  SL C 21, 24.1.2001., str. 2.


PRILOG

Objavljivanje upućivanja na europske usklađene norme u skladu s Direktivom Vijeća 89/686/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakonodavstava država članica koja se odnose na osobnu zaštitnu opremu

ESO (1)

Upućivanje i naziv usklađene norme (i referentnog dokumenta)

Prvo objavljivanje u SL

Upućivanje na zamijenjenu normu

Datum prestanka pretpostavke o usklađenosti zamijenjene norme

CEN

EN 143:2000

Zaštitne naprave za disanje – Filtri za čestice – Zahtjevi, ispitivanje, označivanje

24.1.2001.

EN 143:1990

Datum isteka valjanosti

(31.8.2000.)

Upozorenje: U pogledu filtara za čestice čija se učinkovitost filtriranja postiže isključivo ili djelomično uporabom materijala na bazi netkanih električki nabijenih vlakana, ovo objavljivanje se ne odnosi na točku 8.7.2.4, posljednju rečenicu, točku 8.7.3.4, posljednju rečenicu i točku 10 norme, za koje nema pretpostavke usklađenosti s temeljnim zahtjevima zdravlja i sigurnosti Direktive 89/686/EEZ. Ovo upozorenje se mora uzeti u obzir u primjeni slijedećih usklađenih normi: EN 149:2001; EN 405:2001; EN 1827:1999; EN 12083:1998; EN 12941:1998; EN 1n941:1998/A1:2003; EN 12942:1998; EN 12942:1998/A1:2002; EN 13274-T:2002.

NAPOMENA:

Svi podaci u vezi s raspoloživošću normi mogu se dobiti ili od Europskih organizacija za normizaciju ili od nacionalnih normirnih tijela, čiji je popis priložen Direktivi 98/34/EZ.

Objavljivanje upućivanja u Službenom listu Europske unije ne podrazumijeva da su norme raspoložive na svim jezicima Zajednice.

Ovaj popis zamjenjuje sve prethodne popise objavljene u Službenom listu Europske unije. Komisija jamči ažuriranje ovog popisa.

Više podataka o usklađenim normama na Internetu na stranici http://europa.eu.int/comm/enterprise/newapproach/standardization/harmstds/


(1)  ESO: Europska organizacija za normizaciju:

CEN: rue de Stassart/Stassartstraat 36, B-1050 Bruxelles, tel.: (32-2) 550 08 11; fax: (32-2) 550 08 19 (http://www.cenorm.be)

CENELEC: rue de Stassart/Stassartstraat 36, B-1050 Bruxelles, tel.: (32-2) 519 68 71; fax: (32-2) 519 69 19 (http://www.cenelec.org)

ETSI: 650, route de Lucioles, F-06921 Sophia Antipolis, tel.: (33) 492 94 42 00; fax: (33) 493 65 47 16 (http://www.etsi.org)

(2)  Općenito, datum prestanka pretpostavke usklađenosti bit će datum povlačenja („dow”), koji utvrđuje Europska organizacija za normizaciju, ali korisnicima ovih normi skreće se pozornost na činjenicu da u određenim izuzetnim slučajevima može biti drukčije.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

124


32006D0704


L 291/35

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.10.2006.


ODLUKA KOMISIJE

od 20. listopada 2006.

o ograničenom objavljivanju upućivanja na normu EN 848-3:1999 „Sigurnost strojeva za obradu drva - Jednostrane glodalice s rotirajućim alatom - 3. dio: Numerički kontrolirane (NC) bušilice i glodalice” u skladu s Direktivom 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća

(priopćena pod brojem dokumenta C(2006) 4901)

(Tekst značajan za EGP)

(2006/704/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 98/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na strojeve (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

uzimajući u obzir mišljenje Stalnog odbora koji je osnovan u skladu s člankom 5. Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa i pravila u vezi s uslugama informatičkog društva (2),

budući da:

(1)

Kada nacionalna norma koja prenosi usklađenu normu, na koju se upućuje kroz objavljivanje u Službenom listu Europske unije, pokriva jedan ili više temeljnih zahtjeva zdravlja i sigurnosti utvrđenih u Prilogu I. Direktivi 98/37/EZ, za stroj koji je izrađen u skladu s tom normom se pretpostavlja da udovoljava dotičnim temeljnim zahtjevima.

(2)

Upućivanje na normu EN 848-3:1999 u vezi sa sigurnošću strojeva za obradu drva, koju je donio Europski odbor za normizaciju (CEN) 1. srpnja 1999. objavljeno je u Službenom listu Europske unije  (3).

(3)

Nakon što je Švedska podnijela formalni prigovor, Komisija je Odlukom 2002/1002/EZ (4) odlučila ne povući upućivanje na normu EN 848-3:1999 iz Službenog lista Europske unije. Stoga je norma EN 848-3:1999 nastavila sadržavati pretpostavku o usklađenosti s temeljnim zahtjevima sigurnosti koji su utvrđeni u Direktivi 98/37/EZ.

(4)

U odnosu na formalni prigovor koji je podnijela Švedska, Komisija je ovlastila Europsku organizaciju za normizaciju (CEN) da izmijeni normu EN 848-3:1999 do 1. siječnja 2005. kako bi se obratila posebna pozornost na rizik od izlijetanja komadića i na postavljanje zaštitnih elemenata koji pružaju veću zaštitu.

(5)

U skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive 98/37/EZ, Njemačka je 28. srpnja 2005. podnijela formalni prigovor u vezi s normom EN 848-3:1999.

(6)

Nakon preispitivanja norme EN 848-3:1999 Komisija je utvrdila da ona ne ispunjava temeljne zahtjeve zdravlja i sigurnosti 1.1.2.(a) (Načela integracije sigurnosti), 1.3.2. (Rizik od loma pri obradi), 1.3.3. (Rizici od pada ili izlijetanja predmeta) i 1.4.1. (Opći zahtjevi zaštite i zaštitnih uređaja) priloga I. Direktivi 98/37/EZ. Specifikacije norme EN 848-3:1999 u odredbi 5.2.7.1.2. alineji (b) stavcima 1. do 6., u vezi s karakteristikama i izboru materijala za zaštitne zavjese, posebno trakaste zavjese, nisu prikladne za sprečavanje predvidivog izlijetanja dijelova alata.

(7)

CEN još nije izmijenio normu EN 848-3:1999, kako je zahtijevano mandatom za normizaciju br. 311 koji mu je dodijeljen s obzirom na Direktivu 98/37/EZ.

(8)

Do izmjene norme EN 848-3:1999, u interesu zaštite i pravne sigurnosti, objavljivanje upućivanja na normu EN 848-3:1999 u Službenom listu Europske unije treba stoga biti popraćeno prikladnim upozorenjem. Države članice trebaju dodati jednako upozorenje u svojim nacionalnim normama koje prenose normu EN 848-3:1999.

(9)

U skladu s gore navedenim, upućivanje na normu EN 848-3:1999 treba stoga na odgovarajući način zamijeniti,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Objavljivanje upućivanja na normu EN 848-3:1999 „Sigurnost strojeva za obradu drva - Jednostrane glodalice s rotirajućim alatom - 3. dio: Numerički kontrolirane (NC) bušilice i glodalice”u Službenom listu Europske unije zamjenjuje se tekstom koji je utvrđen u Prilogu.

Članak 2.

Kada, u skladu s člankom 5. stavkom 2. Direktive 98/37/EZ, države članice objavljuju upućivanje na nacionalnu normu koja prenosi usklađenu normu EN 848-3:1999, one u toj objavi dodaju upozorenje jednako onom koje je utvrđenu u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. listopada 2006.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik


(1)  SL L 207, 23.7.1998., str. 1. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 98/79/EZ (SL L 331, 7.12.1998., str. 1.).

(2)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Aktom o pristupanju iz 2003.

(3)  SL C 110, 15.4.2000., str. 38.

(4)  SL L 349, 24.12.2002., str. 103.


PRILOG

„(Objavljivanje naziva i upućivanja na usklađene norme u okviru Direktive)

ESO (1)

Upućivanje i naziv usklađene norme (i referentnog dokumenta)

Prvo objavljivanje u SL

Upućivanje na zamijenjenu normu

Datum prestanka pretpostavke o usklađenosti zamijenjene norme Bilješka 1

CEN

EN 848-3:1999

Sigurnost strojeva za obradu drva — Jednostrane glodalice s rotirajućim alatom — 3. dio: Numerički kontrolirane (NC) bušilice i glodalice

15.4.2000.

 

Upozorenje: S obzirom na karakteristike i izbor materijala za zaštitne zavjese, posebno trakaste zavjese, ovo objavljivanje se ne tiče stavka 5.2.7.1.2. alineje (b). točaka 1. do 6. ove norme, čija primjena ne sadrži pretpostavku usklađenosti s temeljnim zahtjevima zdravlja i sigurnosti 1.3.2., 1.3.3. i 1.4.1. Priloga I. Direktivi 98/37EZ u vezi s temeljnim zahtjevom zdravlja i sigurnosti 1.1.2. (a) tog Priloga.

Bilješka 1.

Općenito, datum prestanka pretpostavke usklađenosti bit će datum povlačenja („dow”), koji utvrđuje Europska organizacija za normizaciju, ali korisnicima ovih normi skreće se pozornost na činjenicu da u određenim izuzetnim slučajevima može biti drukčije.

Bilješka 2.1.

Nova (ili izmijenjena) norma ima isto područje primjene kao i zamijenjena norma. Na utvrđeni datum, zamijenjena norma prestaje sadržavati pretpostavku usklađenosti s temeljnim zahtjevima direktive.

Bilješka 3.

U slučaju izmjena, norma na koju se upućuje je EN CCCCC:YYYY, njezine prethodne izmjene, ako ih ima, i nova, navedena izmjena. Zamijenjena norma (stupac 3.) stoga sadrži EN CCCCC:YYYY i njezine prethodne izmjene, ako ih ima, ali bez nove navedene izmjene. Na utvrđeni datum, zamijenjena norma prestaje sadržavati pretpostavku usklađenosti s temeljnim zahtjevima Direktive.

Bilješka 4.

Pretpostavka usklađenosti za proizvod postiže se usklađivanjem sa zahtjevima 1. dijela i odgovarajućim 2. dijelom onda kada je 2. dio također na popisu u SL u okviru Direktive 98/37/EZ.

Napomena:

Svi podaci u vezi s raspoloživošću normi mogu se dobiti ili od Europskih organizacija za normizaciju ili od nacionalnih normirnih tijela, čiji je popis priložen Direktivi 98/34/EZ (2) Europskog parlamenta i Vijeća kako je izmijenjena Direktivom 98/48/EZ (3)”.

Objavljivanje upućivanja u Službenom listu Europske unije ne podrazumijeva da su norme raspoložive u svim jezicima Zajednice.

Ovaj popis zamjenjuje sve prethodne popise objavljene u Službenom listu Europske unije. Komisija jamči ažuriranje ovog popisa.

Više podataka o usklađenim normama na internetu na http://europa.eu.int/comm/enterprise/newapproach/standardization/harmstds/


(1)  ESO: Europska organizacija za normizaciju:

CEN: rue de Stassart 36, B-1050 Brussels, Tel. (32-2) 550 08 11; fax (32-2) 550 08 19 (http://www.cenorm.be),

CENELEC: rue de Stassart 35, B-1050 Brussels, Tel. (32-2) 519 68 71; fax (32-2) 519 69 19 (http://www.cenelec.org),

ETSI: 650, route des Lucioles, F-06921 Sophia Antipolis, Tel. (33) 492 94 42 00; fax (33) 493 65 47 16 (http://www.etsi.org).

(2)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

(3)  SL L 217, 5.8.1998., str. 18.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

127


32006D1718


L 327/12

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.11.2006.


ODLUKA br. 1718/2006/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 15. studenoga 2006.

o provedbi programa potpore za europski audiovizualni sektor (MEDIA 2007)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 150. stavak 4. i članak 157. stavak 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)

Europski audiovizualni sektor ima ključnu ulogu pri nastajanju europskoga građanstva zato što je on jedan od glavnih instrumenata za prijenos općih i zajedničkih temeljnih društvenih i kulturnih vrijednosti Unije Europljanima, posebno mladima. Potpora Zajednice osmišljena je tako da europskom audiovizualnom sektoru omogući promidžbu međukulturalnog dijaloga, jačanje uzajamne svijesti među europskim kulturama i razvoj njegovog političkog, kulturnog, društvenog i gospodarskog potencijala, što predstavlja izvornu dodanu vrijednost pri stvaranju europskoga građanstva. Cilj je ove potpore ojačati konkurentnost te posebno povećati udio nenacionalnih europskih djela na tržištu u Europi.

(2)

Također je potrebno promicati aktivno građanstvo i činiti više kako bi se osiguralo poštovanje načela ljudskog dostojanstva, promicala jednakost između muškaraca i žena te spriječio svaki oblik diskriminacije i isključenja, uključujući rasizam i ksenofobiju.

(3)

Sve mjere koje se usvajaju na temelju ovog programa trebaju biti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno s njezinim člankom 11. o slobodi izražavanja i pluralizmu medija.

(4)

Članak 22. navedene Povelje navodi da Unija mora poštovati kulturnu i jezičnu raznolikost. Stoga je potrebno obratiti pozornost na posebne potrebe manjih država članica i država članica koje imaju više od jednog jezičnog područja.

(5)

Potpora Zajednice europskom audiovizualnom sektoru uzima u obzir članak 151. Ugovora.

(6)

Potpora Zajednice europskom audiovizualnom sektoru također se podudara s novim strateškim ciljem Unije koji je Europsko vijeće utvrdilo na sjednici u Lisabonu 23. i 24. ožujka 2000., tj. poboljšati osposobljavanje, zaposlenost, gospodarsku reformu i socijalnu koheziju u gospodarstvu zasnovanom na znanju. U svojim je zaključcima Europsko vijeće navelo da „industrije sadržaja stvaraju dodanu vrijednost iskorištavanjem i povezivanjem europske kulturne raznolikosti”. Ovaj je pristup potvrđen u zaključcima Europskog vijeća iz Bruxellesa, 20. i 21. ožujka 2003.

(7)

Potpora Zajednice europskom audiovizualnom sektoru temelji se na znatnom iskustvu stečenom kroz programe MEDIA I, MEDIA II, MEDIA Plus i MEDIA – Osposobljavanje (4), koji od 1991. pomažu razvoju europske audiovizualne industrije, što je jasno potvrđeno u okviru vrednovanja tih programa.

(8)

Postignuti rezultati pokazali su da bi se djelovanje Zajednice trebalo usredotočiti uglavnom na sljedeće:

u fazi pretprodukcije u audiovizualnoj industriji, na razvoj europskih audiovizualnih djela i na stjecanje vještina i nadogradnju znanja u audiovizualnom sektoru, s tim da se potonje treba gledati kao sastavni dio procesa pretprodukcije u audiovizualnoj industriji,

u fazi postprodukcije u audiovizualnoj industriji, na razvoj, prikazivanje u kinematografima te promidžbu europskih audiovizualnih djela,

digitalizaciju koja bi trebala dati odlučujući doprinos jačanju audiovizualnog sektora i biti središnje obilježje programa MEDIA 2007. Potpora digitalnim uslugama i europskim katalozima jedan je od prioriteta programa i služi za prevladavanje usitnjavanja europskog audiovizualnog tržišta.

(9)

Program MEDIA trebao bi poticati kreativnost autora (scenarista i redatelja) te ih poticati u razvijanju i usvajanju novih kreativnih tehnika koje će osnažiti inovativnu sposobnost europskog audiovizualnog sektora.

(10)

Ovisno o različitim vrstama uporabe, korisnicima i potrebama, za projekciju filmova postoje različite platforme digitalizacije. Pilot projekti programa MEDIA predstavljaju poligon za ispitivanje budućeg razvoja u audiovizualnom sektoru.

(11)

Pripremna mjera „Rast i audiovizualni mediji: i2i audiovizualno”, koja nadopunjuje programe MEDIA Plus i MEDIA – Osposobljavanje, obilježila je sljedeću fazu provedbe politike potpore Zajednice za audiovizualni sektor. Ta je mjera bila posebno namijenjena kao pomoć pri rješavanju problema pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća u ovom sektoru. Vrednovanje mjere „Rast i audiovizualni mediji: i2i audiovizualno” potvrdilo je da je ona zadovoljila potrebe sektora te da je potrebno djelovanje Zajednice u tom smjeru, ali da ono mora biti detaljnije usmjereno prema posebnim potrebama sektora.

(12)

Europski audiovizualni sektor obilježava njegov znatni potencijal za rast, inovacije i dinamičnost, usitnjenost tržišta kao posljedica kulturne i jezične raznolikosti, te shodno tome veliki broj malih i srednjih poduzeća i vrlo malih poduzeća s kroničnim pomanjkanjem kapitala. Za potrebe provedbe potpore Zajednice treba uzeti u obzir posebnu prirodu audiovizualnog sektora te se pobrinuti da se administrativni i financijski postupci koji se odnose na iznos potpore pojednostave što je više moguće i prilagode ciljevima, praksi i zahtjevima audiovizualne industrije.

(13)

Najveća zapreka konkurentnosti u cijeloj je Europskoj uniji gotovo potpuni nedostatak poslovnih subjekata koji su specijalizirani za kreditiranje u audiovizualnom sektoru.

(14)

Komisija i države članice trebale bi preispitati svoju potporu namijenjenu audiovizualnom sektoru, posebno rezultate pripremne mjere „Rast i audiovizualni mediji: i2i audiovizualno”, te odlučiti u kojoj bi mjeri buduća potpora mogla pojednostaviti razvoj specifičnih ponuda u vezi s kreditiranjem malih i srednjih poduzeća.

(15)

Treba proučiti sustave kreditiranja koji su u državama članicama razvijeni u svrhu promidžbe nacionalnih audiovizualnih projekata i mobiliziranja privatnog kapitala, kako bi se ispitalo postoji li mogućnost da se taj kapital stavi na raspolaganje nenacionalnim europskim projektima.

(16)

Veća transparentnost i diseminacija informacija u vezi s europskim audiovizualnim tržištem može povećati konkurentnost subjekata u sektoru, posebno malih i srednjih poduzeća. To bi moglo uzrokovati bolje razumijevanje potencijala industrije, a samim time i pobuditi povjerenje privatnih ulagača. Na ovaj se način također olakšava vrednovanje i nadzor mjera Zajednice. Sudjelovanje Europske unije u Europskom audiovizualnom opservatoriju moglo bi pomoći u postizanju ovih ciljeva.

(17)

U Zajednici koju čini 25 država članica suradnja sve više postaje strateški odgovor za jačanje konkurentnosti europske filmske industrije. Stoga je potrebno povećati potporu za projekte vezane uz uspostavljanje mreže u okviru cijele Europske unije na svim razinama programa MEDIA – osposobljavanje, razvoj, distribucija i promicanje. To se posebno odnosi na suradnju sa sudionicima iz država članica koje su se pridružile Europskoj uniji nakon 30. travnja 2004. Treba naglasiti da bi sve strategije suradnje između sudionika u audiovizualnom sektoru trebale biti u skladu s pravom Zajednice o tržišnom natjecanju.

(18)

Javna potpora kinematografima na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini neophodna je kako bi se prevladale strukturne poteškoće sektora i omogućilo europskoj audiovizualnoj industriji da odgovori na izazove globalizacije.

(19)

Zemljama pristupnicama Europskoj uniji i onim zemljama EFTA-e koje su potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru priznaje se mogućnost sudjelovanja u programima Zajednice u skladu sa sporazumima koji su sklopljeni s tim zemljama.

(20)

Treba pojačati suradnju između MEDIA-e i Eurimagesa, ali tako da to ne vodi prema integraciji u vezi s financijskim i administrativnim pitanjima.

(21)

Europsko vijeće u Solunu 19. i 20. lipnja 2003. donijelo je „Agendu za zapadni Balkan: kretanje prema europskoj integraciji”, koja predviđa da programi Zajednice trebaju biti otvoreni za zemlje u procesu stabilizacije i pridruživanja na temelju okvirnih sporazuma koji će se potpisati između tih zemalja i Zajednice.

(22)

Druge europske zemlje potpisnice Konvencije Vijeća Europe o prekograničnoj televiziji sastavni su dio europskog audiovizualnog prostora i stoga bi im se morala dati mogućnost da, ako žele, i uzimajući u obzir aspekt proračuna ili prioritete svojih audiovizualnih industrija, sudjeluju u ovom programu ili da iskoriste neki ograničeni oblik suradnje na temelju dodatnih namjenskih sredstava i posebnih dogovora u skladu s uvjetima koji će se utvrditi sporazumima između dotičnih stranaka.

(23)

Suradnja s neeuropskim trećim zemljama koja se razvija na temelju uzajamnih i uravnoteženih interesa može za europsku audiovizualnu industriju stvoriti dodanu vrijednost u smislu promidžbe, pristupa tržištu, distribucije, diseminacije i prikazivanja europskih djela u tim zemljama. Takva se suradnja treba razvijati na temelju dodatnih namjenskih sredstava i posebnih sporazuma o kojima će se dogovoriti dotične stranke.

(24)

Treba provesti prikladne mjere kako bi se spriječile nepravilnosti i prijevare te povratila sredstva koja su izgubljena, nepropisno doznačena ili se nepropisno koriste.

(25)

Ovom se Odlukom utvrđuju, za cijelo vrijeme trajanja programa, financijska sredstva koja za proračunsko tijelo tijekom postupka donošenja godišnjeg proračuna čine primarni okvir u smislu točke 37. Međuinstitucionalnog sporazuma od 17. svibnja 2006. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini i dobrom financijskom poslovanju (5).

(26)

Mjere potrebne za provedbu ove Odluke treba donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6).

(27)

Odredbe za nadzor i vrednovanje mjera morale bi uključivati detaljna godišnja izvješća kao i posebne, mjerljive, izvedive, relevantne i vremenski ograničene ciljeve i pokazatelje.

(28)

Potrebno je predvidjeti mjere za prijelaz s programa MEDIA Plus i MEDIA - Osposobljavanje na program koji se uspostavlja ovom Odlukom.

(29)

Budući da države članice ne mogu dovoljno postići ciljeve ove Odluke i budući da se oni stoga zbog opsega i učinaka predložene mjere mogu bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je navedeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je navedeno u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tih ciljeva,

ODLUČILI SU:

POGLAVLJE I.

OPĆI CILJEVI I PRORAČUN

Članak 1.

Opći ciljevi i prioriteti programa

1.   Ovom se Odlukom uspostavlja program za potporu europskom audiovizualnom sektoru, dalje u tekstu: „program”, za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 31. prosinca 2013.

2.   Audiovizualni sektor predstavlja neophodno sredstvo za prijenos i razvoj europskih kulturnih vrijednosti te stvaranje visokostručnih radnih mjesta usmjerenih prema budućnosti. Kreativnost tog sektora pozitivno djeluje na konkurentnost i kulturu približava javnosti. Programom se namjerava gospodarski ojačati audiovizualni sektor kako bi mu se omogućilo da razvojem industrije sa snažnim i različitim sadržajem te dragocjenim i pristupačnim nasljeđem što učinkovitije ispunjava svoju ulogu u kulturi i pokuša ostvariti dodanu vrijednost nacionalnoj potpori.

Opći su ciljevi programa:

(a)

sačuvati i povećati europsku kulturnu i jezičnu raznolikost te kinematografsko i audiovizualno nasljeđe, jamčiti javnosti pristup tom nasljeđu i promicati međukulturalni dijalog;

(b)

povećati optjecaj i gledanost europskih audiovizualnih djela unutar i izvan Europske unije, uključujući veću suradnju između sudionika;

(c)

povećati konkurentnost europskog audiovizualnog sektora u okviru otvorenog i konkurentnog europskog tržišta pogodnog za zapošljavanje, uključujući i promicanjem veza između stručnjaka u audiovizualnom sektoru.

3.   Kako bi se ovi ciljevi postigli, program podupire:

(a)

u fazi pretprodukcije u audiovizualnoj industriji: stjecanje vještina i nadogradnju znanja u audiovizualnom sektoru te razvoj europskih audiovizualnih djela;

(b)

u fazi postprodukcije u audiovizualnoj industriji: distribuciju i promidžbu europskih audiovizualnih djela;

(c)

pilot projekte kako bi se osigurala prilagodba programa razvoju tržišta.

4.   Prioriteti u područjima za intervenciju iz stavka 3. su:

(a)

poticanje kreativnosti u audiovizualnom sektoru, kao i znanja i diseminacije europskog kinematografskog i audiovizualnog nasljeđa;

(b)

jačanje strukture europskog audiovizualnog sektora, posebno malih i srednjih poduzeća;

(c)

smanjenje neravnoteže na europskom audiovizualnom tržištu između zemalja s velikim kapacitetima audiovizualne produkcije i zemalja ili regija s malim kapacitetima audiovizualne produkcije i/ili sa zemljopisno ili jezično ograničenim područjem;

(d)

nadzor i podrška razvoju tržišta u području digitalizacije, uključujući promidžbu privlačnih digitalnih kataloga europskih filmova na digitalnim platformama.

Članak 2.

Financijska sredstva

1.   Financijska sredstva za provedbu ovog programa za razdoblje utvrđeno u članku 1. stavku 1. iznose EUR 754 950 000. Indikativna raščlamba ovog iznosa po područjima navedena je u točki 1.4. u poglavlju II. Priloga.

2.   Proračunsko tijelo odobrava godišnja proračunska sredstva unutar granica financijskog okvira.

POGLAVLJE II.

POSEBNI CILJEVI U FAZI PRETPRODUKCIJE U AUDIOVIZUALNOJ INDUSTRIJI

Članak 3.

Stjecanje vještina i nadogradnja znanja u audiovizualnom sektoru

U području stjecanja vještina i nadogradnje znanja, ciljevi programa su:

1.

osnažiti vještine stručnjaka u europskom audiovizualnom sektoru u području razvoja, produkcije, distribucije/diseminacije i promidžbe, kako bi se poboljšala kvaliteta i potencijal europskih audiovizualnih djela. Program posebno podupire djelovanje u sljedećim područjima:

(a)

metode pisanja scenarija u svrhu povećanja kvalitete europskih audiovizualnih djela i njihovog potencijalnog optjecaja;

(b)

gospodarsko, financijsko i tržišno upravljanje produkcijom, distribucijom i promidžbom audiovizualnih djela u svrhu omogućavanja izrade europskih strategija već od razvojne faze;

(c)

primjena digitalnih tehnologija u produkciji, postprodukciji, distribuciji, marketingu i arhiviranju europskih audiovizualnih programa.

Potrebno je poduzeti mjere kako bi se osiguralo sudjelovanje stručnjaka i instruktora iz onih zemalja u kojima se ne provode programi osposobljavanja koji primaju potporu na temelju točke 2. podtočaka (a), (b) i (c);

2.

poboljšati europsku dimenziju djelatnosti osposobljavanja u audiovizualnom sektoru putem:

(a)

potpore umrežavanju i mobilnosti europskih stručnjaka za osposobljavanje, posebno:

europskih filmskih škola,

ustanova za osposobljavanje,

partnera u sektoru struke;

(b)

osposobljavanja instruktora;

(c)

potpore filmskim školama;

(d)

usvajanja koordinacijskih aktivnosti i promidžbe tijela kojima se daje potpora u vezi s aktivnostima iz točke 1.;

3.

pomoću posebnih stipendija omogućiti sudjelovanje stručnjaka iz država članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon 30. travnja 2004. u projektima za osposobljavanje iz točke 1.

Mjere utvrđene u točkama 1., 2. i 3. provode se u skladu s odredbama iz Priloga.

Članak 4.

Razvoj

1.   U sektoru razvoja ciljevi programa su:

(a)

potpora razvoju filmskih projekata nezavisnih producentskih kuća koji su namijenjeni europskom i međunarodnom tržištu;

(b)

potpora izradi financijskih planova za poslovne subjekte i europske filmske projekte, posebno za financiranje koprodukcija.

2.   Komisija poduzima potrebne mjere kojima osigurava da se aktivnosti za koje se odobrava potpora u području poboljšanja stručnih vještina i znanja i aktivnosti iz stavka 1. međusobno nadopunjuju.

3.   Mjere iz stavaka 1. i 2. provode se u skladu s odredbama iz Priloga.

POGLAVLJE III.

POSEBNI CILJEVI U FAZI POSTPRODUKCIJE U AUDIOVIZUALNOJ INDUSTRIJI

Članak 5.

Distribucija i diseminacija

U području distribucije i diseminacije ciljevi programa su:

(a)

ojačati europsku distribuciju poticanjem distributera na ulaganja u koprodukciju, nabavu i promidžbu nenacionalnih europskih filmova te na uspostavu usklađenih marketinških strategija;

(b)

poboljšati optjecaj nenacionalnih europskih filmova na europskom i međunarodnom tržištu poticajnim mjerama za izvoz, distribuciju na različitim medijima i prikazivanje u kinematografima;

(c)

promicati transnacionalnu diseminaciju europskih audiovizualnih djela realiziranih od strane nezavisnih producentskih kuća poticanjem suradnje između televizijskih kuća s jedne strane i nezavisnih producenata i distributera s druge;

(d)

poticati digitalizaciju europskih audiovizualnih djela i razvoj konkurentnog digitalnog tržišta;

(e)

poticati kinematografe na iskorištavanje mogućnosti koje im pruža digitalna distribucija.

Mjere iz točaka od (a) do (e) provode se u skladu s odredbama iz Priloga.

Članak 6.

Promidžba

U području promidžbe ciljevi programa su:

(a)

poboljšati širenje europskih audiovizualnih djela osiguravanjem pristupa europskog audiovizualnog sektora europskim i međunarodnim stručnim tržištima;

(b)

poboljšati pristup europske i međunarodne javnosti europskim audiovizualnim djelima;

(c)

poticati zajedničko djelovanje nacionalnih organizacija za promidžbu filma i audiovizualnih programa;

(d)

poticati promidžbu europskog kinematografskog i audiovizualnog nasljeđa i poboljšanje pristupa javnosti tom nasljeđu na europskoj i međunarodnoj razini.

Mjere iz točaka od (a) do (d) provode se u skladu s odredbama iz Priloga.

POGLAVLJE IV.

PILOT PROJEKTI

Članak 7.

Pilot projekti

1.   Program može dati potporu pilot projektima s ciljem da se osigura prilagodljivost tržišnom razvoju, s posebnim naglaskom na uvođenje i uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

2.   Za potrebe provedbe stavka 1., Komisiju savjetuju stručne savjetodavne skupine sastavljene od stručnjaka koje na prijedlog Komisije imenuju države članice.

POGLAVLJE V.

MJERE ZA PROVOĐENJE PROGRAMA I FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 8.

Odredbe koje se odnose na treće zemlje

1.   Program je otvoren za sudjelovanje sljedećim zemljama pod uvjetom da su zadovoljeni potrebni uvjeti i da su dobivena dodatna sredstva:

(a)

zemljama EFTA-e koje su članice Europskoga gospodarskog prostora, u skladu s odredbama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru;

(b)

zemljama pristupnicama koje za pristup Europskoj uniji koriste povlastice pretpristupne strategije u skladu s općim načelima te općim uvjetima i dogovorima za zemlje koje sudjeluju u programima Zajednice, a koji su utvrđeni okvirnim sporazumom i odlukama Vijeća za pridruživanje;

(c)

zemljama zapadnog Balkana u skladu s dogovorima s tim zemljama na temelju okvirnih sporazuma koji će uređivati njihovo sudjelovanje u programima Zajednice.

2.   Program je također otvoren za sudjelovanje zemljama potpisnicama Konvencije Vijeća Europe o prekograničnoj televiziji, osim onih iz stavka 1., pod uvjetom da su dobivena dodatna sredstva u skladu s uvjetima o kojima se dogovaraju zainteresirane stranke.

3.   Otvorenost programa za europske treće zemlje iz stavaka 1. i 2. može biti podložna prethodnom razmatranju usklađenosti njihovog nacionalnog zakonodavstva sa zakonodavstvom Zajednice, uključujući članak 6. stavak 5. Direktive Vijeća 89/552/EEZ od 3. listopada 1989. o usklađivanju određenih odredaba propisanih zakonima i drugim propisima u državama članicama u pogledu obavljanja djelatnosti televizijskog emitiranja (7). Ova se odredba ne primjenjuje na aktivnosti iz članka 3. ove Odluke.

4.   Program je također otvoren za suradnju s ostalim trećim zemljama koje su s Europskom unijom sklopile sporazume o pridruživanju ili suradnji koji sadrže klauzule o audiovizualnom sektoru i na temelju dodatnih sredstava i posebnih sporazuma o kojima će se dogovoriti. Zemlje zapadnog Balkana iz stavka 1. koje ne žele u potpunosti sudjelovati u programu mogu iskoristiti mogućnost suradnje s programom u skladu s uvjetima iz ovog stavka.

Članak 9.

Financijske odredbe

1.   Korisnici programa mogu biti pravne i fizičke osobe.

Ne dovodeći u pitanje sporazume i konvencije u kojima je Zajednica ugovorna stranka, poduzeća koja sudjeluju u programu jesu i ostaju, bilo izravno ili većinskim sudjelovanjem, u vlasništvu država članica i/ili državljana država članica.

2.   Komisija može odlučiti, ovisno o korisnicima i vrsti aktivnosti, može li ih se izuzeti od provjere stručnih sposobnosti i kvalifikacija koje su potrebne za uspješnu izvedbu aktivnosti ili programa rada. Komisija također može uzeti u obzir vrstu aktivnosti kojoj daje potporu, specifičan profil ciljane publike audiovizualnog sektora te ciljeve programa.

3.   S obzirom na vrstu aktivnosti, financijska se pomoć može dodijeliti u obliku subvencije ili stipendije ili bilo kojega drugog instrumenta koji je dopušten Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (8). Komisija također može dodijeliti nagrade za aktivnosti ili projekte u okviru programa. S obzirom na vrstu aktivnosti, može se odobriti primjena skala jediničnih troškova i paušalno financiranje za doprinose koji ne prelaze iznos iz članka 181. Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (9).

4.   Komisija se u vezi s administrativnim i financijskim zahtjevima, kao što su kriteriji za izbor i financijska sposobnost, pridržava načela proporcionalnosti u odnosu na visinu dodijeljene subvencije.

5.   Financijska pomoć dodijeljena u okviru programa ne smije prelaziti 50 % konačnih troškova potpore određenoj aktivnosti. Međutim, u slučajevima koji su jasno predviđeni u Prilogu, financijska pomoć doseže najviše 75 %. Osim toga, pri dodjeli takve pomoći mora se osigurati transparentnost i objektivnost.

6.   U skladu s posebnom prirodom sufinanciranih aktivnosti i sukladno članku 112. stavku 1. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, Komisija opravdanim troškovima može smatrati one troškove koji su izravno povezani s provedbom aktivnosti koja prima potporu, čak i ako ih je djelomično uzrokovao korisnik prije izbornog postupka.

7.   U skladu s člankom 113. stavkom 1. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i u vezi s člankom 172. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002 sufinanciranje je moguće osigurati u cijelosti ili djelomično u naravi ako vrijednost doprinosa ne prelazi stvarno nastale troškove koji su propisno iskazani u računovodstvenim dokumentima ili uobičajene troškove na dotičnom tržištu. U takve se doprinose mogu uključiti prostori za osposobljavanje i promidžbu.

8.   Sredstva refundirana na temelju programa, sredstava iz programa MEDIA (od 1991. do 2006.) i neutrošena sredstva odabranih projekata dodjeljuju se za potrebe programa MEDIA 2007.

Članak 10.

Provedba ove Odluke

1.   Komisija je odgovorna za provedbu programa u skladu s odredbama utvrđenim Prilogom.

2.   Mjere potrebne za provedbu ove Odluke koje se odnose na dolje navedene mjere usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2.:

(a)

opće smjernice za sve mjere opisane u Prilogu;

(b)

sadržaj poziva za prikupljanje prijedloga, utvrđivanje kriterija i postupaka za odabir projekata;

(c)

pitanja o godišnjem unutarnjem raščlanjivanju sredstava programa, uključujući raščlanjivanje među mjerama u područjima poboljšanja stručnih vještina, distribucije/diseminacije i promidžbe;

(d)

mehanizmi za mjere nadzora i vrednovanja;

(e)

svi prijedlozi za dodjeljivanje sredstava Zajednice koja prelaze 200 000 EUR po korisniku i godišnje za osposobljavanje i promidžbu, 200 000 EUR za razvoj i 300 000 EUR za distribuciju;

(f)

odabir pilot projekata predviđenih u članku 7.

3.   Mjere potrebne za provedbu ove Odluke koje se odnose na sva ostala pitanja usvajaju se u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 3.

Članak 11.

Postupak Odbora

1.   Komisiji pomaže Odbor.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 4. i 7. iz Odluke 1999/468/EZ.

Rok iz članka 4. stavka 3. Odluke 1999/468/EZ je dva mjeseca.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. iz Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

4.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 12.

MEDIA deskovi

1.   Europska mreža MEDIA deskova djeluje kao provedbeno tijelo za diseminaciju informacija o programu na nacionalnoj razini, posebno za prekogranične projekte, povećava njegovu vidljivost i pospješuje njegovu uporabu, pri čemu postupa u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (c) i stavkom 3. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, kako je određeno u točki 2.2. poglavlja II. Priloga.

2.   Potiče se suradnja između MEDIA deskova u okviru mreža, posebno susjednih mreža, kako bi se olakšala razmjena i kontakti između stručnjaka, te podigla svijest javnosti o ključnim događajima koje program podupire kao i o nagradama i priznanjima koji se dodjeljuju u okviru programa.

3.   MEDIA deskovi poštuju sljedeće kriterije:

(a)

imaju dovoljno osoblja sa stručnim i jezičnim znanjima za rad u međunarodnoj okolini;

(b)

raspolažu odgovarajućom infrastrukturom, posebno informatičkom i komunikacijskom opremom;

(c)

djeluju u administrativnoj okolini koja im omogućuje prihvatljivo izvršavanje zadaća i izbjegavanje sukoba interesa.

Članak 13.

Usklađenost i komplementarnost

1.   Pri provedbi programa Komisija u tijesnoj suradnji s državama članicama skrbi za opću usklađenost i komplementarnost s drugim relevantnim politikama Zajednice, programima i mjerama koji djeluju u području osposobljavanja i audiovizualnog sektora.

2.   Komisija također osigurava koordinaciju između programa i programa Zajednice u području obrazovanja, osposobljavanja, istraživanja i informacijskog društva.

3.   Komisija osigurava učinkovitu povezanost između ovog programa i programa i mjera u području osposobljavanja i audiovizualnog sektora koji se provode u okviru suradnje Zajednice sa zemljama nečlanicama i odgovarajućim međunarodnim organizacijama, posebno s Vijećem Europe (Eurimages i Europskim audiovizualnim opservatorijem, dalje u tekstu: „Opservatorij”).

Članak 14.

Praćenje i vrednovanje

1.   Komisija osigurava prethodno vrednovanje, praćenje i ex post vrednovanje mjera na koje se odnosi ova Odluka. Rezultati procesa praćenja i vrednovanja uzimaju se u obzir pri provedbi programa.

Komisija osigurava redovito vanjsko i nezavisno vrednovanje programa. Za učinkovito vrednovanje programa Komisija može prikupiti podatke u svrhu istraživanja svih aktivnosti kojima program daje potporu. Ovo vrednovanje uzima u obzir postupke koje Odbor odredi za praćenje i vrednovanje iz članka 10. stavka 2. točke (d).

Proces praćenja obuhvaća sastavljanje izvješća spomenutih u stavku 2. točkama (a) i (c) te posebne aktivnosti.

2.   Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Komisija dostavlja:

(a)

privremeno izvješće o rezultatima te kvalitativnim i kvantitativnim aspektima provedbe programa najkasnije tri godine nakon početka programa;

(b)

komunikaciju o nastavku programa najkasnije četiri godine nakon početka programa;

(c)

detaljno ex post izvješće o vrednovanju do 31. prosinca 2015. koje obuhvaća provedbu i rezultate programa po završetku njegove provedbe.

Komisija sve relevantne statističke podatke i analize objavljuje i diseminira preko MEDIA deskova.

3.   U izvješćima koja se sastavljaju na temelju stavka 2. točaka (a) i (c) navodi se dodana vrijednost programa.

Članak 15.

Prijelazne odredbe

Aktivnosti poduzete prije 31. prosinca 2006. na temelju Odluke Vijeća 2000/821/EZ (10) i Odluke br. 163/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (11) nastavljaju se provoditi dok ne završe u skladu s odredbama tih odluka.

Odbor predviđen člankom 8. Odluke 2000/821/EZ i člankom 6. Odluke br. 163/2001/EZ zamjenjuje se odborom predviđenim člankom 11. ove Odluke.

POGLAVLJE VI.

INFORMACIJE O EUROPSKOM AUDIOVIZUALNOM SEKTORU I SUDJELOVANJE U EUROPSKOM AUDIOVIZUALNOM OPSERVATORIJU

Članak 16.

Informacije o europskom audiovizualnom sektoru

Europska unija pridonosi većoj transparentnosti i diseminaciji informacija o europskom audiovizualnom sektoru.

Članak 17.

Sudjelovanje u Europskom audiovizualnom opservatoriju

Za potrebe provedbe članka 16. Europska unija je članica Opservatorija tijekom cijelog programa.

Komisija predstavlja Europsku uniju u odnosu s Opservatorijem.

Članak 18.

Doprinos u ostvarivanju ciljeva programa

Sudjelovanje Europske unije u Opservatoriju čini sastavni dio ovog programa i pridonosi ostvarivanju njegovih ciljeva:

(a)

potporom transparentnosti na tržištu kroz bolju usporedivost podataka prikupljenih u različitim zemljama i osiguravanjem pristupa subjekata financijskim i pravnim statistikama i informacijama, posebno o državama članicama koje su pristupile Europskoj uniji nakon 30. travnja 2004., čime se potiče konkurentnost i razvoj europskog audiovizualnog sektora;

(b)

omogućavanjem učinkovitijeg praćenja i lakšeg vrednovanja programa.

Članak 19.

Praćenje i vrednovanje

Praćenje i vrednovanje sudjelovanja Europske unije u Opservatoriju provodi se u okviru praćenja i vrednovanja programa u skladu s člankom 14.

POGLAVLJE VII.

STUPANJE NA SNAGU

Članak 20.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2007.

Sastavljeno u Strasbourgu 15. studenoga 2006.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BORRELL FONTELLES

Za Vijeće

Predsjednica

P. LEHTOMÄKI


(1)  SL C 255, 14.10.2005., str. 39.

(2)  SL C 164, 5.7.2005., str. 76.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 25. listopada 2005. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 24. srpnja 2006. (SL C 251 E, 17.10.2006., str. 1.) i Stajalište Europskog parlamenta od 25. listopada 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(4)  Programi pokrenuti na temelju:

Odluke Vijeća 90/685/EEZ od 21. prosinca 1990. o provedbi programa djelovanja s ciljem promicanja razvoja europske audiovizualne industrije (MEDIA) (1991. - 1995.) (SL L 380, 31.12.1990., str. 37.) (MEDIA I),

Odluke Vijeća 95/563/EZ od 10. srpnja 1995. o provedbi programa za poticanje razvoja i distribucije europskih audiovizualnih djela (MEDIA II – Razvoj i distribucija) (1996. - 2000.) (SL L 321, 30.12.1995., str. 25.) i Odluke Vijeća 95/564/EZ od 22. prosinca 1995. o provedbi programa osposobljavanja stručnjaka u europskoj audiovizualnoj industriji (MEDIA II – Osposobljavanje) (SL L 321, 30.12.1995., str. 33.) (MEDIA II),

Odluke Vijeća 2000/821/EZ od 20. prosinca 2000. o provedbi programa za poticanje razvoja, distribucije i promicanja europskih audiovizualnih djela (MEDIA Plus - razvoj, distribucija i promicanje) (2001. - 2005.) (SL L 336, 30.12.2000., str. 82.). Odluka kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 885/2004 (SL L 168, 1.5.2004., str. 1.) (MEDIA Plus), i

Odluke br. 163/2001/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. o provedbi programa osposobljavanja stručnjaka u europskoj industriji audiovizualnih programa (MEDIA – Osposobljavanje) (2001. - 2005.) (SL L 26, 27.1.2001., str. 1.). Odluka kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 885/2004 (MEDIA - Osposobljavanje).

(5)  SL C 139, 14.6.2006., str. 1.

(6)  SL L 184, 17.7.1999., str 23. Odluka kako je zadnje izmijenjena Uredbom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(7)  SL L 298, 17.10.1989., str. 23.

(8)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(9)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1.

(10)  SL L 13, 17.1.2001., str. 82.

(11)  SL L 26, 27.1.2001., str. 1.


PRILOG

POGLAVLJE I.

OPERATIVNI CILJEVI I MJERE KOJE TREBA PROVESTI

1.   Stjecanje vještina i proširivanje znanja u audiovizualnom području

1.1.   Produbiti vještine i znanje europskih stručnjaka u audiovizualnom sektoru u području razvoja, produkcije, distribucije/diseminacije i promidžbe s ciljem poboljšanja kvalitete i potencijala europskih audiovizualnih djela

1.1.1.   Tehnike pisanja scenarija

Operativni cilj

Omogućiti iskusnim scenaristima da poboljšaju svoje sposobnosti za razvoj načina pisanja scenarija na temelju tradicionalnih i interaktivnih metoda pisanja.

Mjere koje treba provesti

Podupirati razvoj, provedbu i ažuriranje obrazovnih modula o prepoznavanju ciljane publike, o montaži i razvoju scenarija za međunarodnu publiku, te između ostalog o odnosu između scenarista, urednika scenarija, redatelja, producenta i distributera.

Podupirati učenje na daljinu i poticati razmjenu i partnerstvo među zemljama i regijama s niskim stupnjem produkcije u audiovizualnom sektoru i/ili sa zemljopisno ili jezično ograničenim područjem.

1.1.2.   Gospodarsko, financijsko i tržišno upravljanje produkcijom, distribucijom i promidžbom audiovizualnih djela

Operativni cilj

Razvijati sposobnost stručnjaka za razumijevanje i integraciju europske dimenzije u područjima razvoja, produkcije, marketinga, distribucije/diseminacije i promidžbe audiovizualnih programa.

Mjere koje treba provesti

Podupirati razvoj, provedbu i ažuriranje obrazovnih modula u upravljanju uzimajući u obzir europsku dimenziju.

Podupirati učenje na daljinu i poticati razmjenu i partnerstvo koje udružuje zemlje i regije s malim kapacitetom audiovizualne produkcije i/ili sa zemljopisno ili jezično ograničenim područjem.

1.1.3.   Uključenje digitalnih tehnologija od početka u produkciju, postprodukciju, distribuciju, marketing i arhiviranje europskih audiovizualnih programa

Operativni cilj

Razvijati sposobnost stručnjaka za uporabu digitalnih tehnologija, posebno u područjima produkcije, postprodukcije, distribucije, marketinga, arhiviranja i multimedija.

Mjere koje treba provesti

Podupirati razvoj, provedbu i ažuriranje modula osposobljavanja u području digitalnih audiovizualnih tehnologija.

Podupirati učenje na daljinu i poticati razmjenu i partnerstvo koje udružuje zemlje i regije s malim kapacitetom audiovizualne produkcije i/ili sa zemljopisno ili jezično ograničenim područjem.

1.2.   Poboljšati europsku dimenziju djelatnosti u području audiovizualnog osposobljavanja

1.2.1.   Potpora umrežavanju i mobilnosti europskih stručnjaka za osposobljavanje, posebno europskih filmskih škola, ustanova za osposobljavanje, partnera u sektoru struke

Operativni cilj

Poticati razmjenu i suradnju između postojećih ustanova za osposobljavanje i/ili aktivnosti osposobljavanja.

Mjera koju treba provesti

Poticati korisnike programa da pojačaju usklađenost svojih aktivnosti osposobljavanja, posebno onih koje se odnose na daljnje osposobljavanje, kako bi se razvila europska mreža koja može primati potporu Zajednice, posebno za suradnju koja obuhvaća sudionike audiovizualnog područja, uključujući televizijske kuće.

1.2.2.   Osposobljavanje instruktora

Operativni cilj

Osigurati kompetentnost instruktora.

Mjere koje treba provesti

Dati doprinos osposobljavanju instruktora, posebno učenjem na daljinu.

1.2.3.   Potpora filmskih školama

Operativni cilj

Poticati mobilnost studenata kinematografije u Europi.

Mjere koje treba provesti

Poticati stipendije za mobilnost vezane uz projekt osposobljavanja.

Poticati razvoj novih talenata i stručnjaka osnivanjem nagrade za nove talente.

1.2.4.   Uvođenje mjera za koordinaciju i promidžbu od strane tijela iz 1.2.1.

Operativni cilj

Promicati koordinaciju i promidžbu projekata koje program podupire.

Mjera koju treba provesti

Pridonositi donošenju ciljanih mjera za koordinaciju i promidžbu djelatnosti osposobljavanja kojima program daje potporu.

1.2.5.   Pomoću posebnih stipendija omogućiti sudjelovanje stručnjaka iz onih država članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon 30. travnja 2004. u aktivnostima osposobljavanja iz 1.1.

Operativni cilj

Olakšati sudjelovanje stručnjacima iz država članica koje su pristupile Europskoj uniji nakon 30. travnja 2004. u projektima koji imaju potporu programa.

Mjera koju treba provesti

Doprinijeti uspostavi mehanizma dodjele stipendija.

2.   Razvoj

2.1.   Podupirati razvoj produkcijskih projekata nezavisnih producentskih kuća, posebno malih i srednjih poduzeća, koji su namijenjeni europskom i međunarodnom tržištu

Operativni ciljevi

Podupirati razvoj europskih djela u sljedećim žanrovima: televizijski film, animirani film, dokumentarni film i multimedija.

Poticati poduzeća na stvaranje kvalitetnih djela s međunarodnim potencijalom.

Poticati poduzeća na uporabu digitalnih tehnologija u produkciji i distribuciji već od razvojne faze projekta.

Poticati poduzeća na oblikovanje strategija za međunarodnu provjeru, marketing i distribuciju već od razvojne faze projekta.

Omogućiti pristup malih i srednjih poduzeća potpori za razvoj i prilagoditi mjere za zadovoljavanje njihovih potreba.

Povećati komplementarnost s mjerama koje podupire program MEDIA u svrhu poboljšanja stručnih znanja u audiovizualnom sektoru.

Mjere koje treba provesti

Podupirati razvoj audiovizualnih projekata ili kataloga projekata.

Podupirati digitalizaciju europskih audiovizualnih djela već od razvojne faze nadalje.

2.2.   Podupirati izradu financijskih planova za europske producentske kuće i projekte, uključujući koprodukcijske projekte.

Operativni ciljevi

Poticati izradu financijskih planova producentskih kuća za djela u sljedećim žanrovima: televizijski film, animirani film, dokumentarni film i multimedija.

Kao nastavak pripremne mjere „Rast i audiovizualni mediji: i2i audiovizualno”, poticati traženje financijskih partnera na europskoj razini za uspostavu sinergije između javnih i privatnih ulagača te za izradu strategija za distribuciju već u fazi produkcije.

Mjere koje treba provesti

Poticati neizravne troškove koji su vezani uz privatno financiranje produkcijskih i koprodukcijskih projekata malih i srednjih poduzeća (kao što su financijski troškovi, troškovi osiguranja i troškovi jamstva za završetak djela).

Podupirati pristup malih i srednjih poduzeća, posebno nezavisnih producentskih kuća, poslovnim subjektima koji nude financijske usluge, vezano uz izradu investicijskih planova za razvoj i koprodukciju audiovizualnih djela s potencijalnom međunarodnom distribucijom.

Poticati financijske posrednike da podupiru razvoj i koprodukciju audiovizualnih djela s potencijalnom međunarodnom distribucijom.

Podupirati suradnju između državnih tijela u audiovizualnom sektoru.

3.   Distribucija i diseminacija

Horizontalni operativni cilj

Povećati kulturnu i jezičnu raznolikost distribuiranih europskih audiovizualnih djela.

Mjera koju treba provesti

Podupirati sinkronizaciju i podslovljavanje europskih audiovizualnih djela za distribuciju i diseminaciju na sve raspoložive načine, posebno digitalno, u korist producenata, distributera i televizijskih kuća.

3.1.   Jačati europsku distribuciju poticanjem distributera na ulaganja u koprodukciju, nabavu i promidžbu nenacionalnih europskih filmova te na uspostavu usklađenih marketinških strategija

Operativni cilj br. 1

Poticati kinematografske distributere na ulaganja u koprodukciju, stjecanje prava korištenja i promidžbu nenacionalnih europskih filmova.

Mjere koje treba provesti

Uspostaviti automatski sustav za potporu europskim distributerima koji je proporcionalan broju gledatelja nenacionalnih europskih filmova u državama članicama koje sudjeluju u programu, unutar gornje granice za svaki film i prilagođen svakoj državi.

Takvu potporu distributeri mogu koristiti jedino u svrhu ulaganja u:

koprodukciju nenacionalnih europskih filmova,

stjecanje prava korištenja nenacionalnih europskih filmova,

montažu (snimanje kopija, sinkronizacija, podslovljavanje), promidžbu i oglašavanje nenacionalnih europskih filmova.

Operativni cilj br. 2

Poticati europske distributere na suradnju u svrhu donošenja zajedničkih strategija na europskom tržištu.

Mjera koju treba provesti

Uspostaviti selektivni sustav potpore za distribuciju nenacionalnih europskih filmova koja je namijenjena skupinama europskih distributera i dodijeliti izravnu pomoć za stalne skupine.

Operativni cilj br. 3

Poticati suradnju između distributera, producenata i ovlaštenih predstavnika s ciljem izrade međunarodnih tržišnih strategija za europske filmove već od razvojne faze.

Mjera koju treba provesti

Uspostaviti sustav potpore za oblikovanje promidžbenog kompleta europskih kinematografskih djela (uključujući podslovljenu kopiju, međunarodni zvučni zapis – filmska glazba i zvučni efekti – te promidžbeni materijal).

Operativni cilj br. 4

Poticati pristup financiranju malih i srednjih poduzeća za distribuciju i međunarodnu prodaju nenacionalnih europskih djela.

Mjera koju treba provesti

Podupirati neizravne troškove (kao što su financijski troškovi i troškovi osiguranja) koji su vezani uz djelatnosti distribucije i/ili međunarodne prodaje, kao što su: katalozi nenacionalnih europskih filmova, traženje novih tržišta za te filmove, te uspostavljanje stalnih skupina europskih distributera.

3.2.   Poboljšati optjecaj nenacionalnih europskih filmova na europskom i međunarodnom tržištu poticajnim mjerama za izvoz, distribuciju na svim medijima i prikazivanje u kinematografima.

Operativni cilj br. 1

Poticati kinematografske distributere na ulaganja u prikladno objavljivanje i promidžbu nenacionalnih europskih filmova.

Mjere koje treba provesti

Uspostaviti selektivni sustav potpore za kinematografske distributere u svrhu promidžbe i marketinga nenacionalnih europskih filmova. Kriteriji za odabir filmova mogu uključivati odredbe za razlikovanje projekata s obzirom na njihov izvor i iznos proračuna.

Dodijeliti posebnu potporu filmovima koji doprinose razvoju europske kulturne i jezične raznolikosti.

Dodijeliti pomoć za izdavanje liste nenacionalnih europskih djela u određenom vremenskom razdoblju.

Operativni cilj br. 2

Poticati odabir nenacionalnih europskih filmova na europskom tržištu, posebno podupiranjem usklađivanja kinematografske mreže.

Mjere koje treba provesti

Poticati vlasnike kinematografa i operatere da za prvo prikazivanje u kinematografe na neko minimalno utvrđeno razdoblje uvrste znatan dio nenacionalnih europskih filmova. Potpora koja se dodjeljuje svakom kinematografu odredit će se prema programu i uzimajući u obzir broj prodanih ulaznica za nenacionalne europske filmove u utvrđenom referentnom razdoblju.

Pridonositi razvoju aktivnosti obrazovanja i podizanja svijesti kod mladih posjetitelja kinematografa.

Podupirati stvaranje i usklađivanje mreže europskih vlasnika kinematografa za razvoj zajedničkih aktivnosti ove vrste.

Operativni cilj br. 3

Poticati međunarodnu prodaju i izvoz europskih filmova, posebno nenacionalnih europskih filmova unutar Europe.

Mjera koju treba provesti

Uspostaviti sustav potpore za europske tvrtke za međunarodnu distribuciju filmova (ovlašteni predstavnici), koji se temelji na njihovim rezultatima u određenom razdoblju. Ta će se potpora morati uložiti u nabavu novih nenacionalnih europskih filmova i njihovu promidžbu na europskom i međunarodnom tržištu.

3.3.   Promicati transnacionalno emitiranje europskih audiovizualnih djela realiziranih od strane nezavisnih producentskih kuća poticanjem suradnje između televizijskih kuća s jedne strane i nezavisnih producenata i distributera s druge strane.

Operativni cilj br. 1

Poticati emitiranje nenacionalnih europskih audiovizualnih djela nezavisnih producentskih kuća.

Mjera koju treba provesti

Poticati nezavisne producente na produkciju djela (igrani film, dokumentarni film, animirani film) u kojoj sudjeluju najmanje tri televizijske kuće iz nekoliko država članica. Kriteriji za odabir korisnika uključivat će odredbe namijenjene razlikovanju projekata prema iznosu njihovog proračuna. Dodijeliti posebnu potporu filmovima koji doprinose razvoju europske kulturne i jezične raznolikosti i audiovizualnog nasljeđa.

Operativni cilj br. 2

Olakšati pristup financiranju za europske nezavisne producentske kuće.

Mjera koju treba provesti

Podupirati neizravne troškove (kao što su financijski troškovi, troškovi osiguranja i troškovi jamstva za završetak djela) koji su vezani uz produkciju djela (igrani film, dokumentarni film, animirani film) u kojoj sudjeluju najmanje tri televizijske kuće iz nekoliko država članica koje pripadaju različitim jezičnim područjima.

Operativni cilj br. 3

Poticati međunarodnu distribuciju europskih televizijskih programa koje su realizirali nezavisni producenti. Distribucija takvih programa zahtijevat će suglasnost nezavisnog producenta, koji mora dobiti odgovarajući udio prihoda od prodaje.

Mjera koju treba provesti

Uspostaviti sustav potpore za europske tvrtke za međunarodnu distribuciju audiovizualnih djela (međunarodni distributeri), koji se temelji na njihovim rezultatima u određenom razdoblju. Takvu će potporu međunarodni distributeri morati uložiti u nabavu i promidžbu novih europskih djela na europskom i međunarodnom tržištu.

3.4.   Poticati digitalizaciju europskih audiovizualnih djela

Operativni cilj br. 1

Poboljšati distribuciju nenacionalnih europskih djela na digitalnim medijima (DVD), posebno poticanjem izdavača na suradnju u pogledu stvaranja višejezičnih master kopija na europskoj razini.

Poticati uporabu digitalnih tehnologija u europskim djelima (stvaranje digitalnih master kopija koje mogu koristiti svi europski distributeri).

Poticati izdavače posebno na ulaganje u odgovarajuću promidžbu i distribuciju nenacionalnih europskih audiovizualnih djela.

Poticati višejezičnost europskih djela (sinkronizacija, podslovljavanje i višejezična produkcija).

Mjere koje treba provesti

Uspostaviti sustav za automatsku potporu izdavačima europskih kinematografskih i audiovizualnih djela na medijima namijenjenima za privatnu uporabu (kao što su DVD, DVD-ROM), koji se temelji na njihovim rezultatima u određenom razdoblju. Takvu će potporu izdavači morati uložiti u izdavanje i distribuciju nenacionalnih europskih djela na digitalnim medijima.

Podupirati digitalizaciju sadržaja za distribuciju.

Operativni cilj br. 2

Podupirati nabavu nenacionalnih europskih djela za online distribuciju preko naprednih distribucijskih usluga i novih medija (internet, video na zahtjev, plaćanje po gledanju), te istodobno razvijati metode za zaštitu online djela od piratstva.

Poticati industriju europskih audiovizualnih djela na prilagodbu razvoju digitalne tehnologije, posebno s obzirom na napredne online distribucijske usluge.

Mjere koje treba provesti

Poticati europske tvrtke (davatelji usluga online pristupa mreži, tematske mreže itd.) na stvaranje popisa europskih djela u digitalnom obliku za korištenje na novim medijima kroz mjere usmjerene prema digitalizaciji djela i stvaranju promidžbenog i reklamnog materijala na digitalnim medijima.

Promicati začetak digitalnih usluga koje predstavljaju europske kataloge.

3.5.   Poticati kinematografe koji prikazuju značajan postotak nenacionalnih europskih djela da iskoriste mogućnosti koje nudi digitalna distribucija.

Operativni cilj

Poticati kinematografe na ulaganja u digitalnu opremu tako da se vlasnicima kinematografa olakša pristup kreditima.

Mjera koju treba provesti

Podupirati neizravne troškove (kao što su financijski troškovi i osiguranje) koji su vlasnicima kinematografa i operaterima nastali kao rezultat ulaganja u digitalnu opremu.

4.   Promidžba

4.1.   Poboljšati optjecaj europskih audiovizualnih djela osiguravanjem pristupa europskog audiovizualnog sektora strukovnim europskim i međunarodnim audiovizualnim tržištima.

Operativni cilj br. 1

Poboljšati uvjete pristupa stručnjaka strukovnim događanjima i strukovnom audiovizualnom tržištu unutar i izvan Europe.

Mjera koju treba provesti

Omogućiti tehničku i financijsku podršku događanjima vezanima uz:

veća europska i međunarodna filmska tržišta,

veća europska i međunarodna televizijska tržišta,

tematska tržišta, posebno tržišta animiranog i dokumentarnog filma, multimedija i novih tehnologija.

Operativni cilj br. 2 i mjera za njegovu provedbu

Poticati i podupirati stvaranje europskih kataloga i uspostavljanje baze podataka europskih kataloga programa za stručnjake.

Operativni cilj br. 3

Poticati potporu promidžbe od faze pretprodukcije ili produkcije.

Mjere koje treba provesti

Podupirati organizaciju foruma za razvoj, financiranje, koprodukciju i distribuciju europskih (ili uglavnom europskih) djela i programa.

Pripremiti i provesti marketinške kampanje i komercijalne promidžbe europskih kinematografskih i audiovizualnih programa u fazi produkcije.

4.2.   Poboljšati pristup europske i međunarodne javnosti europskim audiovizualnim djelima

Operativni ciljevi i mjere za njihovu provedbu

Poticati i podupirati festivale u audiovizualnom sektoru u svrhu upoznavanja s većinom ili značajnim dijelom europskih djela.

Davati prednost i potporu festivalima koji doprinose promidžbi djela iz država članica ili regija s niskim stupnjem produkcije i djela mladih europskih umjetnika, te koji povećavaju kulturnu i jezičnu raznolikost i međukulturalni dijalog.

Poticati i podupirati inicijative za vizualno obrazovanje koje festivali organiziraju za mlade, posebno u bliskoj suradnji sa školama i drugim institucijama.

Poticati i podupirati inicijative stručnjaka, posebno vlasnika kinematografa, javnih ili komercijalnih televizijskih kanala, festivala i kulturnih institucija koje imaju za cilj u bliskoj suradnji s državama članicama i Komisijom organizirati promidžbene aktivnosti namijenjene široj javnosti, a usmjerene prema poticanju europskog kinematografskog i audiovizualnog stvaralaštva.

Poticati i podupirati organizaciju događanja koja su medijski široko pokrivena, kao što su dodjele nagrada ili dani europskog filma.

4.3.   Poticati zajedničko djelovanje između organizacija za promidžbu nacionalnog filma i audiovizualnih programa

Operativni cilj

Poticati umrežavanje i koordinaciju zajedničkih europskih aktivnosti i projekata.

Mjere koje treba provesti

Poticati stvaranje europskih promidžbenih platformi.

Podupirati europske udruge i krovne organizacije za nacionalnu i/ili regionalnu promidžbu na europskom i svjetskom tržištu.

Podupirati umrežavanje festivala, posebno razmjenu programa i stručnih znanja.

Podupirati združivanje projekata s jednakim, sličnim i/ili komplementarnim ciljevima.

Podupirati uspostavljanje mreža baza podataka i kataloga.

4.4.   Poticati promidžbu i pristup europskom kinematografskom i audiovizualnom nasljeđu.

Operativni cilj i mjera koju treba provesti

Poticati i podupirati organizaciju događanja, posebno onih koja su namijenjena mlađoj publici, u svrhu promidžbe europskog kinematografskog i audiovizualnog nasljeđa.

5.   Pilot projekti

Operativni cilj

Osigurati da je program prilagođen razvoju tržišta, uglavnom u vezi s uvođenjem i uporabom informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Mjere koje treba provesti

Podupirati pilot projekte u područjima na koja bi uvođenje i uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija mogli imati utjecaja.

Široko diseminirati rezultate pilot projekata organiziranjem konferencija ili događanja sa ili bez izravnog prijenosa, u svrhu diseminacije dobrih primjera iz prakse.

POGLAVLJE II.

UREDBE ZA PROVEDBU

1.   Potpora Zajednice

1.1.   Udio doprinosa Zajednice u troškovima aktivnosti za koje se daje potpora

Financijski udio programa MEDIA ne smije prelaziti 50 % troškova aktivnosti za koje se daje potpora, osim u sljedećim slučajevima.

Financijski udio programa MEDIA smije iznositi do 60 % troškova aktivnosti za koje se daje potpora:

(a)

u slučaju aktivnosti vezanih uz osposobljavanje u zemljama i regijama s malim kapacitetima audiovizualne produkcije i/ili s ograničenim jezičnim ili zemljopisnim područjem;

(b)

u slučaju projekata predloženih u okviru razvoja, distribucije/diseminacije i promidžbe koji ističu vrijednost europske jezične i kulturne raznolikosti;

(c)

u slučaju aktivnosti iz točke 3. poglavlja I. ovog Priloga (distribucija i diseminacija) za koje je utvrđeno da su usklađene s postupkom iz članka 11. stavka 2.

Financijski udio programa MEDIA smije iznositi do 75 % troškova aktivnosti za koje se daje potpora ako se radi o aktivnostima vezanim uz osposobljavanje u državama članicama koje su Europskoj uniji pristupile nakon 30. travnja 2004. Ovoj se odredbi posvećuje posebna pozornost kod vrednovanja programa nakon isteka prve polovine.

1.2.   Uredbe za potporu Zajednice

Komisija osigurava dostupnost programa i njegovu transparentnu provedbu.

Potpora Zajednice ostvaruje se u obliku subvencija ili stipendija.

U sektoru osposobljavanja za svaku se godinu, koliko je god moguće, mora doznačiti primjeren iznos raspoloživih sredstava za nove aktivnosti.

1.3.   Odabir projekata

Odabrani projekti moraju biti u skladu s:

odredbama ove Odluke i njezinog priloga,

odredbama Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

1.4.   Raščlamba sredstava

Raspoloživa se sredstva raščlanjuju u skladu sa sljedećim smjernicama:

Stjecanje vještina i produbljivanje znanja

približno 7 %

Razvoj

barem 20 %

Distribucija

barem 55 %

Promidžba

približno 9 %

Pilot projekti

približno 4 %

Horizontalna pitanja

barem 5 %

Ti su postoci okvirni i podložni promjeni u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 2. Kako bi osigurala učinkovitost i prikladnu provedbu ciljeva programa kako su utvrđeni u članku 1., mjere Zajednice trebale bi se usredotočiti na razvoj aktivnosti koje su se provodile u okviru prijašnjih programa koji su navedeni u uvodnoj izjavi 7.

Sve se mjere preispituju jednom godišnje u skladu s postupkom iz članka 10. stavka 2., čime se Zajednici omogućuje da reagira na potrebe i razvoj sektora.

Kako bi se osiguralo postizanje općih kulturnih i gospodarskih ciljeva programa, odluka o godišnjoj raščlambi financijskih sredstava trebala bi se temeljiti na stalnom praćenju učinkovitosti u područjima djelovanja obuhvaćenima programom.

2.   Komunikacija

2.1.   Komisija

Komisija može organizirati seminare, simpozije ili sastanke s ciljem olakšavanja provedbe programa te može pokrenuti sve prikladne mjere koje se odnose na informiranje, objavljivanje i diseminaciju, posebno u vezi s praćenjem i vrednovanjem programa. Takve aktivnosti mogu se financirati pomoću subvencija, poziva za podnošenje ponuda ili ih Komisija financira izravno.

2.2.   MEDIA deskovi i MEDIA antene

Komisija izravno u suradnji s državama članicama uspostavlja europsku mrežu MEDIA deskova i MEDIA antena, koja će u skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (c) i stavkom 3. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 djelovati kao provedbeno tijelo na nacionalnoj razini, posebno za potrebe:

(a)

informiranja stručnjaka u audiovizualnom sektoru o različitim oblicima pomoći koji su raspoloživi na temelju politika Europske unije;

(b)

oglašavanja i promidžbe programa;

(c)

poticanja što je moguće većeg sudjelovanja stručnjaka u aktivnostima programa;

(d)

pružanja pomoći stručnjacima pri predstavljanju njihovih projekata kao odgovor na poziv za prikupljanje prijedloga;

(e)

poticanja prekogranične suradnje između stručnjaka, institucija i mreža;

(f)

potpore Komisije pri povezivanju s različitim tijelima za potporu u državama članicama kako bi se osigurala usklađenost aktivnosti koje se odvijaju u okviru programa nacionalne mjere za potporu;

(g)

osiguravanja pristupa zainteresiranih strana podacima o nacionalnim audiovizualnim tržištima.

3.   Informacije o europskom audiovizualnom tržištu i sudjelovanju u Opservatoriju i moguća suradnja s Fondom Vijeća Europe za potporu Eurimages.

Program predstavlja pravnu osnovu za izdatke potrebne za praćenje provedbe mjera audiovizualne politike Zajednice.

On omogućava nastavak sudjelovanja Europske unije u Opservatoriju. To će operaterima u sektoru omogućiti lakši pristup informacijama i jednostavniju diseminaciju. On će također doprinijeti većoj transparentnosti u procesu produkcije. Program bi mogao omogućiti Europskoj uniji da istraži mogućnosti suradnje (isključujući financijska i administrativna pitanja) s Fondom za potporu Eurimages, s ciljem promidžbe konkurentnosti europskog audiovizualnog sektora na međunarodnom tržištu.

4.   Zadaće upravljanja

Financijski okvir programa može također pokrivati troškove koji se odnose na aktivnosti vezane uz pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju i vrednovanje, a koji su izravno potrebni za upravljanje i ostvarivanje ciljeva programa, posebno studije, sastanke, informiranje i objavljivanje, troškove vezane uz informacijske mreže koji se odnose posebno na razmjenu informacija, kao i sve ostale troškove vezane uz pružanje administrativne i tehničke pomoći koje Komisija može imati pri upravljanju programom. Stručnjacima iz tehničkih savjetodavnih skupina ili drugih postupaka za ocjenjivanje i odabir mogu se isplatiti propisne naknade.

Pri provedbi programa Komisija osigurava usklađenost s ciljevima i prioritetima iz članka 1. te osigurava da sudjelovanje stručnjaka u programima ujednačeno odražava europsku kulturnu raznolikost.

5.   Kontrola i revizija

Za projekte koji su odabrani u skladu s postupkom iz članka 9. uspostavlja se sustav slučajne revizije.

U razdoblju od pet godina nakon posljednje isplate svaki korisnik potpore Komisiji na raspolaganje daje svu pripadajuću dokumentaciju o nastalim izdacima. Korisnici Komisiji prema potrebi osiguravaju pristup svakom dokumentu koji je pohranjen kod njihovih partnera ili članica.

Komisija, ili izravno putem svojeg osoblja ili putem neke druge kvalificirane vanjske agencije koju sama izabere, provodi reviziju uporabe sredstava potpore. Te se revizije mogu provoditi tijekom trajanja ugovora i u razdoblju od pet godina od datuma isplate preostalog iznosa potpore. Na temelju rezultata ovih revizija Komisija može zatražiti povrat sredstava.

Kako bi se osigurala pravilna provedba revizije, osoblje Komisije i vanjski suradnici koje je Komisija ovlastila imaju odgovarajući pristup posebno uredima korisnika i svim potrebnim informacijama, uključujući informacije u elektroničkom obliku.

Revizorski sud i Europski ured za borbu protiv prijevara imaju jednaka prava kao Komisija, posebno ona koja se odnose na pristup.

Osim toga, s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevare i ostalih nepravilnosti, Komisija je u okviru ovog programa ovlaštena provoditi kontrolu i provjeru in situ, u skladu s Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (1). Ako je potrebno, istrage provodi Europski ured za borbu protiv prijevara. Takve su istrage uređene Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (2).


(1)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(2)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

145


32007R1354


L 304/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.11.2007.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 1354/2007

od 15. studenoga 2007.

o prilagođavanju Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) zbog pristupanja Bugarske i Rumunjske

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Akt o pristupanju iz 2005., a posebno njegov članak 56.,

budući da:

(1)

Sukladno članku 56. Akta o pristupanju iz 2005., Vijeće treba donijeti potrebne akte ako je akte institucija donesene prije pristupanja potrebno prilagoditi zbog pristupanja i ako potrebne prilagodbe nisu predviđene u Aktu o pristupanju niti u njegovim prilozima, osim ako je izvorni akt donijela Komisija.

(2)

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije (1) donesena je prije pristupanja Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji te ju je potrebno prilagoditi zbog toga pristupanja.

(3)

Stoga je potrebno izmijeniti definiciju tvari u postupnom uvođenju kako bi se tvari proizvedene ili stavljene u promet u Bugarskoj i Rumunjskoj prije pristupanja Europskoj uniji podvrgnule istim uvjetima kao tvari proizvedene ili stavljene u promet u ostalim državama članicama,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Točke (b) i (c) u članku 3. stavku 20. zamjenjuju se sljedećim:

„(b)

proizvedena je u Zajednici ili u državama koje su pristupile Zajednici 1. siječnja 1995., 1. svibnja 2004. ili 1. siječnja 2007., ali je proizvođač ili uvoznik nije stavio u promet barem jedanput u 15 godina prije stupanja na snagu ove Uredbe, pod uvjetom da proizvođač ili uvoznik posjeduje odgovarajuću dokumentaciju s dokazima;

(c)

proizvođač ili uvoznik ju je stavio u promet u Zajednici ili u državama koje su pristupile Zajednici 1. siječnja 1995., 1. svibnja 2004. ili 1. siječnja 2007. prije stupanja na snagu ove Uredbe i smatrala se prijavljenom u skladu s prvom alinejom članka 8. stavka 1. Direktive 67/548/EEZ, ali ne zadovoljava definiciju polimera iz ove Uredbe, pod uvjetom da proizvođač odnosno uvoznik posjeduje odgovarajuću dokumentaciju s dokazima;”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. studenoga 2007.

Za Vijeće

Predsjednica

M. de Lurdes RODRIGUES


(1)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1., kako je ispravljena u SL L 136, 29.5.2007., str. 3.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

147


32008R0073


L 030/38

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.12.2007.


UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 73/2008

od 20. prosinca 2007.

o osnivanju Zajedničkog poduzeća za provedbu zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove

(Tekst značajan za EGP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke 171. i 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

budući da:

(1)

Odlukom br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (2007.-2013.) (2) (dalje u tekstu „Sedmi okvirni program”), osigurava se doprinos Zajednice u uspostavljanju dugoročnog javno-privatnog partnerstva u obliku zajedničkih tehnoloških inicijativa, koje bi se mogle provoditi kroz zajednička poduzeća u smislu članka 171. Ugovora. Navedene zajedničke tehnološke inicijative rezultat su rada Europskih tehnoloških platformi koje su već osnovane u okviru Šestog okvirnog programa te obuhvaćaju odabrane aspekte istraživanja u svojem području. One trebaju povezivati ulaganja u privatni sektor s europskim javnim ulaganjima, uključujući i ulaganja u sklopu Sedmog okvirnog programa.

(2)

Odlukom Vijeća 2006/971/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu Suradnja za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007. do 2013.) (3) (dalje u tekstu „posebni program Suradnja”), naglašava se potreba za naprednim paneuropskim javno-privatnim partnerstvima kojima bi se ubrzao razvoj važnih tehnologija, velike istraživačke aktivnosti na razini Zajednice, uključujući prije svega zajedničke tehnološke inicijative.

(3)

Lisabonska agenda za rast i zapošljavanje naglašava potrebu za razvojem pogodnih uvjeta za ulaganje u znanje i inovacije u Europi s ciljem rasta konkurentnosti, rasta i stvaranja radnih mjesta u Zajednici.

(4)

U svojim zaključcima od 13. ožujka 2003., 22. rujna 2003. i 24. rujna 2004., Vijeće je naglasilo važnost daljnjeg razvoja aktivnosti na temelju akcijskih planova za povećanje izdvajanja za istraživanje i razvoj do 3 % BDP-a uključujući razvoj novih inicijativa koje su usmjerene na jačanje suradnje između industrije i javnog sektora u financiranju istraživanja kako bi se ojačala transnacionalna povezanost između javnog i privatnog sektora.

(5)

U zaključcima od 4. prosinca 2006. i 19. veljače 2007. Vijeća za konkurentnost, te u zaključcima od 9. ožujka 2007. Europskog vijeća, Komisija je pozvana da iznese prijedloge za osnivanje zajedničkih tehnoloških inicijativa, za one inicijative koje su dosegle odgovarajući stupanj spremnosti.

(6)

Europska federacija farmaceutske industrije i udruženja (dalje u tekstu „EFPIA”) preuzela je vodeću ulogu u uspostavljanju Europske tehnološke platforme za inovativne lijekove u okviru Šestog okvirnog programa. Razvila je strateški istraživački program koji se temelji na opsežnom savjetovanju s javnim i privatnim dionicima. U strateškom istraživačkom programu opisana su istraživačka uska grla u postupku razvoja lijekova i navedene preporuke o znanstvenoj usmjerenosti k zajedničkoj tehnološkoj inicijativi za inovativne lijekove.

(7)

Zajednička tehnološka inicijativa za inovativne lijekove odgovor je na Priopćenje Komisije od 1. srpnja 2003.„Jača farmaceutska industrija sa sjedištem u Europi u korist bolesnika – poziv na djelovanje” i posebno na preporuku vezano uz pristup inovativnim lijekovima kako bi se osigurao razvoj konkurentne industrije koja se temelji na inovaciji. To je Priopćenje bilo odgovor na Izvješće „Poticanje inovacije i poboljšanje znanstvene osnove EU-a” doneseno 7. svibnja 2002. od strane Skupine na visokoj razini za inovaciju i osiguravanje lijekova – lijekovi G10. Zajednička tehnološka inicijativa također je odgovor na Priopćenje Komisije od 23. siječnja 2002.„Znanost o životu i biotehnologija – strategija za Europu (2002.)”.

(8)

Zajednička tehnološka inicijativa za inovativne lijekove također je odgovor na potrebu za djelovanjem koja je uočena u Izvješću „Stvaranje inovativne Europe” u siječnju 2006. U ovom se izvješću lijekovi prepoznaju kao ključno strateško područje i naglašava se potreba za zajedničkom tehnološkom inicijativom za inovativne lijekove na europskoj razini.

(9)

Zajednička tehnološka inicijativa za inovativne lijekove treba biti javno-privatno partnerstvo čiji je cilj povećanje ulaganja u biofarmaceutski sektor u Europi u državama članicama i državama obuhvaćenima Sedmim okvirnim programom. Inicijativa treba osigurati socioekonomsku korist europskim građanima, doprinijeti zdravlju europskih građana, povećati konkurentnost Europe i pomoći uspostaviti Europu kao najprivlačnije mjesto za biofarmaceutsko istraživanje i razvoj.

(10)

Cilj zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove je poticanje suradnje među svim dionicima kao što su industrija, javna tijela (uključujući regulatorna tijela), organizacije bolesnika, akademski krugovi i klinički centri. Zajednička tehnološka inicijativa za inovativne lijekove treba definirati zajednički dogovoren istraživački program (dalje u tekstu „istraživački program”) koji usko slijedi preporuke iz strateškog istraživačkog programa koji je razvila Europska tehnološka platforma za inovativne lijekove u kojoj se kao važna područja navode učinkovitost, sigurnost, upravljanje znanjem i osposobljavanje.

(11)

Zajednička tehnološka inicijativa za inovativne lijekove treba predložiti usklađeni pristup kako bi se uklonila prepoznata istraživačka uska grla u postupku razvoja lijekova kako bi se ubrzao razvoj sigurnih i učinkovitijih lijekova za bolesnike. U sadašnjem kontekstu „predkonkurentno farmaceutsko istraživanje i razvoj” treba razumjeti kao istraživanje usmjereno na alate i metodologije korištene u postupku razvoja lijeka.

(12)

Zajednička tehnološka inicijativa za inovativne lijekove trebala bi dati nove pristupe, metode i tehnologije, poboljšati upravljanje znanjem o rezultatima istraživanja i podacima u vezi s njima te poduprijeti osposobljavanje stručnjaka. S tim ciljem potrebno je osnovati Zajedničko poduzeće za provedbu zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove (dalje u tekstu „Zajedničko poduzeće IMI”) kao pravni subjekt.

(13)

Cilj Zajedničkog poduzeća IMI treba se postići podupiranjem istraživačke djelatnosti, udružujući sredstva iz javnog i privatnog sektora. S tim ciljem Zajedničko poduzeće IMI treba biti sposobno organizirati konkurentne pozive na iskaz interesa za podupiranje istraživačkih aktivnosti. Takve istraživačke aktivnosti trebaju poštovati temeljna etička načela primjenjiva u Sedmom okvirnom programu.

(14)

Zajedničko poduzeće IMI treba osnovati u razdoblju do 31. prosinca 2017. kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje istraživačkim aktivnostima koje su započete, ali nisu zaključene tijekom Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.).

(15)

Zajedničko poduzeće IMI treba biti tijelo koje osniva Zajednica, a odluku o provedbi njegovog proračuna treba donijeti Europski parlament, na preporuku Vijeća, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (dalje u tekstu „Financijska uredba”) (4), međutim uzimajući u obzir posebnosti koje proizlaze iz prirode zajedničkih tehnoloških inicijativa kao što su javno-privatna partnerstva i posebno doprinosi privatnog sektora u proračun.

(16)

Članovi osnivači Zajedničkog poduzeća IMI trebaju biti Zajednica i EFPIA.

(17)

EFPIA je neprofitna organizacija koja zastupa znanstveno-istraživačku farmaceutsku industriju u Europi. Cilj EFPIA-e je osigurati i promicati tehnološki i gospodarski razvoj farmaceutske industrije u Europi. EFPIA je otvorena za članstvo nacionalnim udruženjima i znanstveno-istraživačkim farmaceutskim tvrtkama. Ona primjenjuje opća načela otvorenosti i transparentnosti članstva, osiguravajući pritom široku uključenost industrije.

(18)

Zajedničko poduzeće IMI treba biti otvoreno za nove članove.

(19)

Pravila organizacije i rada Zajedničkog poduzeća IMI trebaju se utvrditi u statutu Zajedničkog poduzeća IMI, koji je dio ove Uredbe.

(20)

Izjavu o preuzimanju obveze vezano uz statut Zajedničkog poduzeća IMI potpisale su EFPIA i znanstveno-istraživačke farmaceutske tvrtke koje su njezine članice.

(21)

Istraživačke aktivnosti trebaju se financirati iz sredstava Zajednice i barem u jednakom omjeru iz sredstava znanstveno-istraživačkih farmaceutskih tvrtki koje su članice EFPIA-e. Druge mogućnosti financiranja mogu biti dostupne, inter alia, iz Europske investicijske banke, posebno kroz Instrument za financiranje na temelju podjele rizika koji su zajednički razvili EIB i Komisija u skladu s Prilogom III. Odluci Vijeća 2006/971/EZ.

(22)

Tekuće troškove Zajedničkog poduzeća IMI trebali bi u jednakom iznosu pokriti EFPIA i Zajednica.

(23)

Kako bi se osiguralo jednako partnerstvo, znanstveno-istraživačke tvrtke koje kao članice sudjeluju u aktivnostima EFPIA-e ne bi trebale primati financijsku potporu iz Zajedničkog poduzeća IMI.

(24)

Zajedničko poduzeće IMI trebalo bi, u skladu s Financijskom uredbom i uz prethodnu suglasnost Komisije, donijeti posebna financijska pravila kojima se uzimaju u obzir posebne operativne potrebe koje posebno proizlaze iz potrebe za učinkovitim i pravovremenim udruživanjem sredstava Zajednice i privatnih sredstava za financiranje istraživačkih i razvojnih aktivnosti. Kako bi se osiguralo usklađeno postupanje među sudionicima u istraživačkim aktivnostima Zajedničkog poduzeća i neizravnim aktivnostima Sedmog okvirnog programa, primjereno je da porez na dodanu vrijednost ne spada u troškove koje financira Zajednica u skladu s Uredbom (EZ) br. 1906/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u aktivnostima u okviru Sedmog okvirnog programa te za širenje rezultata istraživanja (2007.-2013.) (5).

(25)

S obzirom na potrebu za osiguranjem stabilnih uvjeta zapošljavanja i jednakog postupanja s osobljem te kako bi se privuklo znanstveno i tehničko osoblje najvišeg ranga, za sve zaposlene u Zajedničkom poduzeću IMI vrijedi Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i uvjeti zapošljavanja ostalih službenika Europskih zajednica utvrđeni u Uredbi Vijeća (EZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 (6).

(26)

Kao tijelo s pravnom osobnošću Zajedničko poduzeće IMI odgovorno je za svoja postupanja. Što se tiče rješavanja sporova u ugovornim pitanjima, treba omogućiti da se u ugovorima koje sklapa Zajedničko poduzeće osigura da je za takve sporove nadležan Sud Europskih zajednica.

(27)

Potrebno je donijeti odgovarajuće mjere za sprečavanje nepravilnosti i prijevare i poduzeti nužne korake za povrat izgubljenih, krivo uplaćenih ili neispravno uporabljenih sredstava u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (7), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (8) i Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (9).

(28)

Kako bi olakšala uspostavu Zajedničkog poduzeća IMI Komisija treba biti odgovorna za njegovu uspostavu i početno djelovanje, dokle god Zajedničko poduzeće ne razvije poslovne sposobnosti za provedbu vlastitog proračuna.

(29)

Zajedničko poduzeće IMI treba se osnovati u Bruxellesu u Belgiji. Zajedničko poduzeće IMI trebalo bi u Belgiji sklopiti sporazum o gostovanju u vezi sa smještajem ureda, povlasticama i imunitetima i drugom potporom koje Belgija osigurava Zajedničkom poduzeću IMI.

(30)

Budući da cilj ove Uredbe, to jest osnivanje Zajedničkog poduzeća IMI, države članice ne mogu zadovoljavajuće postići zbog transnacionalne prirode ovog velikog istraživačkog izazova koji zahtijeva udruživanje komplementarnog znanja i financijskih sredstava izvan sektora i granica, nego se taj cilj može bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je određeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarenje tog cilja,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Osnivanje Zajedničkog poduzeća

1.   Zajedničko poduzeće za provedbu Zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove osniva se na razdoblje do 31. prosinca 2017. (dalje u tekstu „Zajedničko poduzeće IMI”).

2.   Sjedište Zajedničkog poduzeća IMI smješteno je u Bruxellesu u Belgiji.

Članak 2.

Ciljevi

Zajedničko poduzeće IMI doprinosi provedbi Sedmog okvirnog programa, a posebno temi „Zdravlje” u sklopu posebnog programa Suradnja kojim se provodi Sedmi okvirni program. Njegov je cilj značajno poboljšanje učinkovitosti i djelotvornosti postupka razvoja lijekova, a dugoročni mu je cilj da farmaceutski sektor proizvede učinkovitije i sigurnije inovativne lijekove. Ono posebno:

(a)

podržava „predkonkurentno farmaceutsko istraživanje i razvoj” u državama članicama i državama koje su uključene u Sedmi okvirni program usklađenim pristupom za rješavanje prepoznatih uskih grla pri istraživanju u postupku razvoja lijeka;

(b)

podržava provedbu istraživačkih prioriteta kako su određeni u istraživačkom programu Zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove (dalje u tekstu „istraživačke aktivnosti”), posebno dodjelom nepovratnih sredstava na temelju konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga;

(c)

osigurava nadopunjavanje drugim aktivnostima Sedmog okvirnog programa;

(d)

predstavlja javno-privatno partnerstvo čiji je cilj povećanje ulaganja u istraživanje u biofarmaceutskom sektoru u državama članicama i državama koje su uključene u Sedmi okvirni program udruživanjem sredstava i podupiranjem suradnje između javnog i privatnog sektora;

(e)

promiče uključenje malih i srednjih poduzeća (SME) u svoje aktivnosti, u skladu s ciljevima Sedmog okvirnog programa.

Članak 3.

Pravni status

Zajedničko poduzeće IMI tijelo je Komisije i ima pravnu osobnost. U svakoj državi članici Europske zajednice uživa najširu pravnu sposobnost koja se dodjeljuje pravnim osobama u skladu sa zakonima tih država. Ono posebno može stjecati pokretnine i nekretnine te njima raspolagati te može biti stranka u sudskom postupku.

Članak 4.

Statut

Usvaja se statut Zajedničkog poduzeća IMI utvrđen Prilogom ovoj Uredbi, i čini sastavni dio Uredbe.

Članak 5.

Doprinos Zajednice

1.   Najviši doprinos Zajednice Zajedničkom poduzeću IMI kojim se pokrivaju tekući troškovi financiranja istraživačkih aktivnosti iznosi 1 000 milijuna EUR. Taj se doprinos uplaćuje iz sredstava općeg proračuna Europske unije dodijeljenih temi „Zdravlje” posebnog programa Suradnja za provedbu Sedmog okvirnog programa u skladu s odredbama članka 54. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe.

2.   Financijski doprinos Zajednice uređuju opći sporazum i godišnji financijski sporazumi koji se zaključuju između Komisije, u ime Zajednice, i Zajedničkog poduzeća IMI.

3.   Doprinos Zajednice Zajedničkom poduzeću IMI za financiranje istraživačkih aktivnosti dodjeljuje se nakon otvorenih i konkurentnih poziva na podnošenje prijedloga.

Članak 6.

Financijska pravila

1.   Zajedničko poduzeće IMI donosi posebna financijska pravila u skladu s člankom 185. stavkom 1. Financijske uredbe. Ona mogu odstupati od Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 (10) o Okvirnoj financijskoj uredbi za tijela navedena u članku 185. Financijske uredbe kada to zahtijevaju posebne operativne potrebe Zajedničkog poduzeća IMI i ako se Komisija s time prethodno usuglasila.

2.   Zajedničko poduzeće IMI ima vlastitu službu za unutarnju reviziju.

Članak 7.

Osoblje

1.   Na osoblje Zajedničkog poduzeća IMI i na njegovog izvršnog direktora primjenjuje se Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Zajednica i pravila koja su zajednički donijele institucije Europskih zajednica u svrhu provedbe Pravilnika o osoblju i Uvjetima zaposlenja.

2.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka i članak 6. stavak 3. Statuta, Zajedničko poduzeće IMI u vezi sa svojim osobljem provodi ovlasti koje su dodijeljene tijelu za imenovanje u skladu s Pravilnikom o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i tijelu koje je ovlašteno za zaključivanje sporazuma prema Uvjetima zaposlenja drugih službenika Europskih zajednica.

3.   Upravni odbor u dogovoru s Komisijom donosi potrebne provedbene mjere kako je navedeno u članku 110. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica i uvjetima zaposlenja drugih službenika Europskih zajednica.

4.   Broj osoblja određuje se u okviru organizacijskog plana Zajedničkog poduzeća IMI koji se donosi u godišnjem proračunu poduzeća.

5.   Članovi osoblja Zajedničkog poduzeća IMI privremeni su zastupnici i ugovorni zastupnici na propisani rok koji se može produljiti, ali ne više od jedanput na propisani rok. Ukupno trajanje radnog odnosa ne prelazi sedam godina i ni u kojem slučaju ne prelazi vijek trajanja Zajedničkog poduzeća.

6.   Za sve troškove u vezi s osobljem tereti se Zajedničko poduzeće IMI.

Članak 8.

Povlastice i imuniteti

Na Zajedničko poduzeće IMI i njegovo osoblje primjenjuje se Protokol o povlasticama i imunitetima Europskih zajednica.

Članak 9.

Odgovornost

1.   Ugovornu odgovornost Zajedničkog poduzeća IMI reguliraju relevantne ugovorne odredbe i pravo primjenjivo na predmetni sporazum ili ugovor.

2.   U slučaju neugovorne odgovornosti Zajedničko poduzeće IMI, u skladu s općim pravnim načelima koja su zajednička državama članicama, nadoknađuje svu štetu koju je prouzročilo njegovo osoblje pri obavljanju svojih dužnosti.

3.   Sva plaćanja Zajedničkog poduzeća IMI vezano uz odgovornost navedenu u stavcima 1. i 2. i troškove i izdatke koji su nastali u vezi s time smatraju se troškovima Zajedničkog poduzeća IMI i pokrivaju se iz sredstava Zajedničkog poduzeća IMI.

4.   Zajedničko poduzeće IMI odgovorno je isključivo za ispunjavanje svojih obveza.

Članak 10.

Nadležnost Suda i primjenjivo pravo

1.   Sud ima nadležnost:

(a)

u svakom sporu između država članica koji se odnosi na predmet ove Uredbe i/ili statut naveden u članku 4.;

(b)

na temelju svih arbitražnih klauzula sadržanih u sporazumima i ugovorima koje je zaključilo Zajedničko poduzeće IMI;

(c)

u postupcima pokrenutim protiv Zajedničkog poduzeća IMI, također protiv odluka njegovih tijela, pod uvjetima predviđenim u člancima 230. i 232. Ugovora;

(d)

u sporovima povezanim s naknadom štete koju je prouzročilo osoblje Zajedničkog poduzeća IMI pri obavljanju svojih zadataka.

2.   Za svako pitanje koje nije obuhvaćeno ovom Uredbom ili drugim aktima prava Zajednice, primjenjuje se pravo države u kojoj se nalazi sjedište Zajedničkog poduzeća IMI.

Članak 11.

Izvješće, ocjena i razrješnica

1.   Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću godišnje izvješće o napretku koji je postiglo Zajedničko poduzeće IMI. To izvješće sadrži detalje o provedbi kao i broj podnesenih prijedloga, broj prijedloga odabranih za financiranje, vrstu sudionika, uključujući mala i srednja poduzeća i nacionalne statističke podatke.

2.   Do 31. prosinca 2010., kao i do 31. prosinca 2013., Komisija provodi privremeno ocjenjivanje Zajedničkog poduzeća IMI uz pomoć neovisnih stručnjaka na osnovi opisa posla utvrđenog nakon savjetovanja sa Zajedničkim poduzećem IMI. Ta ocjena obuhvaća kvalitetu i učinkovitost Zajedničkog poduzeća IMI i napredak prema postavljenim ciljevima. Komisija prosljeđuje zaključke te ocjene sa svojim priloženim primjedbama i prema potrebi prijedlozima za izmjenu ove Uredbe, kao i mogućem ranijem zatvaranju Zajedničkog poduzeća IMI, Europskome parlamentu i Vijeću.

3.   Najkasnije šest mjeseci nakon prestanka rada Zajedničkog poduzeća Komisija donosi konačnu ocjenu Zajedničkog poduzeća IMI uz pomoć neovisnih stručnjaka. Rezultati konačne ocjene predstavljaju se Europskome parlamentu i Vijeću.

4.   Odluku o obustavi provedbe proračuna Zajedničkog poduzeća IMI donosi Europski parlament, na preporuku Vijeća, u skladu s postupkom predviđenim u financijskim pravilima Zajedničkog poduzeća IMI navedenim u članku 6.

Članak 12.

Zaštita financijskih interesa članova i mjere protiv prijevare

1.   Zajedničko poduzeće IMI osigurava da su financijski interesi njegovih članova odgovarajuće zaštićeni provodeći ili dozvoljavajući provođenje odgovarajućih unutarnjih i vanjskih kontrola.

2.   U slučaju nepravilnosti koje je počinilo Zajedničko poduzeće IMI ili njegovo osoblje, članovi zadržavaju pravo na povrat nepropisno upotrijebljenih iznosa ili smanjenje ili obustavljanje svih daljnjih doprinosa za Zajedničko poduzeće IMI.

3.   U svrhu suzbijanja prijevare, korupcije i drugih nezakonitih djela primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1073/1999.

4.   Zajedničko poduzeće IMI provodi provjere na licu mjesta i financijske revizije među sudionicima istraživačkih aktivnosti koje financira Zajedničko poduzeće IMI.

5.   Komisija i/ili Revizorski sud može, ako je potrebno, provesti provjere na licu mjesta među primateljima financijskih sredstava Zajedničkog poduzeća IMI i zastupnicima koji su nadležni za njihovu raspodjelu. U tom smislu Zajedničko poduzeće IMI osigurava da je sporazumima i ugovorima o dodjeli financijskih sredstava osigurano pravo Komisije i/ili Revizorskog suda da provedu odgovarajuće kontrole i u slučaju otkrivanja nepravilnosti nalože odvraćajuće i razmjerne kazne.

6.   Europski ured za borbu protiv prijevare (OLAF) osnovan prema Odluci Komisije 1999/352/EZ, EZUČ, Euratom (11) ima iste ovlasti vezano uz Zajedničko poduzeće IMI i njegovo osoblje koje ima i u odnosu na urede Komisije. Čim se osnuje Zajedničko poduzeće IMI, ono će pristupiti Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije Europskih zajednica vezano uz unutarnje istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevare (OLAF) (12). Zajedničko poduzeće IMI donosi mjere potrebne za olakšavanje unutarnjih istraga koje provodi OLAF.

Članak 13.

Povjerljivost

Ne dovodeći u pitanje članak 14., Zajedničko poduzeće IMI osigurava zaštitu osjetljivih informacija, čije bi otkrivanje moglo štetiti interesima njegovih članova ili sudionika u aktivnostima Zajedničkog poduzeća IMI.

Članak 14.

Transparentnost

1.   Na dokumente Zajedničkog poduzeća IMI primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (13).

2.   Zajedničko poduzeće IMI donosi praktična rješenja za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 do 7. kolovoza 2008.

3.   Na odluke koje donese Zajedničko poduzeće IMI u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se uložiti prigovor Ombudsmanu ili pokrenuti postupak pred Europskim sudom, pod uvjetima utvrđenima u člancima 195. i 230. Ugovora.

Članak 15.

Intelektualno vlasništvo

Zajedničko poduzeće IMI donosi jasna pravila koja reguliraju zaštitu, uporabu i širenje rezultata istraživanja, utemeljena na načelima Uredbe (EZ) 1906/2006 kako je određeno u članku 22. Statuta, i njima se osigurava da, gdje je to prikladno, intelektualno vlasništvo proizašlo iz istraživačkih aktivnosti prema ovoj Uredbi bude zaštićeno i da se rezultati istraživanja koriste i šire.

Članak 16.

Pripremne aktivnosti

1.   Komisija je odgovorna za osnivanje i početni rad Zajedničkog poduzeća IMI dok Zajedničko poduzeće IMI ne razvije poslovnu sposobnost za provođenje vlastitog proračuna. U skladu sa zakonodavstvom Zajednice ona provodi sve potrebne aktivnosti u suradnji s drugim članovima osnivačima i upravnim odborom.

2.   U tom smislu, dok upravni odbor ne imenuje izvršnog direktora i dok on/ona ne preuzme svoje dužnosti u skladu s člankom 6. stavkom 3. Statuta, Komisija može na privremenoj osnovi imenovati ograničen broj svojih službenika, uključujući jednog koji će obavljati posao izvršnog direktora.

3.   Privremeni izvršni direktor može po odobrenju upravnog odbora odobriti sva plaćanja koja se pokrivaju iz proračuna Zajedničkog poduzeća IMI, a nakon dobivanja nacrta o osnivanju zajedničkog poduzeća IMI može sklapati ugovore, uključujući ugovore o zapošljavanju. Ovlašteni djelatnik Komisije može ovlastiti sva plaćanja pokrivena sredstvima iz općeg proračuna Zajedničkog poduzeća IMI.

Članak 17.

Potpora države domaćina

Zajedničko poduzeće IMI i Belgija sklapaju sporazum o gostovanju u vezi sa smještajem ureda, povlasticama i imunitetima i drugom potporom koju Belgija nudi Zajedničkom poduzeću IMI.

Članak 18.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 2007.

Za Vijeće

Predsjednik

F. NUNES CORREIA


(1)  Mišljenje doneseno 24. listopada 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  SL L 412, 30.12.2006., str. 1.

(3)  SL L 400, 30.12.2006., str. 86., ispravljeno u SL L 54, 22.2.2007., str. 30.

(4)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1995/2006 (SL L 390, 30.12.2006., str. 1.).

(5)  SL L 391, 30.12.2006., str. 1.

(6)  SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 337/2007 (SL L 90, 30.3.2007., str. 1.).

(7)  SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(8)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(9)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(10)  SL L 357, 31.12.2002., str. 72.

(11)  SL L 136, 31.5.1999., str. 20.

(12)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(13)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.


PRILOG

STATUT ZAJEDNIČKOG PODUZEĆA IMI ZA PROVEDBU ZAJEDNIČKE TEHNOLOŠKE INICIJATIVE ZA INOVATIVNE LIJEKOVE

Članak 1.

Zadaci i aktivnosti

Glavni zadaci i aktivnosti Zajedničkog poduzeća za provedbu Zajedničke tehnološke inicijative za inovativne lijekove (dalje u tekstu „Zajedničko poduzeće IMI”) su sljedeći:

(a)

osigurati osnivanje i održivo upravljanje Zajedničkom tehnološkom inicijativom za „inovativne lijekove”;

(b)

definirati i provesti godišnji plan provedbe naveden u članku 18. putem poziva na dostavu projekata;

(c)

redovito izvješćivati i napraviti potrebne prilagodbe u istraživačkom planu Zajedničke tehnološke inicijative za „inovativne lijekove” s obzirom na znanstvene razvoje koji se događaju tijekom njegove provedbe;

(d)

pokrenuti potrebna sredstva javnog i privatnog sektora;

(e)

uspostaviti i razviti usku i dugoročnu suradnju između Zajednice, industrije i drugih dionika kao što su regulatorna tijela, organizacije bolesnika, akademski krugovi i klinički centri, kao i suradnju između industrije i akademskih krugova;

(f)

olakšati usklađivanje s nacionalnim i međunarodnim aktivnostima u ovom području;

(g)

poduzeti aktivnosti obavješćivanja i širenja informacija;

(h)

obavješćivati i komunicirati s državama članicama i državama koje su obuhvaćene Sedmim okvirnim programom putem skupine posebno osnovane u tu svrhu (dalje u tekstu „skupina predstavnika država uključenih u IMI”);

(i)

organizirati najmanje jedan godišnji sastanak (dalje u tekstu „forum dionika”) s interesnim skupinama, kako bi se osigurala otvorenost i transparentnost istraživačkih aktivnosti Zajedničkog poduzeća IMI i njegovih dionika;

(j)

obavijestiti pravne osobe koje su sklopile sporazum o nepovratnim sredstvima (dalje u tekstu „ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava”) sa Zajedničkim poduzećem IMI o mogućnosti za posudbu od Europske investicijske banke, posebno od Vijeća za financiranje na osnovi podjele rizika osnovanog pod Sedmim okvirnim programom;

(k)

objavljivati informacije o projektima, uključujući imena sudionika i iznos financijskog doprinosa Zajedničkog poduzeća IMI po sudioniku;

(l)

osigurati učinkovitost Zajedničke tehnološke inicijative za „inovativne lijekove”;

(m)

provesti sve druge aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva navedenih u članku 2. Uredbe.

Članak 2.

Članovi

1.   Članovi osnivači Zajedničkog poduzeća IMI (dalje u tekstu „članovi osnivači”) su:

(a)

Europska zajednica koju predstavlja Komisija; i

(b)

nakon prihvaćanja Statuta Zajedničkog poduzeća IMI, Europska federacija farmaceutskih industrija i udruženja (dalje u tekstu „EFPIA”) neprofitno udruženje registrirano prema švicarskom pravu (registarski broj 4749) sa stalnim uredom u Bruxellesu, Belgija. EFPIA djeluje kao predstavnička organizacija farmaceutske industrije u Europi.

2.   Za članstvo u Zajedničkom poduzeću IMI može se prijaviti svaki pravni subjekt koji izravno ili neizravno podupire istraživanje i razvoj u državi članici ili u državi koja je obuhvaćena Sedmim okvirnim programom, uz uvjet da doprinosi financiranju kako bi se postigli ciljevi Zajedničkog poduzeća IMI kako je opisano u članku 2. Uredbe i prihvati Statut Zajedničkog poduzeća IMI.

3.   Članovi osnivači i novi članovi iz stavaka 1. i 2. u daljnjem se tekstu nazivaju „članovi”.

Članak 3.

Pristupanje i promjene u članstvu

1.   Svaka prijava za novo članstvo upućuje se upravnom odboru.

2.   Odluke upravnog odbora o učlanjenju bilo kojeg pravnog subjekta donose se uzimajući u obzir važnost i moguću dodanu vrijednost podnositelja prijave za članstvo za postizanje ciljeva Zajedničkog poduzeća IMI. Za svaku prijavu za novo članstvo Komisija pravovremeno Vijeću dostavlja informacije o pristupanju i‚ prema potrebi, o odluci upravnog odbora.

3.   Svaki član može prekinuti svoje članstvo u Zajedničkom poduzeću IMI. Prekid stupa na snagu i neopoziv je šest mjeseci nakon obavijesti drugim državama članicama nakon čega će bivši član biti razriješen svih obveza osim onih koje odobri Zajedničko poduzeće IMI prije raskida članstva.

4.   Članstvo u Zajedničkom poduzeću IMI ne može se prenijeti na treću stranu bez suglasnosti upravnog odbora.

Članak 4.

Tijela

1.   Tijela Zajedničkog poduzeća IMI su:

upravni odbor,

izvršni direktor,

znanstveni odbor.

2.   U slučaju da posebna zadaća ne bude dodijeljena jednom od tijela nadležan je upravni odbor.

3.   Zajedničko poduzeće IMI podupiru dva vanjska savjetodavna tijela: skupina predstavnika država uključenih u IMI i forum zainteresiranih dionika.

Članak 5.

Upravni odbor

1.   Sastav, glasačka prava i postupak donošenja odluka

(a)

Svaki član Zajedničkog poduzeća IMI predstavljen je u upravnom odboru s najviše pet predstavnika;

(b)

članovi osnivači imaju u upravnom odboru po pet glasova;

(c)

glasačko pravo bilo kojeg člana određuje se razmjerno njegovom doprinosu u cjelokupnim doprinosima aktivnostima Zajedničkog poduzeća IMI;

(d)

glas svakog člana je nedjeljiv;

(e)

upravni odbor donosi odluke tročetvrtinskom većinom i zahtijeva pozitivno glasovanje članova osnivača;

(f)

predsjednik upravnog odbora predstavnik je članova osnivača koji obnaša svoju funkciju po sustavu rotacije;

(g)

predstavnici članova nisu osobno odgovorni za mjere koje donesu u ulozi predstavnika u upravnom odboru.

2.   Uloga i zadaci

Upravni odbor ima potpunu odgovornost za rad Zajedničkog poduzeća IMI i nadgleda provođenje njegovih djelatnosti.

Upravni odbor posebno:

(a)

ocjenjuje prijave i odlučuje o promjenama u članstvu u skladu s člankom 3.;

(b)

odlučuje o prekidu članstva u Zajedničkom poduzeću IMI bilo kojeg člana koji ne ispunjava svoje obveze ne dovodeći u pitanje odredbe Ugovora osiguravajući sukladnost s pravom Zajednice;

(c)

odobrava godišnji plan provedbe i odgovarajuće procjene troška;

(d)

odobrava prijedlog godišnjeg proračuna, uključujući plan radnih mjesta;

(e)

odobrava poziv na podnošenje prijedloga;

(f)

odobrava godišnje izvješće o aktivnostima, zajedno s odgovarajućim izdacima;

(g)

odobrava godišnje poslovne knjige i bilancu stanja;

(h)

odobrava, prema potrebi, svaku promjenu istraživačkog programa koju preporuči znanstveni odbor;

(i)

odobrava smjernice za ocjenu i izbor projektnih prijedloga koje predloži izvršni ured;

(j)

odobrava popis odabranih projektnih prijedloga;

(k)

imenuje, razrješava ili zamjenjuje izvršnog direktora, određuje smjernice i usmjerenje za rad izvršnog direktora te nadzire njegov rad;

(l)

odobrava organizacijsku strukturu izvršnog ureda na temelju preporuka izvršnog direktora;

(m)

donosi financijska pravila Zajedničkog poduzeća IMI u skladu s člankom 6. ove Uredbe;

(n)

odobrava unutarnja pravila i procedure Zajedničkog poduzeća IMI, uključujući politiku intelektualnog vlasništva u skladu s načelima određenim u članku 22.;

(o)

donosi svoja pravila postupka u skladu sa stavkom 3.;

(p)

odobrava inicijative za izmjenu Statuta u skladu s člankom 23.;

(q)

dodjeljuje zadatke koji nisu posebno dodijeljeni nekom od drugih tijela Zajedničkog poduzeća IMI;

(r)

donosi praktična rješenja za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 kako se navodi u članku 14. Uredbe;

(s)

nadzire sve aktivnosti Zajedničkog poduzeća IMI.

3.   Pravila postupka

(a)

Upravni se odbor sastaje najmanje dva puta godišnje. Izvanredni sastanci se organiziraju na zahtjev jednog od članova ili na zahtjev izvršnog direktora. Sastanci se uobičajeno održavaju u sjedištu Zajedničkog poduzeća IMI;

(b)

Osim ako se ne odluči drukčije u posebnim slučajevima, izvršni direktor sudjeluje na sastancima;

(c)

Predsjednik skupine predstavnika država ima pravo prisustvovati sastancima upravnog odbora kao promatrač;

(d)

Predsjednik znanstvenog odbora sudjeluje na poziv upravnog odbora, ako je to važno zbog dnevnog reda;

(e)

Upravni odbor može pozvati promatrače i/ili druge stručnjake da prisustvuju sastancima kada je to važno zbog dnevnog reda.

Članak 6.

Izvršni direktor

1.   Izvršni direktor je glavni rukovoditelj koji je odgovoran za svakodnevno vođenje Zajedničkog poduzeća IMI u skladu s odlukama upravnog odbora. U tom smislu redovito obavješćuje upravni odbor i znanstveni odbor te se odaziva na njihove moguće posebne ad hoc zahtjeve za informacijama. Direktor, vezano uz osoblje, provodi ovlasti utvrđene u članku 7. stavku 2. Uredbe.

2.   Izvršni direktor je pravni zastupnik Zajedničkog poduzeća IMI. Svoje zadatke obavlja potpuno neovisno i odgovoran je upravnom odboru.

3.   Upravni odbor imenuje izvršnog direktora na rok od tri godine na temelju poziva na iskaz interesa objavljenog u Službenom listu Europske unije i u drugim periodičnim tiskovinama ili na internetskim stranicama. Nakon ocjene rada direktora, upravni odbor može mu jedanput produljiti rok službe na daljnje razdoblje od najviše četiri godine.

4.   Izvršni direktor je dužan posebno:

(a)

odgovarati za komunikacijske aktivnosti povezane sa Zajedničkim poduzećem IMI;

(b)

odgovarajuće upravljati javnim i privatnim financijskim sredstvima;

(c)

preporučiti upravnom odboru rješenja i smjernice za ocjenu i izbor projektnih prijedloga koji se odobre. Te smjernice uključuju postupke, sastav i zadatke odbora za međusobne preglede, koji ocjenjuju projektne prijedloge i pravila o širenju rezultata istraživanja;

(d)

nadzirati vođenje natječajnih postupaka za projektne prijedloge, njihovo ocjenjivanje i izbor, dogovaranje o izabranim projektnim prijedlozima, njihovo praćenje i upravljanje nepovratnim sredstvima uključujući usklađivanje s financiranim istraživačkim djelatnostima;

(e)

odgovarati za uspostavu odgovarajućeg računovodstvenog sustava i njegovo upravljanje;

(f)

upravnom odboru i znanstvenom odboru osiguravati odgovarajuću dokumentaciju i logističku potporu;

(g)

pripremati prijedlog godišnjeg plana provedbe i odgovarajuću procjenu troškova;

(h)

pripremati prijedlog godišnjeg proračuna, uključujući i plan radnih mjesta;

(i)

pripremati izvješće godišnjih aktivnosti, uz odgovarajuće troškove;

(j)

pripremati godišnje poslovne knjige i bilancu stanja;

(k)

pripremati sve druge informacije koje zatraži upravni odbor;

(l)

voditi pozive na natječaje za potrebe Zajedničkog poduzeća IMI vezano uz robu/usluge u skladu s financijskim pravilima Zajedničkog poduzeća IMI;

(m)

pripremati pozive na podnošenje prijedloga;

(n)

obavljati zadatke koje mu je povjerio i delegirao upravni odbor;

(o)

proslijediti upravnom odboru informacije o promjeni u istraživačkom planu prema preporuci znanstvenog odbora;

(p)

podnositi upravnom odboru svoje prijedloge vezano uz organizacijsku strukturu izvršnog ureda i organizirati, usmjeravati i nadzirati osoblje Zajedničkog poduzeća IMI;

(q)

sazivati sastanke upravnog odbora;

(r)

sazivati godišnji sastanak foruma dionika kako bi osigurao otvorenost i transparentnost djelatnosti Zajedničkog poduzeća IMI za dionike;

(s)

prema potrebi prisustvovati sastancima upravnog odbora, znanstvenog odbora i foruma dionika kao promatrač;

(t)

prema potrebi uspostavljati znanstvena i ad hoc/pomoćna tijela/odbore za koje se odluči upravni odbor te prikupljati znanstvene savjete stručnjaka;

(u)

upravnom odboru osiguravati bilo koje druge informacije koje on možda zatraži;

(v)

odgovarati za ocjenu rizika i upravljanje rizikom;

(w)

predlagati upravnom odboru koje bi osiguranje trebalo zaključiti Zajedničko poduzeće IMI kako bi ispunilo svoje obveze;

(x)

odgovarati za zaključivanje sporazuma o dodjeli sredstava za provođenje istraživačkih aktivnosti i ugovora o opskrbi i uslugama potrebnim za rad Zajedničkog poduzeća IMI u skladu s člankom 12.

5.   Izvršnom direktoru pomaže osoblje izvršnog ureda.

Članak 7.

Znanstveni odbor

1.   Znanstveni odbor je savjetodavno tijelo upravnog odbora i provodi svoje djelatnosti u uskoj vezi s izvršnim odborom i uz njegovu potporu.

2.   Znanstveni odbor sastoji se od najviše 15 članova.

3.   Kod članstva je ravnomjerno zastupljeno znanje iz akademskih krugova, organizacija bolesnika, industrije i regulatornih tijela. Članovi znanstvenog odbora kao kolektiv raspolažu znanstvenim sposobnostima te stručnim znanjem o cjelovitom postupku razvoja lijeka, potrebnim za pripremu strateških, znanstveno utemeljenih preporuka vezano uz Zajedničko poduzeće IMI.

4.   Upravni odbor određuje posebna mjerila i postupak odabira za sastav znanstvenog odbora te imenuje njegove članove s popisa koji je predložila skupina predstavnika država uključenih u IMI.

5.   Znanstveni odbor konsenzusom među svojim članovima odabire predsjednika.

6.   Znanstveni odbor ima sljedeće zadatke:

(a)

savjetuje vezano uz stalnu prilagođenost istraživačkog plana i preporučuje potrebne izmjene;

(b)

savjetuje o znanstvenim prioritetima pri donošenju prijedloga godišnjeg plana provedbe;

(c)

obavješćuje upravni odbor i izvršnog direktora o znanstvenim postignućima opisanim u godišnjem izvješću o djelatnostima;

(d)

savjetuje vezano uz sastav odbora za stručne preglede.

7.   Znanstveni odbor sastaje se najmanje jedanput godišnje, a saziva ga predsjednik.

8.   Znanstveni odbor može, uz suglasnost predsjednika, pozvati osobe koje nisu članice da sudjeluju na njegovim sastancima kao savjetnici.

Članak 8.

Skupina predstavnika država uključenih u IMI

1.   Sastav

Skupina predstavnika država uključenih u IMI sastoji se od jednog predstavnika svake države članice i svake države koja je uključena u Okvirni program. Skupina između svojih članova izabire predsjednika.

2.   Uloga i zadaci

Skupina predstavnika država uključenih u IMI ima savjetodavnu ulogu za Zajedničko poduzeće IMI i nastupa kao sučelje između Zajedničkog poduzeća IMI i važnih dionika u okviru njihovih odnosnih država. Ona posebno:

(a)

savjetuje o godišnjim znanstvenim prioritetima, uključujući o sinergiji s Okvirnim programom;

(b)

olakšava širenje informacija povezanih s pozivima dionika unutar njihovih vlastitih država;

(c)

obaviještena je o rezultatu postupka ocjenjivanja;

(d)

daje mišljenje o ažuriranju istraživačkog programa;

(e)

savjetuje u vezi s aktivnostima Zajedničkog poduzeća IMI;

(f)

savjetuje o promjenama u natječajnim postupcima i postupku ocjenjivanja i o pravilima intelektualnog vlasništva Zajedničkog poduzeća IMI;

(g)

obavješćuje Zajedničko poduzeće IMI o važnim aktivnostima koje su u tijeku na nacionalnoj razini.

3.   Skupina predstavnika država uključenih u IMI sastaje se najmanje dva puta godišnje, a saziva ju izvršni direktor. Izvanredni sastanci sazivaju se za rješavanje posebnih pitanja koja su za Zajedničko poduzeće IMI od posebne važnosti. Te sastanke saziva izvršni direktor na vlastitu inicijativu ili na zahtjev skupine predstavnika država uključenih u IMI. Skupina predstavnika država uključenih u IMI može izdati na vlastitu inicijativu preporuke Zajedničkom poduzeću IMI. Zajedničko poduzeće IMI obavješćuje skupinu predstavnika država uključenih u IMI o daljnjem postupanju u skladu s tim preporukama.

Izvršni direktor prisustvuje sastancima skupine predstavnika država uključenih u IMI.

Skupina predstavnika država uključenih u IMI donosi svoj poslovnik.

Članak 9.

Forum dionika

1.   Forum dionika je sastanak otvoren za sve dionike i saziva ga izvršni direktor jedanput godišnje.

2.   Forum dionika obaviješten je o aktivnostima Zajedničkog poduzeća IMI i pozvan je dati svoje primjedbe.

Članak 10.

Rad unutarnje revizije

Funkcije koje su unutarnjem revizoru Komisije povjerene prema članku 185. stavku 3. Financijske uredbe provode se uz odgovornost Upravnog odbora, koji donosi odgovarajuću odredbu uzimajući u obzir veličinu i opseg Zajedničkog poduzeća IMI.

Članak 11.

Izvori financiranja

1.   Sva sredstva Zajedničkog poduzeća IMI i njegove aktivnosti posvećeni su ciljevima predviđenima u članku 2. Uredbe.

2.   Sredstva Zajedničkog poduzeća IMI koja ulaze u njegov proračun sastoje se od:

(a)

financijskih doprinosa članova;

(b)

svih prihoda koje ostvari Zajedničko poduzeće IMI;

(c)

svih drugih financijskih doprinosa, sredstava i dohodaka.

Kamate na doprinose koje uplaćuju članovi smatraju se dohotkom Zajedničkog poduzeća IMI.

3.   Tekuće troškove Zajedničkog poduzeća IMI financiraju njegovi članovi:

(a)

članovi osnivači doprinose na istoj razini, svaki pojedinačno s iznosom koji nije viši od 4 % ukupnog financijskog doprinosa Zajednice za Zajedničko poduzeće IMI. Ako dio doprinosa Zajednice nije iskorišten, može se upotrijebiti za istraživačke aktivnosti navedene u stavku 4.;

(b)

svi drugi članovi doprinose razmjerno svom ukupnom doprinosu za istraživačke aktivnosti.

4.   Istraživačke aktivnosti financiraju se zajednički putem:

(a)

nenovčanih doprinosa (dalje u tekstu „doprinosi u naravi”) od strane znanstvenoistraživačkih farmaceutskih tvrtki koje su članice EFPIA-e, u obliku sredstava (kao što je osoblje, oprema, potrošna roba itd.) najmanje jednakih financijskom doprinosu Zajednice;

(b)

odgovarajućeg financijskog doprinosa Zajednice iz Sedmog okvirnog programa koji ulazi u proračun Zajedničkog poduzeća IMI;

(c)

doprinosa članova navedenih u članku 2. stavku 2.

Doprinosi u naravi podliježu ocjenjivanju. Metodologija za ocjenu doprinosa u naravi definira se u unutarnjim pravilima i postupcima Zajedničkog poduzeća IMI, u skladu s njegovim financijskim pravilima i na temelju pravila o sudjelovanju u Sedmom okvirnom programu. Doprinose u naravi provjerava neovisni revizor.

5.   Sudjelujuće znanstvenoistraživačke farmaceutske tvrtke koje su članice EFPIA-e nemaju pravo primati financijsku pomoć od Zajedničkog poduzeća IMI ni za koju aktivnost.

6.   Ako neki član Zajedničkog poduzeća IMI ili neka sudjelujuća znanstvenoistraživačka farmaceutska tvrtka koja je članica EFPIA-e ne ispune svoje obveze vezano uz njihove dogovorene doprinose, izvršni direktor saziva sastanak upravnog odbora kako bi se odlučilo:

(a)

u slučaju članice koja ne ispunjava obveze, treba li prekinuti njezino članstvo ili poduzeti neke druge mjere dok ne ispuni svoje obveze; ili

(b)

u slučaju sudjelujuće znanstvenoistraživačke farmaceutske tvrtke, a koja ne ispunjava obveze, koja je članica EFPIA-e, o tome koje odgovarajuće mjere treba poduzeti.

7.   Zajedničko poduzeće IMI posjeduje sva sredstva koja je steklo ili koja su na njega prenesena radi ispunjavanja ciljeva navedenih u članku 2. Uredbe.

Članak 12.

Istraživačke aktivnosti, dogovori o nepovratnim sredstvima i dogovori o projektima

1.   Zajedničko poduzeće IMI podupire perspektivne istraživačke aktivnosti na temelju javnih i konkurentnih poziva na podnošenje projektnih prijedloga, neovisnog ocjenjivanja i zaključenja sporazuma o dodjeli sredstava i sporazuma o projektu.

2.   Zajedničko poduzeće IMI utvrđuje postupke i mehanizme za provedbu, nadgledanje i nadzor sklopljenih sporazuma o dodjeli sredstava.

3.   U sporazumu o dodjeli sredstava se:

(a)

određuju potrebna rješenja za provedbu istraživačkih aktivnosti;

(b)

utvrđuju odgovarajuća financijska rješenja i pravila vezano uz pravo intelektualnog vlasništva na temelju načela određenih u članku 22.;

(c)

uređuje odnos između odabranog konzorcija i Zajedničkog poduzeća IMI.

4.   Sporazum o projektu sklapa se između članova konzorcija:

(a)

kako bi se utvrdila odgovarajuća rješenja za provedbu sporazuma o dodjeli sredstava;

(b)

kako bi se uredio odnos među sudionicima u projektu.

5.   Svaki pravni subjekt koji provodi aktivnosti važne za ciljeve Zajedničkog poduzeća IMI u državi članici ili državi koja je pridružena Sedmom okvirnom programu može sudjelovati u projektu. Svi drugi pravni subjekti mogu sudjelovati ako to odobri upravni odbor.

6.   Doprinos Zajednice za Zajedničko poduzeće IMI se, osim za tekuće troškove, kako je određeno u članku 11. stavku 3., koristi za provedbu istraživačkih aktivnosti. Gornja granica financijskog doprinosa Zajednice u skladu je s granicom utvrđenom u pravilima za sudjelovanje u Sedmom okvirnom programu. Na takvo financiranje imaju pravo sljedeći pravni subjekti:

(a)

mikro, mala i srednja poduzeća u smislu značenja Preporuke Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2002. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (1);

(b)

pravni subjekti osnovani kao neprofitna tijela prema nacionalnom pravu (2);

(c)

međuvladine organizacije koje imaju pravnu osobnost prema međunarodnom javnom pravu kao i sve specijalizirane agencije koje su osnovale takve međuvladine organizacije;

(d)

pravni subjekti osnovani prema pravu Zajednice;

(e)

pravni subjekti osnovani kao neprofitne organizacije koje provode istraživanje ili tehnološki razvoj kao jedan od svojih glavnih ciljeva;

(f)

srednjoškolske i visokoškolske ustanove;

(g)

kvalificirane neprofitne organizacije bolesnika.

7.   Troškovi nastali pri provedbi istraživačkih aktivnosti financiraju se iz sredstava Zajednice, ako ne uključuju porez na dodanu vrijednost.

Članak 13.

Financijske obveze

Financijske obveze Zajedničkog poduzeća IMI ne prelaze iznos financijskih sredstava koja za proračun Zajedničkog poduzeća daju na raspolaganje ili namijene njegovi članovi.

Članak 14.

Financijski dohoci

Osim u slučaju likvidacije Zajedničkog poduzeća IMI u skladu s člankom 24., svi dohoci koji nadilaze troškove ne isplaćuju se članovima Zajedničkog poduzeća IMI.

Članak 15.

Financijska godina

Financijska godina odgovara kalendarskoj godini.

Članak 16.

Financijska provedba

Proračun Zajedničkog poduzeća IMI provodi izvršni direktor.

Članak 17.

Izvještavanje o financijskom stanju

1.   Svake godine izvršni direktor predstavlja upravnom odboru preliminarni nacrt godišnjeg plana proračuna koji sadrži predviđanja o godišnjem trošku za naredne dvije godine. U sklopu ove prognoze, procjena dohotka i troškova za prvu od ove dvije godine sastavlja se vrlo detaljno budući da je važna za unutarnji proračunski postupak svake države vezano uz njezine financijske doprinose Zajedničkom poduzeću IMI. Izvršni direktor dostavlja upravnom odboru sve dodatne informacije potrebne u tom smislu.

2.   Članovi upravnog odbora obavješćuju izvršnog direktora o svojim primjedbama na preliminaran nacrt godišnjeg plana proračuna, a posebno o ocjenama financijskih sredstava i izdataka za sljedeću godinu.

3.   Uzimajući u obzir primjedbe primljene od članova upravnog odbora, izvršni direktor priprema nacrt plana godišnjeg proračuna za sljedeću godinu i podnosi ga upravnom odboru na odobrenje.

4.   Godišnji plan proračuna i godišnji plan provedbe za određenu godinu usvaja upravni odbor Zajedničkog poduzeća IMI do kraja prethodne godine.

5.   U roku od dva mjeseca nakon zaključenja svake financijske godine, izvršni direktor podnosi godišnje poslovne knjige i bilancu stanja za prethodnu godinu upravnom odboru na odobrenje. Godišnje poslovne knjige i bilanca stanja za prethodnu godinu podnose se Revizorskom sudu i Komisiji.

Članak 18.

Planiranje i izvješćivanje

1.   Godišnji plan provedbe opisuje aktivnosti Zajedničkog poduzeća IMI planirane za iduću godinu i odgovarajuću procjenu troškova. Nakon što upravni odbor odobri godišnji plan provedbe, njegova odgovarajuće pripremljena verzija postaje javno dostupna.

2.   U godišnjem izvješću o aktivnostima predstavlja se postignut napredak Zajedničkog poduzeća IMI u svakoj kalendarskoj godini, posebno vezano uz godišnji plan provedbe za tu godinu. On također uključuje informacije o provedenim istraživačkim aktivnostima i sudjelovanju malih i srednjih poduzeća u njima kao i o drugim aktivnostima tijekom prethodne godine i odgovarajuće troškove. Troškovi se temelje na financijskim doprinosima članova kao i na doprinosima sudjelujućih znanstvenoistraživačkih farmaceutskih tvrtki koje su članice EFPIA-e.

Izvršni direktor podnosi godišnje izvješće o aktivnostima kao i godišnje poslovne knjige i bilancu stanja. Nakon što upravni odbor odobri godišnje izvješće o aktivnostima, ono postaje javno.

Članak 19.

Ugovori o uslugama i isporukama

Zajedničko poduzeće IMI, u skladu sa svojim financijskim pravilima, određuje sve postupke i mehanizme za provedbu, nadgledanje i nadzor zaključenih ugovora o uslugama i isporukama koje treba zaključiti za rad Zajedničkog poduzeća IMI.

Članak 20.

Odgovornost članova, osiguranje

1.   Financijska odgovornost članova za dugove Zajedničkog poduzeća IMI ograničena je na njihove već plaćene doprinose za troškove poslovanja kako je određeno u članku 11. stavku 3.

2.   Zajedničko poduzeće IMI sklapa i ima odgovarajuće osiguranje.

Članak 21.

Sukob interesa

Zajedničko poduzeće IMI izbjegava svaki sukob interesa u provedbi svojih djelatnosti.

Članak 22.

Politika u području intelektualnog vlasništva

1.   Zajedničko poduzeće IMI donosi opća pravila kojima se uređuje politika vezano uz intelektualno vlasništvo Zajedničkog poduzeća IMI koja se kasnije uključuju u sporazume o dodjeli sredstava i sporazume o projektu.

2.   Cilj politike Zajedničkog poduzeća IMI vezano uz pravo intelektualnog vlasništva je promicanje stvaranja znanja zajedno s njegovim objavljivanjem i iskorištavanjem, postizanje poštene dodjele prava, nagrađivanje inovacije i postizanje šireg sudjelovanja privatnih i javnih subjekata (uključujući, ali ne ograničavajući se na, sudjelujuće znanstvenoistraživačke farmaceutske tvrtke koje su članice EFPIA-e, akademske skupine i mala i srednja poduzeća) u projektima.

3.   Politika intelektualnog vlasništva odražava se u sljedećim načelima:

(a)

svaki sudionik u projektu ostaje vlasnik intelektualnog vlasništva koje donese u projekt i ostaje vlasnik intelektualnog vlasništva koje sam stvori u projektu, osim ako se sudionici u projektu međusobno pisano ne dogovore drukčije. Uvjeti pristupa pravima i dozvolama s obzirom na intelektualno vlasništvo koje su sudionici donijeli ili stvorili u projektu definiraju se u sporazumu o dodjeli sredstava i sporazumu o projektu za odnosni projekt;

(b)

sudionici projekta osiguravaju širenje informacija i dozvoljavaju upotrebu rezultata i intelektualnog vlasništva stvorenog u odnosnom projektu pod uvjetima definiranim u sporazumu o dodjeli sredstava i sporazumu o projektu poštujući zaštitu prava intelektualnog vlasništva, obveze vezano uz povjerljivost i zakonite interese vlasnika.

Članak 23.

Izmjene statuta

1.   Svaki član Zajedničkog poduzeća IMI može upravnom odboru podnijeti prijedlog o izmjeni Statuta.

2.   Prijedlozi navedeni u stavku 1., koje odobri upravni odbor, podnose se kao nacrti izmjena Komisiji koja ih prema potrebi prihvaća.

3.   Međutim, svaka izmjena koja utječe na bitne elemente ovog Statuta, a posebno izmjene njegovih članaka 2., 3., 5., 6., 11., 12., 20., 23. i 24., usvaja se u skladu s člankom 172. Ugovora.

Članak 24.

Likvidacija

1.   Likvidacija Zajedničkog poduzeća IMI provodi se na kraju razdoblja određenoga u članku 1. Uredbe ili nakon izmjene u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe.

2.   Postupak likvidacije započinje automatski ako jedan od članova osnivača prekine svoje članstvo u Zajedničkom poduzeću IMI.

3.   Upravni odbor u svrhu vođenja postupka likvidacije Zajedničkog poduzeća IMI imenuje jednog ili više likvidacijskih upravitelja koji postupaju u skladu s odredbama upravnog odbora.

4.   Kad je Zajedničko poduzeće IMI likvidirano, ono vraća državi domaćinu svu fizičku potporu koju mu je ona dala na raspolaganje u skladu sa sporazumom o gostovanju.

5.   Kada se s predmetima fizičke potpore postupilo kako je određeno u stavku 4., sva se daljnja sredstva koriste za pokrivanje obveza Zajedničkog poduzeća IMI i troškova vezano uz likvidaciju. Svaki višak ili manjak raspoređuje se između članova koji su postojeći u trenutku likvidacije ili ga ti isti članovi podmiruju, razmjerno njihovim stvarnim doprinosima Zajedničkom poduzeću IMI. Svaki višak u korist Zajednice vraća se u proračun Komisije.

6.   Preostala sredstva, dugovi ili obveze dijele se između članova postojećih u trenutku likvidacije, razmjerno njihovom stvarnom doprinosu Zajedničkom poduzeću IMI.

7.   Uspostavlja se ad hoc postupak kako bi se osiguralo odgovarajuće upravljanje bilo kojim sporazumom o dodjeli sredstava navedenim u članku 12. i ugovorom o uslugama i nabavi navedenim u članku 19., čije je trajanje dulje od trajanja Zajedničkog poduzeća IMI.


(1)  SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(2)  U smislu Uredbe „neprofitna javna tijela” uključuju ona koja stvaraju dobit, ali ne smiju dijeliti takvu dobit drukčije osim u svrhu promicanja javnog interesa i koja provode znanstvena i tehnološka istraživanja koja spadaju među njihove glavne aktivnosti.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

161


32008R0106


L 039/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.01.2008.


UREDBA (EZ) br. 106/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 15. siječnja 2008.

o programu Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu

(preinaka)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 175. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Uredbu (EZ) br. 2422/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o programu Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti za uredsku opremu (3) treba značajno izmijeniti. Radi jasnoće ovu Uredbu treba preinačiti.

(2)

Uredska oprema predstavlja značajan udio u zajedničkoj potrošnji električne energije. Različiti modeli na tržištu Zajednice imaju vrlo različite stupnjeve potrošnje električne energije za slične funkcije te postoje značajne mogućnosti za optimizaciju njihove energetske učinkovitosti.

(3)

Poboljšanje energetske učinkovitosti uredske opreme treba poboljšati konkurentnost Zajednice i sigurnost njezine opskrbe energijom te zaštititi okoliš i potrošače.

(4)

Važno je promicati mjere za pravilno djelovanje unutrašnjeg tržišta.

(5)

Poželjno je uskladiti nacionalne inicijative za označivanje energetske učinkovitosti da bi se što više smanjio suprotan učinak mjera poduzetih za njihovu provedbu na industriju i trgovinu.

(6)

S obzirom na to da cilj predloženog djelovanja, tj. utvrđivanje pravila programa Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ga se može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(7)

Protokolom Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime dogovorenim u Kyotu 11. prosinca 1997. poziva se na smanjivanje emisije stakleničkih plinova od strane Zajednice za 8 % najkasnije u razdoblju od 2008. do 2012. Za ostvarenje ovog cilja potrebne su strože mjere za smanjivanje emisije ugljičnog dioksida u Zajednici.

(8)

Nadalje, u Odluci br. 2179/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o reviziji programa Europske zajednice o politici i aktivnosti vezano za okoliš i održivi razvoj „Usuret održivosti” (4), kao ključni prioritet za integraciju zahtjeva o okolišu i energiji navodi se odredba o označivanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja.

(9)

U Rezoluciji Vijeća od 7. prosinca 1998. o energetskoj učinkovitosti u Europskoj zajednici (5) poziva se na povećanu upotrebu označivanja kućanskih uređaja i opreme.

(10)

Poželjno je zahtjeve, oznake i metode testiranja energetske učinkovitosti uskladiti kad god je to moguće.

(11)

Većina je energetski učinkovite uredske opreme dostupna po niskoj cijeni ili bez dodatnih troškova što stoga u mnogim slučajevima omogućuje plaćanje svih dodatnih troškova kroz štednju električne energije u razumno kratkom roku. Ciljevi štednje energije i smanjenja ugljičnog dioksida mogu se na ovom području postići na isplativ način bez nedostataka za potrošače ili industriju.

(12)

Uredskom opremom trguje se širom svijeta. Sporazum između vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice od 20. prosinca 2006. o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme (6) (dalje u tekstu: Sporazum) treba olakšati međunarodnu trgovinu ove opreme i zaštitu okoliša. Sporazum treba provoditi u Zajednici.

(13)

Oznaka energetske učinkovitosti Energy Star koristi se širom svijeta. Da bi mogla određivati uvjete programa za označivanje Energy Star, Zajednica mora sudjelovati u programu i sastavljanju potrebnih tehničkih specifikacija. Kad Komisija utvrđuje te tehničke specifikacije zajedno s Agencijom za zaštitu okoliša SAD-a (USEPA), ona treba težiti k visokoj razini energetske učinkovitosti s obzirom na politiku energetske učinkovitosti i ciljeve energetske učinkovitosti Zajednice.

(14)

Potreban je učinkoviti sustav izvršenja da bi se osigurala pravilna provedba programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme što jamči pravedne uvjete tržišnog natjecanja za proizvođače i zaštitu prava potrošača.

(15)

Ova se Uredba odnosi samo na uredsku opremu.

(16)

Direktiva Vijeća 92/75/EEZ od 22. rujna 1992. o označivanju potrošnje energije i ostalih resursa kućanskih uređaja uz pomoć oznaka i standardnih informacija o proizvodu (7) nije najbolji instrument označivanja uredske opreme. Najisplativija mjera za promicanje energetske učinkovitosti uredske opreme je program dobrovoljnog označivanja.

(17)

Zadatak sudjelovanja u utvrđivanju i praćenju zajedničkih tehničkih specifikacija treba dodijeliti odgovarajućem tijelu, Odboru Europske zajednice za Energy Star, da bi se postigla učinkovita i neutralna provedba programa za označivanje energetske učinkovitosti. Odbor treba biti sastavljen od nacionalnih predstavnika i predstavnika zainteresiranih strana.

(18)

Potrebno je osigurati dosljednost i usklađenost programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme s prioritetima politike Zajednice i s drugim programima Zajednice za označivanje ili certifikaciju kvalitete, poput onih utvrđenih u Direktivi 92/75/EEZ i u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 880/92 od 23. ožujka 1992. o programu dodjele znaka zaštite okoliša Zajednice (8).

(19)

Program za označivanje energetske učinkovitosti treba također dopuniti mjere poduzete u kontekstu Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (9). Zbog toga je potrebno osigurati dosljednost i usklađenost programa Energy Star i programa ekološkog dizajna.

(20)

Poželjno je uskladiti program Zajednice Energy Star zasnovan na Sporazumu i ostale dobrovoljne programe za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme u Zajednici kako bi se spriječila zabuna među potrošačima i potencijalno narušavanje tržišta.

(21)

Potrebno je jamčiti transparentnost u provedbi programa Energy Star te osigurati njegovu usklađenost s relevantnim međunarodnim normama kako bi se proizvođačima i izvoznicima iz država izvan Zajednice olakšao pristup i sudjelovanje u programu.

(22)

Ovom se Uredbom uzima u obzir iskustvo stečeno za vrijeme početnog razdoblja provedbe programa Energy Star u Zajednici,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Cilj

Ovom se Uredbom utvrđuju mjere za program Zajednice za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme (dalje u tekstu: program Energy Star), kao što je predviđeno Sporazumom.

Članak 2.

Područje primjene

Ova se Uredba primjenjuje na skupine proizvoda uredske opreme utvrđene u Prilogu C Sporazumu, podložno svim njihovim izmjenama u skladu s člankom XII. Sporazuma.

Članak 3.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)

„zajednički znak” znači znak iz Priloga A Sporazumu;

(b)

„sudionici programa” znači proizvođači, monteri, izvoznici, uvoznici, trgovci na malo, te druge osobe ili tijela koji se posvećuju promicanju označenih proizvoda energetski učinkovite uredske opreme, koja ispunjava zajedničke specifikacije definirane u točki (c), i koji su izabrali sudjelovanje u programu Energy Star prijavom Komisiji;

(c)

„zajedničke specifikacije” znači zahtjevi energetske učinkovitosti i izvedbe, uključujući metode ispitivanja, koji se koriste da se utvrdi ispunjavaju li proizvodi energetski učinkovite uredske opreme uvjete za dodjelu zajedničkog znaka.

Članak 4.

Opća načela

1.   Program Energy Star usklađuje se, prema potrebi, s ostalim postupcima Zajednice za označivanje ili certifikaciju kvalitete, posebno s programom Zajednice za dodjelu ekološkog znaka utvrđenog Uredbom (EEZ) br. 880/92, s označivanjem i standardnim podacima o navođenju potrošnje energije i ostalih izvora kućanskih uređaja pomoću naljepnica i standardnih podataka o proizvodu, kao što se utvrđuje Direktivom 92/75/EEZ i mjerama za provedbu Direktive 2005/32/EZ.

2.   Sudionici programa smiju koristiti zajednički znak na svojim pojedinačnim proizvodima uredske opreme te na s njima povezanom promotivnom materijalu.

3.   Sudjelovanje u programu Energy Star dobrovoljno je.

4.   Za proizvode uredske opreme za koje je USEPA odobrila upotrebu zajedničkog znaka smatra se da su u skladu s ovom Uredbom, osim ako se ne dokaže suprotno.

5.   Ne dovodeći u pitanje bilo koje pravilo Zajednice o ocjeni sukladnosti i znaku sukladnosti i/ili bilo koji međunarodni sporazum između Zajednice i trećih zemalja o pristupu tržištu Zajednice, Komisija ili države članice smiju ispitivati proizvode, obuhvaćene ovom Uredbom i stavljene na tržište Zajednice, da bi provjerile jesu li oni u skladu sa zahtjevima ove Uredbe.

Članak 5.

Prijava sudionika programa

1.   Zahtjevi za sudjelovanje u programu šalju se Komisiji.

2.   Komisija odlučuje o tome hoće li podnositelj zahtjeva sudjelovati u programu, nakon što se uvjeri da je podnositelj zahtjeva prihvatio smjernice za korisnike zajedničkog znaka koje se nalaze u Prilogu B Sporazumu. Komisija objavljuje ažurirani popis sudionika programa na web stranici Energy Star i redovito ga slati državama članicama.

Članak 6.

Promicanje kriterija za energetsku učinkovitost

Za vrijeme trajanja Sporazuma, Komisija i druge institucije Zajednice kao i tijela središnje državne uprave u smislu Direktive 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama (10), ne dovodeći u pitanje pravo Zajednice, nacionalno pravo i gospodarske kriterije, točno utvrđuju zahtjeve za energetsku učinkovitost koji nisu manje zahtjevni od zajedničkih specifikacija za ugovore o javnoj nabavi robe u vrijednost jednakoj ili većoj od praga utvrđenog u članku 7. te Direktive.

Članak 7.

Drugi dobrovoljni programi za označivanje energetske učinkovitosti

1.   Drugi postojeći i novi dobrovoljni programi za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme u državama članicama smiju postojati istodobno s programom Energy Star.

2.   Komisija i države članice brinu se o potrebnom usklađivanju između programa Energy Star i programa nacionalnog označivanja te ostalih programa označivanja u Zajednici ili u državama članicama.

Članak 8.

Odbor Europske zajednice za Energy Star

1.   Komisija osniva Odbor Europske zajednice za Energy Star (ECESB) u kojemu se nalaze nacionalni predstavnici iz članka 9. i predstavnici zainteresiranih strana. ECESB nadgleda provedbu programa Energy Star u Zajednici i prema potrebi savjetuje i pomaže Komisiji kako bi joj omogućio obavljanje uloge upravljačkog subjekta, kako se navodi u članku IV. Sporazuma.

2.   Komisija osigurava da ECESB, koliko je to moguće u opsegu njegovih djelatnosti, s obzirom na svaku skupinu proizvoda uredske opreme, poštuje izjednačeno sudjelovanje svih odgovarajućih zainteresiranih strana nadležnih za određenu skupinu proizvoda, kao što su proizvođači, trgovci na malo, uvoznici, grupe za zaštitu okoliša i organizacije potrošača.

3.   Komisija uz pomoć ECESB-a nadzire prodor proizvoda sa zajedničkim znakom na tržište i nadzire kretanja energetske učinkovitosti uredske opreme radi pravovremene revizije zajedničkih specifikacija.

4.   Komisija utvrđuje poslovnik ECESB-a uzimajući u obzir stajališta nacionalnih predstavnika u ECESB-u.

Članak 9.

Nacionalni predstavnici

Svaka država članica, prema potrebi, imenuje nacionalne stručnjake, tijela i osobe za energetsku politiku (dalje u tekstu: nacionalni predstavnici) odgovorne za obavljanje zadataka utvrđenih ovom Uredbom. Ako je imenovala više nacionalnih predstavnika, država članica određuje ovlasti svakog posebnog predstavnika i zahtjeve za njihovu koordinaciju

Članak 10.

Plan rada

U skladu s ciljem iz članka 1. Komisija sastavlja plan rada. U plan rada uključena je strategija za razvoj programa Energy Star kojom se za sljedeće tri godine utvrđuju:

(a)

ciljevi za poboljšanje energetske učinkovitosti, imajući na umu potrebu za razvojem visokih standarda zaštite potrošača i okoliša te prodora na tržište, čemu program Energy Star treba težiti na razini Zajednice;

(b)

neiscrpan popis proizvoda uredske opreme koji se smatraju prioritetima za uključenje u program Energy Star;

(c)

inicijative za edukaciju i promociju;

(d)

prijedloge za usklađivanje i suradnju između programa Energy Star i ostalih dobrovoljnih programa za označivanje energetske učinkovitosti u državama članicama.

Komisija preispituje svoj plan rada najmanje jednom godišnje i čini ga javno dostupnim.

Članak 11.

Pripremni postupci za reviziju tehničkih kriterija

1.   Radi pripremanja revizije zajedničkih specifikacija i skupina proizvoda uredske opreme, obuhvaćenih Prilogom C Sporazumu, a prije slanja nacrta prijedloga ili odgovora USEPA-i u skladu s postupcima utvrđenima u Sporazumu i Odluci Vijeća 2006/1005/EZ od 18. prosinca 2006. o sklapanju Sporazuma između vlade Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice o usklađivanju programa za označivanje energetske učinkovitosti uredske opreme (11), poduzimaju se koraci iz stavaka od 2. do 5.

2.   Komisija može zatražiti od ECESB-a da uputi prijedlog za reviziju Sporazuma ili zajedničkih specifikacija proizvoda. Komisija može uputiti prijedlog ECESB-u za reviziju zajedničkih specifikacija proizvoda ili Sporazuma. ECESB na svoju inicijativu također može uputiti prijedlog Komisiji.

3.   Komisija se savjetuje s ECESB-om kad god od USEPA-e dobije prijedlog za reviziju Sporazuma.

4.   Kad članovi ECESB-a iznose Komisiji svoja stajališta, uzimaju u obzir rezultate studija izvedivosti i tržišta i raspoloživu tehnologiju za smanjenje potrošnje energije.

5.   Komisija posebno uzima u obzir cilj ambicioznog utvrđivanja zajedničkih specifikacija, kako se predviđa u članku 1. stavku 3. Sporazuma, s ciljem smanjenja potrošnje energije te posvećuje dužnu pažnju tehnologiji koja je dostupna i s time povezanim troškovima. Prije iznošenja mišljenja o novim zajedničkim specifikacijama, ECESB posebno obraća pažnju na najnovije rezultate studija o ekološkom dizajnu.

Članak 12.

Nadzor tržišta i kontrola zloupotrebe

1.   Zajednički znak se koristi samo u vezi s proizvodima iz Sporazuma i u skladu sa smjernicama za korisnike zajedničkoga znaka iz Priloga B Sporazumu.

2.   Zabranjuje se svako lažno ili obmanjujuće oglašavanje ili upotreba bilo kakve naljepnice ili znaka koji se mogu zamijeniti sa zajedničkim znakom.

3.   Komisija osigurava pravilnu upotrebu zajedničkog znaka poduzimanjem ili usklađivanjem mjera opisanih u članku IX. stavcima 2., 3. i 4. Sporazuma. Države članice prema potrebi poduzimaju mjere za osiguranje sukladnosti s odredbama ove Uredbe na svom državnom području i o tome izvješćuju Komisiju. Države članice mogu Komisiji prijaviti dokaze ako sudionici programa ne poštuju usklađenost za početne mjere.

Članak 13.

Preispitivanje

Godinu dana prije isteka Sporazuma, Komisija sastavlja i šalje Europskome parlamentu i Vijeću izvješće o praćenju energetske učinkovitosti tržišta uredske opreme u Zajednici i ocjenjivanju učinkovitosti programa Energy Star. Izvješće donosi kvalitativne i kvantitativne podatke i podatke o dobrobitima iz programa Energy Star, tj. o uštedi energije i dobrobiti za okoliš zbog smanjivanja emisije ugljičnog dioksida.

Članak 14.

Revizija

Prije nego što stranke u Sporazumu započnu s raspravom o obnavljanju Sporazuma, u skladu s njegovim člankom XIV. stavkom 2., Komisija ocjenjuje program Energy Star s obzirom na iskustvo stečeno za vrijeme njegovog djelovanja.

Članak 15.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 2422/2001 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu.

Članak 16.

Završne odredbe

Ova Uredba stupa na snagu 20. dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 15. siječnja 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ


(1)  SL C 161, 13.7.2007., str. 97.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 10. srpnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 17. prosinca 2007.

(3)  SL L 332, 15.12.2001., str. 1.

(4)  SL L 275, 10.10.1998., str. 1.

(5)  SL C 394, 17.12.1998., str. 1.

(6)  SL L 381, 28.12.2006., str. 26.

(7)  SL L 297, 13.10.1992., str. 16. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(8)  SL L 99, 11.4.1992., str. 1. Uredba stavljena izvan snage Uredbom (EZ) br. 1980/2000 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 237, 21.9.2000., str. 1.).

(9)  SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

(10)  SL L 134, 30.4.2004., str. 114. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 1422/2007 (SL L 317, 5.12.2007., str. 34.).

(11)  SL L 381, 28.12.2006., str. 24.


PRILOG

Uredba (EZ) br. 2422/2001

Ova Uredba

Članak 1.

Članak 1.

Članak 1., posljednja rečenica

Članak 2.

Članak 2.

Članak 3.

Članak 3.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 1.

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 2.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 3.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 4.

Članak 4. stavak 5.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6. stavak 1.

Članak 6. stavak 2.

Članak 6. stavak 3.

Članak 6.

Članak 7.

Članak 7.

Članak 8. stavak 1.

Članak 8. stavak 1.

Članak 8. stavak 2.

Članak 8. stavak 3.

Članak 8. stavak 2.

Članak 8. stavak 3.

Članak 8. stavak 4.

Članak 8. stavak 4.

Članak 8. stavak 5.

Članak 9.

Članak 9.

Članak 10. prvi stavak, uvodni dio

Članak 10. prvi stavak, uvodni dio

Članak 10. prvi stavak, prva alineja

Članak 10. prvi stavak točka (a)

Članak 10. prvi stavak, druga alineja

Članak 10. prvi stavak točka (b)

Članak 10. prvi stavak, treća alineja

Članak 10. prvi stavak točka (c)

Članak 10. prvi stavak, četvrta alineja

Članak 10. prvi stavak točka (d)

Članak 10. drugi stavak, prva rečenica

Članak 10. drugi stavak

Članak 11. prvi stavak

Članak 11. stavak 1.

Članak 11. točka 1.

Članak 11. stavak 2.

Članak 11. točka 2.

Članak 11. stavak 3.

Članak 11. točka 3., prva rečenica

Članak 11. stavak 4.

Članak 11. točka 3., druga rečenica

Članak 11. stavak 5., prva rečenica

Članak 11. stavak 5., posljednja rečenica

Članak 12.

Članak 12.

Članak 13.

Članak 13.

Članak 14. prvi stavak

Članak 14.

Članak 14. drugi stavak

Članak 15.

Članak 15.

Članak 16.

Prilog


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

168


32008L0028


L 081/48

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.03.2008.


DIREKTIVA 2008/28/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2008.

o izmjeni Direktive 2005/32/EZ o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju i o izmjeni Direktive Vijeća 92/42/EEZ te direktiva 96/57/EZ i 2000/55/EZ u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom propisanim člankom 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Direktiva 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (3) i tri direktive koje predstavljaju provedbene mjere u smislu njezinog članka 15., točnije Direktive Vijeća 92/42/EEZ od 21. svibnja 1992. o zahtjevima za učinkovitost novih toplovodnih kotlova na tekuća ili plinovita goriva (4), Direktiva 96/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. rujna 1996. o zahtjevima za energetsku učinkovitost kućanskih električnih hladnjaka, zamrzivača i njihovih kombinacija (5) i Direktiva 2000/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. rujna 2000. o zahtjevima energetske učinkovitosti u odnosu na prigušnice za fluorescentnu rasvjetu (6), određuju da je potrebno donijeti određene mjere u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (7).

(2)

Odluka 1999/468/EZ izmijenjena je Odlukom 2006/512/EZ kojom je uveden regulatorni postupak s provjerom za donošenje mjera opće primjene čija je svrha izmijeniti elemente koji nisu ključni elementi temeljnog instrumenta donesenog u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora, inter alia, brisanjem nekih od tih elemenata ili dopunjavanjem instrumenta novim elementima koji nisu ključni.

(3)

U skladu s izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (8) vezano uz Odluku 2006/512/EZ, da bi se regulatorni postupak s provjerom mogao primjenjivati na instrumente donesene u skladu s postupkom, a koji su već na snazi, te je instrumente potrebno prilagoditi u skladu s postupcima u primjeni.

(4)

Izjava obuhvaća popis instrumenata koje je potrebno hitno prilagoditi, uključujući Direktivu

2005/32/EZ. Prilagođavanje te Direktive nužno vodi prilagođavanju direktiva 92/42/EEZ, 96/57/EZ i 2000/55/EZ.

(5)

Komisiju treba ovlastiti da izmijeni i stavi izvan snage direktive 92/42/EEZ, 96/57/EZ i 2000/55/EZ. Takve se izmjene te stavljanja izvan snage moraju donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5a. Odluke 1999/468/EZ.

(6)

Osim toga, Komisiju je potrebno ovlastiti da donese provedbene mjere koje propisuju zahtjeve ekološkog dizajna proizvoda koji koriste energiju, uključujući uvođenje provedbenih mjera za vrijeme prijelaznog razdoblja te uključujući odgovarajuće odredbe o uravnoteživanju raznih ekoloških aspekata. Budući da su to mjere opće primjene čija je svrha izmijeniti elemente Direktive 2005/32/EZ koji nisu ključni dopunjavajući je novim elementima koji nisu ključni, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom.

(7)

Stoga Direktivu 2005/32/EZ te direktive 92/42/EEZ, 96/57/EZ i 2000/55/EZ treba na odgovarajući način izmijeniti.

(8)

Izmjene Direktive 2005/32/EZ kao i direktiva 92/42/EEZ, 96/57/EZ i 2000/55/EZ putem ove Direktive tehničke su prirode i odnose se samo na postupak za odbore, države članice ih ne moraju prihvatiti. Stoga u tom smislu nije nužno donositi propise,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 2005/32/EZ

Ovime se Direktiva 2005/32/EZ mijenja kako slijedi:

1.

U članak 13. umeće se sljedeći stavak:

„1a.   Provedbenu mjeru mogu pratiti smjernice koje obuhvaćaju posebnosti malih i srednjih poduzeća aktivnih u pogođenom proizvodnom sektoru. Ako je potrebno i u skladu sa stavkom 1., Komisija može pripremiti dodatne specijalizirane materijale kako bi mala i srednja poduzeća mogla jednostavnije primjenjivati ovu Direktivu.”

2.

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Kada proizvod koji koristi energiju zadovoljava kriteriji navedene u stavku 2., taj je proizvod obuhvaćen provedbenom mjerom ili samo regulatornom mjerom u skladu sa stavkom 3. točkom (b). Takve mjere čija je svrha izmijeniti elemente ove Direktive koji nisu ključni putem dopunjavanja iste, donose se u skladu s regulatornim postupkom s provjerom iz članka 19. stavka 3.”

(b)

stavak 10. zamjenjuje se sljedećim:

„10.   Ako je potrebno, provedbena mjera koja propisuje zahtjeve za ekološki dizajn uključuje odredbe o uravnoteživanju različitih ekoloških aspekata. Te mjere, čija je svrha izmijeniti elemente ove Direktive koji nisu ključni putem dopunjavanja iste, donose se u skladu s regulatornim postupkom s provjerom iz članka 19. stavka 3.”

3.

Članak 16. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

u uvodnoj formulaciji brišu se riječi „postupak propisan člankom 19. stavkom 2.”

(b)

dodaje se sljedeći podstavak:

„Te mjere čija je svrha izmijeniti elemente ove Direktive koji nisu ključni putem dopunjavanja iste, donose se u skladu s regulatornim postupkom s provjerom iz članka 19. stavka 3.”

4.

Članak 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Kod navođenja ovog stavka primjenjuju se članak 5a. stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, s obzirom na odredbe njezinog članka 8.”

Članak 2.

Izmjene Direktive 92/42/EEZ

U članku 10a. Direktive 92/42/EEZ, riječi „u skladu s člankom 19. stavkom 2. Direktive 2005/32/EZ” zamjenjuju se riječima „u skladu s člankom 19. stavkom 3. Direktive 2005/32/EZ”.

Članak 3.

Izmjene Direktive 96/57/EZ

U članku 9a. Direktive 96/57/EZ, riječi „u skladu s člankom 19. stavkom 2. Direktive 2005/32/EZ” zamjenjuju se riječima „u skladu s člankom 19. stavkom 3. Direktive 2005/32/EZ”.

Članak 4.

Izmjene Direktive 2000/55/EZ

U članku 9a. Direktive 2000/55/EZ riječi „u skladu s člankom 19. stavkom 2. Direktive 2005/32/EZ” zamjenjuju se riječima „u skladu s člankom 19. stavkom 3. Direktive 2005/32/EZ”.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objavljivanja u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ


(1)  SL C 161, 13.7.2007., str. 45.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 11. srpnja 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 3. ožujka 2008.

(3)  SL L 191, 22.7.2005., str. 29.

(4)  SL L 167, 22.6.1992., str. 17. Direktiva kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2005/32/EZ.

(5)  SL L 236, 18.9.1996., str. 36. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2005/32/EZ.

(6)  SL L 279, 1.11.2000., str. 33. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2005/32/EZ.

(7)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).

(8)  SL C 255, 21.10.2006., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

171


32008R0297


L 097/62

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

11.03.2008.


UREDBA (EZ) br. 297/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 11. ožujka 2008.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1606/2002 o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda u pogledu provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (3) propisuje određene mjere koje je potrebno usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(2)

Odluka 1999/468/EZ izmijenjena je Odlukom 2006/512/EZ kojom je uveden regulatorni postupak s kontrolom za usvajanje mjera općeg područja primjene namijenjeni izmijeni elemenata koji nisu ključni elementi osnovnog instrumenta donesenog u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora, inter alia, ukidanjem nekih od tih elemenata ili nadopunjavanjem instrumenta novim elementima koji nisu ključni.

(3)

U skladu s izjavom Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (5) koja se odnosi na Odluku 2006/512/EZ, da bi se regulatorni postupak s kontrolom mogao primjenjivati na instrumente donesene u skladu s postupkom iz članka 251. Ugovora koji su već na snazi, te instrumente potrebno je prilagoditi u skladu s primjenjivim postupcima.

(4)

Komisiju je potrebno ovlastiti da odlučuje o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda unutar Zajednice. Budući da se radi o mjerama općeg područja primjene namijenjenim izmijeni elemenata Uredbe (EZ) br. 1606/2002 koji nisu ključni tako da je dopune novim elementima koji nisu ključni, te je mjere potrebno usvojiti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 5a. Odluke 1999/468/EZ.

(5)

S obzirom na činjenicu da bi u određenim iznimnim situacijama primjena regulatornog postupka s kontrolom u uobičajenim rokovima mogla otežati usvajanje novoobjavljenih računovodstvenih standarda, pravodobne izmjene postojećih računovodstvenih standarda ili tumačenja postojećih računovodstvenih standarda kako bi ih poduzeća mogla primijeniti na relevantnu financijsku godinu, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebaju brzo djelovati kako bi se osiguralo da se ti standardi i tumačenja usvoje na vrijeme, a kako ne bi narušili razumijevanje i povjerenje ulagača.

(6)

Uredbu (EZ) br. 1606/2002 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Izmjene

Uredba (EZ) br. 1606/2002 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 3. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Komisija odlučuje o primjenljivosti međunarodnih računovodstvenih standarda unutar Zajednice. Mjere kojima se izmjenjuju elementi ove Uredbe koji nisu ključni donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom iz članka 6. stavka 2.”;

2.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Prilikom upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a. stavci od 1. do 4., te članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.”;

(b)

stavak 3. briše se.

Članak 2.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 11. ožujka 2008.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J. LENARČIČ


(1)  SL C 161, 13.7.2007., str. 45.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 14. studenoga 2007. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 3. ožujka 2008.

(3)  SL L 243, 11.9.2002., str. 1.

(4)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11).

(5)  SL C 255, 21.10.2006., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

173


32008D0393


L 138/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

08.05.2008.


ODLUKA KOMISIJE

od 8. svibnja 2008.

u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka u Jerseyju

(priopćena pod brojem dokumenta C(2008) 1746)

(Tekst značajan za EGP)

(2008/393/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka (1), a posebno njezin članak 25. stavak 6.,

nakon savjetovanja s Radnom skupinom za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka (2),

budući da:

(1)

U skladu s Direktivom 95/46/EZ od država članica se zahtijeva da propišu da do prijenosa osobnih podataka trećoj državi može doći samo ako predmetna treća država zajamči odgovarajuću razinu zaštite te ako su zakoni države članice kojima se primjenjuju druge odredbe Direktive usklađeni prije prijenosa.

(2)

Komisija može utvrditi da treća država jamči odgovarajuću razinu zaštite. U tom slučaju se osobni podaci mogu prenositi iz države članice bez potrebe za dodatnim jamstvima.

(3)

U skladu s Direktivom 95/46/EZ potrebno je procijeniti razinu zaštite podataka s obzirom na okolnosti vezane uz postupak prijenosa podataka ili niza postupaka prijenosa podataka, posebno uzimajući u obzir broj elemenata važnih za prijenos i navedenih u njezinom članku 25. stavku 2.

(4)

S obzirom na različite pristupe zaštiti podataka u trećim državama, potrebno je provesti procjenu primjerenosti, a svaka odluka temeljena na članku 25. stavku 6. Direktive 95/46/EZ treba se donijeti i provoditi na način da ne dođe do posredne ili neopravdane diskriminacije prema ili između trećih zemalja u kojima prevladavaju pogodni uvjeti i da ne čine prikrivenu prepreku trgovini, a da se pri tome uzmu u obzir postojeće međunarodne obveze Zajednice.

(5)

Bailiwick of Jersey jedna je od depandansi britanske krune (nije dio Ujedinjene Kraljevine i nije kolonija) koja uživa punu neovisnost, osim u međunarodnim odnosima i obrani za što je zaduženo Ujedinjeno Kraljevstvo. Bailiwick of Jersey se stoga smatra trećom državom u smislu Direktive 95/46/EZ.

(6)

Počevši od 1951., odnosno 1987. i ratifikacije Europske konvencije o ljudskim pravima i Konvencije Vijeća Europe o zaštiti pojedinaca s obzirom na automatsku obradu osobnih podataka (Konvencija br. 108.) od strane Ujedinjene Kraljevine proširena je na Bailiwick of Jersey.

(7)

U pogledu Bailiwick of Jersey, pravne norme za zaštitu osobnih podataka u velikom dijelu temeljene na normama iz Direktive 95/46/EZ propisane su u Data Protection (Jersey) Law iz 1987. koji je stupio na snagu 11. studenoga 1987. te dva dodatna zakona, Data Protection (Amendment) (Jersey) Law iz 2005. i Data Protection (Jersey) Law 2005. (Appointed Day) Act 2005.

(8)

U vezi s pravnim okvirom Data Protection (Jersey) Law također je doneseno sekundarno zakonodavstvo 2005. kojim se propisuju specifična pravila vezano uz pitanja kao što su dostupnost, obrada osjetljivih podataka i obavještavanje tijela za zaštitu podatka (3).

(9)

Pravne norme koje se provode u Jerseyju obuhvaćaju sva temeljna načela nužna za odgovarajuću razinu zaštite fizičkih osoba. Primjena tih normi jamči se pravnim sredstvima i neovisnim nadzorom koje provodi nadležno tijelo, odnosno povjerenik za zaštitu podataka s ovlastima za istraživanje i interveniranje.

(10)

Stoga se smatra da Jersey pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka iz Direktive 95/46/EZ.

(11)

Zbog transparentnosti i očuvanja sposobnosti nadležnih vlasti u državama članicama da jamče zaštitu pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka, nužno je točno navesti izuzetne okolnosti u kojima je opravdano obustavljanje određenih protoka podataka, ne dovodeći u pitanje pronalaženje odgovarajuće zaštite.

(12)

Mjere propisane ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog sukladno članku 31. stavku 1. Direktive 95/46/EZ,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

U smislu članka 25. stavka 2. Direktive 95/46/EZ, smatra se da Bailiwick of Jersey predviđa odgovarajuću razinu zaštitu osobnih podataka koji se prenose iz Zajednice.

Članak 2.

Ova se Odluka odnosi na primjerenost zaštite pruženu u Jerseyju u pogledu zadovoljavanja uvjeta iz članka 25. stavka 1. Direktive 95/46/EZ te ne utječe na druge uvjete ili ograničenja kojima se provode druge odredbe te Direktive koji pripadaju obradi osobnih podataka u državama članicama.

Članak 3.

1.   Bez obzira na njihove ovlasti da djeluju kako bi zajamčili usklađenost s nacionalnim odredbama donesenim sukladno drugim odredbama osim članka 25. Direktive 95/46/EZ, nadležna tijela država članica mogu upotrijebiti svoje postojeće ovlasti da obustave protok podataka primatelju u Jerseyju, a kako bi zaštitile pojedince u pogledu obrade osobnih podataka o njima i to u sljedećim slučajevima:

(a)

ako je nadležno tijelo u Jerseyju utvrdilo da je primatelj prekršio zaštitne norme u primjeni; ili

(b)

ako postoji prilična mogućnost da je došlo do povrede zaštitnih normi, osnovani temelji da se vjeruje da nadležno tijelo u Jerseyju ne provodi ili neće na vrijeme provesti korake kako bi riješilo upitni slučaj, ako bi stalni prijenos mogao predstavljati neposredni rizik nanošenja velike štete subjektima podataka te ako su nadležna tijela u državama članicama uložila značajne napore u danim okolnostima da bi obavijestile stranu odgovornu za obradu sa sjedištem u Jerseyju te joj dali mogućnost da odgovori.

2.   Obustava prestaje čim se osiguraju zaštitne norme te se o tome obavijesti nadležno tijelo u državama članicama.

Članak 4.

1.   Države članice odmah obavješćuju Komisiju nakon što su mjere donesene na temelju članka 3.

2.   Države članice i Komisija međusobno se obavješćuju o slučajevima kada djelovanje tijela odgovornih za osiguranje usklađenosti sa zaštitnim normama u Jerseyju nije uspjelo osigurati navedenu usklađenost.

3.   Ako informacije prikupljene sukladno članku 3. i stavcima 1. i 2. ovog članka dokažu da tijela odgovorna za osiguranje usklađenosti sa zaštitinim normama u Jerseyju ne ispunjavaju učinkovito svoju ulogu, Komisija obavještava nadležno tijelo u Jerseyju te, ako je to nužno, predstavlja nacrt mjera u skladu s postupkom iz članka 31. stavka 2. Direktive 95/46/EZ radi stavljanja izvan snage ili obustavljanja ove Odluke ili ograničavanja njezinog područja primjene.

Članak 5.

Komisija nadzire primjenu ove Odluke i o svim relevantnim nalazima izvještava Odbor osnovan u skladu s člankom 31. Direktive 95/46/EZ, uključujući svaki dokaz koji bi mogao utjecati na nalaz iz članka 1. ove Odluke da je zaštita u Jerseyju odgovarajuća u smislu članka 25. Direktive 95/46/EZ te o svakom dokazu da se ova Odluka provodi na diskriminacijski način.

Članak 6.

Države članice donose sve potrebne mjere potrebne za usklađivanje s ovom Odlukom u roku četiri mjeseca od dana obavijesti o Odluci.

Članak 7.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 8. svibnja 2008.

Za Komisiju

Jacques BARROT

Potpredsjednik


(1)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31. Direktive kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(2)  Mišljenje br. 8/2007 o razini zaštite osobnih podataka u Jerseyju, doneseno 9. listopada 2007. i dostupno na http://ec.europa.eu/justice_home/fsj/privacy/workinggroup/wpdocs/2007_en.htm

(3)  Ti su zakoni navedeni u izvornom nazivu: Data Protection (Corporate Finance Exemption) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Credit Reference Agency) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Fair Processing)

(Jersey) Regulations 2005, Data Protection (International Cooperation) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Notification) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Sensitive Personal Data) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Subject Access Exemptions) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Subject Access Miscellaneous) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Subject Access Modification — (Education) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Subject Access Modification — (Health) (Jersey) Regulations 2005, Data Protection (Subject Access Modification — (Social Work) (Jersey) Regulations 2005 i Data Protection (Transfer in Substantial Public Interest) (Jersey) Regulations 2005.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

176


32008R0472


L 140/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

29.05.2008.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 472/2008

od 29. svibnja 2008.

o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u pogledu prve bazne godine koja se koristi za vremenske nizove prema NACE Rev. 2 i za vremenske nizove prije 2009. koji se dostavljaju u skladu s NACE Rev. 2, razine detalja, oblika, prvog izvještajnog razdoblja i izvještajnog razdoblja

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998. o kratkoročnim statistikama (1), a posebno njezin članak 17. točku (k) i točku (l),

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1165/98 uspostavljen je zajednički okvir za proizvodnju kratkoročnih statistika Zajednice o poslovnom ciklusu. Područje primjene ovih statistika utvrđeno je s obzirom na Uredbu Vijeća (EZ) br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statističkoj klasifikaciji ekonomskih djelatnosti u Europskoj zajednici (NACE Rev. 1) (2).

(2)

Prema Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Rev. 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90, kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima, kratkoročne statistike uređene Uredbom (EZ) br. 1165/98 od 1. siječnja 2009. sastavljaju se u skladu s NACE Rev. 2.

(3)

Prema članku 17. točkama (k) i (l) Uredbe (EZ) br. 1165/98, potrebno je odrediti prvu baznu godinu koja se koristi za vremenske nizove prema NACE Rev. 2 i za vremenske nizove prije 2009. koji se dostavljaju u skladu s NACE Rev. 2, razinu detalja, oblik, prvo izvještajno razdoblje i izvještajno razdoblje.

(4)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prva bazna godina koja se koristi za kratkoročne statistike uređene Uredbom (EZ) br. 1165/98 i sastavljene u skladu s NACE Rev. 2 je 2005. (2006. za D-310).

Članak 2.

1.   Posebni zahtjevi vezani uz razinu detalja, oblik, prvo izvještajno razdoblje i izvještajno razdoblje za vremenske nizove prije 2009. godine koji se dostavljaju u skladu s NACE Rev. 2 utvrđeni su u Prilogu.

2.   Vremenski nizovi koji se kompiliraju u skladu sa zahtjevima iz stavka 1. dostavljaju se Komisiji (Eurostatu) kako slijedi:

(a)

za mjesečne varijable, najkasnije kada i odgovarajući podaci koji se odnose na siječanj 2009.;

(b)

tromjesečni podaci, najkasnije kada i odgovarajući podaci koji se odnose na prvo tromjesečje 2009.

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 29. svibnja 2008.

Za Komisiju

Joaquín ALMUNIA

Član Komisije


(1)  SL L 162, 5.6.1998., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(2)  SL L 293, 24.10.1990., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1893/2006.


PRILOG

Posebni zahtjevi vezani uz vremenske nizove prije 2009. koji se dostavljaju u skladu s NACE Rev. 2

Razina detalja prema kojoj se dostavljaju pojedinačne varijable jednaka je utvrđenoj u odjeljcima (f) iz priloga A, B, C, odnosno D, Uredbi (EZ) br. 1165/98 (dalje u tekstu „STS Uredba”).

Oblik u kojem se dostavljaju pojedinačne varijable jednak je utvrđenome u odjeljcima (d) iz priloga A, B, C, odnosno D, STS Uredbi.

Sljedeća tablica prikazuje prvo izvještajno razdoblje za koje se dostavljaju pojedinačne varijable prema NACE Rev. 2. Svi podaci imaju oblik mm/gggg za mjesečne podatke i tt/gggg za tromjesečne podatke.

Posebno u Prilogu D (Ostale usluge) STS Uredbi uvođenje NACE Rev. 2 zahtijeva raspoloživost detaljnijih podataka u odnosu na prethodnu NACE ili raspoloživost podataka o pojedinim djelatnostima koje prije uvođenja NACE Rev. 2 nisu bile obuhvaćene STS-om. U takvim slučajevima, gdje nije moguće napraviti ni kvalitetnu procjenu, dotične države članice mogu uz prethodno odobrenje Komisije (Eurostata) odabrati prvo izvještajno razdoblje nakon 2000.

Varijabla

Oznaka

Prvo izvještajno razdoblje

A-110

Proizvodnja

01/2000

A-120

Promet

01/2000

A-121

Promet na domaćem tržištu

01/2000

A-122

Promet na inozemnom tržištu

01/2000

01/2005 za podjelu na države unutar i izvan europodručja

A-130

Primljene nove narudžbe

01/2000

A-131

Nove narudžbe na domaćem tržištu

01/2000

A-132

Nove narudžbe s inozemnog tržišta

01/2000

01/2005 za podjelu na države unutar i izvan europodručja

A-210

Broj zaposlenih osoba

T1/2000

A-220

Sati rada

T1/2000

A-230

Bruto plaće i nadnice

T1/2000

A-310

Cijene outputa

01/2000

A-311

Cijene outputa na domaćem tržištu

01/2000

A-312

Cijene outputa na inozemnom tržištu

01/2000

01/2005 za podjelu na države unutar i izvan europodručja

A-340

Uvozne cijene

01/2006

B-110

Proizvodnja

01/2005 za mjesečne podatke

T1/2000 za tromjesečne podatke

B-115

Proizvodnja u visokogradnji

01/2005 za mjesečne podatke

T1/2000 za tromjesečne podatke

B-116

Proizvodnja u niskogradnji

01/2005 za mjesečne podatke

T1/2000 za tromjesečne podatke

B-210

Broj zaposlenih osoba

T1/2000

B-220

Sati rada

T1/2000

B-230

Bruto plaće i nadnice

T1/2000

B-320

Troškovi gradnje

T1/2000

B-321

Troškovi materijala

T1/2000

B-322

Troškovi radne snage

T1/2000

B-411

Građevinske dozvole: broj stanova

T1/2000

B-412

Građevinske dozvole: kvadratni metri korisnog podnog prostora ili alternativna mjera veličine

T1/2000

C-120

Promet

01/2000

C-210

Broj zaposlenih osoba

T1/2000

C-330

Deflator prodaje

01/2000

C-123

Obujam prodaje

01/2000

D-120

Promet

T1/2000

D-210

Broj zaposlenih osoba

T1/2000

D-310

Cijene outputa

T1/2006

Izvještajno razdoblje koje se primjenjuje za pojedinačne varijable jednako je utvrđenome u odjeljcima (e) iz priloga A, B, C, odnosno D, STS Uredbi.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

180


32008R1107


L 299/13

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.11.2008.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1107/2008

od 7. studenoga 2008.

o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o gnojivima u svrhu prilagodbe njezinih priloga I. i IV. tehničkom napretku

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o gnojivima (1), a posebno njezin članak 31. stavke 1. i 3,

budući da:

(1)

Članak 3. Uredbe (EZ) br. 2003/2003 predviđa da gnojivo koje pripada vrsti gnojiva kako je navedeno u njezinom Prilogu I. i koje udovoljava uvjetima predviđenim tom Uredbom može dobiti naziv „EZ gnojivo”.

(2)

Amonij sulfat i kalcij nitrat (vapneni nitrat) su u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 navedeni kao vrste gnojiva. Međutim, kombinacije te dvije vrste gnojiva ne mogu dobiti naziv „EZ gnojivo”. Obzirom da su se kombinacije amonij sulfata i kalcij nitrata (vapnenog nitrata) uspješno koristile u dvije države članice, takve se kombinacije mogu priznati kao „EZ gnojivo”, tako da mogu biti lakše dostupne poljoprivrednicima diljem Zajednice.

(3)

Mnoge vrste gnojiva primarnih nutrijenata koje sadrže dušik, navedene u Prilogu I, imaju svojstvo da previše brzo otpuštaju dušik tako da usjevi od njih ne mogu u potpunosti imati koristi, a kao ishod toga višak dušika može potencijalno ugroziti okoliš.

(4)

Obzirom na dvije vrste EZ gnojiva navedenih u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003, dodavanje dicijandiamida, jedne od brojnih tvari poznatih kao inhibitori nitrifikacije, može spriječiti takvo potencijalno ugrožavanje okoliša. Druge vrste EZ gnojiva mogu sadržavati dušik u drugačijem obliku za koji inhibitori nitrifikacije nisu učinkoviti. Za te ostale vrste inhibitori ureaze mogu predstavljati zadovoljavajuće rješenje.

(5)

Kako bi se omogućio veći pristup poljoprivrednim i okolišnim prednostima inhibitora nitrifikacije ili ureaze, uporaba inhibitora nitrifikacije ili ureaze treba se dopustiti za većinu vrsta dušičnih gnojiva, te treba dopustiti više vrsta inhibitora.

(6)

Stoga se u Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 treba uvesti popis odobrenih inhibitora nitrifikacije i ureaze.

(7)

Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 predviđa detaljne opise analitičkih metoda koje se trebaju koristiti za mjerenje sadržaja nutrijenata EZ gnojiva. Ti se opisi, u mjeri u kojoj se odnose na koncentraciju joda, trebaju prilagoditi kako bi se dobile točne vrijednosti analiza.

(8)

Stoga se Uredba (EZ) br. 2003/2003 treba primjereno izmijeniti.

(9)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su sa mišljenjem Odbora uspostavljenog člankom 32. Uredbe (EZ) br. 2003/2003,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 izmjenjuje se u skladu sa Prilogom I. ovoj Uredbi.

2.   Prilog IV. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 izmjenjuje se u skladu sa Prilogom II. ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2008.

Za Komisiju

Günter VERHEUGEN

Potpredsjednik


(1)  SL L 304, 21.11.2003., str. 1.


PRILOG I.

Prilog I. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

U Tablici A.1, unos za vrstu gnojiva vrste 4. „amonij sulfat” zamjenjuje se sljedećim:

„4.

Amonij sulfat

Kemijskim putem dobiven proizvod koji sadrži amonij sulfat kao svoj ključni sastojak, sa mogućnošću do 15 % kalcij nitrata (vapnenog nitrata).

19,7 % N

Dušik izražen kao ukupni dušik.

Maksimalni sadržaj nitričnog dušika je 2,2 % N ako se dodaje kalcij nitrat (vapneni nitrat).

Kada se stavlja na tržište u obliku kombinacije amonij sulfata i kalcij nitrata (vapnenog nitrata), oznaka mora uključivati naznaku ‚sa do 15 % kalcij nitrata (vapnenog nitrata)‘.

Amonijačni dušik.

Ukupni dušik ako se dodaje kalcij nitrat (vapneni nitrat).”

2.

U Tablici A.1. briše se unos za vrste gnojiva 16, 17 i bilješka (a). Vrsta 18 postaje vrsta 16.

3.

Dodaje se slijedeći odjeljak F:

F. Inhibitori nitrifikacije i ureaze

Inhibitori nitrifikacije i ureaze navedeni u Tablicama F.1. i F.2. u tekstu koji slijedi mogu se dodavati dušičnim gnojivima vrste kako je navedeno u odjeljcima A.1, B.1, B.2 B.3, C.1. i C.2. Priloga I. podložno slijedećim odredbama:

1.

barem 50 % ukupnog sadržaja dušika u gnojivu sastoji se od dušičnih oblika navedenih u stupcu 3;

2.

oni ne pripadaju vrstama gnojiva koje su spomenute u stupcu 4.

Gnojiva kojima je dodan inhibitor nitrifikacije naveden u Tablici F.1. moraju imati naznaku ‚sa inhibitorom nitrifikacije ([upisati oznaku inhibitora nitrifikacije])’ dodanu njihovoj oznaci vrste gnojiva.

Gnojiva kojima je dodan inhibitor ureaze naveden u Tablici F.2. moraju imati naznaku ‚sa inhibitorom ureaze ([upisati oznaku inhibitora ureaze])’ dodanu njihovoj oznaci vrste gnojiva.

Osoba odgovorna za stavljanje na tržište treba priložiti tehničke podatke, u koliko je god to moguće potpunijem obliku, sa svakim pakiranjem ili rasutom pošiljkom. Ti podaci moraju omogućiti korisnika da posebno odredi razinu i pravilno vrijeme primjene u odnosu na uzgajani usjev.

Novi inhibitori nitrifikacije ili inhibitori ureaze mogu se uključiti u Tablice F.1. ili F.2. nakon procjene tehničke dokumentacije podnesene u skladu sa smjernicama koje se za te spojeve moraju razraditi.

F.1.   Inhibitori nitrifikacije

Br.

Upisati oznaku i sastav inhibitora nitrifikacije

Minimalni i maksimalni sadržaj inhibitora kao postotka prema masi ukupnog dušika prisutnog kao amonij dušika i urea dušika.

Vrste EZ gnojiva za koje se inhibitor ne smije koristiti

Opis inhibitora nitrifikacije sa kojima se dopuštaju mješavine

Podaci o dopuštenom omjeru

1

2

3

4

5

1

Dicijandiamid

ELINCS br. 207-312-8

Minimalno 2,25

Maksimalno 4,5

 

 


F.2.   Inhibitori ureaze

Br.

Upisati oznaku i sastav inhibitora ureaze

Minimalni i maksimalni sadržaj inhibitora kao postotka prema masi ukupnog dušika prisutnog kao amonij dušika i urea dušika.

Vrste EZ gnojiva za koje se inhibitor ne smije koristiti

Opis inhibitora ureaze s kojima se dopuštaju mješavine

Podaci o dopuštenom omjeru

1

2

3

4

5

1

N-(-n-butil) tiofosforni triamid (NBPT)

ELINCS br. 435-740-7

Minimalno 0,09

Maksimalno 0,20”

 

 


PRILOG II.

Odjeljak B. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 2003/2003 mijenja se kako slijedi:

1.

U bilješci u točki 4.11. Metode 2.3.2, drugi, treći i četvrti podstavci zamjenjuju se sljedećim:

„Titrirati sa 0,05 mol/l otopine joda (I2) uz otopinu škroba kao indikatora.

1 ml otopine joda (I2) 0,05 mol/l odgovara 0,01128 g SnCl2 2H2O.

Barem 80 % ukupnog kositra prisutnog u otopini pripremljenoj na takav način mora biti u bivalentnom obliku. Za titraciju se mora koristiti barem 35 ml otopine joda (I2) 0,05 mol/l.”

2.

U bilješci u točki 4.11. Metode 2.6.1, drugi, treći i četvrti podstavci zamjenjuju se sljedećim:

„Titrirati sa 0,05 mol/l otopine joda (I2) uz otopinu škroba kao indikatora.

1 ml otopine joda (I2) 0,05 mol/l odgovara 0,01128 g SnCl2 2H2O.

Barem 80 % ukupnog kositra prisutnog u otopini pripremljenoj na takav način mora biti u bivalentnom obliku. Za titraciju se mora koristiti barem 35 ml otopine joda (I2) 0,05 mol/l.”


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

184


32009R0329


L 103/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.04.2009.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 329/2009

od 22. travnja 2009.

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u pogledu ažuriranja popisa varijabli, učestalosti izrade statistika i razina raščlanjenosti i agregacije koje se primjenjuju na varijable

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998. o kratkoročnim statistikama (1), a posebno njezin članak 17. točke (b), (d) i (e),

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1165/98 uspostavljen je zajednički okvir za proizvodnju kratkoročnih statistika Zajednice o poslovnom ciklusu. Područje primjene ovih statistika izmijenjeno je Uredbom (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 10. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 (2).

(2)

Uredbom Komisije (EZ) br. 1503/2006 od 28. rujna 2006. o provedbi i izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1165/98 o kratkoročnim statistikama u pogledu definicija varijabli, popisa varijabli i učestalosti izrade podataka (3) dane su definicije varijabli.

(3)

Uredbom (EZ) br. 1158/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2005. o izmjeni Uredba Vijeća (EZ) br. 1165/98 (4) uvedene su studije izvedivosti koje se odnose na radne sate i bruto plaće i nadnice za trgovinu na malo i ostale usluge.

(4)

Za potrebe monetarne politike Zajednice, trebalo bi dalje razvijati kratkoročne poslovne statistike, posebno u vezi s uslugama. Stoga je Uredbu (EZ) br. 1165/98 potrebno ažurirati u područjima od posebne važnosti za proučavanje poslovnog ciklusa.

(5)

Uredbu (EZ) br. 1165/98 bi trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(6)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program uspostavljenog Odlukom Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (5),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Jedini članak

Prilozi C i D Uredbi (EZ) br. 1165/98 od 19. svibnja 1998. mijenjaju se kako je navedeno u Prilogu ovoj Uredbi.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. travnja 2009.

Za Komisiju

Joaquín ALMUNIA

Član Komisije


(1)  SL L 162, 5.6.1998., str. 1.

(2)  SL L 393, 30.12.2006., str. 1.

(3)  SL L 281, 12.10.2006., str. 15.

(4)  SL L 191, 22.7.2005., str. 1.

(5)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.


PRILOG

1.

Prilog C Uredbi (EZ) br. 1165/98 mijenja se kako slijedi:

(a)

U točki (c) (Popis varijabli) stavku 1., u tablicu se umeću sljedeće varijable:

„220

230

Radni sati

Bruto plaće i nadnice”

(b)

U točki (d) (Oblik), stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.

Varijabla prometa (br. 120), varijabla obujma prodaje (br. 123) i varijabla radni sati (br. 220) dostavljaju se u obliku prilagođenom za broj radnih dana. Varijablu radni sati (br. 220) u obliku prilagođenom za broj radnih dana potrebno je dostavljati najkasnije od 31. ožujka 2015. Ako na druge varijable utječe broj radnih dana, države članice mogu također dostaviti te varijable u obliku prilagođenom za broj radnih dana. Popis varijabli koje treba dostavljati u obliku prilagođenom za broj radnih dana može se izmijeniti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 18.”

(c)

U točki (e) (Referentno razdoblje), u tablicu se umeću sljedeće varijable:

„220

230

tromjesečno

tromjesečno”

(d)

U točki (f) (Razina raščlanjenosti), stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.

Varijabla prometa (br. 120) i varijabla deflatora prodaje/obujma prodaje (br. 330/123) dostavljaju se u skladu s razinom detalja koja je utvrđena u člancima 2. i 3. Varijabla broja zaposlenih osoba (br. 210) dostavlja se u skladu s razinom detalja koja je utvrđena u članku 4. Varijabla radni sati (br. 220) i varijabla bruto plaće i nadnice (br. 230) dostavljaju se u skladu s odjeljkom 47. NACE-a Rev. 2.”

(e)

U točki (g) (Rokovi za dostavu podataka), stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

Varijabla broja zaposlenih osoba (br. 210) dostavlja se u roku od dva mjeseca po isteku referentnog razdoblja. Rok se može produžiti do najviše 15 dana za one države članice čiji promet u odjeljku 47. NACE-a Rev. 2 u danoj baznoj godini iznosi manje od 3 % ukupne vrijednosti Europske zajednice. Varijabla radni sati (br. 220) i varijabla bruto plaće i nadnice (br. 230) dostavljaju se u roku od tri mjeseca po isteku referentnog razdoblja.”

(f)

U točki (i) (Prva referentna godina) dodaje se sljedeći podstavak:

„Prvo referentno razdoblje za varijablu radni sati (br. 220) i varijablu bruto plaće i nadnice (br. 230) je najkasnije prvo tromjesečje 2010. s učinkom od uvođenja bazne godine 2010. u 2013.”

2.

Prilog D Uredbi (EZ) br. 1165/98 mijenja se kako slijedi:

(a)

U točki (c) (Popis varijabli) stavku 1., u tablicu se umeću sljedeće varijable:

„220

230

Radni sati

Bruto plaće i nadnice”

(b)

U točki (d) (Oblik) stavku 2., dodaje se sljedeći podstavak:

„Varijablu radni sati (br. 220) u obliku prilagođenom za broj radnih dana potrebno je dostavljati najkasnije od 31. ožujka 2015. nadalje.”

(c)

U točki (f) (Razina detalja) stavku 2., dodaje se sljedeći podstavak:

„Varijabla radni sati (br. 220) i varijabla bruto plaće i nadnice (br. 230) dostavljaju se u skladu sa sljedećim grupacijama iz NACE-a Rev. 2:

odjeljci 45 i 46,

područja H, I i J,

zbroj (69, 70.2, 71, 73 i 74),

zbroj (78, 79, 80, 81.2 i 82).”

(d)

U točki (g) (Rokovi za dostavu podataka), u tablicu se umeću sljedeće varijable:

„220

230

3 mjeseca

3 mjeseca”

(e)

U točki (i) (Prvo referentno razdoblje) dodaje se sljedeći podstavak:

„Prvo referentno razdoblje za varijablu radnih sati (br. 220) i varijablu bruto plaće i nadnice (br. 230) je najkasnije prvo tromjesečje 2010. s učinkom od uvođenja bazne godine 2010. u 2013.”


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

187


32009L0030


L 140/88

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

23.04.2009.


DIREKTIVA 2009/30/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 23. travnja 2009.

o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95. i članak 175. stavak 1. u vezi s člankom 1. stavkom 5. i člankom 2. ove Direktive,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

U interesu zaštite zdravlja i okoliša, Direktivom 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzina i dizelskoga goriva (3) utvrđene su minimalne specifikacije benzina i dizelskoga goriva za cestovne i druge mobilne primjene.

(2)

Jedan od ciljeva utvrđen u Šestom akcijskom programu Zajednice za okoliš koji je uveden Odlukom br. 1600/2002/EZ (4) od 22. srpnja 2002. je postići takve razine kakvoće zraka kod kojih ne dolazi do ozbiljnijih negativnih učinaka niti rizika za zdravlje ljudi i okoliš. U svojoj izjavi uz Direktivu 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2008. o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu (5), Komisija je prepoznala potrebu smanjenja emisija štetnih tvari koje onečišćuju zrak ako se želi postići značajniji napredak prema ciljevima utvrđenim u Šestom akcijskom programu Zajednice za okoliš, i posebno predvidjela nove prijedloge zakona kojima bi se dodatno smanjile nacionalne emisije ključnih onečišćujućih tvari koje države članice dopuštaju, smanjile emisije povezane s punjenjem goriva u vozila s benzinskim motorima na benzinskim postajama i rješavalo pitanje sadržaja sumpora u gorivima, uključujući brodska goriva.

(3)

Prema Kyotskom protokolu Zajednica se obvezala na postizanje ciljeva emisija stakleničkih plinova za razdoblje 2008.-2012. Zajednica se isto tako obvezala da će do 2020. emisije stakleničkih plinova u kontekstu globalnog sporazuma smanjiti za 30 % i unilateralno za 20 % Svoj doprinos ostvarenju tih ciljeva morat će dati svi sektori.

(4)

Jedan vid emisija stakleničkih plinova iz prometa Zajednica rješava kroz svoju politiku o CO2 i o vozilima. Uporaba goriva u prometu značajno doprinosi sveukupnim emisijama stakleničkih plinova u Zajednici. Praćenje i smanjivanje emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku goriva može doprinijeti tome da Zajednica održi svoje ciljeve u pogledu smanjenja stakleničkih plinova kroz dekarbonizaciju transportnoga goriva.

(5)

Zajednica je donijela uredbe koje ograničavaju emisije onečišćujućih tvari iz lakih i teških cestovnih vozila. Specifikacija goriva jedan je od čimbenika koji imaju utjecaj na lakše poštovanje tih ograničenja emisija.

(6)

Izuzeća od maksimalne ljetne vrijednosti tlaka benzinske pare treba ograničiti na države članice s nižim ljetnim temperaturama okolnog zraka. Stoga je primjereno pojasniti u kojim državama članicama treba dozvoliti izuzeće. U načelu, to su države članice u kojima je prosječna temperatura na većem dijelu njihova državnog područja ispod 12 °C tijekom najmanje dva od tri ljetna mjeseca (lipanj, srpanj i kolovoz).

(7)

Direktivom 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u izvancestovne pokretne strojeve (6), postavljene su granične vrijednosti emisija za motore ugrađene u ne-cestovnim pokretnim strojevima. Za rad tih strojeva potrebno je osigurati gorivo koje omogućuje ispravno funkcioniranje njihovih motora.

(8)

Izgaranju goriva u cestovnom prometu pripisuje se oko 20 % emisija stakleničkih plinova Zajednice. Jedan od pristupa smanjenju tih emisija je putem smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku tih goriva. To se može postići na nekoliko načina. Imajući u vidu nastojanje Zajednice da dodatno smanji emisije stakleničkih plinova i značajan udjel koji cestovni promet ima u tim emisijama, primjerno je uspostaviti mehanizam na temelju kojega će isporučitelji goriva morati dostavljati izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva koje isporučuju i smanjivati ih počevši od 2011. Metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva treba biti jednaka metodologiji uvedenoj u svrhu izračuna učinaka stakleničkih plinova prema Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora (7).

(9)

Za isporučena goriva i energiju, isporučitelji bi do 31. prosinca 2020. trebali postupno smanjiti emisije stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku za do 10 % po energetskoj jedinici. Ovo bi smanjenje do 31. prosinca 2020. trebalo iznositi najmanje 6 % u odnosu na prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku fosilnih goriva po energetskoj jedinici na razini EU-a u 2010. koje se postiže uporabom biogoriva, alternativnih goriva i smanjivanjem spaljivanja na bakljama i ispuštanja u atmosferu na mjestu proizvodnje. Podložno preispitivanju, ono bi trebalo obuhvatiti daljnje 2 %-tno smanjenje koje se postiže primjenom tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika koje ne štete okolišu i električnih vozila te dodatno 2 %-tno smanjenje koje se postiže kupnjom kredita u okviru Mehanizma čistog razvoja iz Kyotskog protokola. Nakon stupanja na snagu ove Direktive ova dodatna smanjenja ne bi trebala biti obvezujuća za države članice niti za isporučitelje goriva. Revizijom treba riješiti neobvezujuću narav tih smanjenja.

(10)

Proizvodnja biogoriva treba biti održiva. Za biogoriva koja se koriste radi postizanja ciljeva smanjenja stakleničkih plinova predviđenih u ovoj Direktivi treba zahtijevati da ispunjavaju kriterije održivosti. Kako bi se u pristupu osigurala usklađenost energetske politike i politike okoliša te kako bi se izbjegli dodatni troškovi poslovanja i ekološke proturječnosti do kojih bi doveo nedosljedan pristup, od bitne je važnosti za uporabu biogoriva osigurati iste kriterije održivosti u smislu ove Direktive s jedne strane i Direktive 2009/28/EZ s druge. Iz istih razloga, u tom kontekstu treba izbjegavati dvostruko izvješćivanje. Nadalje, Komisija i nadležna nacionalna tijela trebaju uskladiti svoje aktivnosti u okviru odbora posebno odgovornog za aspekte održivosti.

(11)

Povećana potražnja za biogorivima u svijetu i poticaji za njihovo korištenje predviđeni u ovoj Direktivi ne bi smjeli stimulirati uništavanje biološki raznolikih zemljišta. Te resurse koji nisu beskonačni, a čija je vrijednost za cijelo čovječanstvo prepoznata u raznim međunarodnim instrumentima, treba očuvati. Osim toga, za potrošače u Zajednici moralno je neprihvatljivo da svojom povećanom uporabom biogoriva mogu uništavati biološku raznolikost zemljišta. Zato je neophodno predvidjeti kriterije održivosti koji će osigurati da davanje poticaja za biogoriva dolazi u obzir samo ako se može jamčiti da ne vuku podrijetlo iz biološki raznolikih područja ili, u slučaju područja namijenjenih očuvanju prirode ili zaštiti rijetkih, ugroženih ili izumirućih ekosustava ili vrsta, da relevantno nadležno tijelo dokaže da proizvodnja sirovina ne remeti spomenute namjene. U smislu kriterija održivosti šumu treba smatrati biološki raznolikom kad se radi o primarnoj šumi u skladu s definicijom koju upotrebljava Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) u svojoj Procjeni globalnih šumskih resursa, koju države širom svijeta koriste za dostavljanje izvješća o rasprostranjenosti primarne šume ili kad je zaštićena nacionalnim zakonodavstvom o zaštiti prirode. Područja u kojima se prikupljaju šumski plodovi isključujući drvo, treba uključiti pod uvjetom da to nema veliki utjecaj na ljude. Druge vrste šuma prema definiciji FAO-a, kao što su modificirane prirodne šume, poluprirodne šume i plantaže ne treba smatrati primarnim šumama. Uzimajući u obzir i snažno biološki raznoliku narav nekih travnjaka, kako u umjerenim tako i u tropskih predjelima, uključujući biološki raznolike savane, stepe, šikare i prerije, za biogoriva proizvedena iz sirovine koja potječe s tih zemljišta ne treba dodjeljivati poticaje predviđene ovom Direktivom. Komisija treba utvrditi odgovarajuće kriterije i geografska područja kako bi odredila koji su to izrazito biološki raznoliki travnjaci u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim dokaznim materijalima i relevantnim međunarodnim standardima.

(12)

Pri izračunavanju utjecaja emisija stakleničkih plinova na prenamjenu zemljišta, za zalihe ugljika gospodarski subjekti trebaju moći koristiti stvarne vrijednosti koje se povezuju s referentnom namjenom zemljišta i namjenom zemljišta nakon prenamjene. Isto tako trebaju moći koristiti standardne vrijednosti. Rad Međuvladinog okruglog stola za pitanja klimatskih promjena odgovarajuća je osnova za te standardne vrijednosti. Taj rad trenutačno nije izražen u obliku koji bi gospodarski subjekti mogli odmah primijeniti. Komisija stoga treba izraditi smjernice kojima će zacrtati da taj rad treba služiti kao osnova za izračun promjena u zalihama ugljika u smislu ove Direktive, uključujući promjene za pošumljena područja s pokrovom krošnji između 10 % i 30 %, savane, šikare i prerije.

(13)

Primjereno je da Komisija razvije metodologije s ciljem procjene utjecaja isušivanja tresetišta na emisije stakleničkih plinova.

(14)

Zemljište ne bi trebalo prenamijeniti za proizvodnju biogoriva ako se gubitak zaliha ugljika u razumnom roku nakon prenamjene, uzimajući u obzir hitnost rješavanja pitanja promjene klime, ne može kompenzirati manjom količinom stakleničkih plinova koja rezultira iz proizvodnje biogoriva. Time bi gospodarski subjekti bili pošteđeni provođenja istraživanja koja su za njih nepotrebno opterećenje i izbjegla bi se prenamjena zemljišta s velikim zalihama ugljika za koja se dokaže da ne dolaze u obzir za proizvodnju sirovina za biogoriva. U popisima zaliha ugljika širom svijeta navodi se da močvare i trajno pošumljena područja s pokrovom krošnji od preko 30 % treba uvrstiti u tu kategoriju. Pošumljena područja s pokrovom krošnji između 10 % i 30 % također treba uvrstiti ako ne postoje dokazi koji potvrđuju da je njihova zaliha kisika dovoljno niska da opravda njihovu prenamjenu u skladu s pravilima utvrđenim u ovoj Direktivi. Kad se upotrebljava izraz močvara, posebno za stanište ptica močvarica, u obzir treba uzeti definiciju utvrđenu u Konvenciji o močvarama od međunarodne važnosti usvojenu 2. veljače 1971. u Ramsaru.

(15)

Poticaji koji se predviđaju ovom Direktivom stimulirat će povećanu proizvodnju biogoriva širom svijeta. Kad se biogoriva proizvode iz sirovine proizvedene u Zajednici, ona isto tako moraju zadovoljavati zahtjeve u pogledu okoliša koje Zajednica propisuje za poljoprivredu, uključujući i zahtjeve za zaštitu kvalitete podzemnih i površinskih voda, kao i socijalne zahtjeve. Međutim, postoji zabrinutost da bi u proizvodnji biogoriva u nekim trećim zemljama moglo doći do nepoštovanja minimalnih zahtjeva u pogledu zaštite okoliša ili socijalnih zahtjeva. Stoga je radi promicanja održive proizvodnje biogoriva u svijetu primjereno poticati razvoj multilateralnih i bilateralnih sporazuma i dobrovoljnih međunarodnih ili nacionalnih sustava koji obuhvaćaju ključne aspekte zaštite okoliša i socijalna pitanja. Ako takvi sporazumi ili sustavi ne postoje, države članice trebaju od gospodarskih subjekata zahtijevati dostavljanje izvješća o tim pitanjima.

(16)

Kriteriji održivosti bit će učinkoviti samo ako vode do promjene ponašanja tržišnih sudionika. Do tih promjena može doći samo ako biogoriva koja zadovoljavaju te kriterije budu predmetom premije na cijenu u odnosu na one koji kriterije ne zadovoljavaju. Prema metodi masene bilance za verifikaciju ispunjavanja kriterija, između proizvodnje biogoriva koja ispunjava kriterije održivosti i potrošnje biogoriva u Zajednici postoji fizička veza, čime se uspostavlja uravnoteženost ponude i potražnje i osigurava premija na cijenu koja je veća nego u sustavima u kojima takva veza ne postoji. Kako bi se osigurala mogućnost da se biogoriva koja ispunjavaju kriterije održivosti mogu prodati po većoj cijeni, za verifikaciju ispunjavanja kriterija treba koristiti metodu masene bilance. To bi trebalo sačuvati integritet sustava i istodobno izbjeći nametanje nepotrebnog opterećenja industriji. Međutim, treba preispitati i druge metode verifikacije.

(17)

Prema potrebi, Zajednica treba uzeti u obzir Milenijsku procjenu ekosustava koja sadrži korisne podatke za očuvanje najmanje onih područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije.

(18)

U izračunu emisija stakleničkih plinova treba uzeti u obzir suproizvode iz proizvodnje i uporabe goriva. Metoda supstitucije primjerena je u svrhu analize politike, ali ne i za regulaciju pojedinačnih gospodarskih subjekata i pojedinačnih pošiljaka transportnoga goriva. U tim je slučajevima najprimjerenija metoda raspodjele energije jer je jednostavna za primjenu, predvidljiva u vremenu, minimalizira kontraproduktivne poticaje i daje rezultate koje je općenito moguće usporediti s rezultatima dobivenim metodom supstitucije. U svrhu analize politike, Komisija u svojim izvješćima treba navesti i rezultate dobivene primjenom metode supstitucije.

(19)

Kako bi se izbjeglo neproporcionalno administrativno opterećenje, treba utvrditi popis zadanih vrijednosti za uobičajene tehnologije proizvodnje biogoriva te ga ažurirati i proširivati kad dodatni pouzdani podaci postanu dostupni. Gospodarski subjekti uvijek trebaju imati pravo da im se prizna razina ušteda stakleničkih plinova za biogoriva s tog popisa. Kad je zadana vrijednost uštede stakleničkih plinova koja se ostvaruje u jednoj tehnologiji proizvodnje ispod propisane minimalne razine ušteda stakleničkih plinova, od proizvođača koji žele dokazati da poštuju tu minimalnu razinu treba zahtijevati da dokažu da su stvarne emisije iz njihovog proizvodnog postupka niže od onih koje su bile pretpostavljene u izračunu zadanih vrijednosti.

(20)

Primjereno je da podaci koji se koriste u izračunu zadanih vrijednosti budu dobiveni iz neovisnih, specijaliziranih znanstvenih izvora koji ih, kako napreduju s radom, prema potrebi ažuriraju. Komisija treba poticati te izvore da u ažuriranju svojeg rada rješavaju pitanje emisija koje rezultiraju iz uzgoja kultura, učinka regionalnih i klimatoloških uvjeta, učinaka uzgoja primjenom održivih poljoprivrednih metoda i metoda organskog uzgoja te pitanje znanstvenog doprinosa proizvođača, unutar Zajednice i u trećim zemljama te civilnog društva.

(21)

Kako bi se izbjeglo davanje poticaja za uzgoj sirovina za biogorivo na mjestima gdje bi to vodilo do velikih emisija stakleničkih plinova, primjenu zadanih vrijednosti za uzgoj kultura treba ograničiti na regije u kojima se takav učinak može pouzdano isključiti. Međutim, kako bi se izbjeglo neproporcionalno administrativno opterećenje, primjereno je da države članice utvrde nacionalne ili regionalne prosječne vrijednosti za emisije koje rezultiraju iz podizanja kultura uključujući i uporabu umjetnih gnojiva.

(22)

Globalna potražnja za poljoprivrednim sirovinama raste. Ta se povećana potražnja djelomično može zadovoljiti većom površinom zemljišta namijenjenog poljoprivredi. Sanacija zemljišta koje je ozbiljno degradirano ili je jako onečišćeno pa ga se stoga u sadašnjem stanju ne može koristiti u poljoprivredne svrhe jedan je od načina povećanja površine zemljišta dostupnog za uzgoj kultura. Kroz sustav održivosti trebalo bi promicati uporabu saniranog degradiranog zemljišta jer će promicanje biogoriva doprinijeti rastu potražnje za poljoprivrednim sirovinama. Čak i ako se u samoj proizvodnji biogoriva rabe sirovine sa zemljišta koja su već otprije u ratarskoj uporabi, neto porast potražnje za usjevima do kojeg dolazi zbog promicanja biogoriva mogao bi voditi ka neto povećanju površina pod usjevima. To bi moglo imati utjecaja na zemljište s velikim zalihama ugljika, što bi rezultiralo štetnim gubicima zaliha ugljika. Kako bi se ovaj rizik ublažio, primjereno je u drugim zemljama koje su potrošači biogoriva uvesti prateće mjere koje će stimulirati povećanu produktivnost na zemljištu koje je već pod usjevom, uporabu degradiranog zemljišta i donošenje zahtjeva u pogledu održivosti sličnih onima koji se u ovoj Direktivi predviđaju za potrošnju biogoriva u Zajednici. Komisija treba razviti konkretnu metodologiju kojom bi minimalizirala emisije stakleničkih plinova uzrokovane neizravnim promjenama uporabe zemljišta. U tu svrhu, Komisija treba na temelju najboljih dostupnih znanstvenih dokaza analizirati posebno uvrštenje neizravnih promjena namjene zemljišta kao faktora u izračun emisije stakleničkih plinova i potrebu davanja poticaja za održiva biogoriva koja minimaliziraju učinak promjene namjene zemljišta i povećavaju održivost biogoriva s obzirom na neizravnu promjenu namjene zemljišta. Razvijajući tu metodologiju, Zajednica bi trebala, između ostalog, rješavati pitanje potencijalne neizravne promjene namjene zemljišta zbog proizvodnje biogoriva iz nejestivog celuloznog materijala i iz lignoceluloznog materijala.

(23)

Budući da se mjerama predviđenim u člancima od 7.b do 7.e Direktive 98/70/EZ isto tako promiče i funkcioniranje unutarnjeg tržišta, usklađivanjem kriterija održivosti za biogoriva u svrhu obračuna ostvarenja ciljeva iz te Direktive, čime se u skladu s člankom 7.b stavkom 8. te Direktive olakšava trgovina između država članica biogorivima koja zadovoljavaju te uvjete, te se mjere temelje na članku 95. Ugovora.

(24)

Stalan tehnički napredak na polju automobilske tehnologije i tehnologije goriva povezan sa željom da se osigura optimalna razina zaštite okoliša i zdravlja zahtijeva periodično preispitivanje specifikacija za gorivo na temelju daljnjih studija i analiza učinka aditiva i komponenti biogoriva na emisije onečišćujućih tvari. Stoga treba redovito podnositi izvješća o mogućnostima jednostavnije dekarbonizacije goriva koje se upotrebljava u prometu.

(25)

Uporaba sredstava za pranje može doprinijeti održavanju čistoće motora, pa stoga i smanjenju emisija onečišćujućih tvari. Za sada nema zadovoljavajućeg načina za ispitivanje uzoraka goriva s obzirom na njihova svojstva u odnosu na sredstva za pranje. Stoga odgovornost za obavješćivanje kupaca o koristima sredstava za pranje i njihovoj uporabi ostaje na isporučiteljima goriva i vozila. Unatoč tomu, Komisija treba preispitati bi li daljnja dostignuća rezultirala učinkovitijim pristupom optimalizaciji uporabe sredstava za pranje i njezinim koristima.

(26)

Odredbe o namješavanju etanola u benzin treba preispitati na temelju iskustva stečenog iz primjene Direktive 98/70/EZ. U tom preispitivanju treba revidirati posebno odredbe o ograničenjima tlaka pare i mogućim alternativama kojima treba osigurati da mješavine etanola ne prijeđu prihvatljive granice tlaka pare.

(27)

Namješavanje etanola u benzin povećava tlak pare dobivenoga goriva. Osim toga, tlak benzinske pare treba kontrolirati kako bi se ograničile emisije tvari koje onečišćuju zrak.

(28)

Namješavanje etanola u benzin rezultira nelinearnom promjenom tlaka pare dobivene mješavine goriva. Primjereno je, nakon što Komisija provede odgovarajuću procjenu, predvidjeti mogućnost odstupanja od maksimalnog ljetnog tlaka pare za takve mješavine. Odstupanje je uvjetovano poštovanjem zakonodavstva Zajednice o kakvoći zraka i onečišćenju zraka. Odstupanje more odgovarati stvarnom povećanju tlaka pare do kojeg dolazi nakon dodavanja određenog postotka etanola u benzin.

(29)

Kako bi se potakla uporaba goriva s niskim sadržajem ugljika uz istodobno poštovanje ciljeva u pogledu onečišćenja zraka, rafinerije trebaju, kad je to moguće, osigurati raspoloživost dovoljnih količina benzina s niskim sadržajem ugljika. Budući da to za sada nije slučaj, granicu tlaka pare za mješavine etanola treba podići, podložno određenim uvjetima, kako bi se omogućio razvoj tržišta biogoriva.

(30)

Za neka starija vozila uporaba benzina s visokim sadržajem biogoriva nije tehnički sigurna. Ta vozila mogu putovati iz jedne države članice u drugu. Stoga je u prijelaznom razdoblju primjereno osigurati daljnje isporuke odgovarajućeg benzina za ta starija vozila. Države članice u dogovoru sa zainteresiranim stranama trebaju osigurati odgovarajuću geografsku zastupljenost koja odražava potražnju za takvim benzinom. Označivanje benzina, npr. kao E5 ili E10, treba biti u skladu s relevantnom normom Europskog odbora za normizaciju (CEN).

(31)

Primjereno je prilagoditi Prilog IV. Direktivi 98/70/EZ kako bi se omogućilo stavljanje na tržište dizelskoga goriva sa sadržajem biogoriva (B7) većim od sadržaja predviđenog normom EN 590:2004 (B5). Tu normu treba ažurirati s tim u skladu i u njoj utvrditi granične vrijednosti tehničkih parametara koji nisu obuhvaćeni tim Prilogom, kao što su oksidacijska stabilnost, plamište, ostatak ugljika, sadržaj pepela, sadržaj vode, ukupno onečišćenje, korozija na bakru, mazivost, kinematički viskozitet, točka zamagljenja, točka začepljenja filtra goriva, sadržaj fosfora, indeks kiselosti, peroksidi, varijacija indeksa kiselosti, naslage na brizgaljkama i dodavanje aditiva za stabilnost.

(32)

Radi lakše i učinkovitije prodaje biogoriva, Odbor CEN potiče se da žurno nastavi raditi na normi koja će omogućivati namješavanje visokih razina komponenti biogoriva u dizelsko gorivo, a posebno da razvija normu za gorivo „B10”.

(33)

Iz tehničkih razloga potrebno je odrediti granicu sadržaja metil estera masne kiseline (FAME) u dizelskim gorivima. Međutim, to ograničenje nije potrebno za druge komponente biogoriva, kao što su dizelu slični čisti ugljikovodici dobiveni iz biomase primjenom Fisher-Tropschovog postupka ili hidroobrađenog biljnog ulja.

(34)

Države članice i Komisija trebaju poduzeti odgovarajuće mjere kako bi pojednostavnile stavljanje na tržište plinskog ulja koje sadrži 10 ppm sumpora prije 1. siječnja 2011.

(35)

Uporaba posebnih aditiva sa sadržajem metala, a posebno uporaba metilciklopentadienil manganovog trikarbonila (MMT) može povećati rizik od oštećenja zdravlja ljudi i može oštetiti motore i opremu za regulaciju emisija u vozilima. Mnogi proizvođači vozila preporučuju da se ne upotrebljava gorivo koje sadrži metalne aditive, a uporaba takvoga goriva može poništiti jamstvo za vozilo. Stoga je primjereno stalno preispitivati učinke uporabe MMT-a u gorivu uz konzultacije sa svim relevantnim zainteresiranim stranama. Dok se ne provede sljedeća revizija, treba poduzeti mjere za ograničavanje ozbiljnijih oštećenja do kojih može doći. Stoga je primjereno postaviti gornju granicu za uporabu MMT-a u gorivu na temelju trenutačno dostupnih znanstvenih spoznaja. Tu granicu treba revidirati prema gore samo ako se može dokazati da uporaba jače doze ne uzrokuje štetne učinke. Kako bi se izbjeglo da kupci u neznanju ponište svoja jamstva za vozila, nužno je propisati posebno označivanje goriva koje sadrži metalne aditive.

(36)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu (8), države se članice potiče da za svoje potrebe i u interesu Zajednice sastavljaju vlastite tablice kojima će ilustrirati, koliko je to moguće, korelaciju između ove Direktive i mjera prenesenih u nacionalna zakonodavstva te da ih javno objavljuju.

(37)

Mjere potrebne za provedbu Direktive 98/70/EZ treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(38)

Komisiju treba ovlastiti posebno za donošenje provedbenih mjera u vezi s mehanizmom za praćenje i smanjivanje emisija stakleničkih plinova, za prilagođavanje metodoloških načela i vrijednosti potrebnih za procjenu ispunjavanja kriterija održivosti u pogledu biogoriva, za utvrđivanje kriterija i geografskih područja izrazito biološki raznolikih travnjaka, za reviziju ograničenja sadržaja MMT-a u gorivu i prilagođavanje metodologije izračuna emisija stakleničkih plinova u cijelom životnom vijeku tehničkom i znanstvenom napretku, dozvoljenih metoda ispitivanja koje se odnose na specifikacije goriva i dozvoljenih odstupanja od tlaka pare za benzin koji sadrži bioetanol. Budući da su ove mjere općenitog područja primjene i namijenjene su izmjenama sporednih elemenata ove Direktive prilagodbom metodoloških načela i vrijednosti, obvezno ih treba donositi u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom predviđenim u članku 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(39)

Direktiva 98/70/EZ predviđa niz specifikacija za goriva od kojih su neke suvišne. Ona nadalje sadrži niz izuzeća koja su istekla. Stoga je u interesu jasnoće primjereno te odredbe izbrisati.

(40)

Direktivom Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima (10) utvrđuju se određeni aspekti uporabe goriva u prometu unutarnjim plovnim putovima. Treba razjasniti razgraničenje područja primjene te Direktive i Direktive 98/70/EZ. Objema se direktivama utvrđuju granice maksimalnog sadržaja sumpora u plinskom ulju koje se rabi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima. Stoga je u interesu jasnoće i pravne sigurnosti primjereno te direktive prilagoditi, kako bi tu granicu utvrđivao samo jedan akt.

(41)

Za plovila na unutarnjim plovnim putovima razvijene su nove, čišće tehnologije motora. Te motore mogu pogoniti samo goriva s vrlo malim sadržajem sumpora. Sadržaj sumpora u gorivima za plovila na unutarnjim plovnim putovima treba smanjiti što je prije moguće.

(42)

Direktivu 98/70/EZ i Direktivu 1999/32/EZ stoga treba izmijeniti.

(43)

Direktiva Vijeća 93/12/EEZ od 23. ožujka 1993. o sadržaju sumpora u određenim tekućim gorivima (11) s vremenom je znatno izmijenjena, pa zbog toga više ne sadrži niti jedan bitni element. Stoga je treba staviti zvan snage.

(44)

Budući da države članice ne mogu ciljeve ove Direktive, konkretno osiguravanje jedinstvenog tržišta goriva za cestovni promet i necestovne pokretne strojeve i osiguravanje poštovanja minimalnih razina zaštite okoliša kod uporabe toga goriva, postići u zadovoljavajućoj mjeri pojedinačno, već ih je lakše ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Direktiva ne prelazi zadani okvir koji je potreban za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Izmjene Direktive 98/70/EZ

Direktiva 98/70/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Područje primjene

Ovom se Direktivom, u pogledu cestovnih vozila, necestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila za promet unutarnjim plovnim putovima kad ne plove morem), poljoprivrednih i šumskih traktora i rekreacijskih plovila kad ne plove morem, utvrđuju:

(a)

tehničke specifikacije s obzirom na zdravlje i okoliš za goriva koja se koriste kod motora s vanjskim izvorom paljenja i motora s kompresijskim paljenjem, uzimajući u obzir tehničke zahtjeve za te motore; i

(b)

cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku.”;

2.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

u prvom stavku:

i.

točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

‚plinska ulja namijenjena za uporabu kod necestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednih i šumskih traktora i rekreacijskih plovila’ znači tekuće naftno gorivo iz oznaka KN 2710 19 41 i 2710 19 45 (12), namijenjeno za uporabu u motorima s kompresijskim paljenjem koji se spominju u direktivama 94/25/EZ (13), 97/68/EZ (14) i 2000/25/EZ (15);

ii.

dodaju se sljedeće točke:

„5.

‚države članice s vrlo niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka’ znači Danska, Estonija, Finska, Irska, Latvija, Litva, Švedska i Ujedinjena Kraljevina;

6.

‚emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku’ znači sve neto emisije CO2, CH4 i N2O koje se mogu pripisati isporučenom gorivu (uključujući namiješane komponente) ili energiji. To obuhvaća sve relevantne faze od ekstrakcije ili uzgoja kulture, uključujući promjenu namjene zemljišta, promet i distribuciju, preradu i izgaranje, neovisno o mjestu nastanka tih emisija;

7.

‚emisije stakleničkih plinova po energetskoj jedinici’ znači ukupna masa emisija stakleničkih plinova izražena kao ekvivalent CO2 pridruženu isporučenom gorivu ili energiji, podijeljenu s ukupnim sadržajem energije u isporučenom gorivu ili energiji (za gorivo, izraženo kao njegova donja toplinska vrijednost);

8.

‚isporučitelj’ znači tijelo odgovorno za prolaz goriva ili energije kroz točku kontrole kojoj podliježe trošarinska roba ili, ako se ne plaća trošarina, bilo koje drugo tijelo koje imenuje država članica;

9.

‚biogoriva’ ima isto značenje kao u Direktivi 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (16).

(b)

drugi stavak briše se;

3.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

(a)

stavci od 2. do 6. zamjenjuju se sljedećim:

„2.   Države članice osiguravaju da se benzin smije stavljati u promet na njihovom području samo ako zadovoljava specifikacije u pogledu zaštite okoliša utvrđene u Prilogu I.

Međutim, za većinu regija države članice donose posebne odredbe za uvođenje benzina s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. Države članice koje se koriste ovom odredbom o tome izvješćuju Komisiju.

3.   Države članice zahtijevaju od isporučitelja da osiguraju da se do 2013. na tržište stavlja benzin s maksimalnim sadržajem kisika od 2,7 % i maksimalnim sadržajem etanola od 5 %, a ako to smatraju potrebnim, mogu zahtijevati da se takav benzin stavlja na tržište i duže vrijeme. One osiguravaju da potrošači dobiju odgovarajuće informacije o sadržaju biogoriva u benzinu i posebno o odgovarajućim uporabama različitih mješavina benzina.

4.   Države članice s niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka mogu, podložno stavku 5., dozvoliti da se tijekom ljetnog razdoblja na tržište stavlja benzin maksimalnog tlaka pare od 70 kPa.

Države članice u kojima se ne primjenjuje izuzeće predviđeno u prvom podstavku mogu, podložno stavku 5., dozvoliti da se tijekom ljetnog razdoblja na tržište stavlja benzin s etanolom maksimalnog tlaka pare od 60 kPa, uz dodatno odobreno odstupanje tlaka pare navedeno u Prilogu III., pod uvjetom da je etanol koji se koristi biogorivo.

5.   Kad države članice žele primijeniti bilo koje od izuzeća predviđenih u stavku 4., o tome obavješćuju Komisiju i dostavljaju joj sve relevantne informacije. Komisija procjenjuje utemeljenost i trajanje izuzeća uzimajući u obzir:

(a)

društveno-ekonomske probleme koji bi se izbjegli zahvaljujući povećanju tlaka pare, uključujući i potrebe za tehničkim prilagodbama u kratkom roku; i

(b)

posljedice povećanog tlaka pare na okoliš i zdravlje, a posebno utjecaj na poštovanje zakonodavstva Zajednice o kakvoći zraka, kako u dotičnoj državi članici tako i u drugim državama članicama.

Ako Komisija procijeni da će izuzeće rezultirati nepoštovanjem zakonodavstva Zajednice o kakvoći zraka ili onečišćenju zraka, uključujući i relevantne granične vrijednosti i vršne vrijednosti emisija, zahtjev se odbacuje. Komisija isto tako treba voditi računa o ciljnim vrijednostima.

Ako u roku šest mjeseci nakon primitka svih relevantnih informacija Komisija ne izrazi nikakav prigovor, dotična država članica smije primijeniti traženo izuzeće.

6.   Bez obzira na stavak 1., države članice mogu i dalje dozvoljavati stavljanje na tržište olovnog benzina sa sadržajem olova koje ne prelazi 0,15 g/l do maksimalno 0,03 % ukupne prodane količine, za uporabu u starim vozilima posebne naravi i za distribuciju preko posebnih interesnih skupina.”;

(b)

stavak 7. briše se;

4.

članak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 4.

Dizelsko gorivo

1.   Države članice osiguravaju da se dizelsko gorivo smije stavljati na tržište na njihovom području samo ako zadovoljava specifikacije utvrđene u Prilogu II.

Bez obzira na zahtjeve Priloga II., države članice mogu dozvoliti stavljanje na tržište dizelskoga goriva sa sadržajem metil estera masnih kiselina (FAME) većim od 7 %

Države članice osiguravaju da kupci dobiju odgovarajuće informacije o sadržaju biogoriva, posebno metil estera masnih kiselina (FAME), u dizelskom gorivu.

2.   Države članice osiguravaju da se najkasnije od 1. siječnja 2008. plinska ulja namijenjena za uporabu u necestovnim pokretnim strojevima (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednim i šumskim traktorima i rekreacijskim plovilima smiju stavljati na tržište unutar njihova područja samo ako sadržaj sumpora u tim plinskim uljima ne prelazi 1 000 mg/kg. Od 1. siječnja 2011. maksimalno dopušteni sadržaj sumpora u tim plinskim uljima je 10 mg/kg. Države članice osiguravaju da se tekuća goriva osim tih plinskih ulja smiju koristiti u plovilima na unutarnjim plovnim putovima i rekreacijskim plovilima samo ako sadržaj sumpora u tim tekućim gorivima ne prelazi maksimalni sadržaj koji je dopušten u tim plinskim uljima.

Međutim, kako bi se prilagodile manjoj onečišćenosti u lancu opskrbe, države članice mogu od 1. siječnja 2011. dozvoliti da plinsko ulje namijenjeno za uporabu u necestovnim pokretnim strojevima (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivrednim i šumskim traktorima i rekreacijskim plovilima može sadržavati do 20 mg/kg sumpora na mjestu konačne distribucije krajnjim korisnicima. Države članice isto tako mogu dozvoliti da se do 31. prosinca 2011. nastavi stavljati na tržište plinsko ulje koje sadrži do 1 000 mg/kg sumpora za željeznička vozila i poljoprivredne i šumske traktore pod uvjetom da mogu osigurati da pravilno funkcioniranje sustava kontrole emisija neće biti ugroženo.

3.   Države članice mogu za većinu regija predvidjeti posebnu odredbu za uvođenje dizelskoga goriva i plinskih ulja s maksimalnim sadržajem sumpora od 10 mg/kg. Države članice koje tu odredbu primjenjuju o tome obavješćuju Komisiju.

4.   Za države članice s jakim zimama, maksimalna točka destilacije od 65 % na 250 °C za dizelska goriva i plinska ulja može se zamijeniti maksimalnom točkom destilacije od 10 % (vol/vol) na 180 °C.”;

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 7.a

Smanjenja emisije stakleničkih plinova

1.   Države članice imenuju isporučitelja ili isporučitelje odgovornim za praćenje i dostavljanje izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva i energije po energetskoj jedinici. U slučaju opskrbljivača električne energije za uporabu u cestovnim vozilima, države članice osiguravaju da ti opskrbljivači mogu, ako to žele, preuzeti obvezu sudjelovanja u sustavu smanjenja emisija predviđenu u stavku 2. ako mogu dokazati da mogu na odgovarajući način mjeriti i pratiti količinu električne energije koja se isporučuje za uporabu u tim vozilima.

Počevši od 1. siječnja 2011., isporučitelji dostavljaju nadležnom tijelu koje imenuje država članica godišnja izvješća o intenzitetu stakleničkih plinova iz goriva i energije isporučenih u svakoj državi članici, tako da dostavljaju minimalno sljedeće podatke:

(a)

ukupne količine za svaku isporučenu vrstu goriva ili energije, navodeći gdje je nabavljena i njezino podrijetlo; i

(b)

emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici.

Države članice osiguravaju da su izvješća podložna verifikaciji.

Komisija prema potrebi utvrđuje smjernice za provedbu ovog stavka.

2.   Države članice od isporučitelja zahtijevaju da do 31. prosinca 2020. što je moguće postupnije smanjuju emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva i energije po energetskoj jedinici do 10 % u odnosu na osnovnu normu za gorivo iz stavka 5. točke (b). To se smanjenje sastoji od sljedećih elemenata:

(a)

6 % do 31. prosinca 2020. Države članice mogu od isporučitelja zahtijevati da s ciljem tog smanjenja postigne sljedeće privremene ciljeve: 2 % do 31. prosinca 2014. i 4 % do 31. prosinca 2017.;

(b)

indikativni dodatni cilj od 2 % do 31. prosinca 2020., podložno članku 9. stavku (1) točki (h), koji treba postići primjenom jedne ili obje od sljedećih metoda:

i.

isporuka energije za promet namijenjene za uporabu u bilo kojoj vrsti cestovnih vozila, necestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila za unutarnje plovne putove), poljoprivrednih ili šumskih traktora ili rekreacijskih plovila;

ii.

uporaba bilo koje tehnologije (uključujući hvatanje i skladištenje ugljika) koja omogućuje smanjivanje emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenoga goriva ili energije po energetskoj jedinici;

(c)

indikativni dodatni cilj od 2 % do 31. prosinca 2020., podložno članku 9. stavku (1) točki (i), koji treba postići korištenjem kredita kupljenih putem Mehanizma čistog razvoja iz Kyotskog protokola pod uvjetima utvrđenim u Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. kojom se u Zajednici (17) uspostavlja sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova, za smanjenja u sektoru isporuke goriva.

3.   Emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva izračunavaju se u skladu s člankom 7.d. Emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku drugih goriva i energije izračunavaju se primjenom metodologije utvrđene u skladu sa stavkom 5. ovog članka.

4.   Države članice osiguravaju da skupina isporučitelja može, ako to želi, preuzeti obvezu zajedničkog smanjenja u skladu sa stavkom 2. U tom se slučaju oni smatraju jednim isporučiteljom u smislu stavka 2.

5.   Mjere potrebne za provedbu ovog članka, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4. Te mjere obuhvaćaju posebno:

(a)

metodologiju za izračun emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva, osim biogoriva, i energije;

(b)

metodologiju kojom se prije 1. siječnja 2011. utvrđuje osnovna norma za gorivo na temelju emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva po energetskoj jedinici u 2010. u smislu stavka 2.;

(c)

pravila koja mogu biti potrebna radi postizanja učinka stavka 4.;

(d)

metodologiju za izračun doprinosa električnih cestovnih vozila, koja mora biti usklađena s člankom 3. stavkom 4. Direktive 2009/28/EZ.

6.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 7.b

Kriteriji održivosti za biogoriva

1.   Neovisno o tomu jesu li sirovine uzgojene na području Zajednice ili izvan njega, energija iz biogoriva uzima se u obzir u smislu članka 7.a samo ako sirovine ispunjavaju kriterije održivosti utvrđene u stavcima od 2. do 6. ovog članka.

Međutim, biogoriva proizvedena iz otpada i ostataka osim ostataka u poljoprivredi, akvakulturi, ribarstvu i šumarstvu, trebaju ispunjavati samo kriterije utvrđene u stavku 2. ovog članka da bi bila uzeta u obzir u smislu članka 7.a.

2.   Ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva koja se uzima u obzir u smislu stavka 1. mora iznositi najmanje 35 %

S učinkom od 1. siječnja 2017., ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva koja se uzima u obzir u smislu stavka 1. mora iznositi najmanje 50 % Od 1. siječnja 2018. ta ušteda emisije stakleničkih plinova mora iznositi najmanje 60 % za biogoriva proizvedena u postrojenjima u kojima je proizvodnja započela 1. siječnja 2017. ili kasnije.

Ušteda emisije stakleničkih plinova ostvarena uporabom biogoriva izračunava se u skladu s člankom 7.d stavkom 1.

Kad se radi o biogorivu proizvedenom u postrojenjima koja su bila u radu 23. siječnja 2008., prvi podstavak primjenjuje se od 1. travnja 2013.

3.   Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. ne smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene s izrazito biološki raznolikih zemljišta, odnosno zemljišta koje je u siječnju 2008. ili kasnije imalo jedan od sljedećih statusa, bez obzira ima li to zemljište isti status i dalje:

(a)

primarna šuma ili drugo pošumljeno zemljište, odnosno šuma ili drugo pošumljeno zemljište prirodne vrste, bez jasno vidljivih pokazatelja ljudske aktivnosti i u kojima ekološki procesi nisu ozbiljnije poremećeni;

(b)

područja određena:

i.

pravom ili od strane relevantnog tijela nadležnog za zaštitu prirode; ili

ii.

za zaštitu rijetkih, ugroženih ili izumirućih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode, uz uvjet da su priznati u skladu s drugim podstavkom članka 7.c stavka 4.;

osim ako se podnesu dokazi da je proizvodnja te sirovine bila u skladu s tim ciljevima zaštite prirode;

(c)

izrazito biološki raznoliki travnjaci koji su:

i.

prirodni, odnosno travnjaci koji bi bez ljudske intervencije ostali travnjaci i koji zadržavaju prirodne vrste i ekološke karakteristike i procese; ili

ii.

nisu prirodni, odnosno travnjaci koji bi bez ljudske intervencije prestali biti travnjaci i koji su bogati vrstama i nisu degradirali, osim ako se podnesu dokazi da je žetva sirovine nužna za očuvanje njihova statusa travnjaka.

Komisija utvrđuje kriterije i geografsko područje kako bi odredila koji su travnjaci obuhvaćeni točkom (c) prvog podstavka. Te mjere namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

4.   Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. ne smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene na zemljištu s velikim zalihama ugljika, odnosno zemljištu koje je u siječnju 2008. imalo jedan od sljedećih statusa te više taj status nema:

(a)

močvare, odnosno zemljište koje je trajno ili dobar dio godine pokriveno ili zasićeno vodom;

(b)

trajno pošumljena područja, odnosno zemljište koje se prostire na više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i pokrovom krošnji preko 30 %, ili drvećem koje može dostići te granične vrijednosti in situ;

(c)

zemljište koje se prostire na više od jednog hektara s drvećem višim od pet metara i pokrovom krošnji između 10 % i 30 %, ili drvećem koje može dostići te granične vrijednosti in situ, osim ako se podnesu dokazi da su zalihe ugljika na tom području prije i poslije prenamjene takve da bi, ako se primijeni metodologija utvrđena u dijelu C Priloga IV., uvjeti predviđeni u stavku 2. ovog članka bili ispunjeni.

Odredbe ovog stavka ne primjenjuju se ako je, u vrijeme kad je sirovina dobivena, zemljište imalo isti status koji je imalo u siječnju 2008.

5.   Biogoriva koja se uzimaju u obzir u smislu stavka 1. smiju biti proizvedena iz sirovine dobivene na zemljištu koje je u siječnju 2008. bilo tresetište samo ako se podnesu dokazi da uzgoj i žetva te sirovine ne obuhvaćaju isušivanje prethodno neisušenog tla.

6.   Poljoprivredne sirovine uzgojene u Zajednici i upotrijebljene u proizvodnji biogoriva koje se uzima u obzir u smislu članka 7.a dobivene su u skladu sa zahtjevima i normama iz odredaba koje se spominju u tekstu pod naslovom ‚Okoliš’ dijela A i točki 9. Priloga II. Uredbi Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o uspostavi općih pravila za sustave izravnih potpora poljoprivrednicima u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike i uspostavi određenih sustava potpora za poljoprivrednike (18) i u skladu s minimalnim zahtjevima u pogledu dobrih uvjeta za poljoprivredu i okoliš u smislu članka 6. stavka 1. te Uredbe.

7.   Svake dvije godine Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće, s obzirom i na treće zemlje i na države članice koje su značajniji izvori biogoriva ili sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, o nacionalnim mjerama poduzetim s ciljem ispunjavanja kriterija održivosti utvrđenih u stavcima od 2. do 5. i zaštite tla, vode i zraka. Prvo izvješće dostavlja se 2012.

Svake dvije godine Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o utjecaju povećane potražnje za biogorivom na socijalnu održivost u Zajednici i trećim zemljama, o utjecaju politike Zajednice o biogorivu na dostupnost hrane po pristupačnim cijenama, posebno stanovnicima zemalja u razvoju, i o drugim općenitim temama vezanim za razvitak. U izvješćima se obrađuje pitanje poštovanja prava na uporabu zemljišta. U izvješćima se navodi, i za treće zemlje i za države članice koje su značajniji izvori biogoriva ili sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, je li država ratificirala i provodi li svaku od sljedećih konvencija Međunarodne organizacije rada:

Konvencija o prisilnom ili obveznom radu (br. 29),

Konvencija o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje (br. 87),

Konvencija o primjeni načela prava na organiziranje i kolektivno pregovaranje (br. 98),

Konvencija o jednakoj naknadi za muškarce i žene za rad jednake vrijednosti (br. 100),

Konvencija o ukidanju prisilnog rada (br. 105),

Konvencija o diskriminaciji u pogledu zaposlenja i zanimanja (br. 111),

Konvencija o najnižoj dobi za zapošljavanje (br. 138),

Konvencija o zabrani i trenutačnim djelovanjima za ukidanje najgorih oblika dječjeg rada (br. 182).

U tim izvješćima treba navesti, i za treće zemlje i za države članice koje su značajniji izvori sirovine za biogorivo koje se troši u Zajednici, je li država ratificirala i provodi li:

Kartagenski protokol o biološkoj sigurnosti,

Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore.

Prvo se izvješće dostavlja 2012. Komisija prema potrebi predlaže korektivne akcije, posebno ako postoje dokazi da proizvodnja biogoriva ima značajniji utjecaj na cijene hrane.

8.   U smislu stavka 1., države članice neće odbiti uzeti u obzir, iz drugih razloga koji imaju veze s održivošću, biogoriva dobivena u skladu s ovim člankom.

Članak 7.c

Verifikacija usklađenosti biogoriva s kriterijima održivosti

1.   Ako biogoriva treba uzeti u obzir u smislu članka 7.a, države članice zahtijevaju od gospodarskih subjekata da dokažu da su kriteriji održivosti utvrđeni u članku 7.b stavcima od 2. do 5. ispunjeni. U tom smislu zahtijevaju od gospodarskih subjekata da primijene sustav masene bilance koji:

(a)

omogućuje miješanje pošiljaka sirovina ili biogoriva različitih karakteristika u pogledu održivosti;

(b)

zahtijeva da za pošiljke iz točke (a) podaci o karakteristikama održivosti i veličinama ostanu vrijediti za mješavinu; i

(c)

osigurava da zbroj svih pošiljaka povučenih iz mješavine bude opisan istim karakteristikama u pogledu održivosti, u istim količinama, kao i zbroj svih pošiljaka dodanih u mješavinu.

2.   Komisija 2010. i 2012. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o postupku verifikacije metodom masene bilance opisane u stavku 1. i o mogućnostima uporabe drugih metoda verifikacije u odnosi na neke ili sve vrste sirovina za biogoriva. U svojoj procjeni Komisija razmatra one metode verifikacije u kojima podaci o karakteristikama održivosti ne moraju ostati fizički vezani uz određene pošiljke ili mješavine. Kod te procjene u obzir treba uzeti potrebu da se zadrži integritet i učinkovitost sustava verifikacije i istodobno izbjegne nametanje nepotrebnog opterećenja industriji. Uz izvješće prema potrebi treba dostaviti prijedloge Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni drugih metoda verifikacije.

3.   Države članice poduzimaju mjere kojima osiguravaju da gospodarski subjekti dostavljaju pouzdane informacije i da na zahtjev države članice dostave podatke na temelju kojih su došli do tih informacija. Države članice od gospodarskih subjekata zahtijevaju da za podnesene informacije dogovore neovisnu reviziju prema odgovarajućoj normi i da podnesu dokaze da je to učinjeno. Revizijom se verificira da su sustavi koje gospodarski subjekti primjenjuju točni, pouzdani i zaštićeni od zloporabe. Njome se procjenjuje učestalost i metodologija uzorkovanja i solidnost podataka.

Informacije iz prvog podstavka obuhvaćaju posebno informacije o poštovanju kriterija održivosti iz članka 7.b stavaka od 2. do 5., odgovarajuće relevantne informacije o mjerama koje se poduzimaju za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima koja oskudijevaju vodom i odgovarajuće relevantne informacije o mjerama koje se poduzimaju kako bi se uzela u obzir pitanja koja se spominju u drugom podstavku članka 7.b stavka 7.

U skladu sa savjetodavnim postupkom spomenutom u članku 11. stavku 3., Komisija uspostavlja popis odgovarajućih relevantnih informacija iz prva dva podstavka. Ona posebno osigurava da pružanje tih informacija ne predstavlja prekomjerno administrativno opterećenje za poslovne subjekte općenito, a posebno ne za male poljoprivrednike, organizacije i zadruge proizvođača.

Obveze utvrđene ovim stavkom primjenjuju se bez obzira na to jesu li biogoriva proizvedena u Zajednici ili su uvezena.

Informacije iz prvoga podstavka države članice Komisiji dostavljaju zbirno. Komisija te informacije objavljuje na platformi transparentnosti koja se spominje u članku 24. Direktive 2009/28/EZ u obliku sažetka, čuvajući povjerljivost komercijalno osjetljivih informacija.

4.   Zajednica ulaže napore kako bi s trećim zemljama zaključila bilateralne ili multilateralne sporazume koji će sadržavati odredbe o kriterijima održivosti koji odgovaraju kriterijima iz ove Direktive. Kad Zajednica zaključi te sporazume koji sadrže odredbe o pitanjima koja su obuhvaćena kriterijima održivosti utvrđenim u članku 7.b stavcima od 2. do 5., Komisija može odlučiti da ti sporazumi predstavljaju dokaz da biogoriva proizvedena iz sirovina uzgojenih u tim zemljama zadovoljavaju dotične kriterije održivosti. Ako su takvi sporazumi zaključeni, posebnu pozornost treba posvetiti mjerama koje se poduzimaju za zaštitu područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije) za zaštitu tla, vode i zraka, neizravnim promjenama uporabe zemljišta, sanaciji degradiranog zemljišta, izbjegavanju prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnim vodom i pitanjima navedenim u drugom podstavku članka 7.b stavka 7.

Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili internacionalni sustavi kojima se postavljaju norme za proizvodnju proizvoda biomase sadrže točne podatke u smislu članka 7.b stavka 2. ili dokazuju da pošiljke biogoriva ispunjavaju kriterije održivosti utvrđene u članku 7.b stavcima od 3. do 5. Komisija može odlučiti da ti sustavi sadržavaju točne podatke u smislu izvješćivanja o mjerama poduzetim za zaštitu područja koja u kritičnim situacijama osiguravaju osnovno funkcioniranje ekosustava (kao što je zaštita riječnih slivova i suzbijanje erozije) za zaštitu tla, vode i zraka, sanaciju degradiranog zemljišta, izbjegavanje prekomjerne potrošnje vode u područjima siromašnim vodom i pitanjima navedenim u drugom podstavku članka 7.b stavka 7. Komisija isto tako može priznati područja za zaštitu rijetkih, ugroženih ili izumirućih ekosustava ili vrsta koji su kao takvi prepoznati u međunarodnim sporazumima ili uvršteni u popise koje sastavljaju međuvladine organizacije ili Međunarodni savez za očuvanje prirode u smislu članka 7.b stavka 3. točke (b) podtočke ii.

Komisija može odlučiti da dobrovoljni nacionalni ili međunarodni sustavi za mjerenje uštede stakleničkih plinova sadrže točne podatke u smislu članka 7.b stavka 2.

Komisija može odlučiti da zemljište koje je obuhvaćeno nacionalnim ili regionalnim programom obnove s ciljem poboljšanja izrazito degradiranog ili ozbiljno onečišćenog zemljišta ispunjava kriterije koji se spominju u točki 9. dijela C Priloga IV.

5.   Komisija donosi odluke prema stavku 4. samo ako dotični sporazum ili sustav zadovoljava odgovarajuće norme pouzdanosti, transparentnosti i nezavisne revizije. Sustavi za mjerenje ušteda stakleničkih plinova moraju zadovoljavati metodološke zahtjeve iz Priloga IV. Popis područja velike biološke raznolikosti koji se spominju u članku 7.b stavku 3. točki (b) podtočki ii. mora zadovoljavati odgovarajuće norme objektivnosti i usklađenosti s međunarodno priznatim normama i predviđati odgovarajuće postupke priziva.

6.   Odluke prema stavku 4. donose se u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 11. stavka 3. Te su odluke važeće najduže pet godina.

7.   Ako gospodarski subjekt pruži dokaz ili podatke koji su dobiveni u skladu sa sporazumom ili sustavom koji je predmet odluke prema stavku 4., do mjere obuhvaćene tom odlukom, država članica neće zahtijevati od isporučitelja da podnese dodatne dokaze o ispunjavanju kriterija održivosti utvrđenih u članku 7.b stavcima od 2. do 5. niti informacije o mjerama koje se spominju u drugom podstavku stavka 3. ovog članka.

8.   Na zahtjev države članice ili na svoju vlastitu inicijativu Komisija preispituje primjenu članka 7.b u odnosu na izvor biogoriva i u roku šest mjeseci od primitka zahtjeva i u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 11. stavka 3. odlučuje smije li država članica biogorivo iz tog izvora uzeti u obzir u smislu članka 7.a.

9.   Do 31. prosinca 2012. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o:

(a)

učinkovitosti postojećeg sustava za pružanje informacija o kriterijima održivosti; i

(b)

o tomu je li provedivo i primjereno uvesti mandatorne zahtjeve u vezi sa zaštitom zraka, tla ili vode, uzimajući u obzir najnovije znanstvene dokaze i međunarodne obveze Zajednice.

Komisija prema potrebi predlaže korektivne akcije.

Članak 7.d

Izračun emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva

1.   U smislu članka 7.a i članka 7.b stavka 2., emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva izračunava se kako slijedi:

(a)

kad je zadana vrijednost uštede emisija stakleničkih plinova za tehnologiju proizvodnje biogoriva utvrđena u dijelu A ili B Priloga IV., a vrijednost e1 za ta biogoriva izračunana u skladu s točkom 7. dijela C Priloga IV. jednaka je ili manja od nule, primjenom zadane vrijednosti;

(b)

primjenom stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom utvrđenom u dijelu C Priloga IV.; ili

(c)

primjenom vrijednosti koja se izračunava kao zbroj faktora formule iz stavka 1. dijela C Priloga IV., pri čemu za neke faktore mogu biti upotrijebljene raščlanjene zadane vrijednosti iz dijela D ili E Priloga IV., a za sve ostale faktore stvarne vrijednosti izračunane u skladu s metodologijom utvrđenom u dijelu C Priloga IV.

2.   Do 31. ožujka 2010. države članice dostavljaju Komisiji izvješće, uključujući i popis područja na svojem državnom području koja su razvrstana kao druga razina u nomenklaturi prostornih jedinica za statistiku (NUTS) ili kao još više raščlanjena NUTS razina u skladu s Uredbom (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o uspostavi zajedničkog razvrstavanja prostornih jedinica za statistiku (NUTS) (19) kad se za emisije tipičnih stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivrednih sirovina može očekivati da će biti niže od emisija ili jednake kao emisije o kojima se izvješćuje pod naslovom ‚Raščlanjene zadane vrijednosti’ u dijelu D Priloga IV. ovoj Direktivi, uz koje će priložiti opis metode i podatke koji su primijenjeni u izradi toga popisa. Kod te metode treba uzeti u obzir karakteristike tla, klimu i očekivane prinose sirovina.

3.   Zadane vrijednosti u dijelu A Priloga IV. i raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj kulture u dijelu D Priloga IV. mogu se primijeniti samo ako su njihove sirovine:

(a)

uzgojene izvan Zajednice;

(b)

uzgojene u Zajednici u područjima uvrštenim na popis koji se spominje u stavku 2.; ili

(c)

otpad ili ostaci osim ostataka u poljoprivredi, akvakulturi i ribarstvu.

Za biogorivo koje je ne spada pod točke (a), (b) ili (c), primjenjuju se stvarne vrijednosti za uzgoj kultura.

4.   Do 31. ožujka 2010. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedivosti sastavljanja popisa područja u trećim zemljama kad se za emisije tipičnih stakleničkih plinova iz uzgoja poljoprivredne sirovine može očekivati da biti niže od emisija ili jednake kao emisije o kojima se izvješćuje pod naslovom ‚Uzgoj kultura’ u dijelu D Priloga IV., uz koje će po mogućnosti priložiti te popise i opis metode i podatke koji su primijenjeni u izradi tih popisa. Uz izvješće se prema potrebi dostavljaju relevantni prijedlozi.

5.   Izvješće o procijenjenim tipičnim i zadanim vrijednostima u dijelovima B i E Priloga IV. Komisija dostavlja najkasnije do 31. prosinca 2012., a zatim svake dvije godine, pri čemu posebnu pozornost obraća emisijama iz prometa i prerade, a prema potrebi može se odlučiti na korekciju vrijednosti. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

6.   Do 31. prosinca 2010. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem preispituje utjecaj neizravne promjene uporabe zemljišta na emisije stakleničkih plinova i nastoji riješiti na koji način taj utjecaj smanjiti. Uz izvješće prema potrebi dostavlja prijedlog utemeljen na najboljim dostupnim znanstvenim dokazima, koji sadrži konkretnu metodologiju za emisije iz promjena u zalihama ugljika do kojih dolazi zbog neizravne promjene uporabe zemljišta, osiguravajući poštovanje ove Direktive, posebno članka 7.b stavka 2.

Taj prijedlog treba sadržavati potrebne zaštite kako bi se osigurala sigurnost za ulaganja koja su poduzeta prije primjene te metodologije. S obzirom na postrojenja u kojima se biogoriva proizvode prije kraja 2013., primjena mjera iz prvog podstavka ne dozvoljava da se prije 31. prosinca 2017. za biogoriva proizvedena iz tih postrojenja smatra da ne zadovoljavaju zahtjeve održivosti iz ove Direktive, što bi inače bio slučaj, pod uvjetom da se tim biogorivom omogućuju uštede emisija stakleničkih plinova od najmanje 45 % Ovo vrijedi za kapacitete postrojenja za proizvodnju biogoriva na kraju 2012.

Europski parlament i Vijeće ulažu napore kako bi do 31. prosinca 2012. donijeli odluku o svim takvim prijedlozima koje je Komisija dostavila.

7.   Prilog IV. može se prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku, što uključuje dodavanje vrijednosti za novu tehnologiju proizvodnje biogoriva za iste ili druge sirovine i modifikaciju metodologije utvrđene u dijelu C. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni, između ostalog tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

Što se tiče zadanih vrijednosti i metodologije utvrđene u Prilogu IV., posebno se treba razmotriti:

metoda za obračunavanje otpada i ostataka,

metoda za obračunavanje suproizvoda,

metoda za obračunavanje kogeneracije i

status koji se pripisuje suproizvodima kao ostacima od poljoprivredne proizvoda.

Zadane vrijednosti za biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja treba što prije preispitati.

Kod prilagođavanja ili dopunjavanja popisa zadanih vrijednosti u Prilogu IV. poštuju se sljedeći uvjeti:

(a)

kad je doprinos nekog faktora sveukupnim emisijama mali, ili se javlja s ograničenim varijacijama, ili kad je stvarne vrijednosti skupo ili teško utvrditi, zadane vrijednosti moraju biti tipične za redovne proizvodne postupke;

(b)

u svim drugim slučajevima, zadane vrijednosti moraju biti konzervativne u odnosu na redovne proizvodne postupke.

8.   Treba utvrditi iscrpne definicije, uključujući i tehničke specifikacije propisane za kategorije utvrđene u točki 9. dijela C Priloga IV. Te mjere, namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni tako da je dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

Članak 7.e

Provedbene mjere i izvješća o održivosti biogoriva

1.   Kod provedbenih mjera koje se spominju u drugom podstavku članka 7.b stavka 3., trećem podstavku članka 7.c stavka 3., članku 7.c stavku 6., članku 7.c stavku 8., članku 7.d stavku 5., prvom podstavku članka 7.d stavka 7. i članku 7.d stavku 8. treba u potpunosti uzeti u obzir ciljeve Direktive 2009/28/EZ.

2.   Izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću koja se spominju u članku 7.b stavku 7., članku 7.c stavku 2., članku 7.c stavku 9., članku 7.d stavcima 4. i 5. i prvom podstavku članka 7.c stavka 6. kao i izvješća i informacije koji se dostavljaju prema prvom i petom podstavku članka 7.c stavka 3. i članku 7.d. stavku 2. pripremaju se i prenose u smislu i Direktive 2009/28/EZ i ove Direktive.

7.

u članku 8., stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice prate poštovanje zahtjeva iz članaka 3. i 4. u pogledu benzina i dizelskoga goriva na temelju metoda ispitivanja iz Europskih normi EN 228:2004 odnosno EN 590:2004.”;

8.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Aditivi sa sadržajem metala

1.   Komisija provodi procjenu rizika koju uporaba aditiva sa sadržajem metala u gorivu predstavlja za zdravlje i okoliš i u tu svrhu razvija metodologiju ispitivanja. O svojim zaključcima izvješćuje Europski parlament i Vijeće prije 31. prosinca 2012.

2.   Dok ne bude razvijena metodologija ispitivanja koja se spominje u stavku 1., prisutnost metilciklopentadienil manganovog trikarbonila (MMT) kao metalnog aditiva u gorivu ograničava se od 1. siječnja 2011. na 6 mg mangana po litri. Od 1. siječnja 2014. ograničenje je 2 mg mangana po litri.

3.   Ograničenje sadržaja MMT-a u gorivu navedeno u stavku 2. preispituje se na osnovu rezultata procjene koja se provodi primjenom metodologije ispitivanja spomenute u stavku 1. Može se smanjiti na nulu kad je to opravdano procjenom rizika. Ne može se povećati ako to nije opravdano procjenom rizika. Ta mjera, namijenjena za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.

4.   Države članice osiguravaju da naljepnica s podacima o sadržaju aditiva u gorivu koji sadrže metal bude izložena na svim prodajnim mjestima na kojima je gorivo s metalnim aditivima dostupno potrošačima.

5.   Naljepnica sadrži sljedeći tekst: ‚Sadrži metalne aditive’.

6.   Naljepnica se pričvršćuje na mjesto na kojem se prikazuje informacija o vrsti goriva, u jasno vidljivom položaju. Naljepnica je takve dimenzije i sadrži slova takve veličine da je jasno vidljiva i lako čitljiva.”;

9.

članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Izvješćivanje

1.   Komisija do 31. prosinca 2012. a zatim svake tri godine dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću kojem prema potrebi prilaže prijedloge za izmjene ove Direktive. U tom se izvješću posebno uzima u obzir sljedeće:

(a)

uporaba i razvoj automobilske tehnologije, a posebno provedivost povećavanja maksimalno dopuštenog sadržaja biogoriva u benzinu i dizelu i potreba preispitivanja roka koji se spominje u članku 3. stavku 3.;

(b)

politika Zajednice o emisijama CO2 iz vozila u cestovnom prometu;

(c)

mogućnost primjene zahtjeva iz Priloga II., a posebno granične vrijednosti za policiklične aromatske ugljikovodike na necestovne pokretne strojeve (uključujući plovila na unutarnjim plovnim putovima), poljoprivredne i šumarske traktore i rekreacijska plovila;

(d)

povećanje uporabe sredstava za pranje u gorivima;

(e)

uporaba metalnih aditiva osim MMT-a u gorivima;

(f)

ukupna zapremnina komponenata koje se rabe u benzinu i dizelu s obzirom na zakonodavstvo Zajednice o zaštiti okoliša, uključujući ciljeve Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za akciju Zajednice na području politike voda (20) i njezinih sestrinskih direktiva;

(g)

posljedice ciljeva smanjenja stakleničkih plinova koji su utvrđeni u članku 7.a stavku 2. za sustav trgovanja emisijama;

(h)

eventualna potreba za prilagođavanje članka 2. stavaka 6. i 7. i članka 7.a stavka 2. točke (b) radi procjene mogućeg doprinosa postizanju cilja smanjenja stakleničkih plinova do 10 % do 2020. Ova razmatranja treba temeljiti na potencijalu smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva i energije u Zajednici, uzimajući u obzir posebno nova dostignuća u tehnologijama hvatanja i skladištenja ugljika sigurnim za okoliš i kod električnih cestovnih vozila te isplativosti načina smanjenja tih emisija, kako se spominju u članku 7.a. stavku 2. točki (b);

(i)

mogućnost uvođenja dodatnih mjera za isporučitelje radi postizanja 2 %-tnog smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici u odnosu na osnovnu normu za gorivo koja se spominje u članku 7.a stavku 5. točki (b), kupnjom kredita u okviru Mehanizma čistog razvoja iz Kyotskog protokola prema uvjetima utvrđenim u Direktivi 2003/87/EZ, radi procjene daljnjeg mogućeg doprinosa postizanju cilja smanjenja stakleničkih plinova do 10 % do 2020., kako se spominje u članku 7.a stavku 2 točki (c) ove Direktive;

(j)

ažurirana analiza ulaganja i dobiti i utjecaja smanjenja maksimalno dozvoljenog tlaka pare za benzin ispod 60 kPa u ljetnom razdoblju.

2.   Najkasnije 2014. Komisija dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o postizanju ciljeva emisija stakleničkih plinova za 2020. iz članka 7.a, uzimajući o obzir potrebu da taj cilj i cilj iz članka 3. stavka 3. Direktive 2009/28/EZ budu usklađeni u pogledu udjela energije iz obnovljivih izvora u prometu, u svjetlu izvješća koja se spominju u članku 23. stavcima 8. i 9. te Direktive.

Komisija tom izvješću prema potrebi prilaže prijedlog za izmjenu cilja.

10.

u članku 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ako je dozvoljene metode ispitivanja koje se spominju u Prilogu I. ili II. potrebno prilagoditi tehničkom napretku, izmjene namijenjene za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni mogu se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4. Prilog III. isto je tako moguće prilagoditi tehničkom i znanstvenom napretku. Ta mjera, namijenjena za izmjenu elemenata ove Direktive koji nisu ključni donosi se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 11. stavku 4.”;

11.

članak 11. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 11.

Odborska procedura

1.   Osim u slučajevima navedenim u stavku 2., Komisiji pomaže Odbor za kakvoću goriva.

2.   Za pitanja u vezi s održivosti biogoriva prema člancima 7.b, 7.c i 7.d. Komisiji pomaže Odbor za održivost biogoriva i biotekućina koji se spominje u članku 25. stavku 2. Direktive 2009/28/EZ.

3.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, s obzirom na odredbe njezinog članka 8.

4.   Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuju se članak 5.a stavci od 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, s obzirom na odredbe njezinog članka 8.”;

12.

članak 14. briše se;

13.

Prilozi I., II., III. i IV. zamjenjuju se tekstom iz Priloga ovoj Direktivi.

Članak 2.

Izmjene Direktive 1999/32/EZ

Direktiva 1999/32/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)

točka 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.

brodsko gorivo znači svako tekuće naftno gorivo namijenjeno za uporabu ili koje je u uporabi na brodovima, što uključuje tako definirana goriva u normi ISO 8217. Pojam obuhvaća svako tekuće naftno gorivo koje je u uporabi na plovilima unutarnje riječne plovidbe ili rekreacijskim plovilima, kako je utvrđeno u Direktivi 97/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 1997. o usklađivanju zakonodavstva država članica u odnosu na mjere protiv emisije plinovitih i krutih onečišćujućih tvari iz motora s unutarnjim izgaranjem koji se ugrađuju u necestovne pokretne strojeve (21) i Direktivi 94/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 1994. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o rekreacijskim plovilima (22), kad ti brodovi plove morem;

(b)

točka 3.j briše se;

2.

članak 4.b mijenja se kako slijedi:

(a)

naslov se zamjenjuje sljedećim: „Maksimalni sadržaj sumpora u brodskim gorivima koja se koriste u brodovima na vezu u lukama Zajednice”;

(b)

u stavku 1. točka (a) briše se;

(c)

u stavku 2. točka (b) briše se;

3.

u članku 6. stavku 1.a treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Uzorkovanje počinje na dan na koji na snagu stupa relevantno ograničenje maksimalnog sadržaja sumpora. Provodi se dovoljno često, u dostatnim količinama i tako da uzorci budu reprezentativni za gorivo koje se ispituje i to za gorivo koje se koristi na plovilima dok su u relevantnim morskim područjima i lukama.”

Članak 3.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 93/12/EEZ stavlja se izvan snage.

Članak 4.

Prenošenje

1.   Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 31. prosinca 2010.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 5.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 6.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 23. travnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

P. NEČAS


(1)  SL C 44, 16.2.2008., str. 53.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 17. prosinca 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 6. travnja 2009.

(3)  SL L 350, 28.12.1998., str. 58.

(4)  SL L 242, 10.9.2002., str. 1.

(5)  SL L 152, 11.6.2008., str. 43.

(6)  SL L 59, 27.2.1998., str. 1.

(7)  SL L 140, 5.6.2009., str. 16.

(8)  SL C 321, 31.12.2003., str. 1.

(9)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(10)  SL L 121, 11.5.1999., str. 13.

(11)  SL L 74, 27.3.1993., str. 81.

(12)  Numeriranje ovih oznaka KN kako je navedeno u Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7.6.1987., str. 1.).

(13)  SL L 164, 30.6.1994., str. 15.

(14)  SL L 59, 27.2.1998., str. 1.

(15)  SL L 173, 12.7.2000., str. 1.”;

(16)  SL L 140, 5.6.2009., str. 16.”;

(17)  SL L 275, 25.10.2003., str. 32.”;

(18)  SL L 30, 31.1.2009., str. 16.

(19)  SL L 154, 21.6.2003., str. 1.”;

(20)  SL L 327, 22.12.2000., str. 1.”;

(21)  SL L 59, 27.2.1998., str. 1.;

(22)  SL L 164, 30.6.1994., str. 15.”;


PRILOG

PRILOG I.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU NAMIJENJENA UPORABI U VOZILIMA S MOTORIMA S VANJSKIM IZVOROM PALJENJA

Vrsta goriva: benzin

Parametar (1)

Jednica

Granične vrijednosti (2)

Minimum

Maksimum

Istraživački oktanski broj

 

95 (3)

Motorni oktanski broj

 

85

Tlak pare, ljetno razdoblje (4)

kPa

60,0 (5)

Destilacija:

 

 

 

postotak koji evaporira na 100 °C

% v/v

46,0

postotak koji evaporira na 150 °C

% v/v

75,0

Analiza ugljikovodika:

 

 

 

olefini

% v/v

18,0

aromati

% v/v

35,0

benzen

% v/v

1,0

Sadržaj kisika

% m/m

 

3,7

Oksigenati

 

 

 

Metanol

% v/v

 

3,0

Etanol (mogu biti potrebni stabilizatori)

% v/v

 

10,0

Izo-propil alkohol

% v/v

12,0

Tert-butil alkohol

% v/v

15,0

Izo-butil alkohol

% v/v

15,0

Eteri sa sadržajem pet ili više atoma ugljika po molekuli

% v/v

22,0

Drugi oksigenati (6)

% v/v

15,0

Sadržaj sumpora

mg/kg

10,0

Sadržaj olova

g/1

0,005

PRILOG II.

SPECIFIKACIJE U POGLEDU OKOLIŠA ZA GORIVA NA TRŽIŠTU NAMIJENJENA UPORABI U VOZILIMA S MOTORIMA S UNUTARNJIM IZGARANJEM

Vrsta goriva:

dizelsko gorivo

Parametar (7)

Jedinica

Granične vrijednosti (8)

Minimalne

Maksimalne

Cetanski broj

 

51,0

Gustoća na 15 °C

kg/m (9)

845,0

Destilacija:

 

 

 

95 % v/v rekuperirano kod:

°C

360,0

Policiklički aromatski ugljikovodici

% m/m

8,0

Sadržaj sumpora

mg/kg

10,0

Sadržaj metil ester masnih kiselina FAME — EN 14078

% v/v

7,0 (9)

PRILOG III

ODOBRENO ODSTUPANJE TLAKA PARE ZA BENZIN KOJI SADRŽI BIOETANOL

Sadržaj bioetanola (% v/v)

Odobreno odstupanje tlaka pare (kPa)

0

0

1

3,65

2

5,95

3

7,20

4

7,80

5

8,0

6

8,0

7

7,94

8

7,88

9

7,82

10

7,76

Odobreno odstupanje tlaka pare za sadržaj bioetanola između vrijednosti s popisa utvrđuje se pravocrtnom interpolacijom između sadržaja bioetanola neposredno iznad i neposredno ispod međuvrijednosti.

PRILOG IV.

PRAVILA ZA IZRAČUN EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA U ŽIVOTNOM VIJEKU BIOGORIVA

A.   Tipične i zadane vrijednosti za biogoriva ako su proizvedena bez neto emisija ugljika iz promjene uporabe zemljišta

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipična ušteda emisija stakleničkih plinova

Zadana ušteda emisija stakleničkih plinova

Etanol iz šećerne repice

61 %

52 %

Etanol iz pšenice (tehnološko gorivo nije navedeno)

32 %

16 %

Etanol iz pšenice (lignit kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

32 %

16 %

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u konvencionalnom kotlu)

45 %

34 %

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

53 %

47 %

Etanol iz pšenice (slama kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

69 %

69 %

Etanol iz zrna (kukuruza) proizveden u Zajednici (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

56 %

49 %

Etanol iz šećerne trske

71 %

71 %

Dio etil-tertio-butil-etera (ETBE) iz obnovljivih izvora

Jednaka kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio tertio-amil-etil-etera (TAEE) iz obnovljivih izvora

Jednaka kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodizel iz uljane repice

45 %

38 %

Biodizel iz suncokreta

58 %

51 %

Biodizel iz soje

40 %

31 %

Biodizel iz palminog ulja (postupak nije naveden)

36 %

19 %

Biodizel iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

62 %

56 %

Biodizel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja (10)

88 %

83 %

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

51 %

47 %

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

65 %

62 %

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak nije naveden)

40 %

26 %

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

68 %

65 %

Čisto biljno ulje iz uljane repice

58 %

57 %

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

80 %

73 %

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

84 %

81 %

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

86 %

82 %

B.   Procijenjene tipične i zadane vrijednosti za buduća biogoriva, koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu ili su na tržištu bila u zanemarivim količinama, ako su proizvedena bez neto emisija ugljika iz promjene uporabe zemljišta

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipična ušteda emisija stakleničkih plinova

Zadana ušteda emisija stakleničkih plinova

Etanol iz pšenične slame

87 %

85 %

Etanol iz otpadnog drveta

80 %

74 %

Etanol iz uzgojenog drveta

76 %

70 %

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

95 %

95 %

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

93 %

93 %

Dimetileter (DME) iz otpadnog drveta

95 %

95 %

Dimetileter (DME) iz uzgojenog drveta

92 %

92 %

Metanol iz otpadnog drveta

94 %

94 %

Metanol iz uzgojenog drveta

91 %

91 %

Dio metil-tertio-butil-etera (MTBE) iz obnovljivih izvora

Jednaka kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

C.   Metodologija

1.   Emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje i uporabe biogoriva izračunavaju se kao:

E = eec + el + ep + etd + eu – esca – eccs – eccr – eee

gdje je

E

=

ukupne emisije iz uporabe goriva;

eec

=

emisije iz ekstrakcije ili uzgoja sirovina;

el

=

godišnje emisije iz promjena zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta;

ep

=

emisije iz prerade;

etd

=

emisije iz prometa i distribucije;

eu

=

emisije iz zemljišta u uporabi;

esca

=

uštede emisija zahvaljujući akumulaciji ugljika u tlu kao rezultat poboljšanoga gospodarenja u poljoprivredi;

eccs

=

uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem ugljika;

eccr

=

uštede emisija ostvarene hvatanjem i zamjenom ugljika; i

eee

=

uštede emisija zahvaljujući višku električne energije dobivene kogeneracijom.

Emisije iz proizvodnje strojeva i opreme ne uzimaju se u obzir.

2.   Emisije stakleničkih plinova iz goriva, E, izražavaju se u gramima ekvivalent CO2 na MJ goriva (gCO2eq/MJ).

3.   Iznimno od navedenog u točki 2., vrijednosti izračunane u gCO2eq/MJ mogu se prilagoditi kako bi se uzele u obzir razlike između goriva u izvršenom korisnom radu izraženom u km/MJ. Ta se prilagođavanja provode samo kad se dokažu razlike u izvršenom korisnom radu.

4.   Uštede emisije stakleničkih plinova iz biogoriva izračunavaju se kao:

UŠTEDA = (EF – EB)/EF

gdje je

EB

=

ukupne emisije iz biogoriva; i

EF

=

ukupne emisije iz referentnog fosilnoga goriva.

5.   Staklenički plinovi koji se uzimaju u obzir u smislu točke 1. su CO2, N2O i CH4. U svrhu izračuna ekvivalentnosti CO2, ti se plinovi vrednuju kako slijedi:

CO2: 1

N2O: 296

CH4: 23

6.   Emisije iz ekstrakcije ili uzgoja sirovine, eec , obuhvaćaju emisije iz samog postupka pridobivanja ili uzgoja; iz prikupljanja sirovina; iz otpada i istjecanja i iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda koji se koriste u pridobivanju ili uzgoju. Hvatanje CO2 u uzgoju sirovina nije obuhvaćeno. Certificirana smanjenja emisija stakleničkih plinova iz izgaranja plina na bakljama na mjestima proizvodnje ulja širom svijeta oduzimaju se. Do procjene podataka o emisijama iz uzgoja sirovina može se doći primjenom prosjeka koji su izračunati za manja geografska područja od onih koja se koriste u izračunu zadanih vrijednosti, kao alternativa primjeni stvarnih vrijednosti.

7.   Godišnje emisije iz promjena zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta, ej, izračunavaju se tako da se ukupne emisije jednakomjerno podijele na 20 godina. Za izračun tih emisija važi sljedeće pravilo:

el = (CSR – CSA) × 3,664 × 1/20 × 1/P – eB  (12),

gdje je

el

=

godišnje emisije iz promjena zaliha ugljika zbog promjene uporabe zemljišta (mjereno kao maseni ekvivalent CO2 po energetskoj jedinici biogoriva);

CSR

=

zaliha ugljika po jediničnoj površini koja se povezuje s referentnom namjenom zemljišta (mjereno kao masa ugljika po jediničnoj površini, uključujući i tlo i vegetaciju). Referentnom namjenom zemljišta smatra se uporaba zemljišta u siječnju 2008. ili 20 godina prije nego je dobivena sirovina, ovisno o tome što je uslijedilo kasnije;

CSA

=

zaliha ugljika po jediničnoj površini koja se povezuje s referentnom namjenom zemljišta (mjereno kao masa ugljika po jediničnoj površini, uključujući i tlo i vegetaciju). U slučajevima kad se zalihe ugljika akumuliraju tijekom više od jedne godine, vrijednost CSA je procijenjena zaliha po jediničnoj površini nakon 20 godina ili kad kultura dostigne zrelost, ovisno o tome što uslijedi prije;

P

=

produktivnost kulture (mjereno kao energija biogoriva po jediničnoj površini godišnje); i

eB

=

dodatak od 29 gCO2eq/MJ biogoriva ako se biomasa dobiva sa saniranog degradiranog zemljišta pod uvjetima predviđenim u točki 8.

8.   Dodatak od 29 gCO2eq/MJ dodjeljuje se ako se dokaže da zemljište:

(a)

u siječnju 2008. nije bilo u uporabi za poljoprivrednu niti drugu djelatnost; i

(b)

spada u jednu od sljedećih kategorija:

i.

jako degradirano zemljište koje je prije bilo u poljoprivrednoj uporabi;

ii.

jako onečišćeno zemljište.

Dodatak od 29 gCO2eq/MJ primjenjuje se u razdoblju od najviše 10 godina od dana prenamjene zemljišta u poljoprivredno zemljište, pod uvjetom da su osigurani stalan porast zaliha ugljika kao i smanjenje pojave erozije tla za zemljište iz i. i da je smanjeno onečišćenje zemljišta iz ii.

9.   Kategorije spomenute u točki 8. podtočki (b) definirane su kako slijedi:

(a)

‚jako degradirano zemljište’ znači zemljište koje je neko duže vrijeme bilo znatno zasoljavano ili je znatno osiromašeno u pogledu sadržaja organskih tvari i jako je erodiralo;

(b)

‚jako onečišćeno zemljište’ znači zemljište koje zbog onečišćenja tla nije pogodno za uzgoj prehrambenih kultura i krmiva.

Takvim se zemljištem smatra i zemljište koje je predmetom odluke Komisije u skladu s četvrtim podstavkom članka 7.c stavka 3.

10.   Smjernice donesene prema točki 10. dijela C. Priloga V. Direktivi 2009/28/EZ služe kao osnova za izračun zaliha ugljika koje zemljište posjeduje u smislu ove Direktive.

11.   Emisije iz prerade, ep , obuhvaćaju emisije iz same prerade; iz otpada i istjecanja; iz proizvodnje kemikalija ili proizvoda koji se koriste u preradi.

Kod priznavanja potrošnje električne energije koja nije proizvedena o okviru postrojenja za proizvodnju goriva pretpostavlja se da je intenzitet emisija stakleničkih plinova proizvodnje i distribucije te električne energije jednak prosječnom intenzitetu emisije proizvodnje i distribucije električne energije u utvrđenoj regiji. Kao izuzetak od tog pravila proizvođači mogu koristiti prosječnu vrijednost za pojedinu elektranu za električnu energiju proizvedenu u dotičnoj elektrani ako ta elektrana nije spojena na mrežu.

12.   Emisije iz prometa i distribucije, etd , obuhvaćaju emisije iz prijevoza i skladištenja sirovine i polugotovih materijala i iz skladištenja i distribucije gotovih materijala. Emisije iz prometa i distribucije koje se uzimaju u obzir prema točki 6. nisu obuhvaćene ovom točkom.

13.   Za emisije iz goriva u uporabi, eu , smatra se da su nula za biogoriva.

14.   Uštede emisija ostvarene hvatanjem i geološkim skladištenjem ugljika, eccs , koje već nisu uzete u obzir za ep, ograničene su na emisije koje su izbjegnute zahvaljujući hvatanju i sekvestraciji emitiranog CO2 izravno povezanog s pridobivanjem, prometom, preradom i distribucijom goriva.

15.   Uštede emisija ostvarene hvatanjem i zamjenom ugljika, eccr , ograničene su na emisije koje su izbjegnute zahvaljujući hvatanju CO2 u kojem ugljik potječe iz biomase i koji se koristi kao zamjena za CO2 dobiven iz fosilne energije koji se koristi u komercijalnim proizvodima i uslugama.

16.   Uštede emisija zbog viška električne energije proizvedene u kogeneraciji,eee , uzimaju se u obzir u vezi s viškom električne energije proizvedenim u sustavima za proizvodnju goriva postupkom kogeneracije, osim kad je gorivo koje se rabi za kogeneraciju suproizvod koji nije ostatak poljoprivredne kulture. Kod priznavanja tog viška električne energije, za veličinu jedinice za kogeneraciju pretpostavlja se da je minimalno potrebna kako bi kogeneracijska jedinica mogla isporučiti toplinu koja je potrebna za proizvodnju goriva. Za uštede stakleničkih plinova koje se povezuju s takvim viškom električne energije drži se da su jednake količini stakleničkog plina koji bi bio ispušten kad bi jednaka količina električne energije bila proizvedena u elektrani koja koristi isto gorivo koje se koristi u kogeneracijskoj jedinici.

17.   Kad se u postupku proizvodnje goriva kombinirano proizvodi gorivo čije se emisije izračunavaju i jedan ili više drugih proizvoda (suproizvoda), emisije stakleničkih plinova dijele se na gorivo ili njegove međuproizvode i suproizvode proporcionalno njihovom energetskom sadržaju (koji se, kad se radi o drugim suproizvodima a ne električnoj energiji, određuje nižom toplinskom vrijednosti).

18.   U svrhu izračuna koji se spominje u točki 17., emisije koje se dijele su eec + el + oni dijelovi ep , etd i eee koji se pojavljuju do uključno faze prerade u kojoj se proizvodi suproizvod. Ako je raspodjela emisija na suproizvode izvršena u nekoj ranijoj fazi životnog vijeka, u tu svrhu koristi se samo onaj dio tih emisija koji je dodijeljen posljednjoj takvoj fazi prerade do nastanka međuproizvoda goriva, a ne ukupan iznos emisija.

Svi suproizvodi uključujući i električnu energiju koji nisu obuhvaćeni točkom 16. uzimaju se u obzir u svrhu tog izračuna, osim ostataka poljoprivredne kulture, uključujući slamu, bagasu, ljuske, klipove i ljuske oraha. Za suproizvode koji imaju negativan energetski sadržaj, u svrhe izračuna smatra se da imaju energetski sadržaj nula.

Za otpad, ostatke poljoprivrednih kultura, uključujući slamu, bagasu, ljuske, klipove i ljuske oraha i ostatke od prerade uključujući i sirovi glicerin (glicerin koji nije rafiniran), smatra se da imaju nulte emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku do postupka prikupljanja tih materijala.

U slučaju goriva koja se proizvode u rafinerijama, jedinica za analizu u svrhu izračuna koji se spominje u točki 17. je rafinerija.

19.   U svrhu izračuna koji se spominje u točki 4., vrijednost za referentno fosilno gorivo EF najnovije su dostupne stvarne prosječne emisije iz fosilnog dijela benzina i dizela koji su u uporabi u Zajednici navedene u izvješću u skladu s ovom Direktivom. Ako takvih podataka nema, koristi se vrijednost 83,8 gCO2eq/MJ.

D.   Raščlanjene zadane vrijednosti za biogoriva

Raščlanjene zadane vrijednosti za uzgoj kultura: ‚eecprema definiciji u dijelu C ovog Priloga

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

12

12

Etanol iz pšenice

23

23

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici

20

20

Etanol iz šećerne trske

14

14

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

29

29

Biodiesel iz suncokreta

18

18

Biodiesel iz soje

19

19

Biodiesel iz palminog ulja

14

14

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja (13)

0

0

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

30

30

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

18

18

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja

15

15

Čisto biljno ulje iz uljane repice

30

30

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

0

0

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

0

0

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

0

0

Raščlanjene zadane vrijednosti za preradu (uključujući i višak električne energije): ‚ep – eeeprema definiciji u dijelu C ovog Priloga

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

19

26

Etanol iz pšenice (tehnološko gorivo nije navedeno)

32

45

Etanol iz pšenice (lignit kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

32

45

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u konvencionalnom kotlu)

21

30

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

14

19

Etanol iz pšenice (slama kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

1

1

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

15

21

Etanol iz šećerne trske

1

1

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

16

22

Biodiesel iz suncokreta

16

22

Biodiesel iz soje

18

26

Biodiesel iz palminog ulja (postupak nije naveden)

35

49

Biodiesel iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

13

18

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja

9

13

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

10

13

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

10

13

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak nije naveden)

30

42

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

7

9

Čisto biljno ulje iz uljane repice

4

5

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

14

20

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

8

11

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

8

11

Raščlanjene zadane vrijednosti za promet i distribuciju: ‚etdprema definiciji u dijelu C ovog Priloga

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

2

2

Etanol iz pšenice

2

2

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici

2

2

Etanol iz šećerne trske

9

9

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

1

1

Biodiesel iz suncokreta

1

1

Biodiesel iz soje

13

13

Biodiesel iz palminog ulja

5

5

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja

1

1

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

1

1

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

1

1

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja

5

5

Čisto biljno ulje iz uljane repice

1

1

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

3

3

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

5

5

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

4

4

Ukupno za uzgoj kultura, preradu, promet i distribuciju

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz šećerne repe

33

40

Etanol iz pšenice (tehnološko gorivo nije navedeno)

57

70

Etanol iz pšenice (lignit kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

57

70

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u konvencionalnom kotlu)

46

55

Etanol iz pšenice (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

39

44

Etanol iz pšenice (slama kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

26

26

Etanol iz zrna (kukuruza), proizveden u Zajednici (zemni plin kao tehnološko gorivo u kogeneracijskom postrojenju (CHP))

37

43

Etanol iz šećerne trske

24

24

Dio ETBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Dio TAEE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje etanola

Biodiesel iz uljane repice

46

52

Biodiesel iz suncokreta

35

41

Biodiesel iz soje

50

58

Biodiesel iz palminog ulja (postupak nije naveden)

54

68

Biodiesel iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

32

37

Biodiesel iz otpadnog biljnog ili životinjskog ulja

10

14

Hidroobrađeno biljno ulje iz uljane repice

41

44

Hidroobrađeno biljno ulje iz suncokreta

29

32

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak nije naveden)

50

62

Hidroobrađeno biljno ulje iz palminog ulja (postupak s hvatanjem metana u uljari)

27

29

Čisto biljno ulje iz uljane repice

35

36

Bioplin iz gradskog organskog otpada kao komprimirani zemni plin

17

23

Bioplin iz tekućega gnoja kao komprimirani zemni plin

13

16

Bioplin iz krutoga gnoja kao komprimirani zemni plin

12

15

E.   Procijenjene raščlanjene zadane vrijednosti za buduća biogoriva, koja u siječnju 2008. nisu bila na tržištu ili su bila na tržištu u zanemarivim količinama

Raščlanjene vrijednosti za uzgoj kultura: ‚eecprema definiciji u dijelu C ovog Priloga

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

3

3

Etanol iz otpadnog drveta

1

1

Etanol iz uzgojenog drveta

6

6

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

1

1

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

4

4

Dimetileter (DME) iz otpadnog drveta

1

1

Dimetileter (DME) iz uzgojenog drveta

5

5

Metanol iz otpadnog drveta

1

1

Metanol iz uzgojenog drveta

5

5

Dio MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

Raščlanjene vrijednosti za preradu (uključujući i višak električne energije): ‚ep – eeeprema definiciji u dijelu C ovog Priloga

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova

(gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

5

7

Etanol iz drveta

12

17

Fischer-Tropschov dizel iz drveta

0

0

Dimetileter (DME) iz drveta

0

0

Metanol iz drveta

0

0

Dio MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

Raščlanjene vrijednosti za promet i distribuciju: ‚etdprema definiciji u dijelu C ovog Priloga

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

2

2

Etanol iz otpadnog drveta

4

4

Etanol iz uzgojenog drveta

2

2

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

3

3

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

2

2

Dimetileter iz otpadnog drveta (DME)

4

4

Dimetileter iz uzgojenog drveta (DME)

2

2

Metanol iz otpadnog drveta

4

4

Metanol iz uzgojenog drveta

2

2

Dio metila MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola

Ukupno za uzgoj kultura, preradu, promet i distribuciju

Tehnologija proizvodnje biogoriva

Tipične emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Zadane emisije stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ)

Etanol iz pšenične slame

11

13

Etanol iz otpadnog drveta

17

22

Etanol iz uzgojenog drveta

20

25

Fischer-Tropschov dizel iz otpadnog drveta

4

4

Fischer-Tropschov dizel iz uzgojenog drveta

6

6

Dimetileter (DME) iz otpadnog drveta

5

5

Dimetileter (DME) iz uzgojenog drveta (DME)

7

7

Metanol iz otpadnog drveta

5

5

Metanol iz uzgojenog drveta

7

7

Dio MTBE iz obnovljivih izvora

Jednake kao kod izabrane tehnologije proizvodnje metanola


(1)  Ispitne metode su metode navedene u normi EN 228:2004. Države članice mogu usvojiti metodu ispitivanja navedenu u zamjenskoj normi za EN 228:2004 ako se za nju može dokazati da daje minimalno istu točnost i minimalno istu razinu preciznosti kao metoda ispitivanja koju zamjenjuje.

(2)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Kod utvrđivanja graničnih vrijednosti primijenjena je norma EN ISO 4259:2006 ‚Naftni proizvodi – određivanje i primjena podataka preciznosti u odnosu na ispitne metode’, a kod određivanja minimalne vrijednosti u obzir je uzeta minimalna razlika 2R iznad nule (R = mjerna obnovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumače se na osnovi kriterija opisanih u normi EN ISO 4259:2006.

(3)  Države članice mogu donijeti odluku da i dalje odobravaju stavljanje na tržište bezolovnog regular benzina minimalnog motornog oktanskog broja (MON) 81 i minimalnog istraživačkog oktanskog broja (RON) 91.

(4)  Ljetno razdoblje počinje najkasnije 1. svibnja i završava najranije 30. rujna. Za države članice s niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka ljetno razdoblje počinje najkasnije 1. lipnja i završava najranije 31. kolovoza.

(5)  U slučaju država članica s niskim ljetnim temperaturama okolnog zraka i za koje je na snazi izuzeće u skladu s člankom 3. stavcima 4. i 5., maksimalni tlak pare je 70 kPa. U slučaju država članica za koje je izuzeće u skladu s člankom 3. stavcima 4. i 5. na snazi za benzin koji sadrži etanol, maksimalni tlak pare je 60 kPa uz dodatno odobreno odstupanje tlaka pare navedeno u Prilogu III.

(6)  Drugi mono-alkoholi i eteri s konačnim vrelištem do točke navedene u normi EN 228:2004.

(7)  Ispitne metode su metode navedene u normi EN 590:2004. Države članice mogu usvojiti metodu ispitivanja navedenu u zamjenskoj normi za EN 590:2004 ako se za nju može dokazati da daje minimalno istu točnost i minimalno istu razinu preciznosti kao metoda ispitivanja koju zamjenjuje.

(8)  Vrijednosti navedene u specifikaciji su ‚stvarne vrijednosti’. Kod utvrđivanja graničnih vrijednosti primijenjena je norma EN ISO 4259:2006 ‚Naftni proizvodi – određivanje i primjena podataka preciznosti u odnosu na ispitne metode’, a kod određivanja minimalne vrijednosti u obzir je uzeta minimalna razlika 2R iznad nule (R = mjerna obnovljivost). Rezultati pojedinačnih mjerenja tumače se na osnovu kriterija opisanih u normi EN ISO 4259:2006.

(9)  FAME odgovara normi EN 14214.

(10)  Ne obuhvaća životinjsko ulje proizvedeno iz životinjskih nusproizvoda razvrstanih kao materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudì ()

(11)  SL L 273, 10.10.2002., str. 1.

(12)  Kvocijent dobiven dijeljenjem molekulske mase CO2 (44,010 g/mol) s molekulskom masom ugljika (12,011 g/mol) iznosi 3,664.

(13)  Ne obuhvaća životinjsko ulje proizvedeno iz životinjskih nusproizvoda razvrstanih kao materijal kategorije 3. u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

213


32009L0048


L 170/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

18.06.2009.


DIREKTIVA 2009/48/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 18. lipnja 2009.

o sigurnosti igračaka

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u o obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u o obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u o obzir mišljenje Europskog socijalnog i gospodarskog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrđenim člankom 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 88/378/EEZ od 3. svibnja 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na sigurnost igračaka (3) donesena je u okviru uspostave zajedničkog tržišta da bi se uskladile razine sigurnosti igračaka u svim državama članicama te da bi se uklonile prepreke trgovini igračkama među državama članicama.

(2)

Direktiva 88/378/EEZ temelji se na načelima Novog pristupa, kako je utvrđeno Rezolucijom Vijeća od 7. svibnja 1985. o novom pristupu tehničkom usklađivanju i normama (4). Stoga se njome utvrđuju samo bitni sigurnosni zahtjevi za igračke, uključujući posebne sigurnosne zahtjeve u pogledu njihovih fizičkih i mehaničkih svojstava, zapaljivosti, kemijskih svojstava, električnih svojstava, zdravstvene ispravnosti i radioaktivnosti. Tehničke su pojedinosti donijeli Europski odbor za normizaciju (CEN) i Europski odbor za elektrotehničku normizaciju (Cenelec) u skladu s Direktivom 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa, te pravila za usluge informacijskog društva (5). Ispunjavanjem tako utvrđenih usklađenih normi, čiji je referentni broj objavljen u Službenom listu Europske unije, stvara se pretpostavka sukladnosti sa zahtjevima Direktive 88/378/EEZ. Iskustvo je pokazalo da se ta temeljna načela dobro primjenjuju u području igračaka te ih je stoga potrebno zadržati.

(3)

Međutim, tehnološki je razvoj na tržištu igračaka doveo do nastanka novih problema u pogledu sigurnosti igračaka i do sve veće zabrinutosti potrošača. Da bi se uzeo u obzir taj razvoj i pružila pojašnjenja u vezi s okvirom u kojem je dopušteno stavljati igračke na tržište, određene je aspekte Direktive 88/378/EEZ potrebno pregledati i ojačati, te je u interesu jasnoće tu Direktivu potrebno zamijeniti ovom Direktivom.

(4)

Na igračke se primjenjuje i Direktiva 2001/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. prosinca 2001. o općoj sigurnosti proizvoda (6), kojom se dopunjuje posebno sektorsko zakonodavstvo.

(5)

Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta s obzirom na stavljanje proizvoda na tržište (7) utvrđuju se horizontalne odredbe o akreditaciji tijela za ocjenjivanje sukladnosti, o CE oznakama sukladnosti, te o okviru Zajednice za nadzor nad tržištem i za kontrole proizvoda koji ulaze na tržište Zajednice, koje se primjenjuju i na sektor igračaka.

(6)

Odlukom 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje proizvoda na tržište (8) utvrđuju se zajednička načela i referentne odredbe za potrebe zakonodavstva temeljenog na načelima Novog pristupa. Da bi se osigurala sukladnost s ostalim sektorskim propisima koji se odnose na pojedine proizvode, primjereno je uskladiti određene odredbe ove Direktive s tom Odlukom u mjeri u kojoj sektorske posebnosti ne zahtijevaju drukčije rješenje. Stoga je određene definicije, opće obveze gospodarskih subjekata, pretpostavku sukladnosti, službene primjedbe na usklađene norme, pravila koja se odnose na CE oznaku, zahtjeve za tijela za ocjenjivanje sukladnosti i postupke njihova prijavljivanja, te odredbe vezane uz postupke koji se primjenjuju na proizvode koji predstavljaju rizik potrebno uskladiti s tom Odlukom.

(7)

Da bi se proizvođačima i nadležnim nacionalnim tijelima olakšala primjena ove Direktive, potrebno je pojasniti njezino područje primjene izradom popisa proizvoda koji ne ulaze u njezino područje primjene, što se posebno odnosi na određene nove proizvode, poput videoigara i računalnih perifernih uređaja.

(8)

Primjereno je donijeti određene nove definicije koje posebno vrijede za sektor igračaka da bi se olakšalo razumijevanje i ravnomjerna primjena ove Direktive.

(9)

Igračke koje se stavljaju na tržište Zajednice trebale bi biti sukladne primjenjivim propisima Zajednice, a gospodarski bi subjekti trebali biti odgovorni za sukladnost igračaka ovisno o njihovoj ulozi u lancu nabave da bi se osigurala visoka razina zaštite javnih interesa, kao što su zdravlje i sigurnost, te zaštita potrošača i okoliša, i da bi se zajamčilo pošteno tržišno natjecanje na tržištu Zajednice.

(10)

Od svih se gospodarskih subjekata očekuje odgovorno postupanje i potpuno ispunjavanje zakonskih zahtjeva koji se primjenjuju kada se igračke stavljaju ili čine dostupnima na tržištu.

(11)

Svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u lancu nabave i distribucije trebali bi poduzeti odgovarajuće mjere da bi osigurali da igračke koje oni stavljaju na tržište ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje djece u uobičajenim i razumno predvidljivim uvjetima uporabe, te da stavljaju na tržište samo igračke koje ispunjavaju primjenjive propise Zajednice. Ovom se Direktivom utvrđuje jasna i razmjerna raspodjela obveza, koje odgovaraju ulozi svakoga gospodarskog subjekta koji sudjeluje u postupku nabave i distribucije.

(12)

Budući da određene zadatke može izvršiti samo proizvođač, potrebno je napraviti jasnu razliku između proizvođača i gospodarskih subjekata u ostatku lanca nabave. Također je potrebno jasno razlikovati uvoznika od distributera budući da uvoznik unosi igračke iz trećih zemalja na tržište Zajednice. Uvoznik je stoga dužan osigurati da su te igračke sukladne primjenjivim zahtjevima Zajednice.

(13)

S obzirom na to da posjeduje detaljno znanje o postupku projektiranja i proizvodnje, proizvođač je u najboljem položaju za provedbu potpunog postupka ocjenjivanja sukladnosti igračaka. Stoga bi ocjenjivanje sukladnosti trebalo biti obveza samo proizvođača.

(14)

Potrebno je osigurati da su igračke koje se unose iz trećih zemalja na tržište Zajednice u skladu s primjenjivim zahtjevima Zajednice, a posebno da su proizvođači proveli odgovarajuće postupke ocjenjivanja sukladnosti za predmetne igračke. Stoga je potrebno donijeti odredbe da bi se osiguralo da uvoznici provjeravaju jesu li igračke koje stavljaju na tržište sukladne primjenjivim zahtjevima, te da ne stavljaju na tržište igračke koje nisu sukladne predmetnim zahtjevima ili koje predstavljaju rizik. Iz istih je razloga potrebno donijeti odredbe da bi se osiguralo da uvoznici provjeravaju jesu li izvršeni postupci ocjenjivanja sukladnosti, te jesu li oznake i dokumentacija proizvoda koju su izradili proizvođači dostupne tijelima za nadzor radi provođenja inspekcije.

(15)

Kada distributer čini igračku dostupnom na tržištu nakon što je istu igračku proizvođač ili uvoznik stavio na tržište, trebao bi postupati s posebnom pažnjom da bi osigurao da njegovo rukovanje igračkom ne utječe negativno na sukladnost igračke. I od uvoznika i od distributera očekuje se posebna pažnja pri postupanju u vezi sa zahtjevima koji se primjenjuju na stavljanje igračaka na tržište ili osiguranje njihove dostupnosti na tržištu.

(16)

Pri stavljanju igračke na tržište uvoznik bi trebao navesti na samoj igrački vlastito ime i adresu na kojoj ga je moguće kontaktirati. Potrebno je utvrditi odstupanja od ovog zahtjeva za slučajeve u kojima navođenje tih podataka nije moguće zbog veličine ili prirode igračke. To uključuje i slučajeve u kojima bi uvoznik trebao otvoriti ambalažu da bi stavio svoje ime i adresu na proizvod.

(17)

Svaki gospodarski subjekt koji stavlja igračku na tržište pod vlastitim imenom ili žigom, ili mijenja igračku na način koji bi mogao utjecati na njezinu sukladnost s primjenjivim zahtjevima, trebao bi se smatrati proizvođačem i preuzeti obveze proizvođača.

(18)

S obzirom na to da su bliski tržištu, distributeri i uvoznici trebali bi biti uključeni u aktivnosti nadzora nad tržištem koje provode nadležna nacionalna tijela, te bi se trebali pripremiti na aktivno sudjelovanje tako da pružaju tim nadležnim tijelima sve potrebne podatke o određenoj igrački.

(19)

Osiguranje sljedivosti igračke duž čitavog lanca nabave čini nadzor nad tržištem jednostavnijim i učinkovitijim. Učinkoviti sustav sljedivosti olakšava tijelima za nadzor nad tržištem otkrivanje gospodarskih subjekata koji su stavili na tržište nesukladne igračke.

(20)

Potrebno je ažurirati određene bitne sigurnosne zahtjeve koji su utvrđeni Direktivom 88/378/EEZ da bi se uzeo u obzir tehnički napredak postignut od donošenja te Direktive. Posebno je u pogledu električnih svojstava tehnički napredak omogućio prekoračenje ograničenja od 24 volta iz Direktive 88/378/EEZ, pri čemu je zadržano jamstvo sigurne uporabe određene igračke.

(21)

Također je potrebno donijeti nove bitne sigurnosne zahtjeve. Da bi se osigurala visoka razina zaštite djece od rizika kojima su uzrok kemijske tvari u igračkama, potrebno je obratiti posebnu pozornost na uporabu opasnih tvari, a posebno tvari koje su klasificirane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju, te na uporabu alergena i određenih kovina. Stoga je nužno dopuniti i ažurirati odredbe o kemijskim tvarima u igračkama, odnosno utvrditi da igračke moraju biti u skladu s općim propisima o kemijskim tvarima, a posebno s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija i osnivanju Europske agencije za kemikalije (9). Međutim, te je odredbe potrebno također prilagoditi posebnim potrebama djece, koja se smatraju osjetljivom potrošačkom skupinom. Stoga je nova ograničenja za tvari toksične za reprodukciju potrebno donijeti vodeći računa o posebnim rizicima tih tvari za ljudsko zdravlje, a u skladu s primjenjivim propisima Zajednice o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, te o mirisima u igračkama. Budući da je dokazano da je nikal u nehrđajućem čeliku siguran, moguće ga je koristiti u igračkama.

(22)

Potrebno je ažurirati i posebne granične vrijednost za određene tvari, koje su utvrđene u Direktivi 88/378/EEZ, da bi se uzeo u obzir razvoj znanstvenih spoznaja. Granične je vrijednosti za arsen, kadmij, krom VI, olovo, živu i organske spojeve kositra, koji su posebno otrovni i koji se stoga ne bi namjerno smjeli koristiti u dijelovima igračaka koji su dostupni djeci, potrebno utvrditi na polovici vrijednosti koja se smatra sigurnom sukladno mjerilima odnosnog Znanstvenog odbora, a da bi se osiguralo da su u igračkama te tvari prisutne samo u tragovima u skladu s dobrom proizvodnom praksom.

(23)

Igračke ili njihovi dijelovi i njihova ambalaža za koje se razumno može očekivati da će doći u dodir s hranom trebali bi biti sukladni Uredbi (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom (10).

(24)

Da bi se pružila odgovarajuća zaštita u slučaju igračaka za koje postoji visoki stupanj izloženosti, potrebno je predvidjeti mogućnost donošenja provedbenih mjera kojima se utvrđuju posebne granične vrijednosti za kemikalije koje se koriste u igračkama namijenjenim djeci mlađoj od 36 mjeseci, te u drugim igračkama namijenjenim za stavljanje u usta, uzimajući u obzir zahtjeve Uredbe (EZ) br. 1935/2004 i razlike između igračaka i materijala koji dolaze u dodir s hranom.

(25)

Opći i posebni zahtjevi u vezi s kemikalijama utvrđeni u ovoj Direktivi trebali bi imati za cilj zaštitu zdravlja djece od određenih tvari u igračkama, dok su problemi zaštite okoliša povezani s igračkama uređeni horizontalnim zakonodavstvom o zaštiti okoliša koje se primjenjuje na električne i elektroničke igračke, tj. Direktivom 2002/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o ograničavanju uporabe određenih opasnih tvari u električnoj i elektroničkoj opremi (11) i Direktivom 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (12). Nadalje, problemi zaštite okoliša povezani s otpadom uređeni su Direktivom 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. (13), problemi zaštite okoliša povezani s ambalažom i ambalažnim otpadom uređeni su Direktivom 94/62/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 1994. (14), a problemi zaštite okoliša povezani s baterijama i akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima uređeni su Direktivom 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. (15).

(26)

Sustav uspostavljen ovom Direktivom trebao bi poticati, a u određenim slučajevima i osigurati da se opasne tvari i materijali koji se upotrebljavaju u igračkama zamijene manje opasnim tvarima ili tehnologijama ako postoje odgovarajuće gospodarski i tehnički održive alternative.

(27)

Da bi se zaštitilo djecu od rizika oštećenja sluha koji uzrokuju akustične igračke, potrebno je utvrditi strože i sveobuhvatnije norme da bi se ograničile maksimalne vrijednosti za impulsne i neprekinute zvukove koje stvaraju igračke. Stoga je potrebno utvrditi novi bitni sigurnosni zahtjev za zvuk koji stvaraju takve igračke.

(28)

Sukladno načelu predostrožnosti primjereno je utvrditi posebne sigurnosne zahtjeve u pogledu moguće posebne opasnosti koju predstavljaju igračke u hrani budući da kombinacija igračke i hrane može dovesti do rizika gušenja, koji se razlikuje od rizika koje predstavlja sama igračka i koji stoga nije uređen nijednom posebnom mjerom na razini Zajednice.

(29)

S obzirom na to da su postojanje ili izrada opasnih igračaka koji nisu obuhvaćeni nijednim posebnim sigurnosnim zahtjevom iz ove Direktive mogući, potrebno je utvrditi opći sigurnosni zahtjev koji će biti pravni temelj postupanju u odnosu na takve igračke. U tom je smislu sigurnost igračaka potrebno utvrditi s obzirom na njihovu namjenu, uzimajući istodobno u obzir predvidljivu uporabu i vodeći računa o ponašanju djece, koja uglavnom ne pokazuju jednaku pažnju poput prosječnog odraslog korisnika. Ako projektiranjem ili zaštitama opasnost nije moguće smanjiti u dovoljnoj mjeri, na preostale se rizike može upozoriti putem informacija o samom proizvodu upućenih osobama koje nadziru djecu, uzimajući u obzir njihovu sposobnost suočavanja s preostalim rizicima. Temeljem priznatih metoda procjene rizika, nije primjereno koristiti informacije upućene osobama koje nadziru djecu ili činjenicu da u prošlosti nisu zabilježene nezgode kao zamjenu za unapređenje projektiranja.

(30)

S ciljem dodatnog promicanja sigurnosnih uvjeta uporabe igračaka, potrebno je dopuniti odredbe o upozorenjima koja se prilažu igrački. Da bi se spriječila pogrešna primjena upozorenja radi izbjegavanja ispunjenja primjenjivih sigurnosnih zahtjeva, što je posebno bilo slučaj s upozorenjem u kojem se navodi da igračka nije prikladna za djecu mlađu od 36 mjeseci, potrebno je izričito propisati da se upozorenja na određenim kategorijama igračaka ne mogu koristiti ako su u suprotnosti s namjenom igračke.

(31)

Oznaka CE, kojom se potvrđuje sukladnost igračke, jest vidljivi rezultat čitavog postupka koji obuhvaća ocjenjivanje sukladnosti u širem smislu. Opća načela koja se odnose na oznaku CE utvrđena su u Uredbi (EZ) br. 765/2008. Pravila za stavljanje oznake CE potrebno je utvrditi u ovoj Direktivi.

(32)

Od ključne je važnosti obrazložiti proizvođačima i korisnicima da stavljanjem oznake CE na igračku proizvođač izjavljuje da je igračka sukladna svim primjenjivim zahtjevima, te da on preuzima punu odgovornost za to.

(33)

Oznaka CE trebala bi biti jedina oznaka sukladnosti kojom se označava sukladnost igračke sa zakonodavstvom Zajednice za usklađivanje. Međutim, moguće je upotrijebiti i druge oznake ako one doprinose unapređenju zaštite potrošača i ako nisu obuhvaćene zakonodavstvom Zajednice za usklađivanje.

(34)

Primjereno je utvrditi pravila o stavljanju oznake CE kojima bi se osigurala dovoljna vidljivost oznake da bi se olakšao nadzor na tržištu igračaka.

(35)

Da bi se postigla sukladnost s bitnim sigurnosnim zahtjevima, potrebno je utvrditi primjerene postupke ocjenjivanja sukladnosti koje mora provoditi proizvođač. Da bi se dopunile zakonske obveze proizvođača, čiji je cilj osigurati sigurnost igračaka, u ovu je Direktivu potrebno uvrstiti izričitu obvezu vršenja analize različitih opasnosti koje igračka može predstavljati, te ocjenjivanje moguće izloženosti tim opasnostima, koja u pogledu kemikalija uključuje ocjenjivanje vjerojatnosti prisutnosti zabranjenih tvari ili tvari čija je uporaba ograničena u igrački, a proizvođači bi trebali imati obvezu čuvanja ove ocjene sigurnosti u tehničkoj dokumentaciji da bi se tijelima za nadzor nad tržištem omogućilo učinkovito obavljanje njihovih zadataka. Unutarnji nadzor nad proizvodnjom temeljen na odgovornosti samog proizvođača za provedbu ocjenjivanja sukladnosti pokazao se prikladnim u slučajevima u kojima se primjenjuju usklađene norme, čiji su referentni brojevi objavljeni u Službenom listu Europske unije, a kojima su obuhvaćeni svi sigurnosni zahtjevi koji se primjenjuju na predmetnu igračku. Ako takve usklađene norme ne postoje, igračku bi trebala pregledati treća stranka, odnosno u ovom bi se slučaju ona trebala podvrgnuti EZ pregledu tipa. Isto bi se pravilo trebalo primijeniti i ako su jedna ili više takvih normi objavljene u Službenom listu Europske unije uz ograničenje, ili ako proizvođač nije primijenio te norme ili ako ih je primijenio samo djelomično. Proizvođač bi trebao podvrgnuti igračku EZ pregledu tipa u slučajevima u kojima smatra da je zbog prirode, projekta, izrade ili svrhe igračke potreban pregled treće stranke.

(36)

S obzirom na to da je potrebno osigurati jednako visoku razinu učinkovitosti tijela koja obavljaju ocjenjivanje sukladnosti igračaka u čitavoj Zajednici, te budući da bi sva takva tijela trebala vršiti svoje zadatke na istoj razini i u uvjetima poštenog tržišnog natjecanja, potrebno je utvrditi obvezne zahtjeve koje moraju ispuniti tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja žele biti imenovana da bi pružala usluge ocjenjivanja sukladnosti u okviru ove Direktive.

(37)

Da bi se osigurala jednaka razina kakvoće u provedbi ocjenjivanja sukladnosti igračaka, potrebno je ne samo utvrditi zahtjeve koje moraju ispuniti tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja žele biti prijavljena, već je istodobno potrebno utvrditi zahtjeve koje moraju ispuniti tijela za prijavljivanje i ostala tijela uključena u postupak ocjenjivanja, prijavljivanja i nadziranja tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

(38)

Ako raspoloživi znanstveni dokazi nisu dovoljni za točno procjenjivanje rizika, države bi članice pri donošenju mjera na temelju ove Direktive trebale primijeniti načelo predostrožnosti, što je načelo zakonodavstva Zajednice opisano, između ostalog, u Priopćenju Komisije od 2. veljače 2000., uzimajući istodobno u obzir i druga pravila i načela sadržana u ovoj Direktivi, poput slobode kretanja roba i pretpostavke sukladnosti.

(39)

Uredbom (EZ) br. 765/2008 dopunjuje se i jača postojeći okvir nadzora nad tržištem za proizvode obuhvaćene zakonodavstvom Zajednice za usklađivanje, uključujući igračke. Države bi članice trebale stoga organizirati i vršiti nadzor nad tržištem igračaka u skladu s tom Uredbom. Temeljem te Uredbe njezinom se primjenom ne sprečava tijela za nadzor nad tržištem da poduzmu posebne mjere nadzora nad tržištem predviđene Direktivom 2001/95/EZ. Nadalje, posebne bi se mjere kojima se predviđa mogućnost da tijelo za nadzor nad tržištem zatraži podatke od tijela za ocjenjivanje sukladnosti, te da istome izda upute, trebale uključiti u ovu Direktivu da bi se ojačala mogućnost djelovanja tijela za nadzor nad tržištem u slučaju igračaka s certifikatom o EZ pregledu tipa.

(40)

Direktivom 88/378/EEZ utvrđen je postupak zaštite kojim se Komisiji omogućava da pregleda opravdanost mjere koju je poduzela određena država članica u vezi s igračkama koje smatra nesukladnima. S ciljem je povećanja transparentnosti i smanjenja vremena tog pregleda potrebno unaprijediti postojeći postupak zaštite da bi on bio učinkovitiji i utemeljen na stručnim spoznajama dostupnim u državama članicama.

(41)

Postojeći bi sustav trebalo nadopuniti postupkom kojim se zainteresiranim strankama omogućava da budu obaviještene o mjerama poduzetim u vezi s igračkama koje predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost osoba ili u vezi s drugim pitanjima od javnog interesa. Tim bi se sustavom također trebalo omogućiti tijelima za nadzor nad tržištem da u suradnji s odnosnim gospodarskim subjektima poduzmu mjere u vezi s takvim igračkama u ranijoj fazi.

(42)

Ako su države članice i Komisija suglasne u pogledu opravdanosti mjere koju poduzme određena država članica, ne zahtijeva se dodatna uključenost Komisije u odnosni slučaj.

(43)

Trebalo bi donijeti mjere potrebne za provedbu ove Direktive u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (16).

(44)

Komisiju bi posebno trebalo ovlastiti za prilagođavanje zahtjeva o kemijskim svojstvima u određenim točno utvrđenim slučajevima, te za dodjelu izuzeća od zabrane tvari toksičnih za reprodukciju u nekim slučajevima, kao i za prilagodbu teksta posebnih upozorenja za određene kategorije igračaka. Budući da te mjere imaju opće područje primjene i da se njima izmjenjuju manje bitni elementi ove Direktive, između ostalog tako da se u nju uvrste novi manje bitni elementi, potrebno ih je donijeti u skladu s regulatornim postupkom uz temeljiti nadzor kako je propisano člankom 5.a Odluke 1999/468/EZ.

(45)

Direktiva Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u pogledu odgovornosti za neispravne proizvode (17) primjenjuje se, između ostalog, na igračke koje nisu sukladne zakonodavstvu Zajednice za usklađivanje. Proizvođači i uvoznici koji stave nesukladne igračke na tržište Zajednice odgovorni su za naknadu štete na temelju te Direktive.

(46)

Države bi članice trebale predvidjeti kazne za slučajeve povrede odredaba ove Direktive. Te bi kazne trebale biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.

(47)

Da bi se proizvođačima igračaka i ostalim gospodarskim subjektima dalo dovoljno vremena da se prilagode zahtjevima ove Direktive, potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje u trajanju od dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive tijekom kojeg bi se na tržište mogle stavljati igračke sukladne Direktivi 88/378/EEZ. U pogledu bi kemijskih zahtjeva to razdoblje trebalo trajati četiri godine da bi se omogućila izrada usklađenih normi koje su potrebne za ispunjavanje tih zahtjeva.

(48)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno postizanje visoke razine sigurnosti igračaka da bi se osigurali zdravlje i sigurnost djece, te istodobno zajamčilo funkcioniranje zajedničkog tržišta utvrđivanjem usklađenih sigurnosnih zahtjeva za igračke i minimalnih zahtjeva za nadzor nad tržištem, države članice ne mogu postići u dovoljnoj mjeri, te je stoga taj cilj zbog njegovih razmjera i učinaka moguće bolje ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može donositi potrebne mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, koje je predviđeno člankom 5. Ugovora. U skladu s načelom razmjernosti, koje je utvrđeno tim člankom, ova Direktiva nema šire područje primjene nego što je potrebno za ostvarenje tog cilja,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Direktivom utvrđuju pravila o sigurnosti igračaka i o njihovom slobodnom kretanju unutar Zajednice.

Članak 2.

Područje primjene

1.   Ova se Direktiva primjenjuje na proizvode isključivo ili neisključivo projektirane ili namijenjene za igru djece do 14 godina starosti (dalje u tekstu „igračke”).

Proizvodi navedeni u Prilogu I. ne smatraju se igračkama u smislu ove Direktive.

2.   Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeće igračke:

(a)

opremu na igralištima namijenjenu za javnu uporabu;

(b)

automatske igraće uređaje, koji koriste ili ne koriste žetone, namijenjene za javnu uporabu;

(c)

vozila-igračke opremljene motorom s izgaranjem;

(d)

parne strojeve-igračke; i

(e)

praćke i katapulte.

Članak 3.

Definicije

U okviru ove Direktive koriste se sljedeće definicije:

1.

„učiniti dostupnim na tržištu” znači svaka isporuka igračke radi distribucije, potrošnje ili uporabe iste na tržištu Zajednice u okviru trgovačke djelatnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja;

2.

„stavljanje na tržište” znači prvo stavljanje na raspolaganje igračke na tržište Zajednice;

3.

„proizvođač” znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi igračku ili koja naručuje oblikovanje ili proizvodnju igračke, te je potom stavlja na tržište pod vlastitim imenom ili žigom;

4.

„ovlašteni zastupnik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koju je proizvođač pisano ovlastio da određene zadaće, propisane kao obveze proizvođača, obavlja u njegovo ime;

5.

„uvoznik” znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koja stavlja igračku iz treće zemlje na tržište Zajednice;

6.

„distributer” znači svaka fizička ili pravna osoba u opskrbnom lancu, različita od proizvođača ili uvoznika, koja stavlja igračku na raspolaganje na tržištu;

7.

„gospodarski subjekti” znači proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik i distributer;

8.

„usklađena norma” znači norma koju je donijelo jedno od europskih tijela za normizaciju iz Priloga I. Direktivi 98/34/EZ na osnovi zahtjeva koji je uložila Komisija u skladu s člankom 6. te Direktive;

9.

„zakonodavstvo Zajednice za usklađivanje” znači bilo koji propis Zajednice kojim se usklađuju uvjeti stavljanja proizvoda na tržište;

10.

„akreditacija” ima značenje utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 765/2008;

11.

„ocjenjivanje sukladnosti” znači postupak kojim se dokazuje da su ispunjeni određeni zahtjevi koji se odnose na igračku;

12.

„tijelo za ocjenjivanje sukladnosti” znači tijelo koje obavlja poslove ocjenjivanja sukladnosti uključujući umjeravanje, ispitivanje, potvrđivanje i pregled;

13.

„povrat” znači svaka mjera usmjerena na postizanje povratka opasne igračke koja je već dostupna krajnjem korisniku;

14.

„povlačenje” znači svaka mjera usmjerena na sprječavanje da igračka u opskrbnom lancu bude dostupna na tržištu;

15.

„nadzor nad tržištem” znači aktivnosti i mjere koje poduzimaju javna tijela da bi osigurala da su igračke sukladne s primjenjivim zahtjevima iz zakonodavstva Zajednice za usklađivanje, te da ne ugrožavaju zdravlje, sigurnost ili bilo koji drugi vid zaštite javnih interesa;

16.

„CE oznaka sukladnosti” znači oznaka kojom proizvođač navodi da je igračka sukladna primjenjivim zahtjevima zakonodavstva Zajednice za usklađivanje kojim je previđeno njezino pričvršćivanje;

17.

„funkcionalni proizvod” znači proizvod koji radi i koji se koristi na isti način kao i proizvod, uređaj ili naprava namijenjeni odraslim osobama, a koji može biti smanjeni model takvog proizvoda, uređaja ili naprave;

18.

„funkcionalna igračka” znači igračka koja radi i koja se koristi na isti način kao i proizvod, uređaj ili naprava namijenjeni odraslim osobama, a koja može biti smanjeni model takvog proizvoda, uređaja ili naprave;

19.

„igračka za vodu” znači igračka namijenjena uporabi u plitkoj vodi, koja može nositi dijete ili se dijete može na nju oslanjati na vodi;

20.

„projektirana brzina” znači reprezentativna moguća pogonska brzina koja je utvrđena projektom igračke;

21.

„igračka za slobodnu aktivnost” znači igračka za uporabu u domu u kojoj noseća struktura ostaje nepomična tijekom aktivnosti, te koja je namijenjena sljedećim aktivnostima djeteta: penjanju, skakanju, ljuljanju, klizanju, njihanju, vrtnji, puzanju ili bilo kojoj kombinaciji tih aktivnosti;

22.

„kemijska igračka” znači igračka namijenjena za izravno rukovanje kemijskim tvarima i smjesama, a koja se koristi na način prikladan za određenu dobnu skupinu, te pod nadzorom odraslih;

23.

„mirisna igra na ploči” znači igračka čija je svrha pomoći djetetu da nauči prepoznavati različite mirise ili arome;

24.

„kozmetički komplet” znači igračka čija je svrha pomoći djetetu da nauči izrađivati proizvode poput mirisa, sapuna, krema, šampona, pjena za kupanje, sjajila, ruža za usne, druge šminke, paste za zube i balzama za kosu;

25.

„okusna igračka” znači igračka čija je svrha omogućiti djeci da izrađuju slatkiše ili jela, za koje je potrebno koristiti sastojke poput sladila, tekućina, praškova i aroma;

26.

„ozljeda” znači fizička povreda ili bilo koje drugo ugrožavanje zdravlja, uključujući dugoročne učinke na zdravlje;

27.

„opasnost” znači potencijalni izvor ozljede;

28.

„rizik” znači vjerojatnost pojave opasnosti koja može dovesti do ozljede i stupanj ozbiljnosti ozljede;

29.

„namijenjen za uporabu” znači da je roditelj ili osoba koja nadzire dijete u mogućnosti razumno ocijeniti na temelju funkcija, veličine i obilježja igračke da je predmetna igračka namijenjena djeci navedene dobne skupine.

POGLAVLJE II.

OBVEZE GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Članak 4.

Obveze proizvođača

1.   Pri stavljanju igračaka na tržište proizvođači osiguravaju da su te igračke projektirane i izrađene u skladu sa zahtjevima iz članka 10. i Priloga II.

2.   Proizvođači izrađuju potrebnu tehničku dokumentaciju u skladu s člankom 21. i vrše ili nalažu vršenje odgovarajućeg postupka ocjenjivanja sukladnosti u skladu s člankom 19.

Ako je sukladnost igračke s primjenjivim zahtjevima dokazana tim postupkom, proizvođači sastavljaju EZ izjavu o sukladnosti, kako je predviđeno člankom 15., i staviti CE oznaku sukladnosti, kako je predviđeno člankom 17. stavkom 1.

3.   Proizvođači čuvaju tehničku dokumentaciju i EZ izjavu o sukladnosti 10 godina od stavljanja igračke na tržište.

4.   Proizvođač osigurava postupke u cilju održanja sukladnosti proizvodne serije. Promjene u oblikovanju ili značajkama proizvoda te promjene u primijenjenim usklađenim normama ili tehničkim specifikacijama koje su navedene u izjavi o sukladnosti igračke na primjeren način uzimaju se u obzir.

Ako to smatraju primjerenim u odnosu na rizike koje predstavlja igračka, a da bi zaštitili zdravlje i sigurnost potrošača, proizvođači provode ispitivanje uzoraka igračaka koje se stavljaju na tržište, te istražuju i prema potrebi vode knjigu pritužbi i registar nesukladnih i povučenih igračaka, te izvješćuju distributere o takvom nadzoru.

5.   Proizvođači osiguravaju da su njihove igračke označene brojem tipa, proizvodne serije, serijskim brojem ili brojem modela, ili nekim drugim elementom koji omogućava njihovu identifikaciju ili, kad to ne dopušta veličina ili narav igračke, da se traženi podaci navedu na ambalaži ili u dokumentima koji su priloženi igrački.

6.   Proizvođači navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani žig i adresu na kojoj su dostupni na samoj igrački ili, ako to nije moguće, na ambalaži ili dokumentu koji je priložen igrački. Adresa upućuje na jedno mjesto na kojem je proizvođač dostupan.

7.   Proizvođači osiguravaju da su igrački priložene upute i podaci o sigurnosti na jeziku ili jezicima koje potrošači mogu lako razumjeti, kako je utvrdila odnosna država članica.

8.   Proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da određena igračka koju su stavili na tržište nije u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice za usklađivanje, odmah poduzimaju korektivne mjere potrebne za usklađivanje te igračke, njezino povlačenje ili povrat, ovisno o slučaju. Nadalje, ako igračka predstavlja rizik, proizvođači odmah o tome obavješćuju nadležna državna tijela država članica u kojima su učinili tu igračku dostupnom, navodeći posebno pojedinosti o nesukladnosti i poduzetim korektivnim mjerama.

9.   Na opravdan zahtjev nadležnog državnog tijela, proizvođači dostavljaju tom tijelu sve podatke i dokumentaciju koji su potrebni da bi se dokazala sukladnost igračke, i to na jeziku koji je tom tijelu lako razumljiv. Oni također, na zahtjev tog tijela, surađuju s njim u pogledu radnji poduzetih za uklanjanje rizika koje predstavljaju igračke koje su ti proizvođači stavili na tržište.

Članak 5.

Ovlašteni zastupnici

1.   Proizvođač može putem pisanog ovlaštenja ovlastiti svog ovlaštenog zastupnika.

2.   Obveze iz članka 4. stavka 1. i izrada tehničke dokumentacije nisu obveza ovlaštenog zastupnika.

3.   Ovlašteni zastupnik obavlja zadaće koje su specificirane u ovlaštenju danom od strane proizvođača. Tim se ovlaštenjem omogućava ovlaštenom zastupniku najmanje sljedeće:

(a)

da stavi EZ izjavu o sukladnosti i tehničku dokumentaciju na raspolaganje državnim tijelima za nadzor 10 godina od stavljanja igračke na tržište;

(b)

da na opravdan zahtjev nadležnog nacionalnog tijela dostavi tom tijelu sve podatke i dokumentaciju koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti igračke;

(c)

da na njihov zahtjev surađuje s nadležnim državnim tijelima u pogledu bilo koje radnje poduzete za uklanjanje rizika koje predstavljaju igračke u okviru dodijeljene mu punomoći.

Članak 6.

Obveze uvoznika

1.   Uvoznici mogu stavljati na tržište Zajednice samo sukladne igračke.

2.   Prije stavljanja igračke na tržište uvoznici osiguravaju da je proizvođač proveo odgovarajući postupak ocjenjivanja sukladnosti.

Oni osiguravaju da je proizvođač izradio tehničku dokumentaciju, da se na igrački nalazi potrebna oznaka sukladnosti i da su igrački priloženi potrebni dokumenti, te da je proizvođač ispunio zahtjeve iz članka 4. stavaka 5. i 6.

Ako uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da određena igračka nije u skladu sa zahtjevima iz članka 10. i Priloga II., ne smije staviti tu igračku na tržište dok se ne osigura njezina sukladnost. Nadalje, ako igračka predstavlja rizik, uvoznik o tome obavješćuje proizvođača i tijela za nadzor nad tržištem.

3.   Uvoznici navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registrirani žig i adresu gdje ih je moguće kontaktirati na samoj igrački ili, ako to nije moguće, na ambalaži ili dokumentu koji je priložen igrački.

4.   Uvoznici osiguravaju da su igrački priložene upute i sigurnosni podaci na jeziku ili jezicima koje potrošači mogu lako razumjeti, kako je utvrdila odnosna država članica.

5.   Dok je igračka u njihovoj nadležnosti, uvoznici osiguravaju da uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugroze njezinu sukladnost zahtjevima iz članka 10. i Priloga II.

6.   Ako to smatraju primjerenim u odnosu na rizike koje predstavlja igračka, a da bi zaštitili zdravlje i sigurnost potrošača, uvoznici vrše ispitivanje uzoraka igračaka koje se stavljaju na tržište, te istražuju i prema potrebi vode knjigu pritužbi i registar nesukladnih i povučenih igračaka, te izvješćuju distributere o takvom nadzoru.

7.   Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da određena igračka koju su stavili na tržište nije u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice za usklađivanje, odmah poduzimaju korektivne mjere potrebne za usklađivanje te igračke, njezino povlačenje ili povrat, ovisno o slučaju. Nadalje, ako igračka predstavlja rizik, uvoznici odmah o tome obavješćuju nadležna državna tijela država članica u kojima su učinili tu igračku dostupnom, navodeći posebno pojedinosti o nesukladnosti i poduzetim korektivnim mjerama.

8.   Uvoznik je obvezan čuvati EZ izjavu o sukladnosti 10 godina od stavljanja igračke na tržište i staviti je na raspolaganje tijelima za nadzor te osigurati da se, na njihov zahtjev, tim tijelima stavi na raspolaganje tehnička dokumentacija.

9.   Na opravdan zahtjev nadležnog državnog tijela, uvoznici dostavljaju tom tijelu sve podatke i dokumentaciju koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti igračke, i to na jeziku koji je tom tijelu lako razumljiv. Oni također, na zahtjev tog tijela, surađuju s njim u pogledu radnji poduzetih za uklanjanje rizika koje predstavljaju igračke koje su ti uvoznici stavili na tržište.

Članak 7.

Obveze distributera

1.   Kad stavljaju na raspolaganje igračke na tržištu, distributeri postupaju s posebnom pažnjom u vezi s primjenjivim zahtjevima.

2.   Prije stavljanja na raspolaganje igračke na tržištu, distributeri provjeravaju je li igračka označena propisanom oznakom sukladnosti, jesu li igrački priloženi potrebni dokumenti, upute i sigurnosni podaci napisani na jeziku ili jezicima koje mogu lako razumjeti potrošači u državi članici u kojoj se igračka stavlja na raspolaganje na tržištu, te jesu li proizvođač i uvoznik ispunili zahtjeve iz članka 4. stavaka 5. i 6., odnosno članka 6. stavka 3.

Ako distributer smatra ili ima razloga vjerovati da određena igračka nije u skladu sa zahtjevima iz članka 10. i Priloga II., ne smije staviti na raspolaganje tu igračku na tržište dok se ne osigura njezina sukladnost. Nadalje, ako igračka predstavlja rizik, distributer o tome obavješćuje proizvođača ili uvoznika i tijela za nadzor nad tržištem.

3.   Dok je igračka u njihovoj nadležnosti, distributeri osiguravaju da uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugroze njezinu sukladnost zahtjevima iz članka 10. i Priloga II.

4.   Distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da određena igračka koju su stavili na raspolaganje na tržištu nije u skladu s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice za usklađivanje, poduzimaju korektivne mjere potrebne za usklađivanje te igračke, njezino povlačenje ili povrat, ovisno o slučaju. Nadalje, ako igračka predstavlja rizik, distributeri odmah o tome obavješćuju nadležna državna tijela država članica u kojima su tu igračku stavili na raspolaganje na tržištu, navodeći posebno pojedinosti o nesukladnosti i poduzetim korektivnim mjerama.

5.   Na opravdan zahtjev nadležnog državnog tijela, distributeri dostavljaju tom tijelu sve podatke i dokumentaciju koji su potrebni da bi se dokazala sukladnost igračke. Oni također na zahtjev tog tijela surađuju s njim u pogledu radnji poduzetih za uklanjanje rizika koje predstavljaju igračke koje su ti distributeri stavili na raspolaganje na tržištu.

Članak 8.

Slučajevi u kojima se obveze proizvođača odnose na uvoznike i distributere

Uvoznik ili distributer smatra se proizvođačem u smislu ove Direktive i na njega se primjenjuju obveze proizvođača iz članka 4. ako stavlja igračku na tržište pod vlastitim imenom ili žigom, ili ako mijenja igračku koja je već stavljena na tržište na način kojim utječe na sukladnost s primjenjivim zahtjevima.

Članak 9.

Identifikacija gospodarskih subjekata

Gospodarski subjekti tijelima za nadzor nad tržištem na njihov zahtjev daje sljedeće podatke:

(a)

ime svakoga gospodarskog subjekta koji im je isporučio igračku;

(b)

ime svakoga gospodarskog subjekta kojem su oni isporučili igračku.

Gospodarski subjekti moraju biti u stanju dati podatke iz prvog stavka u razdoblju od 10 godina od stavljanja igračke na tržište, u slučaju proizvođača, te u razdoblju od 10 godina od kada im je igračka bila isporučena u slučaju drugih gospodarskih subjekata.

POGLAVLJE III.

SUKLADNOST IGRAČAKA

Članak 10.

Bitni sigurnosni zahtjevi

1.   Države članice poduzimaju sve mjere potrebne da bi osigurale da se igračke ne mogu stavljati na tržište ako nisu u skladu s bitnim sigurnosnim zahtjevima utvrđenim u stavku 2. u mjeri u kojoj se to odnosi na opći sigurnosni zahtjev i u Prilogu II. u mjeri u kojoj se to odnosi na posebne sigurnosne zahtjeve.

2.   Igračke, uključujući kemikalije koje one sadrže, ne smiju ugroziti sigurnost ili zdravlje korisnika ili trećih stranaka kada se koriste u skladu s namjenom ili na predvidljiv način, vodeći računa o ponašanju djece.

Sposobnost korisnika i, prema potrebi, osoba koje ih nadgledaju uzima se u obzir posebno u slučaju igračaka koje su namijenjene djeci mlađoj od 36 mjeseci ili drugim posebnim dobnim skupinama.

Etiketama pričvršćenim u skladu s člankom 11. stavkom 2. i uputama za uporabu koje su priložene igračkama upozorava se korisnike ili osobe koje ih nadgledaju na opasnosti i rizike koji proizlaze iz uporabe igračaka, te na načine izbjegavanja takvih opasnosti i rizika.

3.   Igračke stavljene na tržište moraju biti u skladu s bitnim sigurnosnim zahtjevima tijekom njihovog predvidljivog i uobičajenog vijeka uporabe.

Članak 11.

Upozorenja

1.   Ako je primjereno za sigurnu uporabu, u upozorenjima izrađenim u smislu članka 10. stavka 2. navode se odgovarajuća ograničenja za korisnika u skladu s dijelom A Priloga V.

Za kategorije igračaka iz dijela B Priloga V. koriste se upozorenja iz tog dijela Priloga V. Upozorenja iz točaka 2. do 10. dijela B Priloga V. koriste se kako su sročena.

Na igračkama se ne smije nalaziti jedno ili više posebnih upozorenja iz dijela B Priloga V. ako su ta upozorenja u suprotnosti s namjenom igračke, koja je utvrđena njezinom funkcijom, veličinom i obilježjima.

2.   Proizvođač je označuje upozorenja na igrački na jasan, vidljiv, lako čitljiv, razumljiv i pravilan način, i to na pričvršćenoj etiketi ili na ambalaži i, prema potrebi, na uputama za uporabu koje su priložene igrački. Male igračke koje se prodaju bez ambalaže moraju imati pričvršćena odgovarajuća upozorenja.

Upozorenju prethodi riječ „Upozorenje” ili „Upozorenja”, ovisno o slučaju.

Upozorenja koja utječu na odluku o kupnji igračke, poput onih u kojima se navode najmanja i najveća starost korisnika, te ostala primjenjiva upozorenja iz Priloga V. nalaze se na ambalaži za korisnika ili su na drugi način jasno vidljiva korisniku prije kupnje, što uključuje i slučajeve kupnje putem interneta.

3.   U skladu s člankom 4. stavkom 7. država članica može na vlastitom državnom području propisati da predmetna upozorenja i sigurnosne upute moraju biti napisani na jeziku ili jezicima koji su potrošačima lako razumljivi, kako utvrdi ta država članica.

Članak 12.

Slobodno kretanje

Države članice ne smiju zabraniti stavljanje na raspolaganje na tržištu njihovog državnog područja igračaka sukladnim ovoj Direktivi.

Članak 13.

Pretpostavka sukladnosti

Za igračke koje su sukladne usklađenim normama ili njihovim dijelovima, čije su upute objavljene u Službenom listu Europske unije, pretpostavlja se sukladnost zahtjevima koji su obuhvaćeni tim normama ili njihovim dijelovima, a koji su utvrđeni u članku 10. i Prilogu II.

Članak 14.

Službene primjedbe na usklađenu normu

1.   Ako država članica ili Komisija smatraju da usklađena norma ne ispunjava u potpunosti zahtjeve na koje se odnosi, a koji su utvrđeni u članku 10. i Prilogu II., Komisija ili odnosna država članica podnose slučaj odboru osnovanom na temelju članka 5. Direktive 98/34/EZ navodeći svoje razloge. Nakon što se savjetuje s odnosnim europskim tijelima za normizaciju, odbor bez odgode donosi svoje mišljenje po tom pitanju.

2.   Na temelju mišljenja odbora Komisija odlučuje o objavi, neobjavi, objavi s ograničenjem, zadržavanju, zadržavanju s ograničenjem ili povlačenju uputa na predmetnu usklađenu normu u, odnosno iz Službenog lista Europske unije.

3.   Komisija o tome obavješćuje odnosno europsko tijelo za normizaciju i, prema potrebi, zahtijeva pregled predmetne usklađene norme.

Članak 15.

EZ izjava o sukladnosti

1.   EZ izjavom o sukladnosti potvrđuje se da je ispunjenje zahtjeva iz članka 10. i Priloga II. dokazano.

2.   EZ izjava o sukladnosti sadrži najmanje elemente iz Priloga III. ovoj Direktivi i odnosnih modula iz Priloga II. Odluci br. 768/2008/EZ, se redovito ažurira. EZ izjava o sukladnosti ima strukturu obrasca iz Priloga III. ovoj Direktivi. Prevodi se na jezik ili jezike koje propiše država članica na čije se tržište igračka stavlja ili čini dostupnom.

3.   Izradom EZ izjave o sukladnosti proizvođač preuzima odgovornost za sukladnost igračke.

Članak 16.

Opća pravila za CE oznaku sukladnosti

1.   Igračke koje se učine dostupnima na tržištu moraju nositi oznaku CE.

2.   Na CE oznaku sukladnosti primjenjuju se opća pravila iz članka 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

3.   Države članice pretpostavljaju da je igračka s CE oznakom sukladnosti sukladna ovoj Direktivi.

4.   Igračke bez CE oznake sukladnosti ili koje na neki drugi način nisu u skladu s ovom Direktivom mogu se izlagati i koristiti na sajmovima i izložbama pod uvjetom da se uz njih nalazi znak kojim se jasno navodi da te igračke nisu sukladne ovoj Direktivi i da se neće staviti na raspolaganje na tržištu Zajednice prije nego što se osigura njihova sukladnost.

Članak 17.

Pravila i uvjeti za stavljanje CE oznake sukladnosti

1.   CE oznaka sukladnosti stavlja se na igračku na vidljiv, čitljiv i neizbrisiv način, i to na etiketu ili na ambalažu. U slučaju malih igračaka i igračaka s malim dijelovima, CE oznaka sukladnosti može se staviti na etiketu ili na priložene upute. Ako u slučaju igračaka koje se prodaju na stalcima za izlaganje u trgovini to tehnički nije moguće, te pod uvjetom da je stalak za izlaganje prvotno služio kao ambalaža igračke, CE oznaku sukladnosti moguće je staviti na stalak za izlaganje.

Ako CE oznaka sukladnosti nije vidljiva s vanjske strane ambalaže, ako ona postoji, stavlja se barem na ambalažu.

2.   CE oznaka sukladnosti stavlja se na igračku prije njezina stavljanja na tržište. Može biti popraćena piktogramom ili bilo kojom drugom oznakom kojom se upozorava na poseban rizik ili uporabu.

POGLAVLJE IV.

OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 18.

Ocjenjivanja sigurnosti

Prije stavljanja igračke na tržište proizvođač vrši analizu kemijskih, fizičkih, mehaničkih, električnih i radioaktivnih opasnosti koje igračka može predstavljati, te analizu njezine higijene i zapaljivosti, kao i procjenjivanje moguće izloženosti tim opasnostima.

Članak 19.

Primjenjivi postupci ocjenjivanja sukladnosti

1.   Prije stavljanja igračke na tržište proizvođači provode postupak ocjenjivanja sukladnosti iz stavaka 2. i 3. da bi dokazali da igračka ispunjava zahtjeve iz članka 10. i Priloga II.

2.   Ako je proizvođač primijenio usklađene norme, čiji su referentni brojevi objavljeni u Službenom listu Europske unije, a kojima su obuhvaćeni svi primjenjivi sigurnosni zahtjevi za igračku, provodi unutarnji postupak kontrole proizvodnje iz modula A Priloga II. Odluci br. 768/2008/EZ.

3.   U sljedećim se slučajevima igračka podvrgava EZ pregledu tipa iz članka 20. te postupku ocjenjivanja sukladnosti s tipom iz modula C Priloga II. Odluci br.768/2008/EZ:

(a)

ako usklađene norme, čiji su referentni brojevi objavljeni u Službenom listu Europske unije, a kojima su obuhvaćeni svi primjenjivi sigurnosni zahtjevi za igračku, ne postoje;

(b)

ako usklađene norme iz točke (a) postoje, ali ih proizvođač ne primjenjuje ili ih primjenjuje samo djelomično;

(c)

ako su jedna ili više usklađenih normi iz točke (a) objavljene s ograničenjem;

(d)

ako proizvođač smatra da je zbog prirode, projekta, izrade ili namjene igračke potreban pregled treće stranke.

Članak 20.

EZ pregled tipa

1.   Podnošenje zahtjeva za EZ pregled tipa, obavljanje pregleda i izdavanje certifikata o EZ pregledu tipa vrše se u skladu s postupcima iz modula B Priloga II. Odluci br. 768/2008/EZ.

EZ pregled tipa vrši se na način predviđen u drugoj alineji točke 2. tog modula.

Uz te odredbe primjenjuju se i zahtjevi iz stavaka od 2. do 5. ovog članka.

2.   Zahtjev za EZ pregled tipa sadrži opis igračke i navod mjesta proizvodnje, uključujući i adresu.

3.   Prilikom vršenja EZ pregleda tipa tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno na temelju članka 22. (dalje u tekstu „tijelo za ocjenjivanje sukladnosti”) ocjenjuje, prema potrebi zajedno s proizvođačem, analizu opasnosti koje igračka može predstavljati, a koju je izvršio proizvođač u skladu s člankom 18.

4.   Certifikat o EZ pregledu tipa sadrži uputu na ovu Direktivu, sliku u boji, jasan opis igračke, uključujući njezinu veličinu, i popis izvršenih ispitivanja zajedno s uputom na odgovarajuće izvješće o ispitivanjima.

Certifikat o EZ pregledu tipa ponovno se pregledava prema potrebi, a posebno u slučaju promjene proizvodnog postupka, sirovina ili sastavnih dijelova igračke, no u svakom slučaju svakih pet godina.

Certifikat o EZ pregledu tipa povlači se ako igračka ne ispunjava zahtjeve iz članka 10. i Priloga II.

Države članice osiguravaju da njihova tijela za ocjenjivanje sukladnosti ne dodjeljuju certifikat o EZ pregledu tipa za igračke za koje su certifikati odbijeni ili povučeni.

5.   Tehnička dokumentacija i dopisi vezani uz postupke EZ pregleda tipa izrađuju se na službenom jeziku države članice u kojoj je odnosno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti registrirano ili na jeziku koji je tom tijelu prihvatljiv.

Članak 21.

Tehnička dokumentacija

1.   Tehnička dokumentacija iz članka 4. stavka 2. sadrži sve potrebne podatke ili pojedinosti o načinima koje je iskoristio proizvođač da bi osigurao da igračke ispunjavaju zahtjeve iz članka 10. i Priloga II. Mora posebno sadržavati dokumente iz Priloga IV.

2.   Tehnička dokumentacija sastavlja se na jednom od službenih jezika Zajednice sukladno zahtjevu iz članka 20. stavka 5.

3.   Na opravdani zahtjev tijela za nadzor nad tržištem države članice, proizvođač dostavlja tom tijelu prijevod traženih dijelova tehničke dokumentacije na jeziku te države članice.

Kada tijelo za nadzor nad tržištem zatraži od proizvođača tehničku dokumentaciju ili prijevod njezinih dijelova, može utvrditi rok od 30 dana za dostavu tih dokumenata, odnosno prijevoda, osim ako kraći rok nije opravdan zbog postojanja ozbiljnog i neposrednog rizika.

4.   Ako proizvođač ne ispuni zahtjeve iz stavaka 1., 2. i 3., tijelo za nadzor nad tržištem može od njega zatražiti da dopusti obavljanje ispitivanja o vlastitom trošku i u određenom vremenskom roku, a koje će izvršiti tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, i to da bi se provjerila sukladnost s usklađenim normama i bitnim sigurnosnim zahtjevima.

POGLAVLJE V.

PRIJAVLJIVANJE TIJELA ZA OCJENJIVANJE SUKLADNOSTI

Članak 22.

Prijavljivanje

Države članice obavješćuju Komisiju i druge države članice o tijelima ovlaštenim za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti treće stranke u skladu s člankom 20.

Članak 23.

Tijela za prijavljivanje

1.   Države članice imenuju tijelo za prijavljivanje čija je dužnost uspostava i provedba potrebnih postupaka za ocjenjivanje sukladnosti i prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti u smislu ove Direktive, te za nadzor nad tijelima za ocjenjivanje sukladnosti, uz ispunjenje odredaba članka 29.

2.   Države članice mogu odlučiti da ocjenjivanje i nadzor iz stavka 1. obavlja nacionalno akreditacijsko tijelo u smislu i u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008.

3.   Ako tijelo za prijavljivanje delegira ili na drugi način povjeri ocjenjivanje, prijavljivanje ili nadzor iz stavka 1. tijelu koje nije vladino tijelo, to tijelo mora biti pravna osoba i mora ispunjavati mutatis mutandis zahtjeve iz članka 24. stavaka 1. do 5. Nadalje, to tijelo mora posjedovati osiguranje od odgovornosti u vezi s vlastitim aktivnostima.

4.   Tijelo za prijavljivanje preuzima punu odgovornost za zadatke koje obavlja tijelo iz stavka 3.

Članak 24.

Zahtjevi vezani uz tijela za prijavljivanje

1.   Tijela za prijavljivanje uspostavljena su tako da ne dođe do sukoba interesa s tijelom za ocjenjivanje sukladnosti.

2.   Tijela za prijavljivanje svojom organizacijom i radom jamče objektivnost i nepristranost vlastitih aktivnosti.

3.   Tijela za prijavljivanje organizirana su tako da svaku odluku u vezi s imenovanjem tijela za ocjenjivanje sukladnosti donose odgovorne osobe različite od osoba koje su izvršile ocjenjivanje.

4.   Tijela za prijavljivanje ne nude, niti obavljaju aktivnosti koje vrše tijela za ocjenjivanje sukladnosti, niti nude niti obavljaju savjetodavne usluge na komercijalnoj ili konkurentnoj osnovi.

5.   Tijela za prijavljivanje štite tajnost podataka koje zaprime.

6.   Tijela za prijavljivanje imaju na raspolaganju dovoljan broj stručnog osoblja za uredno obavljanje njihovih zadataka.

Članak 25.

Obveza informiranja o tijelima za prijavljivanje

Države članice obavješćuju Komisiju o svojim postupcima ocjenjivanja i prijavljivanja tijela za ocjenjivanje sukladnosti, te za nadzor prijavljenih tijela, kao i o svakoj promjeni tih postupaka.

Komisija čini predmetne podatke javno dostupnima.

Članak 26.

Zahtjevi vezani uz prijavljena tijela

1.   U svrhu prijavljivanja na temelju ove Direktive, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora ispuniti zahtjeve iz stavaka 2. do 11.

2.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti osnivaju se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i imaju status pravne osobe.

3.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo treće stranke nezavisno u odnosu na organizaciju ili igračku koju ocjenjuje.

Tijelo koje pripada poslovnoj udruzi ili strukovnom savezu koji predstavljaju poduzeća uključena u projektiranje, izradu, dobavu, sastavljanje, uporabu ili održavanje igračaka koje ocjenjuje može se smatrati takvim tijelom pod uvjetom da se dokažu njegova nezavisnost i nepostojanje bilo kakvog sukoba interesa.

4.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegova najviša uprava i osoblje zaduženo za provedbu zadataka ocjenjivanja sukladnosti ne smiju biti projektant, proizvođač, dobavljač, ugraditelj, kupac, vlasnik, korisnik ili održavatelj igračaka koje ocjenjuju, kao ni ovlašteni zastupnici bilo koje od tih stranaka. Time se ne isključuje uporaba ocijenjenih igračaka potrebna za aktivnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili uporaba takvih igračaka u osobne svrhe.

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegova najviša uprava i osoblje zaduženo za provedbu zadataka ocjenjivanja sukladnosti ne smiju biti izravno uključeni u projektiranje ili proizvodnju, prodaju, ugradnju, uporabu ili održavanje tih igračaka, niti smiju zastupati stranke uključene u te aktivnosti. Ne smiju obavljati nijednu aktivnost koja bi mogla ugroziti nezavisnost njihova suda ili integritet u vezi s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti za koje su prijavljeni. To posebno vrijedi za savjetodavne službe.

Tijela za ocjenjivanje sukladnosti moraju osigurati da aktivnosti njihovih podružnica ili podizvođača ne utječu na povjerljivost, objektivnost ili nepristranost njihovih aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti.

5.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti i njihovo osoblje obavljaju aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti s najvećim stupnjem profesionalnog integriteta i potrebne stručne osposobljenosti u određenom području, te bez pritisaka i poticaja, posebno financijske prirode, koji bi mogli utjecati na njihov sud ili na rezultate njihovih aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, posebno od strane osoba ili skupina osoba kojima su rezultati predmetnih aktivnosti u interesu.

6.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti moraju biti u stanju obaviti zadatke ocjenjivanja sukladnosti koji su im povjereni na temelju odredaba članka 20., a za koje su ta tijela prijavljena, bilo da predmetne zadatke obavlja samo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ili se oni vrše u njegovo ime i pod njegovom odgovornošću.

U bilo kojem trenutku i za bilo koji postupak ocjenjivanja sukladnosti, te za svaku vrstu ili kategoriju igračke za koju je prijavljeno, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ima na raspolaganju:

(a)

potrebno osoblje sa stručnim znanjem, te dovoljnim i odgovarajućim iskustvom za obavljanje zadataka ocjenjivanja sukladnosti;

(b)

potrebne opise postupaka u skladu s kojima se obavlja ocjenjivanje sukladnosti, kojima se osiguravaju transparentnost i mogućnost ponavljanja tih postupaka. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora raspolagati odgovarajućim politikama i postupcima da bi se napravila razlika među zadacima koje ono obavlja u svojstvu tijela za ocjenjivanje sukladnosti i ostalih aktivnosti;

(c)

potrebne postupke za obavljanje aktivnosti kojima se uzimaju u obzir veličina poduzeća, područje u kojem ono djeluje, njegova struktura, složenost tehnologije predmetne igračke te masovna ili serijska priroda postupka proizvodnje.

Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ima na raspolaganju sredstva potrebna za uredno obavljanje tehničkih i upravnih zadataka povezanih s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti, te pristup svoj potrebnoj opremi ili prostorima.

7.   Osoblje zaduženo za provedbu aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti ima:

(a)

dobru tehničku i stručnu osposobljenost koja pokriva sve aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno;

(b)

zadovoljavajuće znanje o zahtjevima ocjenjivanja koja vrše i odgovarajuće ovlasti za provedbu tih ocjenjivanja;

(c)

odgovarajuće znanje i razumijevanje bitnih zahtjeva, primjenjivih usklađenih normi, te primjenjivog zakonodavstva Zajednice za usklađivanje i njegovih provedbenih propisa;

(d)

sposobnost izrade certifikata, zapisa i izvješća kojima se dokazuje da su ocjenjivanja izvršena.

8.   Potrebno je osigurati nepristranost tijela za ocjenjivanje sukladnosti, njihove najviše uprave i osoblja koje provodi ocjenjivanje.

Naknada za rad najviše uprave i osoblja koje provodi ocjenjivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti ne ovisi o broju izvršenih ocjenjivanja, ni o rezultatima tih ocjenjivanja.

9.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti osiguravaju se od odgovornosti osim ako odgovornost ne preuzima država članice u skladu s nacionalnim propisima ili ako je sama država članica izravno odgovorna za ocjenjivanje sukladnosti.

10.   Osoblje tijela za ocjenjivanje sukladnosti čuva poslovnu tajnost svih podataka dobivenih pri obavljanju vlastitih zadataka na temelju članka 20. ili bilo koje druge odredbe nacionalnog zakonodavstva kojom se daje učinak tom članku, osim naprama nadležnim tijelima države članice u kojoj se obavljaju te aktivnosti. Štiti se pravo vlasništva.

11.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti sudjeluju u odgovarajućim aktivnostima normizacije i aktivnostima skupine za koordinaciju tijela za ocjenjivanje sukladnosti osnovane na temelju članka 38. ili osiguravaju da njihovo osoblje koje provodi ocjenjivanje bude obaviješteno o tim aktivnostima, te primjenjuju administrativne odluke i dokumente koji su rezultat rada te skupine kao opće smjernice.

Članak 27.

Pretpostavka sukladnosti

Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti dokaže sukladnost mjerilima iz odgovarajućih usklađenih normi ili njihovih dijelova, čije su upute objavljene u Službenom listu Europske unije, pretpostavlja se da je ono sukladno zahtjevima iz članka 26. u mjeri u kojoj se primjenjive usklađene norme odnose na te zahtjeve.

Članak 28.

Službene primjedbe na usklađenu normu

Ako država članica ili Komisija imaju službenu primjedbu na usklađene norme iz članka 27., primjenjuje se članak 14.

Članak 29.

Podružnice ili podizvođači tijela za ocjenjivanje sukladnosti

1.   Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti povjeri posebne zadatke povezane s ocjenjivanjem sukladnosti podizvođačima ili ih prenese podružnici, osigurava da odnosni podizvođač ili podružnica ispunjavaju zahtjeve iz članka 26. i o tome obavješćuje tijelo za prijavljivanje.

2.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti preuzimaju potpunu odgovornost za zadatke koje provode podizvođači ili podružnice, bez obzira na to gdje je njihov poslovni nastan.

3.   Aktivnosti je moguće povjeriti podizvođaču ili prenijeti podružnici samo uz suglasnost stranke.

4.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti stavljaju na raspolaganje tijelima za prijavljivanje odgovarajuće dokumente o ocjeni kvalifikacija podizvođača ili podružnice i rada koji su oni obavili sukladno članku 20.

Članak 30.

Zahtjev za prijavu

1.   Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti predaje zahtjev za prijavu na temelju ove Direktive tijelu za prijavljivanje države članice u kojoj je ono registrirano.

2.   Zahtjevu iz stavka 1. prilaže se opis aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, modul ili module ocjenjivanja sukladnosti i igračku ili igračke za koje to tijelo tvrdi da je nadležno, kao i potvrdu o akreditaciji, ako ona postoji, koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo, a kojom se potvrđuje da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ispunjava zahtjeve iz članka 26.

3.   Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti nije u stanju pružiti potvrdu o akreditaciji, dostavlja tijelu za prijavljivanje sve dokumente potrebne za provjeru, priznavanje i redovno nadziranje njegove sukladnosti sa zahtjevima iz članka 26.

Članak 31.

Postupak prijavljivanja

1.   Tijela za prijavljivanje mogu prijaviti samo ona tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja su ispunila zahtjeve iz članka 26.

2.   Tijela za prijavljivanje prijavljuju tijela za ocjenjivanje sukladnosti Komisiji i drugim državama članicama putem elektronskog sustava za prijavu koji je izradila i kojim upravlja Komisija.

3.   Prijava sadrži sve podatke o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti, modul ili module ocjenjivanja sukladnosti, odnosnu igračku ili igračke i odgovarajuću potvrdu o stručnosti.

4.   Ako se prijava ne temelji na potvrdi o akreditaciji, kako je predviđeno člankom 30. stavkom 2., tijelo za prijavljivanje dostavlja Komisiji i drugim državama članicama dokumente kojima se dokazuje stručnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti i uvedene mjere kojima se osigurava da će se to tijelo redovito nadzirati, te da će i dalje ispunjavati zahtjeve iz članka 26.

5.   Predmetno tijelo može djelovati u svojstvu tijela za ocjenjivanje sukladnosti samo ako Komisija ili druge države članice ne ulože primjedbe po tom pitanju u roku od dva tjedna od prijave ako se koristi potvrda o akreditaciji, odnosno u roku od dva mjeseca od prijave ako se potvrda o akreditaciji ne koristi.

Samo se takvo tijelo smatra tijelom za ocjenjivanje sukladnosti u smislu ove Direktive.

6.   Komisija i druge države obavješćuju se o svim naknadnim značajnim promjenama prijave.

Članak 32.

Identifikacijski brojevi i popisi tijela za ocjenjivanje sukladnosti

1.   Komisija dodjeljuje svakom tijelu za ocjenjivanje sukladnosti identifikacijski broj.

Komisija dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj čak i ako je isto tijelo prijavljeno u skladu s više propisa Zajednice.

2.   Komisija je čini popis tijela prijavljenih u skladu s ovom Direktivom javno dostupnim, uključujući identifikacijske brojeve koji su im dodijeljeni i aktivnosti za koje su ona prijavljena.

Komisija osigurava da se taj popis redovito ažurira.

Članak 33.

Promjene prijava

1.   Ako tijelo za prijavljivanje utvrdi ili primi obavijest da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti više ne ispunjava zahtjeve iz članka 26. ili da nije u stanju ispuniti vlastite obveze, tijelo za prijavljivanje ograničava, privremeno ukida ili povlači prijavu, ovisno o slučaju, odnosno o ozbiljnosti neispunjenja tih zahtjeva ili nepoštovanja obveza. O tome odmah obavješćuje Komisiju i druge države članice.

2.   U slučaju ograničenja, privremenog ukidanja ili povlačenja prijave, ili ako je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti obustavilo svoju djelatnost, država članica koja je prijavila to tijelo poduzima odgovarajuće mjere da bi osigurala da dokumente tog tijela obradi neko drugo tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ili da ih se stavi na raspolaganje nadležnim tijelima za prijavljivanje i nadzor nad tržištem na njihov zahtjev.

Članak 34.

Pobijanje stručnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti

1.   Komisija istražuje sve slučajeve za koje sumnja ili je bila upozorena na postojanje sumnje u stručnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti ili njegovo neprekidno ispunjavanje zahtjeva i odgovornosti koji se na njega odnose.

2.   Država članica koja je prijavila odnosno tijelo Komisiji na njezin zahtjev dostavlja sve podatke na osnovi kojih je izvršena prijava ili na kojima se temelji zadržavanje stručnosti tog tijela.

3.   Komisija osigurava da se sa svim osjetljivim podacima dobivenim tijekom istraga postupa povjerljivo.

4.   Ako Komisija utvrdi da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ne ispunjava ili više ne ispunjava zahtjeve za prijavu, o tome obavješćuje državu članicu koja je prijavila to tijelo i zahtijeva od nje da poduzme potrebne korektivne mjere, uključujući prema potrebi i povlačenje prijave.

Članak 35.

Operativne obveze tijela za ocjenjivanje sukladnosti

1.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti obavljaju ocjenjivanja sukladnosti u skladu s postupkom za ocjenjivanje sukladnosti iz članka 20.

2.   Ocjenjivanje sukladnosti obavlja se razmjerno, izbjegavajući nepotrebno opterećivanje gospodarskih subjekata. Pri obavljanju svojih aktivnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti uzimaju u obzir veličinu poduzeća, područje u kojem ono djeluje, njegovu strukturu, složenost tehnologije predmetne igračke te masovnu ili serijsku prirodu postupka proizvodnje.

Pri tome poštuju stupanj strogosti i razinu zaštite koji su potrebni da bi igračka ispunila zahtjeve ove Direktive.

3.   Ako tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvrdi da proizvođač nije ispunio zahtjeve iz članka 10. i Priloga II. ili iz odgovarajućih usklađenih normi, zahtijeva od proizvođača da poduzme odgovarajuće korektivne mjere, te ne izdaje certifikat o EZ pregledu tipa iz članka 20. stavka 4.

4.   Ako prilikom nadzora sukladnosti nakon izdavanja certifikata o EZ pregledu tipa tijelo za ocjenjivanje sukladnosti utvrdi da igračka više nije sukladna, zahtijeva od proizvođača da poduzme odgovarajuće korektivne mjere, te prema potrebi može privremeno ukinuti ili povući certifikat o EZ pregledu tipa.

5.   Ako se korektivne mjere ne poduzmu ili ne proizvedu traženi učinak, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ograničava, privremeno ukida ili povlači certifikat o EZ pregledu tipa, ovisno o slučaju.

Članak 36.

Obveza informiranja tijela za ocjenjivanje sukladnosti

1.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti obavješćuju tijelo za prijavljivanje o:

(a)

svim odbijenim, ograničenim, privremeno ukinutim ili povučenim certifikatima o EZ pregledu tipa;

(b)

svim okolnostima koje utječu na područje primjene i na uvjete prijave;

(c)

svim zahtjevima za podacima koje su zaprimila od tijela za nadzor nad tržištem u pogledu aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti;

(d)

aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti koje su izvršila u okviru njihove prijave, te o svim ostalim izvršenim aktivnostima, uključujući prekogranične aktivnosti i zaključivanje ugovora s podizvođačima (na zahtjev tijela za prijavljivanje).

2.   Tijela za ocjenjivanje sukladnosti dostavljaju drugim tijelima za ocjenjivanje sukladnosti prijavljenim u skladu s ovom Direktivom, koja obavljaju slične aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti za iste igračke, odgovarajuće podatke o negativnim i, na njihov zahtjev, pozitivnim rezultatima ocjenjivanja sukladnosti.

Članak 37.

Razmjena iskustava

Komisija osigurava razmjenu iskustava između nacionalnih tijela država članica zaduženih za politiku prijavljivanja.

Članak 38.

Koordinacija tijela za ocjenjivanje sukladnosti

Komisija osigurava odgovarajuću koordinaciju i suradnju između tijela za ocjenjivanje sukladnosti prijavljenih u skladu s ovom Direktivom, te njihovu urednu provedbu putem sektorske skupine ili skupina tijela za ocjenjivanje sukladnosti.

Države članice osiguravaju da tijela koja su prijavile sudjeluju u radu te skupine ili skupina, i to izravno ili putem imenovanih predstavnika.

POGLAVLJE VI.

OBVEZE I OVLASTI DRŽAVA ČLANICA

Članak 39.

Načelo predostrožnosti

Pri poduzimanju mjera predviđenih ovom Direktivom, a posebno onih iz članka 40., nadležna tijela država članica uzimaju u obzir načelo predostrožnosti.

Članak 40.

Opća obveza organizacije nadzora nad tržištem

Države članice organiziraju i provode nadzor nad igračkama koje se stavljaju na tržište u skladu s člancima 15. do 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008. Pored navedenih članaka primjenjuje se i članak 41. ove Direktive.

Članak 41.

Upute za tijelo za ocjenjivanje sukladnosti

1.   Tijela za nadzor nad tržištem mogu od tijela za ocjenjivanje sukladnosti zatražiti podnošenje podataka o bilo kojem certifikatu o EZ pregledu tipa koji je to tijelo izdalo ili povuklo, ili koji se odnose na bilo koje odbijanje izdavanja takvog certifikata, uključujući izvješća o ispitivanjima i tehničku dokumentaciju.

2.   Ako tijelo za nadzor nad tržištem utvrdi da igračka ne ispunjava zahtjeve iz članka 10. i Priloga II. upućuje, prema potrebi, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti da povuče certifikat o EZ pregledu tipa za predmetnu igračku.

3.   Prema potrebi, a posebno u slučajevima utvrđenim u drugom podstavku članka 20. stavka 4., tijelo za nadzor nad tržištem upućuje tijelo za ocjenjivanje sukladnosti da pregleda certifikat o EZ pregledu tipa.

Članak 42.

Postupak za postupanje s igračkama koje predstavljaju rizik na nacionalnoj razini

1.   Ako su tijela za nadzor nad tržištem jedne države članice poduzela mjere u skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 765/2008, ili ako imaju razloga vjerovati da igračka na koju se odnosi ova Direktiva predstavlja rizik za zdravlje ili sigurnost osoba, ocjenjuju ispunjava li predmetna igračka sve zahtjeve iz ove Direktive. Dotični gospodarski subjekti prema potrebi surađuju s tijelima za nadzor nad tržištem.

Ako tijekom tog ocjenjivanja tijela za nadzor nad tržištem utvrde da igračka ne ispunjava zahtjeve iz ove Direktive, bez odgode zahtijevaju od dotičnoga gospodarskog subjekta da poduzme odgovarajuće korektivne radnje da bi igračka postala sukladna s tim zahtjevima, da povuče igračku s tržišta ili da je povrati u razumnom roku, koji mora biti razmjeran prirodi rizika, ovisno o tome što ta tijela propišu.

Tijela za nadzor nad tržištem o tome obavješćuju odnosno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti.

Članak 21. Uredbe (EZ) br. 765/2008 primjenjuje se na mjere iz drugog podstavka ovog stavka.

2.   Ako tijela za nadzor nad tržištem smatraju da nesukladnost nije ograničena samo na njihovo državno područje, obavješćuju Komisiju i druge države članice o rezultatima ocjenjivanja i o radnjama čiju su provedbu zatražila od strane gospodarskog subjekta.

3.   Dotični gospodarski subjekt osigurava poduzimanje odgovarajućih korektivnih radnji u vezi s igračkama koje je taj subjekt stavio na raspolaganje na tržištu Zajednice.

4.   Ako gospodarski subjekt ne poduzme odgovarajuće korektivne radnje u roku iz drugog podstavka stavka 1., tijela za nadzor nad tržištem poduzimaju odgovarajuće privremene mjere da bi zabranila ili ograničila dostupnost igračke na njihovom nacionalnom tržištu, povukla tu igračku s tržišta ili osigurala njezin povrat.

O tim su mjerama dužna bez odgode obavijestiti Komisiju i druge države članice.

5.   Podaci iz stavka 4. uključuju sve raspoložive pojedinosti, a posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladne igračke, podrijetla igračke, prirode navodne nesukladnosti i s tim povezanih rizika, prirode i trajanja poduzetih nacionalnih mjera, te obrazloženje odnosnoga gospodarskog subjekta. Tijela za nadzor nad tržištem posebno navode je li nesukladnost posljedica:

(a)

neispunjenja zahtjeva povezanih sa zdravljem ili sigurnošću osoba od strane same igračke; ili

(b)

nedostataka u usklađenim normama iz članka 13. kojima se stvara pretpostavka sukladnosti.

6.   Države članice, osim države članice koja je pokrenula postupak, bez odgode obavješćuju Komisiju i ostale države članice o poduzetim mjerama i prosljeđuju im dodatne podatke koje imaju na raspolaganju u vezi s nesukladnošću predmetne igračke, te primjedbe u slučaju neslaganja s prijavljenom nacionalnom mjerom.

7.   Ako u roku od tri mjeseca od primitka podataka iz stavka 4. države članice ili Komisija ne ulože primjedbe na privremenu mjeru koju je provela neka država članica, ta se mjera smatra opravdanom.

8.   Države članice bez odgode osiguravaju donošenje primjerenih ograničavajućih mjera u vezi s predmetnom igračkom, poput povlačenja igračke s njihovog tržišta.

Članak 43.

Postupak zaštite Zajednice

1.   Ako se po završetku postupka iz članka 42. stavaka 3. i 4. ulože primjedbe na mjeru koju je poduzela neka država članica ili ako Komisija smatra da je određena nacionalna mjera u suprotnosti sa zakonodavstvom Zajednice, Komisija se bez odgode savjetuje s državama članicama i odnosnim gospodarskim subjektom ili subjektima i ocijeniti nacionalnu mjeru.

Na temelju rezultata tog ocjenjivanja Komisija odlučuje je li nacionalna mjera opravdana ili ne.

Komisija upućuje svoju odluku svim državama članicama i odmah je priopćava državama članicama i odnosnom gospodarskom subjektu ili subjektima.

2.   Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, sve države članice poduzimaju mjere potrebne da bi osigurale da se nesukladna igračka povuče s njihovih tržišta, te o tome obavješćuju Komisiju.

Ako se nacionalna mjera smatra neopravdanom, odnosna je država članica povlači.

3.   Ako se nacionalna mjera smatra opravdanom, a nesukladnost je igračke posljedica nedostataka u usklađenim normama iz članka 42. stavka 5. točke (b), Komisija o tome obavješćuje odnosno europsko tijelo ili tijela za normizaciju i podnosi slučaj odboru osnovanom sukladno članku 5. Direktive 98/34/EZ. Taj se odbor savjetuje s odnosnim europskim tijelom ili tijelima za normizaciju i donijeti mišljenje po tom pitanju bez odgode.

Članak 44.

Razmjena informacija – sustav Zajednice za brzu razmjenu informacija

Ako je mjera iz članka 42. stavka 4. vrsta mjere koju je sukladno članku 22. Uredbe (EZ) br. 765/2008 potrebno priopćiti putem sustava Zajednice za brzu razmjenu informacija, zasebna prijava te mjere na temelju članka 42. stavka 4. ove Direktive nije potrebna ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

u prijavi putem sustava Zajednice za brzu razmjenu podataka navodi se da se prijava mjere zahtijeva i ovom Direktivom;

(b)

prijavi koja se šalje putem sustava Zajednice za brzu razmjenu podataka priloženi su dokazi iz članka 42. stavka 5.

Članak 45.

Formalna nesukladnost

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 42., država članica zahtijeva od dotičnoga gospodarskog subjekta da ukloni predmetnu nesukladnost ako dođe do jednog od sljedećih otkrića:

(a)

CE oznaka sukladnosti nije stavljena na proizvod u skladu s člancima 16. ili 17.;

(b)

CE oznaka sukladnosti nije stavljena na proizvod;

(c)

EZ izjava o sukladnosti nije izrađena;

(d)

EZ izjava o sukladnosti nije propisno izrađena;

(e)

tehnička dokumentacija nedostupna je ili nepotpuna.

2.   Ako je nesukladnost iz stavka 1. i dalje prisutna, odnosna država članica poduzima odgovarajuće mjere da bi ograničila ili zabranila raspolaganje igračkom na tržištu, ili osigurala njezin povrat ili povlačenje s tržišta.

POGLAVLJE VII.

ODBORSKE PROCEDURE

Članak 46.

Izmjene i provedbene mjere

1.   Radi prilagodbe tehničkom i znanstvenom napretku, Komisija može izmijeniti:

(a)

Prilog I.;

(b)

točke 11. i 13. dijela III. Priloga II.;

(c)

Prilog V.

Predmetne mjere kojima se izmjenjuju manje bitni elementi ove Direktive donose se u skladu s regulatornim postupkom uz temeljiti nadzor kako je propisano člankom 47. stavkom 2.

2.   Komisija može donijeti posebne granične vrijednosti za kemikalije koje se upotrebljavaju u igračkama namijenjenima djeci mlađoj od 36 mjeseci ili u drugim igračkama namijenjenim za stavljanje u usta, uzimajući u obzir zahtjeve vezane uz ambalažu za hranu, kako su utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 1935/2004, i s tim povezane posebne mjere za određene materijale, kao i razlike između igračaka i materijala koji dolaze u dodir s hranom. Komisija u skladu s tim izmjenjuje Dodatak C Priloga II. ovoj Direktivi. Predmetne mjere, kojima se izmjenjuju elementi ove Direktive koji nisu ključni tako da ju dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 47. stavku 2. ove Direktive.

3.   Komisija može odlučiti o uporabi tvari ili smjesa koje su klasificirane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju u igračkama, i to iz kategorija utvrđenih u odjeljku 5. Dodatka B Prilogu II., a koje je ocijenio odnosni Znanstveni odbor, te u skladu s tim može izmijeniti Dodatak A Prilogu II. Predmetne mjere, kojima se izmjenjuju elementi ove Direktive koji nisu ključni tako da ju dopunjuju, donose se u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom navedenim u članku 47. stavku 2.

Članak 47.

Odborska procedura

1.   Komisiji pomaže odbor.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članak 5.a stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

POGLAVLJE VIII.

POSEBNE UPRAVNE ODREDBE

Članak 48.

Izvješćivanje

Do 20. srpnja 2014. te potom svakih pet godina države članice dostavljaju Komisiji izvješće o primjeni ove Direktive.

To izvješće sadrži ocjenjivanje stanja u pogledu sigurnosti igračaka i učinkovitosti ove Direktive, te prezentaciju aktivnosti nadzora nad tržištem koje provodi predmetna država članica.

Komisija izrađuje i objavljuje sažetak nacionalnih izvješća.

Članak 49.

Transparentnost i povjerljivost

Kada nadležna tijela država članica i Komisija donesu mjere na temelju ove Direktive, primjenjuju se zahtjevi u vezi s transparentnošću i povjerljivošću iz članka 16. Direktive 2001/95/EZ.

Članak 50.

Obrazloženje mjera

Svaka mjera donesena na temelju ove Direktive kojom se zabranjuje ili ograničava stavljanje igračke na tržište, vrši povlačenje igračke ili povrat igračke s tržišta mora biti detaljno obrazložena.

Takvu se mjera bez odgode priopćuje zainteresiranoj stranci, koju je istodobno potrebno obavijestiti o pravnim lijekovima koji su joj na raspolaganju u skladu s važećim propisima odnosne države članice, te o rokovima u kojima se ti pravni lijekovi mogu iskoristiti.

Članak 51.

Sankcije

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama gospodarske subjekte, koje mogu uključivati kaznene sankcije za ozbiljna kršenja, a koje se primjenjuju na povrede nacionalnih odredaba donesenih sukladno ovoj Direktivi, poduzimaju sve mjere potrebne za njihovu provedbu.

Utvrđene sankcije su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće, te ih je moguće povećati ako je dotični gospodarski subjekt u prošlosti počinio slično kršenje odredaba ove Direktive.

Države članice obavješćuju Komisiju o tim pravilima do 20. srpnja 2011., te ju naknadno obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih pravila.

POGLAVLJE IX.

ZAVRŠNE I PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 52.

Primjena direktiva 85/374/EEZ i 2001/95/EZ

1.   Ovom se Direktivom ne dovodi u pitanje Direktiva 85/374/EEZ.

2.   Direktiva 2001/95/EZ primjenjuje se na igračke u skladu s njezinim člankom 1. stavkom 2.

Članak 53.

Prijelazna razdoblja

1.   Države članice ne smiju spriječiti da se na tržištu učine dostupnima one igračke koje ispunjavaju odredbe Direktive 88/378/EEZ, a koje su stavljene na tržište prije 20. srpnja 2011.

2.   Pored zahtjeva iz stavka 1., države članice ne smiju spriječiti da se na tržištu učine dostupnima one igračke koje ispunjavaju zahtjeve ove Direktive, osim onih iz dijela III. Priloga II., pod uvjetom da te igračke ispunjavaju zahtjeve iz dijela 3. Priloga II. Direktivi 88/378/EEZ i da su stavljene na tržište prije 20. srpnja 2013.

Članak 54.

Prijenos u nacionalno zakonodavstvo

Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 20. siječnja 2011. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te mjere s učinkom od 20. srpnja 2011.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 55.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 88/378/EEZ, osim članka 2. stavka 1. i dijela 3. Priloga II., stavlja se izvan snage s učinkom od 20. srpnja 2011. Njezin članak 2. stavak 1. i dio 3. Priloga II. stavljaju se izvan snage s učinkom od 20. srpnja 2013.

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Direktivu.

Članak 56.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 57.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 18. lipnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

Š. FÜLE


(1)  SL C 77, 31.3.2009., str. 8.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 18. prosinca 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 11. svibnja 2009.

(3)  SL L 187, 16.7.1988., str. 1.

(4)  SL C 136, 4.6.1985., str. 1.

(5)  SL L 204, 21.7.1998., str. 37.

(6)  SL L 11, 15.1.2002., str. 4.

(7)  SL L 218, 13.8.2008., str. 30.

(8)  SL L 218, 13.8.2008., str. 82.

(9)  SL L 396, 30.12.2006., str. 1.

(10)  SL L 338, 13.11.2004., str. 4.

(11)  SL L 37, 13.2.2003., str. 19.

(12)  SL L 37, 13.2.2003., str. 24.

(13)  SL L 114, 27.4.2006., str. 9.

(14)  SL L 365, 31.12.1994., str. 10.

(15)  SL L 266, 26.9.2006., str. 1.

(16)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(17)  SL L 210, 7.8.1985., str. 29.


PRILOG I.

Popis proizvoda koji se posebno ne smatraju igračkama u smislu ove Direktive

(u skladu s člankom 2. stavkom 1.)

1.

Ukrasni predmeti za blagdane i proslave.

2.

Proizvodi za sakupljače, pod uvjetom da se na proizvodu ili na njegovoj ambalaži nalazi vidljivi i čitljivi navod da je proizvod namijenjen sakupljačima od 14 godina i starijima. Primjeri proizvoda iz ove kategorije su:

(a)

podrobni i vjerni modeli u smanjenom mjerilu;

(b)

kompleti za sastavljanje podrobnih modela u smanjenom mjerilu;

(c)

lutke u narodnim nošnjama i ukrasne lutke, te ostali slični proizvodi;

(d)

povijesne replike igračaka; i

(e)

reprodukcije pravog vatrenog oružja.

3.

Sportska oprema, uključujući koturaljke, rolere i daske za rolanje, namijenjena djeci tjelesne mase veće od 20 kg.

4.

Bicikli s najvećom visinom sjedala većom od 435 mm, koja se mjeri kao okomita udaljenost od tla do vrha površine sjedala sa sjedalom u vodoravnom položaju i s cijevi sjedala na najnižoj rupi za namještanje njegove visine.

5.

Skuteri i ostala prijevozna sredstva namijenjena za sportske aktivnosti ili za prijevoz po javnim prometnicama ili javnim stazama.

6.

Vozila na električni pogon namijenjena za prijevoz po javnim prometnicama, javnim stazama ili pločniku.

7.

Oprema namijenjena za uporabu u dubokoj vodi i naprave za učenje plivanja za djecu, poput plivaćih sjedala i pomagala za plivanje.

8.

Slagalice s više od 500 komada.

9.

Puške i pištolji na komprimirani zrak, uz izuzetak puški na vodu i pištolja na vodu, i lukovi za streličarstvo dulji od 120 cm.

10.

Pirotehnički proizvodi, uključujući udarne kapsule koje nisu posebno projektirane za igračke.

11.

Proizvodi i igre s uporabom oštrih šiljaka, poput strelica za pikado s metalnim vrhovima.

12.

Funkcionalni proizvodi za učenje, poput električnih peći, glačala i ostalih funkcionalnih proizvoda koji djeluju pod nazivnim naponom većim od 24 volta, te koji se prodaju isključivo u svrhu učenja pod nadzorom odraslih.

13.

Proizvodi za učenje namijenjeni za uporabu u školama i drugim pedagoškim ustanovama pod nadzorom odraslog učitelja, poput opreme za znanstvene predmete.

14.

Elektronička oprema, poput osobnih računala i igraćih konzola, koja se koristi za pristup interaktivnoj programskoj opremi i njezinim perifernim jedinicama, osim ako elektronička oprema ili s njom povezane periferne jedinice nisu posebno projektirane i namijenjene djeci i imaju vlastitu igraću vrijednost, poput posebno projektiranih osobnih računala, tipkovnica, upravljačkih ručica ili upravljača.

15.

Interaktivna programska oprema namijenjena za slobodno vrijeme i zabavu, poput igara za računalo, i mediji za njihovu pohranu, poput CD-a.

16.

Dude varalice.

17.

Svjetiljke koje privlače dječju pozornost.

18.

Električni pretvarači za igračke.

19.

Modni dodaci za djecu koji nisu namijenjeni za igru.


PRILOG II.

POSEBNI SIGURNOSNI ZAHTJEVI

I.   Fizička i mehanička svojstva

1.

Igračke i njihovi dijelovi, te u slučaju pričvršćenih igračaka, njihova uporišta, moraju imati potrebnu mehaničku čvrstoću i, prema potrebi, stabilnost da bi izdržali pritiske kojima su podvrgnuti tijekom uporabe bez da to izazove lomove ili druga oštećenja koja mogu dovesti do tjelesne ozljede.

2.

Dostupni bridovi, izbočine, uzice, kabeli i elementi za pričvršćivanje na igračkama moraju biti projektirani i izrađeni tako da se rizici od tjelesne ozljede zbog dodira s njima svedu na najmanju moguću mjeru.

3.

Igračke moraju biti projektirane i izrađene tako da ne predstavljaju rizik ili samo minimalni rizik do kojeg može doći zbog pomicanja njihovih dijelova tijekom uporabe.

4.

(a)

Igračke i njihovi dijelovi ne smiju dovesti do rizika od davljenja.

(b)

Igračke i njihovi dijelovi ne smiju dovesti do rizika od gušenja zbog prekida protoka zraka u dišnim putovima čiji je uzrok opstrukcija na ustima i nosu.

(c)

Igračke i njihovi dijelovi moraju biti takve veličine koja neće dovesti do rizika od gušenja zbog prekida protoka zraka čiji je uzrok začepljenje unutarnjih dišnih putova stranim predmetima zaglavljenim u ustima ili u grlu, ili na ulazu u donje dišne putove.

(d)

Igračke koje su očito namijenjene djeci mlađoj od 36 mjeseci i njihovi sastavni dijelovi, te svi odstranjivi dijelovi moraju biti takve veličine da ih djeca ne mogu progutati ili udahnuti. Ovo se pravilo odnosi i na druge igračke namijenjene za stavljanje u usta i na njihove sastavne dijelove, te sve odstranjive dijelove.

(e)

Ambalaža u kojoj su igračke pakirane za maloprodaju ne smije dovesti do rizika od davljenja ili gušenja zbog prekida protoka zraka u dišnim putovima čiji je uzrok opstrukcija na ustima i nosu.

(f)

Igračke sadržane u hrani ili pomiješane s hranom moraju biti pakirane u vlastitoj ambalaži. Ta ambalaža u obliku u kojem se dostavlja mora biti takve veličine da je djeca ne mogu progutati i/ili udahnuti.

(g)

Ambalaža za igračke iz točaka (e) i (f), koja je okruglog, jajastog ili elipsoidnog oblika, i njezini odstranjivi dijelovi te odstranjivi dijelovi cilindrične ambalaže igračke sa zaobljenim krajevima moraju biti takve veličine da ne mogu dovesti do začepljenja unutarnjih dišnih putova tako da se zaglave u ustima ili u grlu, ili na ulazu u donje dišne putove.

(h)

Igračke pričvršćene na prehrambeni proizvod u trenutku konzumacije tako da je prehrambeni proizvod potrebno konzumirati radi izravnog pristupa igrački, zabranjene su. Dijelovi igračaka koji su na drugi način izravno pričvršćeni na prehrambeni proizvod moraju ispunjavati zahtjeve iz točaka (c) i (d).

5.

Igračke za vodu moraju biti projektirane i izrađene tako da se rizik od gubitka plovnosti igračke i gubitka potpore koja se pruža djetetu smanji u najvećoj mogućoj mjeri, te vodeći računa o preporučenoj uporabi igračke.

6.

Igračke u koje je moguće ući i koje stoga predstavljaju zatvoreni prostor za osobe u njima moraju imati izlaz koji korisnik, kojemu je proizvod namijenjen, može lako otvoriti iznutra.

7.

Igračke koje korisnicima omogućavaju pokretljivost moraju u mjeri u kojoj je to moguće imati sustav za kočenje prikladan vrsti igračke i razmjeran kinetičkoj energiji koju ona stvara. Takav sustav za kočenje mora biti izrađen tako da korisnik može njime lako upravljati bez da to dovede do rizika od izbacivanja ili fizičkog ozljeđivanja korisnika ili trećih stranaka.

Najveća projektirana brzina vozila-igračaka na električni pogon mora biti ograničena da bi se rizik od ozljede sveo na najmanju moguću mjeru.

8.

Oblik i sastav projektila i kinetička energija koju mogu stvoriti pri ispaljivanju iz igračke projektirane u tu svrhu moraju biti takvi da se ukloni bilo koji rizik od fizičkog ozljeđivanja korisnika ili trećih stranaka, vodeći pritom računa o prirodi igračke.

9.

Igračke moraju biti izrađene tako da:

(a)

najviša i najniža temperatura bilo koje dostupne površine ne dovede do ozljede pri dodirivanju iste; i

(b)

tekućine i plinovi sadržani u igrački ne dosegnu temperaturu ili tlak zbog kojih oni mogu izaći iz igračke (osim ako to nije potrebno za ispravan rad igračke) i uzrokovati opekotine, smrzotine ili druge tjelesne ozljede.

10.

Igračke koje stvaraju zvukove moraju biti projektirane i izrađene tako da maksimalne vrijednosti impulsnih i neprekinutih zvukova ne uzrokuju oštećenje sluha djece.

11.

Igračke za slobodnu aktivnost moraju biti izrađene tako da se rizik od gnječenja ili hvatanja dijelova tijela ili hvatanja odjeće na igračku, te rizik od pada, udara ili utapanja svedu na najmanju moguću mjeru. Svaka površina takve igračke na kojoj se mogu igrati jedno dijete ili više njih mora biti projektirana tako da izdrži njihovu masu.

II.   Zapaljivost

1.

Igračke ne smiju predstavljati opasni zapaljivi element u djetetovu okruženju. Stoga moraju biti izrađene od materijala koji ispunjavaju jedan ili više sljedećih uvjeta:

(a)

ne gore ako se izravno izlože plamenu ili iskrama, ili drugim mogućim izvorima vatre;

(b)

nisu lako zapaljivi (plamen se gasi čim nestane njegov uzrok);

(c)

ako se zapale, gore polako, a vatra se ne širi brzo;

(d)

bez obzira na kemijski sastav igračke, projektirani su da mehanički odgađaju postupak izgaranja.

Takvi zapaljivi materijali ne smiju izazvati rizik od zapaljenja drugih materijala korištenih u igrački.

2.

Igračke koje, zbog razloga bitnih za njihovo djelovanje, sadrže tvari ili smjese koje ispunjavaju mjerila za razvrstavanje iz odjeljka 1. Dodatka B, a posebno materijali i oprema za kemijske pokuse, sastavljanje modela, oblikovanje plastične mase ili keramike, emajliranje, fotografiju ili slične radnje, ne smiju kao takvi sadržavati tvari ili smjese koje mogu postati zapaljive zbog gubitka nezapaljivih hlapljivih sastavnica.

3.

Igračke, osim udarnih kapsula-igračaka, ne smiju biti eksplozivne ili sadržavati elemente ili tvari koji mogu eksplodirati prilikom njihove uporabe kako je predviđeno prvim podstavkom članka 10. stavka 2.

4.

Igračke, a posebno kemijske igre i igračke, ne smiju kao takve sadržavati tvari ili smjese:

(a)

koje, ako se pomiješaju, mogu eksplodirati zbog kemijske reakcije ili zagrijavanja;

(b)

koje mogu eksplodirati ako se pomiješaju s oksidansima; ili

(c)

koje sadrže hlapljive sastavnice koje su zapaljive na zraku i mogu tvoriti zapaljivu ili eksplozivnu smjesu s parama/zrakom.

III.   Kemijska svojstva

1.

Igračke moraju biti projektirane i izrađene tako da ne predstavljaju rizik od štetnih učinaka na ljudsko zdravlje zbog izlaganja kemijskim tvarima ili smjesama od kojih se igračke sastoje ili koje one sadrže prilikom njihove uporabe kako je predviđeno prvim podstavkom članka 10. stavka 2.

Igračke moraju ispunjavati primjenjive propise Zajednice koji se odnose na određene kategorije proizvoda ili na ograničenja za određene tvari i smjese.

2.

Igračke koje su same po sebi tvari ili smjese moraju biti sukladne Direktivi Vijeća 67/548/EEZ od 27. lipnja 1967. o usklađivanju zakona i drugih propisa o razvrstavanju, pakiranju i označivanju opasnih tvari (1), Direktivi 1999/45/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. svibnja 1999. o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica u odnosu na razvrstavanje, pakiranje i označivanje opasnih pripravaka (2) i Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, pakiranju i označivanju tvari i smjesa (3), ovisno o slučaju, u vezi s razvrstavanjem, pakiranjem i označivanjem određenih tvari i smjesa.

3.

Ne dovodeći u pitanje ograničenja iz drugog stavka točke 1., tvari koje su klasificirane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju kategorija 1A, 1B ili 2 sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ne smiju se koristiti u igračkama, u sastavnim dijelovima igračaka ili u različitim mikrostrukturnim dijelovima igračaka.

4.

Odstupajući od točke 3., tvari ili smjese klasificirane kao toksične za reprodukciju kategorija utvrđenih u odjeljku 3. Dodatka B mogu se koristiti u igračkama, u sastavnim dijelovima igračaka ili u različitim mikrostrukturnim dijelovima igračaka ako je ispunjen jedan od ili više sljedećih uvjeta:

(a)

te tvari i smjese sadržane su u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili niže od primjenjivih koncentracija utvrđenih u pravnim aktima Zajednice iz odjeljka 2. Dodatka B za razvrstavanje smjesa koje sadrže te tvari;

(b)

te tvari i smjese nisu dostupne djeci ni u kojem obliku, što uključuje njihovo udisanje, prilikom uporabe igračke kako je predviđeno prvim podstavkom članka 10. stavka 2.;

(c)

donesena je odluka u skladu s člankom 46. stavkom 3. da bi se dopustili odnosna tvar ili smjesa i njihova uporaba, a ta su tvar ili smjesa i njihove dopuštene uporabe navedeni u Dodatku A.

Tu je odluku moguće donijeti ako se ispune sljedeći uvjeti:

i.

uporabu tvari ili smjese ocijenio je odnosni Znanstveni odbor, te je utvrdio da je ona sigurna, a posebno u vezi s izlaganjem istoj;

ii.

ne postoje odgovarajuće alternativne tvari ili smjese, kako proizlazi iz analize alternativa; i

iii.

tvar ili smjesa nije zabranjena za uporabu u potrošačkim dobrima sukladno Uredbi (EZ) br. 1907/2006.

Komisija je dužna naložiti odnosnom Znanstvenom odboru da ponovno ocijeni te tvari ili smjese čim se pojavi zabrinutost u vezi s njihovom sigurnošću, a najmanje svakih pet godina od datuma donošenja odluke sukladno članku 46. stavku 3.

5.

Odstupajući od točke 3., tvari ili smjese klasificirane kao toksične za reprodukciju kategorija utvrđenih u odjeljku 4. Dodatka B mogu se koristiti u igračkama, u sastavnim dijelovima igračaka ili u različitim mikrostrukturnim dijelovima igračaka ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:

(a)

te tvari i smjese sadržane su u pojedinačnim koncentracijama koje su jednake ili niže od primjenjivih koncentracija utvrđenih u pravnim aktima Zajednice iz odjeljka 2. Dodatka B za razvrstavanje smjesa koje sadrže te tvari;

(b)

te tvari i smjese nisu dostupne djeci ni u kojem obliku, što uključuje njihovo udisanje, prilikom uporabe igračke kako je predviđeno prvim podstavkom članka 10. stavka 2.; ili

(c)

donesena je odluka u skladu s člankom 46. stavkom 3. da bi se dopustili odnosna tvar ili smjesa i njihova uporaba, a ta su tvar ili smjesa i njihove dopuštene uporabe navedeni u Dodatku A.

Tu je odluku moguće donijeti ako se ispune sljedeći uvjeti:

i.

uporabu tvari ili smjese ocijenio je odnosni Znanstveni odbor, te je utvrdio da je ona sigurna, a posebno u vezi s izlaganjem istoj; i

ii.

tvar ili smjesa nije zabranjena za uporabu u potrošačkim dobrima sukladno Uredbi (EZ-) br. 1907/2006.

Komisija je dužna naložiti odnosnom Znanstvenom odboru da ponovno ocijeni te tvari ili smjese čim se pojavi zabrinutosti u vezi s njihovom sigurnošću, a najmanje svakih pet godina od datuma donošenja odluke sukladno članku 46. stavku 3.

6.

Točke 3., 4. i 5. ne primjenjuju se na nikal u nehrđajućem čeliku.

7.

Točke 3., 4. i 5. ne primjenjuju se na materijale koji ispunjavaju posebne granične vrijednosti iz Dodatka C ili, dok se ne donesu takve odredbe, a najkasnije do 20. srpnja 2017., na materijale obuhvaćene i sukladne odredbama za materijale koji dolaze u dodir s hranom iz Uredbe (EZ) br. 1935/2004 i s tim povezane posebne mjere za određene materijale.

8.

Ne dovodeći u pitanje primjenu točaka 3. i 4., nitrozamini i prekursori nitrozamina zabranjeni su za uporabu u igračkama namijenjenim djeci mlađoj od 36 mjeseci ili u drugim igračkama namijenjenima za stavljanje u usta ako je migracija tvari jednaka ili viša od 0,05 mg/kg za nitrozamine i 1 mg/kg za prekursore nitrozamina.

9.

Komisija je dužna sustavno i redovito ocjenjivati prisutnost opasnih tvari ili materijala u igračkama. U okviru tih ocjenjivanja mora uzeti u obzir izvješća tijela za nadzor nad tržištem i mišljenja država članica i zainteresiranih strana.

10.

Kozmetičke igračke, poput kozmetike za igru za lutke, moraju ispunjavati zahtjeve vezane uz njihov sastav i označivanje iz Direktive Vijeća 76/768/EEZ od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u pogledu kozmetičkih proizvoda (4).

11.

Igračke ne smiju sadržavati sljedeće alergene mirise:

Br.

Naziv alergenog mirisa

Broj CAS

1.

Inula helenium (oman) – eterično ulje

97676-35-2

2.

Alil izotiocijanat

57-06-7

3.

Benzil cijanid

140-29-4

4.

4-terc-butilfenol

98-54-4

5.

Chenopodium – eterično ulje

8006-99-3

6.

Ciklamen alkohol

4756-19-8

7.

Dietilmaleat

141-05-9

8.

Dihidrokumarin

119-84-6

9.

2,4-dihidroksi-3-metilbenzaldehid

6248-20-0

10.

3,7-dimetil-2-okten-1-ol (6,7-dihidrogeraniol)

40607-48-5

11.

4,6-dimetil-8-tert-butilkumarin

17874-34-9

12.

Dimetilcitrakonat

617-54-9

13.

7,11-dimetil-4,6,10-dodekatrien-3-on

26651-96-7

14.

6,10-dimetil-3,5,9-undekatrien-2-on

141-10-6

15.

Difenilamin

122-39-4

16.

Etilakrilat

140-88-5

17.

Smokvin list, svjež i pripravci

68916-52-9

18.

Trans-2-heptenal

18829-55-5

19.

Trans-2-heksenal dietilacetat

67746-30-9

20.

Trans-2-heksenal dimetilacetat

18318-83-7

21.

Hidroabietilni alkohol

13393-93-6

22.

4-etoksifenol

622-62-8

23.

6-izopropil-2-dekahidronaftalenol

34131-99-2

24.

7-metoksikumarin

531-59-9

25.

4-metoksifenol

150-76-5

26.

4-(p-metoksifenil)-3-buten-2-on

943-88-4

27.

1-(p-metoksifenil)-1-penten-3-on

104-27-8

28.

Metil-trans-2-butenoat

623-43-8

29.

6-metilkumarin

92-48-8

30.

7-metilkumarin

2445-83-2

31.

5-metil-2,3-heksandion

13706-86-0

32.

Ulje korijena costus (Saussurea lappa Clarke)

8023-88-9

33.

7-etoksi-4-metil kumarin

87-05-8

34.

Heksahidro kumarin

700-82-3

35.

Peru balzam, sirov (eksudat Myroxylon pereirae (Royle) Klotzsch)

8007-00-9

36.

2-pentilidencikloheksanon

25677-40-1

37.

3,6,10-trimetil-3,5,9-undekatrien-2-on

1117-41-5

38.

Verbena ulje (Lippia citriodora Kunth)

8024-12-2

39.

Mošus-ambret (4-terc-butil-3-metoksi-2,6-dinitrotoluen)

83-66-9

40.

4-fenil-3-buten-2-on

122-57-6

41.

Amilcimetaldehid

122-40-7

42.

Amilcimetal alkohol

101-85-9

43.

Benzilni alkohol

100-51-6

44.

Benzilsalicilat

118-58-1

45.

Cimetalkohol

104-54-1

46.

Cimetaldehid

104-55-2

47.

Citral

5392-40-5

48.

Kumarin

91-64-5

49.

Eugenol

97-53-0

50.

Geraniol

106-24-1

51.

Hidroksicitronelal

107-75-5

52.

Hidroksimetilpentilcikloheksen–karboksialdehid

31906-04-4

53.

Izoeugenol

97-54-1

54.

Evernia prunastri ekstrakt (lišaj na kori hrasta)

90028-68-5

55.

Evernia furfuracea L. ekstrakt (lišaj na kori bora i jele)

90028-67-4

Međutim, prisutnost ovih mirisa u tragovima dopuštena je pod uvjetom da to tehnički nije moguće izbjeći u skladu s dobrom proizvodnom praksom i da oni ne prelaze količinu od 100 mg/kg.

Nadalje, na igrački je na etiketi, ambalaži ili uputama koje su joj priložene potrebno navesti sljedeće alergene mirise ako su oni kao takvi dodani igrački u koncentracijama većim od 100 mg/kg u igrački ili u njezinim sastavnim dijelovima:

Br.

Naziv alergenog mirisa

Broj CAS

1.

Anisalkohol

105-13-5

2.

Benzil benzoat

120-51-4

3.

Benzilcinamat

103-41-3

4.

Citronelol

106-22-9

5.

Farnezol

4602-84-0

6.

Heksilcimetaldehid

101-86-0

7.

Lilial

80-54-6

8.

d-limonen

5989-27-5

9.

Linalool (linalol)

78-70-6

10.

Metilheptinkarbonat

111-12-6

11.

3-metil-4-(2,6,6-trimetil-2-cikloheksen-1-il)-3-buten-2-on

127-51-5

12.

Uporaba mirisa iz točaka 41. do 55. s popisa iz prvog stavka točke 11. i mirisa iz točaka 1. do 11. s popisa iz trećeg stavka te točke dopuštena je u mirisnim igrama na ploči, kozmetičkim kompletima i okusnim igrama, pod uvjetom:

i.

da su ti mirisi jasno označeni na ambalaži i da ambalaža sadrži upozorenje predviđeno točkom 10. dijela B Priloga V.;

ii.

da, ovisno o slučaju, proizvodi koje izradi dijete u skladu s uputama ispunjavaju zahtjeve iz Direktive 76/768/EEZ; i

iii.

da su, ovisno o slučaju, ti mirisi sukladni primjenjivim propisima o hrani.

Takve mirisne igre na ploči, kozmetičke komplete i okusne igre ne smiju koristiti djeca mlađa od 36 mjeseci i oni moraju biti sukladni točki 1. dijela B Priloga V.

13.

Ne dovodeći u pitanje točke 3., 4. i 5., ne smiju se prijeći sljedeće migracijske granične vrijednosti za igračke ili sastavne dijelove igračaka:

Element

mg/kg

u suhom, lomljivom, praškastom ili savitljivom materijalu za igračke

mg/kg

u tekućem ili ljepljivom materijalu za igračke

mg/kg

u materijalu ostruganom s površine igračke

Aluminij

5 625

1 406

70 000

Antimon

45

11,3

560

Arsen

3,8

0,9

47

Barij

4 500

1 125

56 000

Bor

1 200

300

15 000

Kadmij

1,9

0,5

23

Krom (III)

37,5

9,4

460

Krom (VI)

0,02

0,005

0,2

Kobalt

10,5

2,6

130

Bakar

622,5

156

7 700

Olovo

13,5

3,4

160

Mangan

1 200

300

15 000

Živa

7,5

1,9

94

Nikal

75

18,8

930

Selen

37,5

9,4

460

Stroncij

4 500

1 125

56 000

Kositar

15 000

3 750

180 000

Organski spojevi kositra

0,9

0,2

12

Cink

3 750

938

46 000

Ove se granične vrijednosti ne primjenjuju na igračke ili na sastavne dijelove igračaka koje zbog njihove dostupnosti, funkcije, obujma ili mase jasno ne predstavljaju nikakvu opasnost od sisanja, lizanja, gutanja ili produljenog doticaja s kožom prilikom njihove uporabe kako je predviđeno prvim podstavkom članka 10. stavka 2.

IV.   Električna svojstva

1.

Igračke se ne smiju napajati električnom energijom s nazivnim naponom većim od 24 volta za istosmjernu struju ili ekvivalentnim naponom za izmjeničnu struju, a njihovi dostupni dijelovi ne smiju biti pod naponom većim od 24 volta za istosmjernu struju ili ekvivalentnim naponom za izmjeničnu struju.

Unutarnji napon ne smije biti veći od 24 volta za istosmjernu struju ili ekvivalentnog napona za izmjeničnu struju osim ako nije osigurano da tako nastala kombinacija napona i struje ne predstavlja ikakav rizik ili da ne može uzrokovati električni udar čak i ako je igračka pokvarena.

2.

Dijelovi igračaka koji su spojeni ili mogu doći u dodir s izvorom električne energije, te tako dovesti do električnog udara, zajedno s kabelima ili drugim vodičima putem kojih se električna energija dovodi u te dijelove, moraju biti propisno izolirani i mehanički zaštićeni da bi se spriječio rizik od električnog udara.

3.

Električne igračke moraju biti projektirane i izrađene da bi se osiguralo da najviše temperature koje mogu dostići sve izravno dostupne površine ne uzrokuju na dodir opekotine.

4.

U predvidljivim slučajevima kvarova igračke moraju pružati zaštitu od opasnosti koje proizlaze iz izvora električne energije.

5.

Električne igračke moraju pružati odgovarajuću zaštitu od opasnosti od požara.

6.

Električne igračke moraju biti projektirane i izrađene tako da električna, magnetska i elektromagnetska polja i ostala zračenja koja stvara oprema budu ograničena u mjeri potrebnoj za rad igračke, te da je njima moguće sigurno upravljati u skladu s općepriznatim tehnološkim dostignućima, vodeći računa o posebnim mjerama Zajednice.

7.

Igračke s elektronskim upravljačkim sustavom moraju biti projektirane i izrađene tako da se igračka može sigurno koristiti čak i ako je elektronski sustav neispravan ili ako se igračka pokvari zbog kvara na samom sustavu ili zbog djelovanja vanjskoga čimbenika.

8.

Igračke moraju biti projektirane i izrađene tako da ne predstavljaju opasnost za zdravlje ili ozljedu očiju ili kože zbog djelovanja lasera, svjetlećih dioda (LED) ili drugih vrsta zračenja.

9.

Električni pretvarač igračke ne smije biti sastavni dio igračke.

V.   Zdravstvena ispravnost

1.

Igračke moraju biti projektirane i izrađene tako da ispunjavaju zahtjeve zdravstvene ispravnosti i čistoće da bi se spriječila pojava rizika od infekcije, oboljenja ili zaraze.

2.

Igračka namijenjena djeci mlađoj od 36 mjeseci mora biti projektirana i izrađena tako da ju je moguće čistiti. Tekstilnu igračku mora biti moguće oprati, osim ako sadrži mehanizam koji se pri namakanju u vodi može oštetiti. Igračka mora ispunjavati sigurnosne zahtjeve također i nakon što je se očisti u skladu s ovom točkom i uputama proizvođača.

VI.   Radioaktivnost

Igračke moraju biti sukladne svim primjenjivim mjerama koje se donose na temelju poglavlja III. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.


(1)  SL L 196, 16.8.1967., str. 1.

(2)  SL L 200, 30.7.1999., str. 1.

(3)  SL L 353, 31.12.2008., str. 1.

(4)  SL L 262, 27.9.1976., str. 169.

Dodatak A

Popis tvari toksičnih za reprodukciju i njihove dopuštene uporabe u skladu s točkama 4., 5. i 6. dijela III.

Tvar

Klasifikacija

Dopuštena uporaba

Nikal

CMR 2

U nehrđajućem čeliku

Dodatak B

RAZVRSTAVANJE TVARI I SMJESA

Kao rezultat trenutka početka primjene Uredbe (EZ) br. 1272/2008, postoje istovrijedni načini upućivanja na određeno razvrstavanje koji bi se trebali koristiti u različitim vremenskim razdobljima.

1.   Mjerila za razvrstavanje tvari i smjesa u smislu točke 2. dijela II.

A.

Mjerila koja se primjenjuju od 20. srpnja 2011. do 31. svibnja 2015.:

Tvari

Tvar ispunjava mjerila za svrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:

(a)

razredi opasnosti 2.1 do 2.4, 2.6 i 2.7, 2.8 vrste A i B, 2.9, 2.10, 2.12., 2.13 kategorije 1 i 2, 2.14 kategorije 1 i 2, 2.15 tipovi A do F;

(b)

razredi opasnosti 3.1 do 3.6, 3.7 štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj, 3.8 učinci različiti od opojnih učinaka, 3.9 i 3.10;

(c)

razred opasnosti 4.1;

(d)

razred opasnosti 5.1.

Smjese

Smjesa je opasna u smislu Direktive 67/548/EEZ.

B.

Mjerila koja se primjenjuju od 1. lipnja 2015.:

Tvar ili smjesa ispunjava mjerila za svrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:

(a)

razredi opasnosti 2.1 do 2.4, 2.6 i 2.7, 2.8 vrste A i B, 2.9, 2.10, 2.12., 2.13 kategorije 1 i 2, 2.14 kategorije 1 i 2, 2.15 tipovi A do F;

(b)

razredi opasnosti 3.1 do 3.6, 3.7 štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj, 3.8 učinci različiti od opojnih učinaka, 3.9 i 3.10;

(c)

razred opasnosti 4.1;

(d)

razred opasnosti 5.1.

2.   Zakonski akti Zajednice kojima se uređuje uporaba određenih tvari u smislu točke 4. podtočke (a) i točke 5. podtočke (a) dijela III.

Od 20. srpnja 2011. do 31. svibnja 2015. primjenjuju se koncentracije za razvrstavanje smjesa koje sadrže te tvari utvrđene u skladu s Direktivom 1999/45/EZ.

Od 1. lipnja 2015. primjenjuju se koncentracije za razvrstavanje smjesa koje sadrže te tvari utvrđene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

3.   Kategorije tvari i smjese koje su klasificirane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju u smislu točke 4. dijela III.

Tvari

Točka 4. dijela III. odnosi se na tvari klasificirane kao tvari toksične za reprodukciju kategorija 1A i 1B sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Smjese

Od 20. srpnja 2011. do 31. svibnja 2015. točka 4. dijela III. odnosi se na smjese klasificirane kao smjese toksične za reprodukciju kategorija 1 i 2 sukladno Direktivi 1999/45/EZ i Direktivi 67/548/EEZ, ovisno o slučaju.

Od 1. lipnja 2015. točka 4. dijela III. odnosi se na smjese klasificirane kao smjese toksične za reprodukciju kategorija 1A i 1B sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

4.   Kategorije tvari i smjesa koje su klasificirane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju u smislu točke 5. dijela III.

Tvari

Točka 5. dijela III. odnosi se na tvari klasificirane kao tvari toksične za reprodukciju kategorije 2 sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Smjese

Od 20. srpnja 2011. do 31. svibnja 2015. točka 5. dijela III. odnosi se na smjese klasificirane kao smjese toksične za reprodukciju kategorije 3 sukladno Direktivi 1999/45/EZ i Direktivi 67/548/EEZ, ovisno o slučaju.

Od 1. lipnja 2015. točka 5. dijela III. odnosi se na smjese klasificirane kao smjese toksične za reprodukciju kategorije 2 sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

5.   Kategorije tvari i smjesa koje su klasificirane kao karcinogene, mutagene ili toksične za reprodukciju u smislu članka 46. stavka 3.

Tvari

Članak 46. stavak 3. odnosi se na tvari klasificirane kao tvari toksične za reprodukciju kategorija 1A, 1B i 2 sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Smjese

Od 20. srpnja 2011. do 31. svibnja 2015. članak 46. stavak 3. odnosi se na smjese klasificirane kao smjese toksične za reprodukciju kategorija 1, 2 i 3 sukladno Direktivi 1999/45/EZ i Direktivi 67/548/EEZ, ovisno o slučaju.

Od 1. lipnja 2015. članak 46. stavak 3. odnosi se na smjese klasificirane kao smjese toksične za reprodukciju kategorija 1A, 1B i 2 sukladno Uredbi (EZ) br. 1272/2008.

Dodatak C

Posebna granična ograničenja za kemikalije koje se koriste u igračkama namijenjenim djeci mlađoj od 36 mjeseci ili u drugim igračkama namijenjenima za stavljanje u usta, donesena u skladu s člankom 46. stavkom 2.


PRILOG III.

EZ IZJAVA O SUKLADNOSTI

1.

Br. … (jedinstvena identifikacija igračke/igračaka)

2.

Ime i adresa proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika:

3.

Za izdavanje ove izjave sukladnosti odgovoran je isključivo proizvođač:

4.

Predmet izjave (identifikacija igračke kojom se omogućava sljedivost). Uključuje i sliku u boji dovoljne jasnoće koja omogućuje identifikaciju igračke.

5.

Predmet izjave opisan u točki 4. u skladu je s primjenjivim zakonodavstvom Zajednice za usklađivanje:

6.

Upute na primijenjene usklađene norme ili upute na specifikacije u vezi s kojima se izjavljuje sukladnost:

7.

Prema potrebi: tijelo za ocjenjivanje sukladnosti … (naziv, broj) … izvršilo je … (opis aktivnosti) … i izdalo … certifikat:

8.

Dodatne informacije:

Potpisao u ime i za račun:

(mjesto i datum izdavanja)

(ime, svojstvo) (potpis)


PRILOG IV.

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

U mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu ocjenjivanja, tehnička dokumentacija iz članka 21. mora posebno sadržavati:

(a)

podrobni opis projekta i izrade, uključujući popis sastavnih dijelova i materijala koji su upotrijebljeni u igrački, te sigurnosne listove o upotrijebljenim kemikalijama, koje je moguće dobiti od dobavljača kemikalija;

(b)

sigurnosno(-a) ocjenjivanje(-a) izvršeno(-a) u skladu s člankom 18.;

(c)

opis primijenjenog postupka ocjenjivanja sukladnosti;

(d)

presliku EZ izjave o sukladnosti;

(e)

adrese mjesta proizvodnje i skladištenja;

(f)

preslike dokumenata koje je proizvođač dostavio tijelu za ocjenjivanje sukladnosti, ako je ono bilo uključeno;

(g)

izvješća o ispitivanjima i opis načina na koji je proizvođač osigurao sukladnost proizvodnje usklađenim normama ako je proizvođač primijenio unutarnji postupak kontrole proizvodnje iz članka 19. stavka 2.; i

(h)

presliku certifikata o EZ pregledu tipa, opis načina na koji je proizvođač osigurao sukladnost proizvodnje tipu proizvoda, kako je opisan u certifikatu o EZ pregledu tipa, i preslike dokumenata koje je proizvođač dostavio tijelu za ocjenjivanje sukladnosti ako je proizvođač podvrgnuo igračku EZ pregledu tipa i primijenio postupak sukladnosti s tipom iz članka 19. stavka 3.


PRILOG V.

UPOZORENJA

(u skladu s člankom 11.)

DIO A

OPĆA UPOZORENJA

Ograničenja za korisnika iz članka 11. stavka 1. moraju uključivati barem najmanju ili najveću starost korisnika i, prema potrebi, sposobnosti korisnika, najveću ili najmanju masu korisnika i potrebu da se igračka koristi samo pod nadzorom odraslih.

DIO B

POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA KOJE JE POTREBNO PODUZETI PRI UPORABI ODREĐENIH KATEGORIJA IGRAČAKA

1.   Igračke koje nisu namijenjene djeci mlađoj od 36 mjeseci

Na igračkama koje mogu biti opasne za djecu mlađu od 36 mjeseci mora se nalaziti upozorenje, kao na primjer „Igračka nije prikladna za djecu mlađu od 36 mjeseci” ili „Igračka nije prikladna za djecu mlađu od tri godine”, ili upozorenje u obliku sljedećeg znaka:

Image

Tim upozorenjima mora biti priloženo kratko obrazloženje posebne opasnosti zbog koje se zahtijeva poduzimanje ove mjere opreza, koje se može nalaziti u uputama za uporabu.

Ova se točka ne primjenjuje na igračke koje zbog njihove funkcije, veličine, obilježja ili svojstava, ili iz drugih uvjerljivih razloga, očito nisu prikladne za djecu mlađu od 36 mjeseci.

2.   Igračke za slobodnu aktivnost

Na igračkama za slobodnu aktivnost mora se nalaziti sljedeće upozorenje:

„Samo za uporabu u domu”.

Igračkama za slobodnu aktivnost koje su pričvršćene na prečku, kao i drugim igračkama za slobodnu aktivnost moraju, prema potrebi, biti priložene upute kojima se upozorava na potrebu vršenja provjera i održavanja glavnih dijelova (ovjesa, elemenata za pričvršćivanje, uporišta itd.) u određenim vremenskim razmacima, te da može doći do padova ili prevrtanja ako se takve provjere ne izvrše.

Potrebno je pružiti upute i za ispravno sastavljanje igračke, navodeći koji dijelovi mogu biti opasni ako se pogrešno sastave. Potrebno je također pružiti posebne podatke o odgovarajućoj površini na koju treba postaviti igračku.

3.   Funkcionalne igračke

Na funkcionalnim se igračkama mora nalaziti sljedeće upozorenje:

„Koristiti samo pod izravnim nadzorom odraslih”.

Nadalje, ovim je igračkama potrebno priložiti priručnik s radnim uputama i mjerama opreza koje mora poduzeti korisnik, uz upozorenje da nepoduzimanje tih mjera opreza može dovesti do izlaganja korisnika opasnostima (koje je potrebno navesti) koje su obično povezane s napravom ili proizvodom, čiji je igračka model u smanjenom mjerilu ili imitacija. Također je potrebno navesti da se igračku mora čuvati izvan dohvata djece mlađe od određene dobi koju utvrđuje proizvođač.

4.   Kemijske igračke

Ne dovodeći u pitanje primjenu odredaba primjenjivog zakonodavstva Zajednice o razvrstavanju, označavanju i pakiranju određenih tvari i smjesa, upute za uporabu igračaka koje same po sebi sadrže opasne tvari ili smjese moraju sadržavati upozorenje o opasnostima koje predstavljaju te tvari ili smjese, te mjere opreza koje mora poduzeti korisnik da bi izbjegao opasnosti povezane s tim tvarima ili smjesama, a koje je potrebno skraćeno navesti ovisno o vrsti igračke. Navodi se i prva pomoć koju je potrebno pružiti u slučaju ozbiljnih nezgoda koje su posljedica uporabe ovakve vrste igračke. Također je potrebno navesti da se igračku mora čuvati izvan dohvata djece mlađe od određene dobi koju utvrđuje proizvođač.

Uz upute iz prvog podstavka, na ambalaži kemijskih igračaka mora se nalaziti sljedeće upozorenje:

„Ova igračka nije prikladna za djecu mlađu od (1) godina. Koristiti samo pod nadzorom odraslih”.

Kemijskim se igračkama smatraju posebno sljedeće igračke: kompleti za kemiju, kompleti za ulijevanje u plastičnu masu, minijaturne radionice za keramiku, emajliranje ili fotografiju i slične igračke, u kojima pri uporabi dolazi do kemijske reakcije ili slične promjene tvari.

5.   Klizaljke, koturaljke, roleri, daske za rolanje, skuteri i bicikli-igračke za djecu

Kada se ove igračke prodaju kao igračke, na njima se mora nalaziti sljedeće upozorenje:

„Nositi zaštitnu opremu. Ne koristiti u prometu”.

Nadalje, upute za uporabu moraju sadržavati upozorenje da je igračku potrebno koristiti pažljivo budući da zahtijeva znatnu spretnost da bi se izbjegli padovi ili sudari, pri čemu može doći do ozljeđivanja korisnika ili trećih stranaka. Navodi se također preporučena zaštitna oprema (kacige, rukavice, štitnici za koljena, štitnici za laktove itd.).

6.   Igračke za vodu

Na igračkama za vodu mora se nalaziti sljedeće upozorenje:

„Koristiti samo u vodi primjerene dubine za dijete i pod nadzorom odraslih”.

7.   Igračke u hrani

Na igračkama u hrani ili pomiješanim s hranom mora se nalaziti sljedeće upozorenje:

„U hrani se nalazi igračka. Preporuča se nadzor odraslih”.

8.   Imitacije zaštitnih maski i kaciga

Na imitacijama zaštitih maski i kaciga mora se nalaziti sljedeće upozorenje:

„Ova igračka ne pruža zaštitu”.

9.   Igračke koje se pomoću vrpci, uzica, lastika ili traka vješaju iznad kolijevke, dječjeg krevetića ili dječjih kolica

Na igračkama koje se pomoću vrpci, uzica, lastika ili traka vješaju iznad kolijevke, dječjeg krevetića ili dječjih kolica mora se trajno nalaziti sljedeće upozorenje, koje također mora biti prisutno i na ambalaži:

„Da bi se spriječile moguće ozljede uzrokovane zaplitanjem djeteta, ukloniti ovu igračku kada se dijete počne oslanjati na ruke i koljena u puzećem položaju”.

10.   Ambalaža za mirise u mirisnim igrama na ploči, kozmetičkim kompletima i okusnim igrama

Na ambalaži za mirise u mirisnim igrama na ploči, kozmetičkim kompletima i okusnim igrama koji sadrže mirise iz točaka 41. do 55. s popisa iz prvog stavka točke 11. dijela III. Priloga II. i mirise iz točaka 1. do 11. s popisa iz trećeg stavka te točke mora se nalaziti sljedeće upozorenje:

„Sadrži mirise koji mogu izazvati alergiju”.


(1)  Dob utvrđuje proizvođač.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

250


32009L0076


L 201/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

13.07.2009.


DIREKTIVA 2009/76/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 13. srpnja 2009.

o razini buke kojoj je izložen vozač traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo

(Kodificirana verzija)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 95.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora (2),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 77/311/EEZ od 29. ožujka 1979. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na razinu buke kojoj je izložen vozač traktora na dva kotača za poljoprivredu i šumarstvo (3) je nekoliko puta znatno izmijenjena (4). Radi jasnoće i racionalnosti spomenutu bi Direktivu trebalo kodificirati.

(2)

Direktiva 73/311/EEZ je jedna od posebnih direktiva o sustavu EZ homologacija tipa utvrđenog u Direktivi Vijeća 74/150/EEZ od 4. ožujka 1974. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na homologaciju tipa traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo, kako je zamijenjena Direktivom 2003/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. svibnja 2003. o homologaciji tipa traktora za poljoprivredu i šumarstvo, njihovih prikolica i priključnih vučenih strojeva kao i njihovih sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica (5) i njome se utvrđuju tehnički propisi o projektiranju i konstrukciji traktora na kotačima za poljoprivredu i šumarstvo s obzirom na razinu buke kojoj je izložen vozač. Ti se tehnički propisi odnose na usklađivanje zakonodavstava država članica kako bi se omogućila primjena postupka EZ homologacije tipa utvrđenog u Direktivi 2003/37/EZ koji se primjenjuje u odnosu na svaki tip traktora. Zbog toga se odredbe utvrđene u Direktivi 2003/37/EZ koje se odnose na traktore za poljoprivredu i šumarstvo, njihove prikolice i priključne vučene strojeve, zajedno s njihovim sustavima, sastavnim dijelovima i zasebnim tehničkim jedinicama primjenjuju na ovu Direktivu.

(3)

Ova Direktiva ne utječe na obveze država članica u odnosu na rokove prenošenja u nacionalno pravo i primjenu direktiva utvrđenih u Prilogu IV. dijelu B.,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

1.   Za potrebe ove Direktive „traktor” (za poljoprivredu ili šumarstvo) znači svako motorno vozilo opremljeno kotačima ili gusjenicama koje ima najmanje dvije osovine čija je glavna funkcija vučna snaga i koje je posebno osmišljeno da vuče, gura, nosi ili pokreće određena oruđa, strojeve ili prikolice za uporabu u poljoprivredi ili šumarstvu. Može biti opremljeno za prijevoz tereta i putnika.

2.   Ova se Direktiva primjenjuje samo za traktore utvrđene u stavku 1. koji su opremljeni pneumatskim gumama i imaju najveću konstrukcijsku brzinu između 6 i 40 km/h.

Članak 2.

1.   Nijedna država članica ne smije odbiti dodjeljivanje EZ homologacije tipa ili nacionalne homologacije tipa zbog razloga koji se odnose na razinu buke kojoj je izložen vozač ako je ta razina unutar slijedećih granica:

90 dB(A) u skladu s Prilogom I.,

ili

80 dB(A) u skladu s Prilogom II.

2.   U odnosu na vozila koja ne ispunjavaju zahtjeve ove Direktive zbog razloga koji se odnose na predmet ove Direktive države članice:

više ne dodjeljuju EZ homologaciju tipa,

mogu odbiti dodjeljivanje nacionalne homologacije tipa.

3.   U odnosu na nova vozila koja ne ispunjavaju zahtjeve ove Direktive zbog razloga koji se odnose na predmet ove Direktive države članice:

smatraju da certifikati sukladnosti koji dolaze s novim vozilima u skladu s odredbama Direktive 2003/37/EZ više nisu važeći za potrebe članka 7. stavka 1. te Direktive,

mogu odbiti registraciju, prodaju ili početak uporabe takvih novih vozila.

4.   Nijedna država članica ne smije odbiti registraciju ili zabraniti prodaju, početak uporabe ili uporabu traktora zbog razloga koji se odnose na razinu buke kojoj je izložen vozač ako je ta razina unutar slijedećih granica:

90 dB(A) u skladu s Prilogom I.,

ili

86 dB(A) u skladu s Prilogom II.

Članak 3.

Za potrebe ove Direktive „kabina” znači svaka konstrukcija koja je sastavljena od krutih dijelova, prozirnih ili neprozirnih, koja sa svih strana okružuje vozača i izolira ga od vanjske strane te koja tijekom rada može ostati stalno zatvorena.

Članak 4.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kojima se osigurava da pri prodajnom predstavljanju i oglašavanju ništa ne upućuje na to da traktori s obzirom na razinu buke kojoj je izložen vozač imaju značajke koje u stvarnosti nemaju.

Članak 5.

Svaka izmjena potrebna da bi se zahtjevi iz priloga I., II. i III. prilagodili tehničkom napretku donose se u skladu s postupkom iz članka 20. stavka 3. Direktive 2003/37/EZ.

Članak 6.

Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 7.

Direktiva 77/311/EEZ, kako je izmijenjena direktivama nabrojanim u dijelu A Priloga IV., stavlja se izvan snage bez utjecanja na obveze država članica u odnosu na rokove prenošenja u nacionalno pravo i primjenu direktiva utvrđenih u dijelu B Priloga IV.

Upućivanje na Direktivu koja je izvan snage smatra se upućivanjem na ovu Direktivu i tumači se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu V.

Članak 8.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2010.

Članak 9.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 13. srpnja 2009.

Za Europski parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

E. ERLANDSSON


(1)  SL C 120, 16.5.2008., str. 15.

(2)  Mišljenje Europskog parlamenta od 19. veljače 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu.) i Odluka Vijeća od 25. lipnja 2009.

(3)  SL L 105, 28.4.1977., str. 1.

(4)  Vidjeti Prilog IV. dio A.

(5)  SL L 171, 9.7.2003., str. 1.


PRILOG I.

UREĐAJ, UVJETI I POSTUPAK MJERENJA

1.   MJERNA JEDINICA I UREĐAJ ZA MJERENJE

1.1.   Mjerna jedinica

Razina buke LA mjeri se u dB s vrednovanjem A, izražena kao dB(A).

1.2.   Uređaj za mjerenje

Razina buke kojoj je izložen vozač mjeri se pomoću zvukomjera opisanog u prvom izdanju Publikacije br. 179/1965 Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva.

U slučaju promjenljivih očitavanja mora se uzeti prosjek najvećih vrijednosti.

2.   UVJETI MJERENJA

Mjerenja se provode u sljedećim uvjetima:

2.1.

traktor mora biti neopterećen, tj. bez neobvezne opreme, ali mora imati rashladno sredstvo, mazivo, pun spremnik goriva, alat i vozača. Vozač ne smije nositi neuobičajeno debelu odjeću, šal ili šešir. Na traktoru ne smije biti nikakav predmet koji bi mogao utjecati na razinu buke;

2.2.

gume moraju biti napuhane do tlaka koji je preporučio proizvođač traktora, motor, prijenosnik snage i pogonske osovine moraju imati uobičajenu radnu temperaturu, a zasloni hladnjaka, ako su ugrađeni, tijekom mjerenja moraju biti potpuno otvoreni;

2.3.

u slučaju da mogu utjecati na razinu buke, dodatna oprema koju pokreće motor ili ima vlastiti pogon kao što su brisači vjetrobranskog stakla, ventilator za topli zrak ili priključno vratilo, tijekom mjerenja ne smiju biti u pogonu; dijelovi koji su uobičajeno u pogonu istodobno s motorom, kao što je na primjer ventilator za hlađenje motora, moraju pri provođenju mjerenja biti u pogonu;

2.4.

ispitni poligon mora biti na otvorenom i dovoljno tihom prostoru; može imati, na primjer, oblik otvorenog prostora s promjerom od 50 m, sa središnjim dijelom koji je gotovo vodoravan polumera najmanje 20 m, ili vodoravnog dijela s tvrdom stazom, s koliko je moguće ravnom površinom i sa što manje utora. Staza mora biti što je više moguće čista i suha (npr. bez pijeska, lišća, snijega itd.). Nagibi i neravnine dopušteni su samo ako su promjene razine buke koje oni prouzrokuju u dopuštenim granicama odstupanja mjerne opreme;

2.5.

površna staze mora biti takva da gume ne proizvode preveliku buku;

2.6.

vrijeme mora biti lijepo i suho s malo vjetra, ili bez njega.

Razina buke okoline od vjetra ili iz drugih izvora buke kojoj je izložen vozač mora biti barem 10 dB(A) ispod razine buke traktora;

2.7.

ako se za mjerenja upotrebljava vozilo, mora ga se vući ili voziti na dovoljnoj udaljenosti od traktora da se izbjegne svaka smetnja. Tijekom mjerenja nikakav predmet koji utječe na mjerenja ili reflektirajuće površine ne smije se nalaziti unutar 20 m na svakoj strani ispitne staze ili bliže od 20 m ispred i iza traktora. Može se smatrati da je taj uvjet ispunjen ako su promjene razine tako prouzročene buke ostale u dopuštenim granicama odstupanja; ako nisu, mjerenja se moraju prekinuti dok traje smetnja;

2.8.

sva mjerenja u istom nizu moraju se provesti na istoj stazi.

3.   POSTUPAK MJERENJA

3.1.

Mikrofon mora biti postavljen 250 mm od središnje ravnine sjedala, na onoj strani na kojoj je najviša razina buke.

Membrana mikrofona mora biti usmjerena prema naprijed i središte mikrofona postavljeno 790 mm iznad i 150 mm ispred referentne točke sjedala opisane u Prilogu III. Pretjerano vibriranje mikrofona mora se izbjeći.

3.2.

Najviša razina buke u dB(A) određuje se na sljedeći način:

3.2.1.

svi otvori (npr. vrata, prozori) na traktorima opremljenim serijski proizvedenom zatvorenom kabinom moraju biti zatvoreni tijekom početnog niza mjerenja;

3.2.1.1.

tijekom drugog niza mjerenja oni moraju biti otvoreni pod uvjetom da kada su otvoreni ne ugrožavaju sigurnost na cesti, a preklopiva vjetrobranska stakla moraju ostati zatvorena;

3.2.2.

buka se mora izmjeriti uporabom zvukomjera sporog odziva pri opterećenju koje odgovara najvećoj buci u stupnju prijenosa koji omogućava brzinu vožnje u smjeru naprijed koja je što bliža 7,5 km/h.

Upravljačka ručica regulatora mora biti pomaknuta da krajnjeg položaja. Početi bez opterećenja motora, a nakon toga se opterećenje mora povećavati dok se ne postigne najveća razina buke. Nakon svakog povećavanja opterećenja, prije obavljanja mjerenja, mora se pričekati da se razina buke stabilizira;

3.2.3.

buka se mora izmjeriti uporabom zvukomjera sporog odziva, pri opterećenju koje odgovara najvećoj razini buke u bilo kojem stupnju prijenosa osim onog koji je naveden u točki 3.2.2. u kojem je izmjerena razina buke najmanje 1 dB(A) iznad one koja je izmjerena u stupnju prijenosa navedenom u točki 3.2.2.

Upravljačka ručica regulatora mora biti pomaknuta da krajnjeg položaja. Početi bez opterećenja motora, a nakon toga se opterećenje mora povećavati dok se ne postigne najveća razina buke. Nakon svakog povećavanja opterećenja, prije obavljanja mjerenja, mora se pričekati da se razina buke stabilizira;

3.2.4.

buka se mora mjeriti pri najvećoj konstrukcijskoj brzini neopterećenog traktora.

3.3.

U izvješću o ispitivanju moraju se navesti rezultati mjerenja razine buke koja su provedena u sljedećim uvjetima:

3.3.1.

u stupnju prijenosa koji omogućava brzinu vožnje što bliže 7,5 km/h;

3.3.2.

u bilo kojem stupnju prijenosa, ako su ispunjeni uvjeti iz točke 3.2.3.;

3.3.3.

pri najvećoj konstrukcijskoj brzini.

4.   KRITERIJI ZA OCJENU

Rezultati mjerenja opisani u točkama 3.2.1., 3.2.2., 3.2.3 i 3.2.4. ne smiju prelaziti vrijednosti određene u članku 2.


PRILOG II.

UREĐAJ, UVJETI I POSTUPAK MJERENJA

1.   MJERNA JEDINICA I UREĐAJ ZA MJERENJE

1.1.   Mjerna jedinica

Razina buke LA mjeri se u dB s vrednovanjem A, izražena kao dB(A).

1.2.   Uređaj za mjerenje

Razina buke kojoj je izložen vozač mjeri se pomoću zvukomjera opisanog u prvom izdanju Publikacije br. 179/1965 Međunarodnog elektrotehničkog povjerenstva.

U slučaju promjenljivih očitavanja mora se uzeti prosjek najvećih vrijednosti.

2.   UVJETI MJERENJA

Mjerenja se provode u sljedećim uvjetima:

2.1.

traktor mora biti neopterećen, tj. bez neobvezne opreme, ali mora imati rashladno sredstvo, mazivo, pun spremnik goriva, alat i vozača. Vozač ne smije nositi neuobičajeno debelu odjeću, šal ili šešir. Na traktoru ne smije biti nikakav predmet koji bi mogao utjecati na razinu buke;

2.2.

gume moraju biti napuhane do tlaka koji je preporučio proizvođač traktora, motor, prijenosnik snage i pogonske osovine moraju imati uobičajenu radnu temperaturu, a zasloni hladnjaka, ako su ugrađeni, tijekom mjerenja moraju biti potpuno otvoreni;

2.3.

u slučaju da mogu utjecati na razinu buke, dodatna oprema koju pokreće motor ili ima vlastiti pogon kao što su brisači vjetrobranskog stakla, ventilator za topli zrak ili priključno vratilo, tijekom mjerenja ne smiju biti u pogonu; dijelovi koji su uobičajeno u pogonu istodobno s motorom, kao što je na primjer ventilator za hlađenje motora, moraju pri provođenju mjerenja biti u pogonu;

2.4.

ispitni poligon mora biti na otvorenom i dovoljno tihom prostoru; može imati, na primjer, oblik otvorenog prostora s promjerom od 50 m, sa središnjim dijelom koji je gotovo vodoravan polumera najmanje 20 m, ili vodoravnog dijela s tvrdom stazom, s koliko je moguće ravnom površinom i sa što manje utora. Staza mora biti što je više moguće čista i suha (npr. bez pijeska, lišća, snijega itd.). Nagibi i neravnine dopušteni su samo ako su promjene razine buke koje oni prouzrokuju u dopuštenim granicama odstupanja mjerne opreme;

2.5.

površna staze mora biti takva da gume ne proizvode preveliku buku;

2.6.

vrijeme mora biti lijepo i suho s malo vjetra, ili bez njega.

Razina buke okoline od vjetra ili iz drugih izvora buke kojoj je izložen vozač mora biti barem 10 dB(A) ispod razine buke traktora;

2.7.

ako se za mjerenja upotrebljava vozilo, mora ga se vući ili voziti na dovoljnoj udaljenosti od traktora da se izbjegne svaka smetnja. Tijekom mjerenja nikakav predmet koji utječe na mjerenja ili reflektirajuće površine ne smije se nalaziti unutar 20 m na svakoj strani ispitne staze ili bliže od 20 m ispred i iza traktora. Može se smatrati da je taj uvjet ispunjen ako su promjene razine tako prouzročene buke ostale u dopuštenim granicama odstupanja; ako nisu, mjerenja se moraju prekinuti dok traje smetnja;

2.8.

sva mjerenja u istom nizu moraju se provesti na istoj stazi.

3.   POSTUPAK MJERENJA

3.1.

Mikrofon mora biti postavljen 250 mm od središnje ravnine sjedala, na onoj strani na kojoj je najviša razina buke.

Membrana mikrofona mora biti usmjerena prema naprijed i središte mikrofona postavljeno 790 mm iznad i 150 mm ispred referentne točke sjedala opisane u Prilogu III. Pretjerano vibriranje mikrofona mora se izbjeći.

3.2.

Razina buke određuje se na sljedeći način:

3.2.1.

traktor mora voziti po istoj stazi istom ispitnom brzinom najmanje tri puta po najmanje 10 sekundi;

3.2.2.

svi otvori (npr. vrata, prozori) na traktorima opremljenim serijski proizvedenom zatvorenom kabinom moraju biti zatvoreni tijekom početnog niza mjerenja;

3.2.2.1.

tijekom drugog niza mjerenja oni moraju biti otvoreni pod uvjetom da kada su otvoreni ne ugrožavaju sigurnost na cesti, a preklopiva vjetrobranska stakla moraju ostati zatvorena;

3.2.3.

buka se mora izmjeriti pri najvećoj brzini vrtnje uporabom zvukomjera sporog odziva tj. u stupnju prijenosa koji omogućava brzinu što bližu 7,5 km/h pri nazivnoj brzini vrtnje. Traktor ne smije biti opterećen tijekom provođenja ispitivanja.

4.   KRITERIJI ZA OCJENU

Rezultati mjerenja opisani u točkama 3.2.2. i 3.2.3. ne smiju prelaziti vrijednosti određene u članku 2.


PRILOG III.

ODREĐIVANJE REFERENTNE TOČKE SJEDALA

1.   DEFINICIJA

1.1.

Referentna točka sjedala (S) je točka na središnjoj uzdužnoj ravnini sjedala u kojoj se sijeku dodirna ravnina donjeg dijela naslona sjedala i vodoravna ravnina. Ova vodoravna ravnina siječe donju površinu sjedne plohe sjedala 150 mm ispred referentne točke sjedala.

2.   ODREĐIVANJE REFERENTNE TOČKE SJEDALA

2.1.

Referentna točka određuje se pomoću naprave koja je prikazana na slikama 1. i 2. u Dodatku ovom Prilogu koja omogućuje simulaciju opterećenja koje vozač vrši na sjedalo.

2.2.

Sjedalo mora biti postavljeno u središnji položaj okomitog raspona koje je neovisno od vodoravnog raspona. Za određivanje položaja mikrofona navedenog u točki 3. priloga I. i II. sjedalo mora biti u središnjem položaju područja vodoravnog namještanja ili što je moguće bliže tom položaju.

3.   OPIS NAPRAVE

3.1.

Naprava navedena u točki 2.1. sastoji se od sjedne plohe i dvije plohe naslona.

3.2.

Donji dio plohe naslona zglobno je spojen u području sjedne kosti (A) i slabinske regije (B) s mogućnošću namještanja po visini zgloba (B) (vidjeti sliku 2.).

4.   POSTAVLJANJE NAPRAVE

Napravu treba postaviti na sljedeći način:

4.1.

naprava se postavlja na sjedalo;

4.2.

opterećuje se silom od 550 N u točki koja se nalazi 50 mm ispred prednjeg zgloba (A), a obje plohe naslona potrebno je lagano pritisnuti, tako da dodiruju naslon sjedala;

4.3.

ako nije moguće točno odrediti tangentu na donji dio naslona sjedala donja ploha naslona u okomitom položaju mora se lagano pritisnuti na naslon sjedala;

4.4.

u slučaju sjedala s elastičnim oslanjanjem koje se može prilagođavati težini vozača elastično oslanjanje treba biti namješteno tako da je sjedalo na istoj udaljenosti od dvaju krajnjih položaja.

Dodatak

Image

Image


PRILOG IV.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage s popisom njezinih uzastopnih izmjena

(iz članka 7.)

Direktiva Vijeća 77/311/EEZ

(SL L 105, 28.4.1977., str. 1.)

 

Direktiva Vijeća 82/890/EEZ

(SL L 378, 31.12.1982., str. 45.)

Samo upućivanja iz članka 1. stavka 1. na Direktivu 77/311/EEZ

Direktiva 97/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 277, 10.10.1997., str. 24.)

Samo upućivanja iz prve alineje članka 1. na Direktivu 77/311/EEZ

Odluka Komisije 96/627/EZ

(SL L 282, 1.11.1996., str. 72.)

 

Odluka Komisije 2000/63/EZ

(SL L 22, 27.1.2000., str. 66.)

 

Direktiva Komisije 2006/25/EZ

(SL L 65, 7.3.2006., str. 22.)

Samo članak 2. i Prilog II.

DIO B

Popis rokova za prenošenje u nacionalno pravo i primjenu

(iz članka 7.)

Akt

Rok za prenošenje

Datum primjene

77/311/EEZ

1. listopada 1978.

82/890/EEZ

22. lipnja1984.

97/54/EZ

22. rujna 1998.

23. rujna 1998.

96/627/EZ

29. rujna 1999.

2006/63/EZ

30. rujna 2001.

2006/26/EC

31. prosinca 2006. (1)


(1)  U skladu s člankom 5. Direktive 2006/26/EZ:

„1.   S učinkom od 1. siječnja 2007. u odnosu na vozila koja ispunjavaju zahtjeve utvrđene u direktivama 74/151/EEZ, 78/933/EEZ, 77/311/EEZ i 89/173/EEZ, kako su izmijenjene ovom Direktivom, države članice ne smiju zbog razloga koji se odnose na predmet ove Direktive:

(a)

odbiti dodjeljivanje EZ homologacije tipa ili dodjeljivanje nacionalne homologacije tipa;

(b)

zabraniti registraciju, prodaju ili početak uporabe takvih vozila.

2.   S učinkom od 1. srpnja 2007. u odnosu na vozila koja ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u direktivama 74/151/EEZ, 78/933/EEZ, 77/311/EEZ i 89/173/EEZ, kako su izmijenjene ovom Direktivom, i zbog razloga koji se odnose na predmet ove Direktive države članice:

(a)

više ne dodjeljuju EZ homologaciju tipa;

(b)

mogu odbiti dodjeljivanje EZ homologacije tipa.

3.   S učinkom od 1. srpnja 2009. u odnosu na vozila koja ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene u direktivama 74/151/EEZ, 78/933/EEZ, 77/311/EEZ i 89/173/EEZ, kako su izmijenjene ovom Direktivom, i zbog razloga koji se odnose na predmet ove Direktive države članice:

(a)

smatraju izjave o sukladnosti koje prate nova vozila u skladu s odredbama Direktive 2003/37/EZ nevažećima za potrebe članka 7. stavka 1.;

(b)

mogu odbiti registraciju, prodaju ili početak uporabe takvih novih vozila.”


PRILOG V.

Korelacijska tablica

Direktiva 77/311/EEZ

Direktiva 2006/26/EZ

Ova Direktiva

Članak 1.

 

Članak 1.

Članak 2. stavak 1., prvi podstavak

 

Članak 2. stavci 1. i 4.

Članak 2. stavak 1., drugi podstavak

 

Članak 2. stavak 2.

 

Članak 5. stavak 2.

Članak 2. stavak 2.

Članak 5. stavak 3.

Članak 2. stavak 3.

Članci 3., 4. i 5.

 

Članci 3., 4. i 5.

Članak 6. stavak 1.

 

Članak 6. stavak 2.

 

Članak 6.

 

Članak 7.

 

Članak 8.

Članak 7.

 

Članak 9.

Prilog I.

 

Prilog I.

Prilog II.

 

Prilog II.

Prilog III.

 

Prilog III.

 

Prilog IV.

 

Prilog V.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

261


32009D0846


L 306/39

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.10.2009.


ODLUKA KOMISIJE

od 20. listopada 2009.

o sklapanju administrativnog Sporazuma između Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za GNSS o sigurnosti i razmjeni klasificiranih podataka

(2009/846/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o daljnjoj provedbi europskih satelitskih navigacijskih programa (EGNOS i Galileo) (1), a posebno njezin članak 13.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 683/2008, javno upravljanje dvama programima temelji se na načelu stroge podjele odgovornosti između Europske zajednice, koju predstavlja Komisija, Europskog nadzornog tijela za GNSS uspostavljenog Uredbom Vijeća (EZ) br. 1321/2004 (2) i Europske svemirske agencije. Komisija je odgovorna za upravljanje programima.

(2)

U članku 13. Uredbe (EZ) br. 683/2008, u vezi s upravljanjem sigurnosnim aspektima europskih satelitskih radionavigacijskih programa, posebno se propisuje da Komisija upravlja svim sigurnosnim aspektima sustava proizišlima iz navedenih programa.

(3)

U skladu s člankom 16. navedene Uredbe, kada je riječ o sigurnosti programa Europsko nadzorno tijelo za GNSS odgovorno je za sigurnosnu akreditaciju i rad Sigurnosnog centra Galilea na temelju smjernica koje je donijela Komisija.

(4)

Zadaci dodijeljeni Komisiji i odnosno Europskom nadzornom tijelu za GNSS u skladu s gore navedenim odredbama u okviru programa Galileo i EGNOS uključuju razmjenu klasificiranih podataka između navedena dva subjekta. Oni također uključuju razmjenu klasificiranih podataka između Europskog nadzornog tijela za GNSS s jedne strane i Europske svemirske agencije, Vijeća i država članica s druge strane, preko Komisije.

(5)

Odlukom 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom (3) Komisija je izmijenila svoj Poslovnik tako da je uključila pravila kojima se određuju osnovna načela i minimalni standardi sigurnosti, posebno u vezi s klasificiranim podacima EU-a.

(6)

U skladu s člankom 20. Uredbe (EZ) br. 1321/2004 Europsko nadzorno tijelo za GNSS ima zadaću primjenjivati sigurnosna načela sadržana u Odluci 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom. Navedeno obuhvaća, između ostalog, odredbe o razmjeni i čuvanju klasificiranih podataka te postupanju s njima.

(7)

Trenutačno ne postoji okvir za razmjenu klasificiranih podataka između Komisije i Europskog nadzornog tijela za GNSS ili između Europskog nadzornoga tijela za GNSS s jedne strane i Europske svemirske agencije, Vijeća i država članica s druge strane, preko Komisije.

(8)

Stoga je potrebno sklopiti Sporazum između Komisije i Europskog nadzornog tijela za GNSS o sigurnosti i razmjeni klasificiranih podataka. Takav su Sporazum dogovorili Komisija i Europsko nadzorno tijelo za GNSS te ga je stoga potrebno odobriti i potpisati,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Ovime se odobrava Sporazum između Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za GNSS o sigurnosti i razmjeni klasificiranih podataka.

Tekst Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Glavni direktor Glavne uprave za energiju i prijevoz Europske komisije ovime se ovlašćuje za potpisivanje Sporazuma u ime Komisije.

Članak 3.

Ova se Odluka objavljuje u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. listopada 2009.

Za Komisiju

Antonio TAJANI

Potpredsjednik


(1)  SL L 196, 24.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 246, 20.7.2004., str. 1.

(3)  SL L 317, 3.12.2001., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

263


22009A1120(01)


L 306/41

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.10.2009.


PRILOG

Sporazum između Europske komisije i Europskog nadzornog tijela za GNSS o sigurnosti i razmjeni klasificiranih podataka

EUROPSKA KOMISIJA,

dalje u tekstu „Komisija”, koju predstavlja glavni direktor za energiju i prijevoz,

s jedne strane i

EUROPSKO NADZORNO TIJELO ZA GNSS,

dalje u tekstu „GSA”, koje predstavlja njegov izvršni direktor,

s druge strane,

dalje u tekstu „stranke” ili „stranka”,

UZIMAJUĆI U OBZIR Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

UZIMAJUĆI U OBZIR Uredbu (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o daljnjoj provedbi europskih satelitskih navigacijskih programa (EGNOS i Galileo),

UZIMAJUĆI U OBZIR Uredbu Vijeća (EZ) br. 1321/2004 od 12. srpnja 2004. o uspostavi struktura za upravljanje europskim satelitskim radionavigacijskim programima,

UZIMAJUĆI U OBZIR Odluku Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezinog poslovnika,

BUDUĆI DA u okviru europskih satelitskih radionavigacijskih programa EGNOS i Galileo postoji stalna potreba za razmjenom klasificiranih podataka između stranaka,

UTVRĐUJUĆI DA pristup klasificiranim podacima stranaka i razmjena klasificiranih podataka između stranaka mogu biti potrebni za osiguravanje optimalne i učinkovite suradnje i savjetovanja,

IMAJUĆI NA UMU činjenicu da takav pristup i takva razmjena klasificiranih podataka zahtijevaju odgovarajuće sigurnosne mjere,

SPORAZUMJELI SU SE:

Članak 1.

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„klasificirani podaci” znači svi podaci (i to saznanja koja se mogu dostavljati u bilo kojem obliku) ili svi materijali, uključujući dokumente, za koje jedna od stranaka smatra da ih je potrebno zaštiti od neovlaštenog otkrivanja i koji su kao takvi označeni stupnjem tajnosti;

(b)

„stranka pošiljateljica” znači stranka od koje potječu klasificirani podaci koji se dostavljaju ili otkrivaju drugoj stranci, odnosno stranci primateljici;

(c)

„stranka primateljica” znači stranka koja prima klasificirane podatke od druge stranke, odnosno stranke pošiljateljice;

(d)

„sigurnosni propisi” znači Odluka 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom, u mjeri u kojoj je primjenjiva na svaku stranku, te unutarnje postupke i propise svake stranke.

Članak 2.

Ovaj se Sporazum primjenjuje na klasificirane podatke koje je jedna stranka dostavila drugoj ili koje su stranke razmijenile između sebe u skladu sa svojim odgovarajućim sigurnosnim propisima za potrebe europskih satelitskih radionavigacijskih programa (Galileo i EGNOS).

Članak 3.

Svaka stranka:

(a)

osigurava zaštitu i sigurno čuvanje klasificiranih podataka obuhvaćenih ovim Sporazumom koje jedna stranka dostavila drugoj stranci ili koje su stranke razmijenile između sebe;

(b)

osigurava da klasificirani podaci dostavljeni ili razmijenjeni na temelju ovog Sporazuma zadrže stupanj tajnosti koji im je dodijelila stranka pošiljateljica. Stranka primateljica osigurava zaštitu i sigurno čuvanje takvih klasificiranih podataka u skladu s vlastitim sigurnosnim propisima u vezi s klasificiranim podacima kojima je dodijeljen jednak stupanj tajnosti u skladu sa sigurnosnim mjerama koje se utvrđuju u skladu s člankom 9.;

(c)

suzdržava se od uporabe takvih klasificiranih podataka obuhvaćenih ovim Sporazumom u druge svrhe osim onih koje je utvrdila stranka pošiljateljica;

(d)

suzdržava se od otkrivanja takvih klasificiranih podataka obuhvaćenih ovim Sporazumom trećim strankama osim stranaka iz članka 4. stavaka 4. i 5., bez prethodne suglasnosti stranke pošiljateljice;

(e)

ovlašćuje pristup takvim klasificiranim podacima samo osobama kojima je nužan pristup podacima za obavljanje poslova iz djelokruga i koje su, prema potrebi, prošle odgovarajuću razinu sigurnosne provjere.

Članak 4.

1.   Stranka pošiljateljica može dostaviti ili otkriti klasificirane podatke stranci primateljici u skladu s načelom nadzora od strane tijela izvora.

2.   Klasificirani podaci otkrivaju se ili dostavljaju trećim strankama koje nisu navedene u stavcima 4. i 5. na temelju odluke stranke primateljice uz prethodnu pisanu suglasnost stranke pošiljateljice, u skladu s načelom nadzora od strane tijela izvora, kako je određeno njezinim sigurnosnim propisima.

3.   Za primjenu stavaka 1. i 2., automatsko otkrivanje trećim strankama koje nisu navedene u stavcima 4. i 5. moguće je samo ako su stranke utvrdile i donijele postupke za određene kategorije podataka značajne za njihove operativne potrebe.

4.   Klasificirane podatke podrijetlom iz GSA-a Komisija može automatski otkriti Europskoj svemirskoj agenciji („ESA”), Vijeću i država članicama.

5.   Komisija nastoji sklopiti sporazume i dogovore s ESA-om, Vijećem i državama članicama kako bi omogućila automatsko otkrivanje GSA-u klasificiranih podataka podrijetlom iz ESA-e, Vijeća i država članica.

Članak 5.

1.   Stranke nastoje uspostaviti sigurnosni sustav i sigurnosne mjere u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima koji su predviđeni njihovim sigurnosnim propisima te navedeni u mjerama koje će se utvrditi u skladu s člankom 9. kako bi se osigurala jednaka razina zaštite za klasificirane podatke obuhvaćene ovim Sporazumom.

2.   Stranke si pružaju uzajamnu pomoć u vezi sa sigurnošću klasificiranih podataka obuhvaćenih ovim Sporazumom i sigurnosnim pitanjima od zajedničkog interesa. Tijela iz članka 9. provode savjetovanja i uzajamne inspekcije u vezi sa sigurnošću kako bi ocijenila učinkovitost sigurnosnih mjera pod njihovom nadležnošću koje su utvrđene u navedenom članku.

3.   Prije no što stranke dostave ili između sebe razmijene klasificirane podatke obuhvaćene ovim Sporazumom, odgovorna sigurnosna tijela iz članka 9. moraju dati suglasnost da stranka primateljica može osigurati zaštitu i sigurno čuvanje navedenih podataka u skladu s mjerama utvrđenim u navedenom članku.

Članak 6.

Stranke nastoje osigurati da, prema potrebi, svaka osoba koja obavlja službenu dužnost i treba pristupiti ili koja zbog svojih zadataka ili dužnosti može pristupiti klasificiranim podacima koji se dostavljaju ili razmjenjuju na temelju ovog Sporazuma, prođe odgovarajuću sigurnosnu provjeru prije no što bude ovlaštena za pristup takvim klasificiranim podacima.

Svrha je postupaka sigurnosne provjere odrediti smiju li osobe, uzimajući u obzir njihovu lojalnost i pouzdanost, imati pristup klasificiranim podacima.

Članak 7.

1.   Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

kada je riječ o Komisiji, cjelokupna prepiska šalje se u središnji ured Glavnog tajništva Komisije na sljedeću adresu:

European Commission

Secretariat-General

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË;

(b)

kada je riječ o GSA-i, cjelokupna se prepiska šalje na sljedeću adresu:

GSA

Local Security Officer

Rue de la Loi/Wetstraat 56

1049 Bruxelles/Brussel

BELGIQUE/BELGIË.

2.   Odstupajući od stavka 1., prepiska stranke kojoj pristup ima samo određeno osoblje, tijela ili odjeli te stranke može se, iz operativnih razloga, upućivati samo osoblju, tijelima ili odjelima odnosno pristup navedenoj prepisci može imati samo osoblje, tijela ili odjeli druge stranke koji su posebno određeni kao primatelji, uzimajući u obzir njihovu odgovornost i u skladu s načelom nužnosti pristupa podacima za obavljanje poslova iz djelokruga. U tom slučaju:

(a)

kada je riječ o Komisiji, takvu prepisku GSA izravno šalje lokalnom uredu koji se brine za poštu određenog osoblja, tijela ili odjela unutar Komisije ili putem [središnjeg ureda Glavnog tajništva] Komisije ako osoblje, tijela ili odjeli koji primaju poštu nemaju lokalni ured;

(b)

kada je riječ o GSA-i, takva se prepiska šalje putem Odjela za sigurnost GSA-e.

Članak 8.

Izvršni direktor GSA-e i direktor Uprave za sigurnost Komisije nadziru primjenu ovog Sporazuma.

Članak 9.

1.   Za potrebe primjene ovog Sporazuma, tijela iz stavaka 2. i 3. utvrđuju sigurnosne mjere kako bi se odredili standardi za sigurnosnu zaštitu i uzajamno sigurno čuvanje klasificiranih podataka prenesenih ili razmijenjenih na temelju ovog Sporazuma.

2.   Odjel za sigurnost GSA-e, prema ovlaštenju i u ime izvršnog direktora GSA-e, priprema sigurnosne mjere kako bi osigurao zaštitu i sigurno čuvanje klasificiranih podataka dostavljenih GSA-i ili razmijenjenih s GSA-om na temelju ovog Sporazuma.

3.   Uprava za sigurnost Komisije, djelujuću prema ovlaštenju člana Komisije odgovornog za pitanja sigurnosti, priprema sigurnosne mjere kako bi osigurala zaštitu i sigurno čuvanje klasificiranih podataka dostavljenih ili razmijenjenih na temelju ovog Sporazuma unutar Komisije i u njezinim zgradama.

4.   Za GSA, sigurnosne mjere iz stavka 1. podliježu odobrenju upravnog odbora GSA-e.

Članak 10.

Tijela navedena u članku 9. utvrđuju postupke kojih se valja pridržavati ako se utvrdi ili ako se sumnja da su klasificirani podaci obuhvaćeni ovim Sporazumom ugroženi, uključujući obavijest drugoj stranci o situaciji i poduzetim mjerama.

Članak 11.

Svaka stranka snosi vlastite troškove proizišle iz provedbe ovog Sporazuma.

Članak 12.

Svaki spor između Komisije i GSA-e proizišao iz tumačenja ili primjene ovog Sporazuma predmet je pregovora između stranaka.

Članak 13.

1.   Ovaj Sporazum stupa na snagu prvog dana prvog mjeseca od datuma kada su stranke obavijestile jedna drugu o završetku potrebnih unutarnjih postupaka.

2.   Svaka stranka obavješćuje drugu stranku o svakoj promjeni svojih propisa koja može ugroziti zaštitu klasificiranih podataka obuhvaćenih ovim Sporazumom.

3.   Ovaj se Sporazum može pregledati na zahtjev svake od stranaka s ciljem mogućih izmjena.

4.   Sve izmjene ovog Sporazuma moraju biti sastavljene u pisanom obliku uz uzajamnu suglasnost stranaka. One stupaju na snagu na temelju uzajamnih obavijesti u skladu sa stavkom 1.

5.   Ovaj se Sporazum sklapa na neodređeno vrijeme. Svaka od stranaka može prekinuti ovaj Sporazum pisanom obaviješću o prestanku upućenom drugoj stranci. Prestanak stupa na snagu 6 mjeseci od datuma kada je druga stranka primila obavijest o prestanku. Međutim, on ne utječe na ranije preuzete obveze na temelju ovog Sporazuma. Posebno, svi klasificirani podaci dostavljeni ili razmijenjeni na temelju ovog Sporazuma i dalje moraju biti zaštićeni u skladu s ovim Sporazumom dok ih stranka primateljica ne vrati stranci pošiljateljici na njezin zahtjev.

6.   Sporazum je sastavljen na engleskom jeziku u dva primjerka.

U potvrdu toga niže potpisani, propisno ovlašteni za to, potpisali su ovaj Sporazum.

Sastavljeno u Bruxellesu 11. studenoga 2009.

Za Komisiju

Glavni direktor

Matthias RUETE

Za Nadzorno tijelo za europski GNSS

Izvršni direktor

Pedro PEDREIRA


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

267


32009D0851


L 312/56

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

25.11.2009.


ODLUKA KOMISIJE

od 25. studenoga 2009.

o uvođenju upitnika za izvješća država članica o provedbi Direktive 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima

(priopćena pod brojem dokumenta C(2009) 9105)

(Tekst značajan za EGP)

(2009/851/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te o stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (1), a posebno njezin članak 22. stavak 2.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 22. stavkom 1. Direktive 2006/66/EZ, države članice moraju redovito, na temelju upitnika, podnositi izvješće o provedbi te Direktive.

(2)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje povezano sa sastavljanjem tog izvješća, uputno je ograničiti popis potrebnih informacija na one podatke koji su Komisiji najvažniji za procjenu potrebe poboljšanja provedbe Direktive 2006/66/EZ.

(3)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora uspostavljenog u skladu s člankom 18. stavkom 1. Direktive 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2),

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Države članice sastavljaju svoja izvješća o provedbi Direktive 2006/66/EZ na temelju upitnika navedenog u Prilogu ovoj Odluci.

Članak 2.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 25. studenoga 2009.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije


(1)  SL L 266, 26.9.2006., str. 1.

(2)  SL L 114, 27.4.2006., str. 9.


PRILOG

UPITNIK ZA IZVJEŠĆE DRŽAVA ČLANICA O PROVEDBI DIREKTIVE 2006/66/EZ

1.   Prenošenje u nacionalno zakonodavstvo

Informacije koje treba dostaviti u prvom izvješću države članice:

(a)

Molimo navedite upućivanje i elektroničku poveznicu, ako postoji, na vaše nacionalno zakonodavstvo za prenošenje Direktive, uključujući sve izmjene.

(b)

Je li bilo koja odredba, navedena u člancima 8., 15. i 20., prenesena dobrovoljnim sporazumima između nadležnih tijela i dotičnih gospodarskih subjekata?

2.   Ekološka učinkovitost

Koje su mjere poduzete, uključujući gospodarske instrumente iz članka 9., da se poveća ekološka učinkovitost baterija i akumulatora u skladu s člankom 5. Direktive?

3.   Sustavi skupljanja

Molimo ukratko opišite (najviše 100 riječi) kako je članak 8. proveden u praksi.

4.   Ciljevi skupljanja

Molimo navedite stope skupljanja postignute u svakoj kalendarskoj godini koju obuhvaća ovo izvješće, uključujući baterije i akumulatore ugrađene u uređaje. Prvo izvješće obuhvaća samo 2011. godinu.

5.   Obrada i recikliranje

(a)

Koje su mjere poduzete da se osigura da sve skupljene otpadne baterije i akumulatori prođu odgovarajuću obradu i recikliranje u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive 2006/66/EZ?

(b)

Je li iskorištena mogućnost odlaganja prikupljenih opasnih prijenosnih baterija ili akumulatora, kao što je utvrđeno u drugom podstavku članka 12. stavka 1.? Ako je tako, molimo navedite uputu na svaki prijedlog mjera o kojem je obaviještena Komisija u skladu s trećim podstavkom članka 12. stavka 1.

(c)

Koja je razina recikliranja postignuta u svakoj navedenoj kalendarskoj godini? Jesu li sve skupljene baterije i akumulatori poslani na recikliranje u skladu s člankom 12. stavkom1.?

(d)

Koja je razina učinkovitosti recikliranja postignuta u svakoj kalendarskoj godini od 26. rujna 2011. i, ako taj podatak postoji, u prethodnoj godini?

6.   Odlaganje

(a)

Koje su mjere poduzete da se osigura da se otpadne industrijske i automobilske baterije i akumulatori ne odlažu na odlagalištima?

(b)

Jesu li poduzete bilo kakve mjere, koje prelaze okvire odredbi u članku 14., da se smanji odlaganje baterija i akumulatora kao nerazvrstanog komunalnog otpada?

7.   Izvoz

Koliko je skupljenih otpadnih baterija i akumulatora izvezeno u treće zemlje? Molimo navedite u koje zemlje. Za koliko od tih izvezenih otpadnih baterija i akumulatora postoji pouzdani dokaz da je postupak recikliranja izveden pod uvjetima koji su istovjetni zahtjevima iz članka 15. ove Direktive?

8.   Financiranje

(a)

Koje su mjere poduzete da se osigura da skupljanje, obradu i recikliranje svih otpadnih baterija i akumulatora financiraju proizvođači ili treće osobe koje ih zastupaju?

(b)

Koje su mjere poduzete da se osigura da se proizvođači ne terete dvostruko ako se baterije i akumulatori skupljaju na temelju sustava uspostavljenih u skladu s Direktivom 2000/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (1) ili Direktivom 2002/96/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2)?

9.   Nacionalna izvješća o provedbi

Molimo dostavite informacije o svim mjerama koje su poduzete u skladu s točkama (a), (b) i (c) članka 22. stavka 3. Direktive 2006/66/EZ (najviše 50 riječi za svaku mjeru).

10.   Pregled i provedba

(a)

Molimo dostavite podatke o sustavima pregleda i nadzora koji se primjenjuju u državi članici kako bi se osigurala usklađenost s Direktivom 2006/66/EZ, a posebno s njezinim člancima 4. i 21.

(b)

Koliko ste slučajeva neusklađenosti s Direktivom 2006/66/EZ ustanovili? Jesu li neusklađene baterije i akumulatori povučeni s nacionalnog tržišta? Molimo navedite glavne razloge neusklađenosti, te mjere poduzete da se osigura usklađenost s ovom Direktivom.

11.   Ostale informacije

(a)

Molimo u prvom izvješću ukratko navedite glavne teškoće na koje se naišli u provedbi Direktive. Kako ste rješavali te probleme ili kako se oni mogu riješiti?

(b)

Molimo navedite administrativno tijelo (naziv, adresa, elektronička pošta, ostali podaci za kontakt) zaduženo za usklađivanje odgovora na ovaj upitnik.


(1)  SL L 269, 21.10.2000., str. 34.

(2)  SL L 37, 13.2.2003., str. 24.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

270


32010R0520


L 151/14

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.06.2010.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 520/2010

od 16. lipnja 2010.

o izmjeni Uredbe br. (EZ) 831/2002 o pristupu povjerljivim podacima u znanstvene svrhe u pogledu raspoloživih istraživanja i izvora statističkih podataka

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici (1), a posebno njezin članak 23.,

budući da:

(1)

S ciljem da se omogući izvlačenje statističkih zaključaka u znanstvene svrhe, Uredbom Komisije (EZ) br. 831/2002 (2) utvrđuju se uvjeti pod kojima se može dati ovlaštenje za pristup povjerljivim podacima dostavljenima Zajednici. Uredba navodi različita istraživanja i izvore podataka na koje se odnosi.

(2)

Kod istraživača i znanstvene zajednice u cijelosti postoji rastuća potreba za pristupom u znanstvene svrhe povjerljivim podacima iz Europske ankete o zdravlju (European Health Interview Survey – EHIS), statistike Zajednice o informacijskom društvu (CSIS), istraživanja o proračunu kućanstava (HBS) i statističkih izvješća u vezi s cestovnim prijevozom tereta (CGR).

(3)

EHIS ima za cilj mjerenje zdravstvenog stanja, načina života (determinante zdravlja) i korištenja zdravstvenih usluga građana EU-a na usklađenoj osnovi i uz visoku razinu usporedivosti među državama članicama EU-a. Teme uključene u upitniku odgovaraju i na potrebe koje su određene politikom kao i na znanstvene potrebe. Korištenje pojedinih skupova podataka omogućit će istraživačima da provedu studije o posebnim populacijama (na primjer o starijim osobama), bolju procjenu njihovog zdravstvenog stanja i o tome kako sustavi zdravstvene zaštite zadovoljavaju njihove potrebe. Rezultati takvih istraživanja mogli bi se koristiti za oblikovanje posebnih planova za različite skupine stanovništva ili za ocjenjivanje europskih ili/i nacionalnih preventivnih planova.

(4)

Uredba (EZ) br. 808/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o statistici Zajednice o informacijskom društvu (3) osigurava okvir za davanje harmoniziranih statističkih podataka o korištenju informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i od strane pojedinaca. Pristup pojedinim skupovima podataka značajno bi koristio istraživačkom radu o učincima korištenja IKT-a na europska društva i o digitalnoj uključenosti. Rezultati se mogu koristiti za ocjenjivanje postojećih politika i za utvrđivanje relevantnih novih politika na nacionalnoj i europskoj razini, poput strategije i2010.

(5)

HBS uključuje klasifikaciju izdataka prema značajkama kućanstava i prema njegovoj referentnoj osobi i prihodu kućanstva. Homogenost ovog izvora omogućuje pripremu mikro-simulacijskih alata kako bi se ispitala hipoteza u cijeloj Europskoj uniji i pomoglo donositeljima politika da donesu odluke na temelju informacija.

(6)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1172/98 od 25. svibnja 1998. o statističkim izvješćima u vezi s cestovnim prijevozom robe (4) zahtijeva da države koje podnose izvješće dostave Eurostatu tromjesečne mikropodatke o vozilima, odabranima za uzorak, putovanjima koja su obavila ta vozila i o teretu prevezenom tijekom tih putovanja između regija. Pristup istraživača ovim podacima bio bi koristan za analize prometne politike i modeliranje prometa, među ostalim, za regionalnu politiku EU-a, uravnoteženje načina prijevoza i za razvoj transeuropskih prometnih mreža u EU-u.

(7)

Europsku anketu o zdravlju (EHIS), statistiku Zajednice o informacijskom društvu (CSIS) – modul 2 Pojedinci, kućanstva i informacijsko društvo, Istraživanje o proračunu kućanstava (HBS) i statistička izvješća u vezi s Cestovnim prijevozom tereta (CGR) stoga bi trebalo dodati nabrajanju u Uredbi (EZ) br. 831/2002.

(8)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav (Odbor ESS),

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 831/2002 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Tijelo Zajednice može odobriti pristup u svojim prostorijama povjerljivim podacima prikupljenima iz sljedećih istraživanja ili izvora statističkih podataka:

panela kućanstava Europske zajednice,

istraživanja o radnoj snazi,

istraživanja Zajednice o izumima,

istraživanja o stalnom stručnom osposobljavanju.

istraživanja o strukturi prihoda,

statističkih podataka Europske unije o dohotku i uvjetima života,

istraživanja o obrazovanju odraslih,

istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava,

istraživanja Europske ankete o zdravlju,

statistike Zajednice o informacijskom društvu - modul 2, Pojedinci, kućanstva i informacijsko društvo,

istraživanja o proračunu kućanstava,

statističkih izvješća u vezi cestovnog prijevoza tereta.

Međutim, na zahtjev nacionalnog tijela koje je dostavilo podatke, pristup podacima tog nacionalnog tijela ne odobrava se za određeni istraživački projekt.”

2.

U članku 6. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Tijelo Zajednice može obznaniti skupine anonimiziranih mikropodataka prikupljenih iz sljedećih istraživanja ili izvora statističkih podataka:

panela kućanstava Europske zajednice,

istraživanja o radnoj snazi,

istraživanja Zajednice o izumima,

istraživanja o stalnom stručnom osposobljavanju.

istraživanja o strukturi prihoda,

statističkih podataka Europske unije o dohotku i uvjetima života,

istraživanja o obrazovanju odraslih,

istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava,

Europske ankete o zdravlju,

statistike Zajednice o informacijskom društvu - modul 2, Pojedinci, kućanstva i informacijsko društvo,

istraživanja o proračunu kućanstava,

statističkih izvješća u vezi cestovnog prijevoza tereta.

Međutim, na zahtjev nacionalnog tijela koje je dostavilo podatke, pristup podacima tog nacionalnog tijela ne odobrava se za određeni istraživački projekt.”

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 16. lipnja 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 87, 31.3.2009., str. 164.

(2)  SL L 133, 18.5.2002., str. 7.

(3)  SL L 143, 30.4.2004., str. 49.

(4)  SL L 163, 6.6.1998., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

272


32010R0912


L 276/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.09.2010.


UREDBA (EU) br. 912/2010 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. rujna 2010.

o osnivanju Agencije za europski GNSS, stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1321/2004 o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije i izmjeni Uredbe (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 172.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2)

budući da:

(1)

Europska satelitska radionavigacijska politika se trenutačno provodi kroz programe EGNOS i Galileo (dalje u tekstu: „programi”).

(2)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 1321/2004 od 12. srpnja 2004. o uspostavi struktura za upravljanje europskim programima satelitske radionavigacije (3) osnovana je agencija Zajednice pod nazivom Nadzorno tijelo europski za GNSS (dalje u tekstu „Tijelo”).

(3)

Uredbom (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o daljnjoj provedbi europskih programa satelitske navigacije (EGNOS i Galileo) (4) utvrđen je novi okvir za javno upravljanje i financiranje programa. U njoj je određeno načelo stroge podjele odgovornosti između Europske unije, koju predstavlja Komisija, Tijela i Europske svemirske agencije (dalje u tekstu „ESA”), pri čemu je Komisiji dana odgovornost za upravljanje programima i pripisani su joj zadaci koji su izvorno bili dodijeljeni Tijelu. Njome je također predviđeno da će Tijelo, pri obavljanju povjerenih mu zadataka, osigurati poštovanje uloge Komisije kao upravitelja programa i djelovanje Tijela u skladu sa smjernicama koje je izdala Komisija.

(4)

U Uredbi (EZ) br. 683/2008 Europskog parlamenta i Vijeća poziva se Komisija da iznese prijedlog za službeno usklađivanje upravljačkih struktura programa kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1321/2004 s novim ulogama Komisije i Tijela kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 683/2008.

(5)

S obzirom na smanjeno područje aktivnosti, Tijelo se ne bi više trebalo zvati „Nadzorno tijelo za europski GNSS”, već „Agencija za europski GNSS” (dalje u tekstu „Agencija”). Međutim, u okviru Agencije potrebno je osigurati kontinuitet aktivnosti Tijela, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.

(6)

Stoga je također potrebno prilagoditi ciljeve Uredbe (EZ) br. 1321/2004 kako bi se odrazila činjenica da Agencija više nije odgovorna za upravljanje javnim interesima u vezi s programima europskoga globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) i za njihovu regulaciju.

(7)

Agencija bi trebala imati takav pravni status koji bi joj omogućio da u obavljanju svojih zadataka djeluje kao pravna osoba.

(8)

Nadalje, važno je izmijeniti zadatke Agencije i, u tom smislu, osigurati njihovo definiranje u skladu sa zadacima predviđenim u članku 16. Uredbe (EZ) br. 683/2008, uključujući mogućnost Agencije da obavlja druge aktivnosti koje joj može povjeriti Komisija, kako bi poduprla Komisiju u provedbi programa. U skladu s člankom 54. stavkom 2. točkom (b), Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (5), takve aktivnosti mogu uključivati na primjer razvoj postupaka za usklađivanje i savjetovanje o pitanjima sigurnosti, provedbu istraživanja koristi od razvoja i promicanja programa i pružanje potpore razvoju i provedbi pilot projekta za javne regulirane usluge (PRS).

(9)

Unutar svog područja, svojih ciljeva i u obavljanju svojih zadataka, Agencija treba posebno poštovati odredbe koje se primjenjuju na institucije Unije.

(10)

U okviru preispitivanja programa Gelileo u sredini razdoblja koje je planirano za 2010. godinu kako je navedeno u članku 22. Uredbe (EZ) br. 683/2008, Komisija također treba rješavati pitanje upravljanja programima u operativnoj fazi i fazi korištenja i pitanje uloge Agencije u tom kontekstu.

(11)

Kako bi se osiguralo učinkovito ostvarivanje zadataka Agencije, države članice i Komisija trebaju imati predstavnike u upravnom odboru kojemu su dane potrebne ovlasti za utvrđivanje proračuna, provjeru njegove provedbe, donošenje odgovarajućih financijskih pravila, uspostavljanje transparentnih radnih postupaka za donošenje odluka Agencije, odobravanje njezinog programa rada i imenovanje izvršnog direktora.

(12)

Također je primjereno u upravni odbor uključiti predstavnika Europskog parlamenta bez prava glasa, s obzirom na činjenicu da je u Uredbi (EZ) br. 683/2008 naglašena korisnost bliske suradnje između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

(13)

Kako bi Agencija ostvarila svoje ciljeve poštujući pri tome ulogu Komisije kao voditelja programa te u skladu sa smjernicama koje izdaje Komisija, također je važno izričito navesti da Agencijom treba upravljati izvršni direktor uz nadzor upravnog odbora, u skladu sa smjernicama koje Agenciji daje Komisija. Isto je tako važno odrediti da Komisija treba imati pet predstavnika u upravnom odboru te da se odluke u vezi s ograničenim brojem zadataka upravnog odbora ne bi trebale donositi bez pozitivnoga glasa predstavnika Komisije.

(14)

Neometano funkcioniranje Agencije zahtijeva imenovanje izvršnog direktora na temelju postignuća i dokumentiranih administrativnih i upravljačkih vještina te relevantnih kompetencija i iskustva te njegovu potpunu neovisnost i fleksibilnost u izvršavanju svojih dužnosti u vezi s organizacijom unutarnjeg funkcioniranja Agencije. Osim u pogledu određenih aktivnosti i mjera u vezi sa sigurnosnom akreditacijom, izvršni direktor trebao bi pripremati i poduzimati sve potrebne mjere kako bi osigurao pravilno ostvarivanje programa rada Agencije, svake godine pripremiti nacrt općeg izvješća koje se podnosi upravnom odboru, izraditi nacrt procjene prihoda i rashoda Agencije i provoditi proračun.

(15)

Upravni odbor treba biti ovlašten za donošenje svih odluka kojima se osigurava da Agencija može ispunjavati svoje zadatke, s izuzetkom zadataka u vezi sa sigurnosnom akreditacijom koji se trebaju povjeriti Odboru za sigurnosnu akreditaciju europskih GNSS sustava (dalje u tekstu „Odbor za sigurnosnu akreditaciju”). U vezi s tim zadacima akreditacije, upravni odbor bi trebao biti odgovoran samo za pitanja sredstava i proračuna. Dobro upravljanje programima također zahtijeva usklađenost zadataka upravnog odbora s novim zadaćama dodijeljenim Agenciji prema članku 16. Uredbe (EZ) br. 683/2008, a posebno u vezi s radom sigurnosnog centra Galilea i uputama danim u skladu sa Zajedničkom akcijom Vijeća 2004/552/ZVSP od 12. srpnja 2004. o aspektima djelovanja Europskog satelitskog radionavigacijskog sustava koji utječu na sigurnost Europske unije (6).

(16)

Postupci za imenovanje obnašatelja dužnosti trebaju biti transparentni.

(17)

S obzirom na opseg zadataka povjerenih Agenciji, koji uključuje sigurnosnu akreditaciju, treba raspustiti Znanstveni i tehnički odbor osnovan u skladu s člankom 9. Uredbe (EZ) br. 1321/2004 i zamijeniti Odbor za sigurnost i osiguranje sustava, koji je osnovan u skladu s člankom 10. navedene Uredbe, Odborom za sigurnosnu akreditaciju koji će biti odgovoran za sigurnosnu akreditaciju i koji će se sastojati od predstavnika država članica i Komisije. Visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (dalje u tekstu „VP”) i ESA trebaju imati ulogu promatrača u Odboru za sigurnosnu akreditaciju.

(18)

Aktivnosti sigurnosne akreditacije trebaju se provoditi neovisno o tijelima odgovornim za upravljanje programima, posebno Komisiji, drugim tijelima Agencije, ESA-i i drugim subjektima odgovornim za provedbu odredaba u vezi sa sigurnošću. Kako bi se osigurala takva neovisnost, Odbor za sigurnosnu akreditaciju treba se osnovati kao tijelo za sigurnosnu akreditaciju europskih GNSS sustava (dalje u tekstu: „sustavi”) i prijamnika s PRS tehnologijom. On bi trebao biti autonomno tijelo koje unutar Agencije donosi svoje odluke neovisno i objektivno te u interesu građana.

(19)

S obzirom na to da Komisija u skladu s Uredbom (EZ) br. 683/2008 upravlja svim aspektima sigurnosti sustava, i kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje sigurnosnim pitanjima te usklađenost s načelom stroge podjele odgovornosti predviđenim navedenom Uredbom, bitno je strogo ograničiti aktivnosti Odbora za sigurnosnu akreditaciju na aktivnosti sigurnosne akreditacije sustava kako one ni u kojem slučaju ne bi zadirale u zadatke Komisije u skladu s člankom 13. Uredbe (EZ) br. 683/2008.

(20)

Odluke koje Komisija donese u skladu s postupcima u koje je uključen Odbor za europske GNSS programe neće ni na koji način utjecati na postojeća pravila o proračunskom pitanjima ili posebnu nadležnost država članica za pitanja sigurnosti.

(21)

U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 683/2008, u slučajevima kada djelovanje sustava može utjecati na sigurnost Unije ili država članica, primjenjuju se postupci utvrđeni Zajedničkom akcijom 2004/552/ZVSP. Posebno u slučaju prijetnje sigurnosti Unije ili države članice proizišle iz rada ili uporabe sustava ili u slučaju prijetnje radu sustava, a posebno kao rezultat međunarodne krize, Vijeće jednoglasno može donijeti odluku o uputama koje je potrebno dati Agenciji i Komisiji. Svaki član Vijeća, VP ili Komisija može zatražiti raspravu Vijeća radi dogovora o takvim uputama.

(22)

Prema načelu supsidijarnosti, odluke o sigurnosnoj akreditaciji trebale bi se temeljiti, u skladu s procesom određenim u strategiji za sigurnosnu akreditaciju, na odlukama o lokalnoj sigurnosnoj akreditaciji koje su donijela odgovarajuća državna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica.

(23)

Kako bi mogao brzo i učinkovito provoditi sve svoje aktivnosti, Odbor za sigurnosnu akreditaciju treba moći osnovati odgovarajuća podređena tijela koja djeluju u skladu s njegovim uputama. Sukladno navedenom, on bi trebao osnovati radno tijelo koje će mu pomagati u pripremi odluka, Tijelo za distribuciju kriptomaterijala koje će upravljati pitanjima u vezi s kriptomaterijalom i pripremati ih, uključujući ključnu ćeliju za letove namijenjenu operativnim ključevima za polijetanja, te prema potrebi druga tijela za rješavanje specifičnih pitanja. Pritom se posebno treba razmotriti potreban nastavak rada u navedenim tijelima.

(24)

Također je važno uskladiti aktivnosti sigurnosne akreditacije s radom tijela odgovornih za upravljanje programima i drugim subjektima odgovornim za provedbu sigurnosnih odredaba.

(25)

S obzirom na posebnu prirodu i složenost sustava, bitno je da se aktivnosti sigurnosne akreditacije provode u okviru zajedničke odgovornosti za sigurnost Unije i država članice, kroz ulaganje napora u postizanje konsenzusa i uključivanje svih stranaka zainteresiranih za sigurnosti, i za stalno praćenje rizika. Nadalje, tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije moraju se povjeriti stručnjacima koji su propisno kvalificirani za akreditiranje složenih sustava i koji su prošli odgovarajuću razinu sigurnosne provjere.

(26)

Kako bi se osiguralo da Odbor za sigurnosnu akreditaciju može ostvariti svoje zadatke, potrebno je također osigurati da države članice navedenom Odboru dostave svu potrebnu dokumentaciju i da propisno ovlaštenim osobama odobre pristup klasificiranim podacima i svim područjima u njihovoj nadležnosti te da države članice na lokalnoj razini budu odgovorne za akreditaciju sigurnosti područja smještenih na njihovom državnom području.

(27)

Sustavi uspostavljeni u okviru programa su infrastrukture čija uporaba nadilazi državne granice država članica i koje su postavljene kao transeuropske mreže u skladu s odredbama članka 172. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Nadalje, usluge koje se pružaju kroz takve sustave doprinose razvoju transeuropskih mreža u područjima prometnih, telekomunikacijskih i energetskih infrastruktura.

(28)

Komisija će ocijeniti proračunske implikacije financiranja Agencije za predmetnu stavku rashoda. Na temelju podataka i ne dovodeći u pitanje relevantni zakonodavni postupak, dva ogranka proračunskoga tijela trebaju pravovremeno postići, u okviru proračunske suradnje, sporazum o financiranju agencije. Proračunski postupak Unije primjenjuje se na doprinos Unije koji se tereti na opći proračun Europske unije. Dodatno, Europski revizorski sud provodi financijsku reviziju u skladu s glavom VIII. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

(29)

Agencija treba primjenjivati mjerodavno zakonodavstvo Unije o javnom pristupu dokumentima i zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka. Također treba poštovati sigurnosna načela primjenjiva na službe Vijeća i Komisije.

(30)

Treće zemlje trebaju imati mogućnost sudjelovanja u Agenciji pod uvjetom da su u tu svrhu sklopile prethodni sporazum s Unijom, a posebno ako su te zemlje bile uključene u prethodne faze programa Galileo kroz svoj doprinos programu ESA-e Galileosat.

(31)

Budući da države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve ove Uredbe, a to su uspostavljanje i osiguravanje funkcioniranja agencije s posebnom odgovornošću za sigurnosnu akreditaciju sustava, i budući da ih se zbog opsega i učinaka djelovanja može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom razmjernosti kako je određeno u navedenom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(32)

Budući da će se promijeniti ime Agencije, potrebno je izmijeniti Uredbu (EZ) br. 683/2008 na odgovarajući način.

(33)

Uredba (EZ) br. 1321/2004 prethodno je izmijenjena. Uzimajući u obzir izmjene koje se sada uvode, prikladno je, radi jasnoće, staviti izvan snage navedenu Uredbu i zamijeniti je novom Uredbom,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET, ZADACI, TIJELA

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom osniva agencija Unije pod nazivom Agencija za europski GNSS (dalje u tekstu: „Agencija”).

Članak 2.

Zadaci

Zadaci Agencije su zadaci kako su utvrđeni u članku 16. Uredbe (EZ) br. 683/2008.

Članak 3.

Tijela

Tijela Agencije su upravni odbor, Odbor za sigurnosnu akreditaciju europskih GNSS sustava i izvršni direktor. Oni ispunjavaju svoje zadatke u skladu sa smjernicama koje izdaje Komisija kako je utvrđeno u članku 16. Uredbe (EZ) br. 683/2008.

Članak 4.

Pravni status, lokalni uredi

1.   Agencija je tijelo Unije. Ona ima pravnu osobnost.

2.   U svakoj državi članici Agencija ima najširu pravnu sposobnost koja se priznaje pravnim osobama na temelju njihovog prava. Posebno može stjecati pokretnu i nepokretnu imovinu ili raspolagati njome i biti stranka u sudskom postupku.

3.   Agencija može odlučiti uspostaviti lokalne uredu u državama članicama uz njihovu suglasnost ili u trećim zemljama koje sudjeluju u radu Agencije u skladu s člankom 23.

4.   U skladu s člankom 11. stavkom 9. Agenciju predstavlja njezin izvršni direktor.

Članak 5.

Upravni odbor

1.   Ovime se osniva upravni odbor koji provodi zadatke navedene u članku 6.

2.   Upravni je odbor sastavljen od po jednog predstavnika kojeg imenuje svaka država članica, pet predstavnika koje imenuje Komisija i jednog predstavnika bez prava glasa kojeg imenuje Europski parlament. Trajanje mandata članova Upravnoga odbora je pet godina. Mandat se može produljiti za najviše 5 godina. Predstavnik VP-a i predstavnik ESA-e pozivaju se da sudjeluju na sjednicama upravnog odbora kao promatrači.

3.   Kad je to primjenjivo, sudjelovanje predstavnika trećih zemalja i uvjeti takvog sudjelovanja određuju se u dogovorima iz članka 23.

4.   Upravni odbor bira predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg između svojih članova. Zamjenik predsjedavajućeg automatski preuzima mjesto predsjedavajućeg ako je predsjedavajući spriječen u obavljanju svojih dužnosti. Mandat predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg je 2,5 godine, može se obnoviti jedanput i ističe kada prestanu biti članovima upravnog odbora.

5.   Sastanke upravnog odbora saziva predsjedavajući.

Izvršni direktor obično sudjeluje u raspravama osim ako predsjedavajući ne odluči drukčije.

Upravni odbor održava redovite sastanke dvaput godišnje. Povrh toga, sastaje se na inicijativu predsjedavajućeg ili na zahtjev najmanje jedne trećine članova.

Upravni odbor može pozvati svaku osobu čije mišljenje može biti od interesa da prisustvuje sastancima kao promatrač. Članovima upravnog odbora mogu pomagati, u skladu s odredbama njegova poslovnika, savjetnici ili stručnjaci.

Tajništvo upravnoga odbora osigurava Agencija.

6.   Osim ako nije drukčije određeno u ovoj Uredbi, upravni odbor donosi odluke dvotrećinskom većinom svojih članova.

7.   Svaki predstavnik država članica i Komisije ima jedan glas. Odluke na temelju članka 6. točaka (b) i (e) ne donose se bez pozitivnoga glasa predstavnika Komisije. Izvršni direktor ne glasuje.

U poslovniku upravnog odbora utvrđuju se detaljna pravila glasovanja, a posebno uvjeta pod kojima član može postupati u ime drugoga člana.

Članak 6.

Zadaci upravnog odbora

Upravni odbor osigurava da Agencija obavlja posao koji joj je povjeren, pod uvjetima određenim u ovoj Uredbi, i u tu svrhu poduzima sve potrebne mjere. U vezi sa zadacima sigurnosne akreditacije i odlukama predviđenim u poglavlju III., upravni je odbor odgovoran samo za pitanja sredstava i proračuna. Upravni odbor također:

(a)

imenuje izvršnog direktora u skladu s člankom 7. stavkom 2.;

(b)

donosi do 15. studenoga svake godine, i nakon što primi mišljenje Komisije, program rada Agencije za nadolazeću godinu;

(c)

izvršava svoje dužnosti u vezi s proračunom Agencije u skladu s člancima 13. i 14.;

(d)

nadzire rad sigurnosnog centra Galilea (dalje u tekstu: „Centar za praćenje sigurnosti Galilea” ili „GSMC”) kako je navedeno u članku 16. točki (a) podtočki ii. Uredbe (EZ) br. 683/2008;

(e)

izvršava stegovne ovlasti nad izvršnim direktorom;

(f)

donosi posebne odredbe neophodne za provedbu prava pristupa dokumentima Agencije u skladu s člankom 21.;

(g)

usvaja godišnje izvješće o aktivnostima i izgledima Agencije i prosljeđuje ga do 1. srpnja državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Revizorskom sudu i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru; Agencija prosljeđuje proračunskom tijelu sve informacije relevantne za ishod postupaka ocjenjivanja;

(h)

donosi svoj poslovnik.

Članak 7.

Izvršni direktor

1.   Agencijom upravlja izvršni direktor koji svoje dužnosti izvršava pod nadzorom upravnog odbora.

2.   Izvršnog direktora imenuje upravni odbor na temelju postignuća i dokumentiranih administrativnih i upravljačkih vještina kao i relevantnih kompetencija i iskustva s popisa od najmanje tri kandidata koje je predložila Komisija na temelju javnog natječaja nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije i drugdje. Upravni odbor donosi odluku o imenovanju izvršnog direktora dvotrećinskom većinom članova.

Upravni je odbor ovlašten razriješiti dužnosti izvršnog direktora, a odluku u tu svrhu donosi dvotrećinskom većinom članova.

Mandat izvršnog direktora je 5 godina. Navedeni se mandat može produljiti jedanput za razdoblje od dodatnih 5 godina.

3.   Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati izvršnog direktora da podnese izvješće o izvršenju svojih zadataka i da dâ izjavu pred navedenim institucijama.

Članak 8.

Zadaci izvršnog direktora

Izvršni direktor:

(a)

odgovoran je za predstavljanje Agencije, osim u vezi s aktivnostima i odlukama poduzetim u skladu s poglavljima II. i III., i za upravljanje njome;

(b)

priprema rad upravnog odbora. On sudjeluje u radu upravnog odbora bez prava glasa;

(c)

odgovoran je za provedbu godišnjega programa rada Agencije pod nadzorom upravnog odbora;

(d)

poduzima sve potrebne mjere, uključujući donošenje unutarnjih administrativnih uputa i objavu obavijesti, kako bi osigurao funkcioniranje Agencije u skladu s ovom Uredbom;

(e)

izrađuje procjene prihoda i rashoda Agencije u skladu s člankom 13. i provodi proračun u skladu s člankom 14.;

(f)

svake godine priprema nacrt općega izvješća i podnosi ga upravnom odboru;

(g)

osigurava da Agencija, kao operator GSMC-a, može odgovoriti na naputke predviđene u skladu sa Zajedničkom akcijom 2004/552/ZVSP;

(h)

utvrđuje organizacijsku strukturu Agencije i podnosi je upravnom odboru na odobrenje;

(i)

izvršava ovlasti u vezi s osobljem utvrđene u članku 18.;

(j)

može donijeti potrebne mjere, nakon što ih odobri upravni odbor, za osnivanje lokalnih ureda u državama članicama u skladu s člankom 4.;

(k)

osigurava da su tajništvo i sva sredstva potrebna za pravilno funkcioniranje stavljeni na raspolaganje Odboru za sigurnosnu akreditaciju i tijelima osnovanim pod njegovom nadležnošću iz članka 11. stavka 11.

POGLAVLJE II.

ASPEKTI KOJI SE ODNOSE NA SIGURNOST EUROPSKE UNIJE ILI DRŽAVA ČLANICA

Članak 9.

Zajednička akcija

1.   U skladu s člankom 13. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 683/2008, uvijek kada djelovanje sustava može utjecati na sigurnost Unije ili država članica, primjenjuju se postupci određeni u Zajedničkoj akciji 2004/552/ZVSP.

2.   Komisija obavješćuje Vijeće o odlukama o sigurnosnoj akreditaciji donesenim u skladu s poglavljem III. kao i o utvrđenim preostalim rizicima.

POGLAVLJE III.

SIGURNOSNA AKREDITACIJA EUROPSKIH GNSS SUSTAVA

Članak 10.

Opća načela

Aktivnosti sigurnosne akreditacije iz ovog poglavlja provode se u skladu sa sljedećim načelima:

(a)

aktivnosti i odluke u vezi sa sigurnosnom akreditacijom poduzimaju se u okviru zajedničke odgovornosti za sigurnost Unije i država članica;

(b)

ulažu se napori u donošenje odluka konsenzusom i u uključivanje svih relevantnih stranaka zainteresiranih za pitanja sigurnosti;

(c)

izvršavaju se zadaci koji se odnose na relevantne sigurnosne propise primjenjive na Vijeće i Komisiju (7);

(d)

procesom stalnog praćenja osigurava se da su sigurnosni rizici poznati, da su određene sigurnosne mjere za smanjenje takvih rizika na prihvatljivu razinu u skladu s osnovnim načelima i minimalnim standardima određenim u sigurnosnim propisima koji se primjenjuju na Vijeće i Komisiju i da se navedene mjere primjenjuju u skladu s konceptom dubinske obrane. Učinkovitost takvih mjera stalno se ocjenjuje;

(e)

odluke o sigurnosnoj akreditaciju temelje se, u skladu s procesom određenim u strategiji za sigurnosnu akreditaciju, na odlukama o lokalnim sigurnosnim akreditacijama koje su donijela odgovarajuća državna tijela za sigurnosnu akreditaciju država članica;

(f)

tehničke aktivnosti sigurnosne akreditacije povjerene su stručnjacima koji su propisno kvalificirani za akreditiranje složenih sustava, koji su prošli odgovarajuću razinu sigurnosne provjere i koji odlučuju objektivno;

(g)

odluke o sigurnosnoj akreditaciji donose se neovisno o Komisiji, ne dovodeći u pitanje članak 3., i o subjektima odgovornim za provedbu programa. Kao rezultat, tijelo za sigurnosnu akreditaciju europskih GNSS sustava je autonomno tijelo unutar Agencije koje neovisno donosi svoje odluke;

(h)

aktivnosti sigurnosne akreditacije provode se uz usuglašavanje zahtjeva za neovisnošću s potrebom za dostatnim usklađivanjem između Komisije i tijela odgovornih za provedbu sigurnosnih odredaba.

Članak 11.

Odbor za sigurnosnu akreditaciju

1.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju europskih GNSS sustava (dalje u tekstu: „Odbor za sigurnosnu akreditaciju”) osniva se u sklopu Agencije. U vezi s europskim GNSS sustavima, Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima zadatke tijela za sigurnosnu akreditaciju kako je navedeno u mjerodavnim sigurnosnim propisima koji se primjenjuju na Vijeće i Komisiju.

2.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju izvršava zadatke povjerene Agenciji u vezi sa sigurnosnom akreditacijom prema članku 16. točki (a) podtočki i. Uredbe (EZ) br. 683/2008 i donosi „odluke o sigurnosnoj akreditaciji” kako je predviđenom ovim člankom, a posebno o odobrenju strategije za sigurnosnu akreditaciju i lansiranja satelita, odobrenju za rad sustava s različitim konfiguracijama i za različite usluge, odobrenju za rad zemaljskih radiopostaja, a posebno senzorskih postaja smještenih u trećim zemljama, kao i odobrenju za proizvodnju prijamnika s PRS tehnologijom i njihovih sastavnih dijelova.

3.   Sigurnosna akreditacija sustava koju provodi Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastoji se od utvrđivanja usklađenosti sustava sa sigurnosnim zahtjevima iz članka 13. Uredbe (EZ) br. 683/2008 i skladu s mjerodavnim sigurnosnim pravilima i propisima koji se primjenjuju na Vijeće i Komisiju.

4.   Na temelju izvješća o rizicima iz stavka 11., Odbor za sigurnosnu akreditaciju obavješćuje Komisiju o svojoj procjeni rizika i savjetuje Komisiju o opcijama za postupanje s preostalim rizikom pri donošenju određene odluke o sigurnosnoj akreditaciji.

5.   Komisija neprekidno obavješćuje Odbor za sigurnosnu akreditaciju o učinku svih predviđenih odluka Odbora za sigurnosnu akreditaciju na pravilnu provedbu programa i o provedbi planova za postupanje s preostalim rizikom. Odbor za sigurnosnu akreditaciju prima na znanje sva takva mišljenja Komisije.

6.   Odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju upućene su Komisiji.

7.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju sastavljen je od po jednog predstavnika država članica, jednog predstavnika Komisije i jednog predstavnika VP-a. Predstavnik ESA-e pozvan je da prisustvuje sastancima Odbora za sigurnosnu akreditaciju kao promatrač.

8.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju utvrđuje svoj poslovnik i imenuje predsjedavajućega.

9.   Predsjedavajući Odbora za sigurnosnu akreditaciju odgovoran je za predstavljanje Agencije u mjeri u kojoj izvršni direktor, u skladu s člankom 8., nije odgovoran.

10.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju ima pristup svim ljudskim i materijalnim resursima koji su mu potrebni za osiguravanje odgovarajućih funkcija administrativne podrške i koji mu omogućuju da, zajedno s tijelima iz stavka 11., izvršava svoje zadatke neovisno, a posebno pri postupanju s dokumentacijom, pokretanju i praćenju provede sigurnosnih postupaka i provedbi sigurnosnih pregleda sustava, pripremi odluka i organizaciji sastanaka.

11.   Odbor za sigurnosnu akreditaciju osniva posebna podtijela za rješavanje specifičnih pitanja koja postupaju u skladu s njegovim naputcima. On posebno, uz osiguravanje potrebnoga kontinuiteta rada, osniva:

radno tijelo koje provodi preglede i ispitivanja sigurnosnih analiza za izradu odgovarajućih izvješća o rizicima i na taj način pomaže Odboru za sigurnosnu akreditaciju u pripremi odluka,

tijelo za distribuciju kriptomaterijala (CDA) koje pomaže Odboru za sigurnosnu akreditaciju posebno u vezi s pitanjima koja se odnose na ključeve za letove.

12.   Ako se ne može postići konsenzus u skladu s općim načelima iz članka 10. ove Uredbe, Odbor za sigurnosnu akreditaciju donosi odluke većinom glasova kako je predviđeno člankom 16. Ugovora o Europskoj uniji i ne dovodeći u pitanje članak 9. ove Uredbe. Predstavnik Komisije i predstavnik VP-a ne glasuju. Predsjedavajući Odbora za sigurnosnu akreditaciju potpisuje u ime Odbora za sigurnosnu akreditaciju odluke koje je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

13.   Komisija bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje Europski parlament i Vijeće o učinku donošenja odluka o sigurnosnoj akreditaciji na pravilnu provedbu programa. Ako Komisija smatra da određena odluka koju je donio Odbor za sigurnosnu akreditaciju može značajno utjecati na pravilnu provedbu programa, na primjer u smislu troškova i rasporeda, ona bez odgađanja obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

14.   Uzimajući u obzir stajališta Europskog parlamenta i Vijeća, koja je potrebno iskazati u roku od mjesec dana, Komisija može donijeti sve odgovarajuće mjere u skladu s Uredbom (EZ) br. 683/2008.

15.   O razvoju rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju redovito se obavješćuje upravni odbor.

16.   Raspored rada Odbora za sigurnosnu akreditaciju poštuje program rada Komisije za GNSS.

Članak 12.

Uloga država članica

Države članice:

(a)

dostavljaju Odboru za sigurnosnu akreditaciju sve informacije koje smatraju relevantnima u svrhe sigurnosne akreditacije;

(b)

dopuštaju propisno ovlaštenim osobama koje je imenovao Odbor za sigurnosnu akreditaciju pristup svim klasificiranim podacima i svim područjima/lokacijama povezanim sa sigurnošću sustava iz njihove nadležnosti, u skladu s nacionalnim zakonima i propisima i bez bilo kakve diskriminacije na temelju državljanstva, uključujući u svrhe sigurnosnih pregleda i ispitivanja na temelju odluke Odbora za sigurnosnu akreditaciju;

(c)

odgovorne su, svaka za sebe, za osmišljavanje predloška za kontrolu pristupa u kojemu su opisana ili navedena područja/lokacije koje će se akreditirati i koji unaprijed dogovaraju države članice i Odbor za sigurnosnu akreditaciju kako bi time osigurali da sve države članice pružaju istu razinu kontrole pristupa;

(d)

odgovorne su na lokalnoj razini za akreditaciju sigurnosti područja koja su smještena na njihovom državnom području i koja čine dio područja sigurnosne akreditacije za europske GNSS sustave te o tome izvješćuju Odbor za sigurnosnu akreditaciju.

POGLAVLJE IV.

PRORAČUNSKE I FINANCIJSKE ODREDBE

Članak 13.

Proračun

1.   Ne dovodeći u pitanje druga sredstva i pristojbe koje je još potrebno odrediti, prihodi Agencije uključuju subvenciju Unije predviđenu u općem proračunu Europske unije kako bi se osigurala uravnoteženost prihoda i rashoda.

2.   Rashodi Agencije obuhvaćaju rashode za osoblje, administrativne i infrastrukturne rashode, troškove poslovanja i rashode povezane s funkcioniranjem Odbora za sigurnosnu akreditaciju, uključujući tijela iz članka 11. stavka 11., i ugovorima i sporazumima koje Agencija sklapa s ciljem ostvarivanja povjerenih joj zadataka.

3.   Izvršni direktor sastavlja nacrt prijedloga prihoda i rashoda Agencije za sljedeću godinu i prosljeđuje ga upravnom odboru zajedno s nacrtom plana radnih mjesta.

4.   Prihodi i rashodi su uravnoteženi.

5.   Svake godine upravni odbor na temelju nacrta prijedloga prihoda i rashoda izrađuje prijedlog prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu.

6.   Upravni odbor do 31. ožujka prosljeđuje navedeni prijedlog proračuna, koji uključuje nacrt plana radnih mjesta zajedno s privremenim programom rada, Komisiji i trećim zemljama s kojima je Unija sklopila sporazume u skladu s člankom 23.

7.   Komisija prosljeđuje prijedlog proračuna Europskom parlamentu i Vijeću (dalje u tekstu: „proračunsko tijelo”) zajedno s nacrtom općeg proračuna Europske unije.

8.   Na temelju prijedloga proračuna Komisija uključuje procijenjena sredstva koja smatra neophodnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije koja će se teretiti na opći proračun u nacrt općeg proračuna Europske unije koji stavlja pred proračunsko tijelo u skladu s člankom 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

9.   Proračunsko tijelo odobrava proračunska sredstva za subvenciju Agenciji i donosi plan radnih mjesta za Agenciju.

10.   Upravni odbor usvaja proračun. On postaje konačan nakon konačnog usvajanja općeg proračuna Europske unije. Kad je to primjenjivo, proračun se prilagođava na odgovarajući način.

11.   Upravni odbor što je prije moguće obavješćuje proračunsko tijelo o svojoj namjeri provedbe svakoga projekta sa znatnim financijskim implikacijama za financiranje proračuna, a posebno svih projekata u vezi s imovinom kao što je zakup ili kupovina zgrada. O tome obavješćuje Komisiju.

12.   Ako je grana proračunskoga tijela izdala obavijest o svojoj namjeri davanja mišljenja, ona prosljeđuje svoje mišljenje upravnom odboru u roku od 6 tjedana od dana obavijesti o projektu.

Članak 14.

Provedba i kontrola proračuna

1.   Izvršni direktor provodi proračun Agencije.

2.   Do 1. ožujka nakon svake financijske godine računovođa Agencije obavješćuje računovođu Komisije o privremenim računima i dostavlja izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za predmetnu financijsku godinu. Računovođa Komisije konsolidira privremene račune institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

3.   Do 31. ožujka nakon svake financijske godine računovođa Komisije prosljeđuje privremene račune Agencije Revizorskom sudu zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za predmetnu financijsku godinu. Izvješće se također prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

4.   Po primitku primjedaba Revizorskog suda o privremenim računima Agencije, prema članku 129. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, izvršni direktor sastavlja završne račune Agencije za koje je odgovoran i podnosi ih upravnom odboru radi ishođenja mišljenja.

5.   Upravni odbor dostavlja mišljenje o završnim računima Agencije.

6.   Do 1. srpnja nakon svake financijske godine izvršni direktor prosljeđuje završne račune Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu zajedno s mišljenjem upravnog odbora.

7.   Završni se računi objavljuju.

8.   Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegove primjedbe do 30. rujna. On također šalje navedeni odgovor upravnom odboru.

9.   Izvršni direktor podnosi Europskom parlamentu na zahtjev sve informacije potrebne za neometanu primjenu postupka razrješnice za predmetnu financijsku godinu kako je utvrđeno u članku 146. stavku 3. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

10.   Na preporuku Vijeća koje odlučuje kvalificiranom većinom, prije 30. travnja godine N + 2 Europski parlament daje razrješnicu izvršnom direktoru u vezi s provedbom proračuna za godinu N.

Članak 15.

Financijske odredbe

Financijska pravila koja se primjenjuju na Agenciju donosi upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. Ona ne mogu odstupati od Uredbe Komisije (EZ, Euratom) br. 2343/2002 od 19. studenoga 2002. o okvirnoj Financijskoj uredbi za tijela iz članka 185. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (8) osim ako je takvo odstupanje izričito potrebno za rad Agencije i uz prethodnu suglasnost Komisije.

POGLAVLJE V.

OSTALE ODREDBE

Članak 16.

Mjere za suzbijanje prijevara

1.   Kako bi se suzbile prijevare, korupcija i druge nezakonite aktivnosti, odredbe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (9) primjenjuju se bez ograničenja.

2.   Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica o unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (10) i bez odlaganja donosi odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na cjelokupno osoblje Agencije.

3.   Odluke koje se odnose na financiranje te u provedbenim sporazumima i instrumentima koji su iz njih proizišli izričito određuju da Revizorski sud i OLAF mogu prema potrebi na licu mjesta provoditi provjere primatelja sredstava Agencije i agenata odgovornih za njihovo dodjeljivanje.

Članak 17.

Povlastice i imuniteti

Na Agenciju se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima.

Članak 18.

Osoblje

1.   Pravilnik o osoblju za dužnosnike, Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europske unije i pravila koja su zajednički donijele institucije Europske unije s ciljem primjene navedenog Pravilnika o osoblju i Uvjeta zaposlenja primjenjuju se na osoblje Agencije. Upravni odbor donosi, u dogovoru s Komisijom, potrebna detaljna pravila primjene.

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 8., Agencija u odnosu na vlastito osoblje izvršava ovlasti dodijeljene tijelu za imenovanja na temelju Pravilnika o osoblju za dužnosnike i Uvjeta zaposlenja ostalih službenika.

3.   Osoblje Agencije sastoji se od službenika koje prema potrebi zapošljava Agencija za izvršavanje svojih zadataka, ali može uključivati i dužnosnike koji su prošli odgovarajuću provjeru i koje je privremeno dodijelila ili uputila Komisija ili države članice.

4.   Odredbe utvrđene u stavcima 1. i 3. također se primjenjuju na osoblje GSMC-a.

Članak 19.

Odgovornost

1.   Ugovorna odgovornost Agencije uređena je zakonom koji se primjenjuje na dotični ugovor. Sud je nadležan za donošenje presuda na temelju svake arbitražne klauzule sadržane u ugovoru koji je sklopila Agencija.

2.   U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Agencija, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica, nadoknađuje svaku štetu koju su uzrokovali njezini odjeli ili službenici u izvršavanju svojih dužnosti.

3.   Sud je nadležan za sve sporove koji se odnose na naknadu štete iz stavka 2.

4.   Osobna odgovornost službenika prema Agenciji uređena je odredbama utvrđenim Pravilnikom o osoblju za dužnosnike ili Uvjetima zaposlenja koji se primjenjuju na njih.

Članak 20.

Jezici

1.   Odredbe utvrđene Uredbom br. 1 od 15. travnja 1958. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (11) primjenjuju se na Agenciju.

2.   Usluge prijevoda potrebne za funkcioniranje Agencije pruža Centar za prevođenje za tijela Europske unije.

Članak 21.

Pristup dokumentima i zaštita podataka osobnoga karaktera

1.   Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (12) primjenjuje se na dokumente u posjedu Agencije.

2.   Upravni odbor usvaja mjere za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001 u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ove Uredbe.

3.   Odluke koje je Agencija donijela u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 mogu biti predmetom pritužbe Europskom ombudsmanu ili postupka pred Sudom Europske unije prema člancima 228. i 263. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

4.   Pri obradi podataka koji se odnose na pojedince, Agencija podliježe odredbama Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (13).

Članak 22.

Sigurnosni propisi

Agencija primjenjuje sigurnosna načela sadržana u Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom. To između ostalog obuhvaća odredbe o razmjeni i čuvanju klasificiranih podataka te postupanju s njima.

Članak 23.

Sudjelovanje trećih zemalja

1.   Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja koje su u tu svrhu sklopile sporazume s Europskom unijom.

2.   U skladu s odgovarajućim odredbama tih sporazuma postižu se dogovori u kojima se posebno navodi priroda, opseg i način na koji će navedene zemlje sudjelovati u radu Agencije, uključujući odredbe o sudjelovanju u inicijativama Agencije, financijskim doprinosima i osoblju.

POGLAVLJE VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Izmjene Uredbe (EZ) br. 683/2008

U cijeloj Uredbi (EZ) br. 683/2008 riječi „Nadzorno tijelo za europski GNSS” i „Tijelo” zamjenjuju se riječima „Agencija za europski GNSS” i „Agencija”.

Članak 25.

Stavljanje izvan snage i valjanost poduzetih mjera

Ovime se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1321/2004. Upućivanje na Uredbu stavljenu izvan snage tumači se kao upućivanje na ovu Uredbu. Sve mjere donesene na temelju Uredbe (EZ) br. 1321/2004 ostaju na snazi.

Članak 26.

Ocjenjivanje

Do 2012. Komisija ocjenjuje ovu Uredbu, a posebno u vezi sa zadacima Agencije utvrđenim u članku 2. i, prema potrebi, daje prijedloge.

Članak 27.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 22. rujna 2010.

Za Europski parlament

Predsjednik

J. BUZEK

Za Vijeće

Predsjednik

O. CHASTEL


(1)  SL C 317, 23.12.2009., str. 103.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 16. lipnja 2010. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 13. rujna 2010.

(3)  SL L 246, 20.7.2004., str. 1.

(4)  SL L 196, 24.7.2008., str. 1.

(5)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(6)  SL L 246, 20.7.2004., str. 30.

(7)  Odluka Vijeća 2001/264/EZ od 19. ožujka 2001. o donošenju sigurnosnih propisa Vijeća (SL L 101, 11.4.2001., str. 1.). Propisi Komisije o sigurnosti određeni u Prilogu Odluci Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezinog poslovnika (SL L 317, 3.12.2001., str. 1.).

(8)  SL L 357, 31.12.2002., str. 72.

(9)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(10)  SL L 136, 31.5.1999., str. 15.

(11)  SL 17, 6.10.1958., str. 385/58.

(12)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(13)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

283


32010D0767


L 327/51

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

09.12.2010.


ODLUKA KOMISIJE

od 9. prosinca 2010.

o izmjeni Odluke C(2007) 2286 o donošenju Pravila Europskog istraživačkog vijeća za podnošenje prijedloga i pripadajuću procjenu, odabir i natječaj o javnim nabavama za neizravne aktivnosti u okviru posebnog programa „Ideje” Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.)

(Tekst značajan za EGP)

(2010/767/EU)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1906/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u aktivnostima u okviru Sedmog okvirnog programa te za širenje rezultata istraživanja (od 2007. do 2013.) (1), a posebno njezin članak 16. stavak 3.,

budući da:

(1)

Komisija je Odlukom C(2007) 2286 od 6. lipnja 2007. donijela pravila za podnošenje prijedloga Europskom istraživačkom vijeću (EIV) i pripadajuću procjenu, odabir i natječaj o javnim nabavama za neizravne aktivnosti u okviru posebnog programa „Ideje” Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.) („Pravila EIV-a”).

(2)

Komisija je Odlukom C(2007) 4429 od 27. rujna 2007. ta pravila izmijenila.

(3)

Na temelju iskustva stečenog tijekom prvih poziva Europskog istraživačkog vijeća iz 2007., 2008. i 2009. te uzimajući u obzir promjene uvedene u zakonodavstvo Europske unije ili na izričit zahtjev Znanstvenog vijeća EIV-a, Odluku C(2007) 2286 treba na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Pravila EIV-a za podnošenje prijedloga i pripadajuću procjenu, odabir i natječaj o javnim nabavama za neizravne aktivnosti u okviru posebnog programa „Ideje” Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.) utvrđena Odlukom C(2007) 2286 zamjenjuju se pravilima iz Priloga.

Članak 2.

1.   Pravila EIV-a za podnošenje prijedloga i pripadajuću procjenu, odabir i natječaj o javnim nabavama za neizravne aktivnosti u okviru posebnog programa „Ideje” Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.) primjenjuju se na sve pozive EIV-a za prijedloge objavljene od dana stupanja na snagu ove Odluke.

2.   Odredbe o imenovanju i naknadama za nezavisne stručnjake i glavne istražitelje pozvane na razgovor kako je utvrđeno u obrascu pisama o imenovanju koje je Komisija usvojila, kao i odredbe iz odjeljka 3. te priloga B i C Pravilima EIV-a za podnošenje prijedloga i pripadajuće procjene, odabira i natječaja o javnim nabavama za neizravne aktivnosti u okviru posebnog programa „Ideje” Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.), primjenjuju se od dana stupanja na snagu ove Odluke.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu 9. prosinca 2010.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 391, 30.12.2006., str. 1.


PRILOG

EUROPSKO ISTRAŽIVAČKO VIJEĆE

Pravila za podnošenje prijedloga i pripadajuću procjenu, odabir i natječaj o javnim nabavama koja se odnose na posebni program „Ideje” Sedmog okvirnog programa (od 2007. do 2013.)

SADRŽAJ

1.

Preambula – definicija pojmova

2.

Uvod

2.1.

Načela

2.2.

Podnošenje prijedloga

2.2.1.

Poziv na podnošenje prijedloga

2.2.2.

Prethodna registracija

2.2.3.

Podnošenje prijedloga

2.2.4.

Pomoć kod podnošenja

2.2.5.

Primitak

2.2.6.

Provjera prihvatljivosti

3.

Ocjena stručnog pregleda

3.1.1.

Uloga nezavisnih stručnjaka

3.1.2.

Imenovanje stručnjaka

3.1.2.1.

Izuzeće nezavisnih stručnjaka na zahtjev podnositelja zahtjeva

3.1.3.

Uvjeti imenovanja, pravila ponašanja i sukob interesa

3.1.4.

Nezavisni promatrači

3.1.5.

Organiziranje ocjene stručnog pregleda

3.1.6.

Organiziranje ocjene stručnog pregleda

3.1.6.1.

Ocjena stručnog pregleda graničnih istraživačkih projekata

3.1.6.2.

Dvostupanjski postupak podnošenja zahtjeva za granične istraživačke projekte

3.1.6.3.

Ocjena stručnog pregleda koordinacije i pomoćnih aktivnosti

3.1.7.

Rezultati ocjene stručnog pregleda, odabir i odbijanje prijedloga

3.1.8.

Povratne informacije

3.1.9.

Pomoć i naknadni postupak

3.1.10.

Izvješćivanje i informiranje o postupku ocjene stručnog pregleda

4.

Odluka o natječaju i priprema ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

5.

Prilozi

5.1.

Prilog A – Postupci za dostavljanje prijedloga na papiru

5.2.

Prilog B – Postupci etičke provjere

5.3.

Prilog C – Pravila o naknadama za putne troškove, dnevnice i smještaj glavnih istražitelja pozvanih na razgovor

5.4.

Prilog D – Sigurnosno postupanje – osjetljive aktivnosti EIV-a

1.   PREAMBULA – DEFINICIJA POJMOVA

Europsko istraživačko vijeće (EIV) osnovala je Europska komisija (1) u skladu s odredbama posebnog programa „Ideje” Sedmog okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti („posebni program ‚Ideje’”) (2), kao sredstvo za provedbu tog posebnog programa.

EIV se sastoji od Znanstvenog vijeća, glavnog tajnika i posebne provedbene strukture koju je Europska komisija osnovala kao Izvršnu agenciju Europskog istraživačkog vijeća (3); EIV odgovara Komisiji i djeluje sukladno uvjetima samostalnosti i integriteta koje jamči Komisija.

Radi jasnoće, na ovaj se dokument primjenjuju sljedeće definicije pojmova:

Pojam „IAEIV” odnosi se na Izvršnu agenciju Europskog istraživačkog vijeća.

Pojam „FP7” odnosi se na „Sedmi okvirni program za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti (od 2007. do 2013.)” (4).

Pojam „Pravila sudjelovanja” odnosi se na „Pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u aktivnostima u okviru Sedmog okvirnog programa te širenja rezultata istraživanja (od 2007. do 2013.)” (5).

Pojam „Financijska uredba” odnosi se na Uredbu Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o „Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica” (6).

2.   UVOD

Svrha ovog dokumenta je utvrditi pravila koja se primjenjuju na podnošenje prijedloga i ocjenu stručnog pregleda te dodjelu bespovratnih sredstava uspješnim prijedlozima. Pravila utvrđuju temeljne pokazatelje osmišljene kako bi se zajamčilo da su postupci koji vode dodjeli bespovratnih sredstava strogi, pravedni, učinkoviti i prikladni. Pravila su definirana u suradnji sa Znanstvenim vijećem EIV-a, pri čemu je ono među ostalim odgovorno za utvrđivanje radnog programa „Ideje”, metode za ocjenu stručnog pregleda sukladno posebnom programu „Ideje” te pronalaženje nezavisnih stručnjaka koji pomažu takvoj ocjeni stručnog pregleda. Usvojila ih je Komisija u skladu s Pravilima sudjelovanja.

 

Odjeljak 1. opisuje ključna načela koja se primjenjuju na cijeli postupak, od podnošenja prijave do dodjele: izvrsnost, transparentnost, pravednost i nepristranost, učinkovitost i brzina; kao i etička razmatranja.

 

Odjeljak 2. opisuje postupke za podnošenje prijedloga i način na koji se s njima nakon toga postupa, uključujući procjenu prihvatljivosti.

 

Odjeljak 3. opisuje ocjenu stručnog pregleda, uključujući odabir i imenovanje nezavisnih stručnjaka, postupanje prema potencijalnim i stvarnim sukobima interesa i organiziranje ocjene stručnog pregleda.

 

Odjeljak 4. opisuje pripremu dodjele bespovratnih sredstava.

2.1.   Načela

Proces, od podnošenja prijedloga do dodjele bespovratnih sredstava, počiva na nizu čvrsto utvrđenih načela:

Izvrsnost. Projekti odabrani za financiranje moraju pokazati visoku znanstvenu i/ili tehničku kvalitetu.

Transparentnost. Financiranje i odluke o dodjeli sredstava moraju se temeljiti na jasnim pravilima i postupcima, a pravni subjekti podnositelji zahtjeva i glavni istražitelji trebaju dobiti odgovarajuće povratne informacije o rezultatu ocjene stručnog pregleda njihovih prijedloga.

Pravednost i nepristranost. Sa svim se prijedlozima postupa dosljedno i jednako. Prijedlozi se moraju ocjenjivati nepristrano i prema postignućima, bez obzira na njihovo porijeklo ili identitet subjekta koji podnosi prijedlog, glavnog istražitelja ili bilo kojeg drugog člana tima.

Povjerljivost. Prema svim prijedlozima i pripadajućim podacima, znanju i dokumentima dostavljenim Izvršnoj agenciji Europskog istraživačkog vijeća (IAEIV) mora se postupati povjerljivo.

Učinkovitost i brzina. Ocjena stručnog pregleda, dodjela i priprema bespovratnih sredstava trebaju se obaviti u najbržem roku, primjereno cilju održavanja kvalitete ocjene stručnog pregleda te poštujući pravni okvir.

Etička i sigurnosna pitanja. Iz procesa ocjene stručnog pregleda, odabira ili dodjele bespovratnih sredstava se u bilo kojem trenutku može isključiti svaki prijedlog koji krši temeljna etička načela ili koji nije usklađen s relevantnim sigurnosnim postupcima.

2.2.   Podnošenje prijedloga

2.2.1.   Poziv na podnošenje prijedloga

Prijedlozi se podnose u odgovoru na poziv na dostavu prijedloga („pozivi”) (7). Sadržaj i vrijeme poziva utvrđeni su radnim programom „Ideje” i objavljeni u Službenom listu Europske unije („tekst poziva”) na internetskim stranicama Komisije (8) te na internetskoj stranici Europskog istraživačkog vijeća na kojoj će se nalaziti poveznice na stranice Komisije.

Pozivi na granične istraživačke projekte mogu navoditi okvirni proračun za cjelokupni poziv ili okvirne proračune za područja istraživanja u okviru poziva koji će se procjenjivati na zasebnim panelima nezavisnih stručnjaka.

Poziv će također navoditi odvija li se podnošenje prijedloga u jednom ili dva stupnja i/ili je potrebno slijediti postupak ocjene stručnog pregleda u jednom ili dva stupnja. U slučaju podnošenja prijedloga u dva stupnja, samo se oni s pozitivno ocijenjenim prijedlozima u prvom stupnju pozivaju da dostave potpune prijedloge u drugom stupnju.

2.2.2.   Prethodna registracija

Zbog pristupa odozdo prema gore iz posebnog programa „Ideje”, EIV očekuje veliki broj prijedloga u svim područjima istraživanja. Kako bi se omogućilo da EIV osigura potrebna sredstva i stručnost za postupak ocjene stručnog pregleda, poziv može predvidjeti prethodnu registraciju.

Prethodna registracija može podrazumijevati izjavu o namjeravanom predmetu i predviđenim istraživačkim ciljevima prijedloga.

Ako pozivi predviđaju prethodnu registraciju, potencijalni podnositelj prije roka za prethodnu registraciju zahtijeva prijavu i lozinku za Elektronički servis za podnošenje prijedloga (trenutačno sustav EPSS, u tekstu navedeno kao „elektronički sustav za podnošenje prijedloga”) potreban za podnošenje prijedloga. Rok(ovi) za prethodnu registraciju mogu biti utvrđeni nekoliko tjedana prije roka za podnošenje prijedloga. Prethodna registracija i podnošenje prijedloga su dvije različite faze. Ako poziv predviđa prethodnu registraciju, a podnositelj zahtjeva se unaprijed ne registrira, elektronički sustav za podnošenje prijedloga neće prihvatiti prijedlog tog kandidata.

Kada pozivi ne predviđaju prethodnu registraciju, potencijalni podnositelj zahtjeva se i dalje treba registrirati i zatražiti lozinku za sustav EPSS kako bi mogao podnijeti prijedlog prije roka za taj poziv.

U iznimnim slučajevima potencijalni podnositelj zahtjeva može zatražiti odobrenje IAEIV da prijedlog dostavi na papiru kako je predviđeno u Prilogu A ovoj Odluci.

2.2.3.   Podnošenje prijedloga

Prijedlozi i prema potrebi prethodne registracije podnose se elektronički putem internetskog elektroničkog sustava za podnošenje prijedloga kojim upravlja Komisija (trenutačno sustav EPSS).

Prijedlozi za „granične” istraživačke aktivnosti će sukladno odredbama radnog programa „Ideje” uključivati glavnog istražitelja odnosno imenovanu osobu koja snosi znanstvenu odgovornost za projekt. Prijedloge podnosi glavni istražitelj ovlašten od strane predložene institucije domaćina, koja je formalno pravni subjekt podnositelja zahtjeva i kojoj se odobravaju bespovratna sredstva (9). Glavni istražitelj će biti glavni komunikacijski kanal između IAEIV-a i pravnog subjekta podnositelja zahtjeva tijekom cjelokupnog procesa podnošenja prijedloga i ocjene stručnog pregleda.

Prije pokušaja podnošenja prijedloga potrebno je provesti pripremu i prijenos na udaljeno računalo svih podataka i prijedloga te suglasnosti s uvjetima korištenja elektroničkog sustava za podnošenje prijedloga i ocjenu stručnog pregleda.

Elektronički sustav podnošenja prijedloga će provesti niz osnovnih provjera. Elektronički sustav za podnošenje prijedloga će kandidatu dozvoliti podnošenje prijave tek nakon dovršenja tih provjera. Ove provjere ne zamjenjuju formalne provjere prihvatljivosti iz odjeljka 2.2.6 te ne mogu osigurati da sadržaj tih podataka odgovara zahtjevima poziva. Smatra se da je podnošenje izvršeno u trenutku kada glavni istražitelj pokrene završni proces podnošenja prijedloga, kako je naveo elektronički sustav za podnošenje prijedloga i ne prije toga roka.

Prijedlozi poslani na odvojivim elektroničkim medijima za pohranu (npr. CD-ROM ili neki drugi slični elektronički uređaj), elektroničkom poštom ili putem faksa neće se smatrati dostavljenim te se neće procjenjivati. U iznimnim slučajevima, ako glavni istražitelj nema načina pristupiti elektroničkom sustavu za podnošenje prijedloga, on ili ona može zatražiti odobrenje IAEIV-a da isti dostavi na papiru. Postupci vezani uz takav zahtjev i formalnosti o dostavljanju prijedloga na papiru propisani su u Prilogu A ovim Pravilima.

Postupak za povlačenje prijedloga bit će sadržan u odgovarajućem Vodiču za podnositelje prijedloga. Prilikom ocjene stručnog pregleda ili odabira povučeni prijedlog neće se naknadno razmatrati.

Ako se zaprimi više prijava za isti prijedlog, ocjenjivat će se samo najnovija prihvatljiva verzija.

Prijedlozi se stalno zadržavaju u osiguranim uvjetima. Nakon što više nisu potrebne, uništavaju se sve preslike osim onih koje su nužne u svrhu arhiviranja i/ili revizije.

2.2.4.   Pomoć kod podnošenja

Vodič za podnositelje prijedloga detaljno objašnjava na koji način glavni istražitelji, članovi tima ili pravni subjekti podnositelja zahtjeva mogu zatražiti pomoć ili informacije o bilo kojem pitanju u vezi s pozivom. Pojedinosti o kontaktima predviđene su u službama za pomoć pri Nacionalnim kontaktnim točkama, IAEIV-u i EIV-u. Za pomoć kod pitanja u vezi s elektroničkim sustavom za podnošenje prijedloga predviđena je posebna služba.

2.2.5.   Primitak

Datum i vrijeme zaprimanja posljednje verzije dostavljenog prijedloga se bilježe. Potvrda primitka šalje se elektroničkom poštom nakon roka u pozivu i sadrži:

naslov prijedloga i jedinstveni identifikator prijedloga (broj prijedloga);

identifikator poziva na koji se upućuje prijedlog;

datum i vrijeme zaprimanja (koji je postavljen na vrijeme roka poziva za elektronički dostavljene prijedloge).

Nakon dostave, samo IAEIV stupa u kontakt s glavnim istražiteljem i/ili pravnim subjektom podnositeljem zahtjeva ako je potrebno pojasniti pitanja kao što je prihvatljivost ili radi provjere administrativnih ili pravnih podataka sadržanih u prijedlogu (10). Međutim, u dvostupanjskom postupku te samo kod izabranih prijava, glavni istražitelj ovlašten od strane pravnog subjekta podnositelja zahtjeva može biti pozvan da, pod uvjetima navedenim u pozivu, dostavi novi prijedlog ili dodatne informacije o izvornom prijedlogu i/ili da pristupi razgovoru.

2.2.6.   Provjera prihvatljivosti

Prijedlozi moraju ispuniti sve kriterije prihvatljivosti da bi bili zadržani na ocjeni stručnog pregleda. Ovi se kriteriji nužno primjenjuju. U slučaju dvostupanjskog podnošenja prijedloga, provjeri prihvatljivosti podliježe svaki stupanj. Svi prijedlozi dostavljeni unutar poziva podliježu provjeri sljedećih kriterija prihvatljivosti:

primitak prijedloga prije roka (datum i vrijeme utvrđeni u pozivu);

cjelovitost prijedloga, odnosno prisutnost svih potrebnih dijelova i obrazaca (11);

djelokrug poziva: sadržaj prijedloga mora biti u vezi s ciljevima, temama i sustavom financiranja iz poziva, kako je određeno radnim programom „Ideje”. Prijedlog će se smatrati neprihvatljivim zbog „djelokruga” samo u slučajevima kada nema dvojbe (12);

svi dodatni kriteriji prihvatljivosti koji se primjenjuju na poziv navedeni u radnom programu „Ideje” i tehničkoj dokumentaciji poziva.

Ako prije, tijekom ili nakon ocjene stručnog pregleda postane jasno da nije zadovoljen jedan ili više kriterija prihvatljivosti, prijedlog se proglašava neprihvatljivim te se povlači iz daljnje procjene. U slučaju da postoji dvojba o prihvatljivosti prijedloga, ocjena stručnog pregleda može se nastaviti, ovisno o završnoj odluci o prihvatljivosti. Činjenica da se neki prijedlog ocjenjuje u takvim okolnostima nije dokaz njegove prihvatljivosti.

Ako je pitanje prihvatljivosti dvojbeno te se smatra da je potrebno sveobuhvatnije preispitivanje, može se sazvati odbor za preispitivanje prihvatljivosti. Uloga odbora je zajamčiti koherentno pravno tumačenje takvih slučajeva te jednako postupanje prema pravnim subjektima podnositeljima zahtjeva i glavnim istražiteljima koji sudjeluju u prijedlogu (13).

Glavni istražitelji za čije se prijedloge utvrdi da su neprihvatljivi bit će obaviješteni o razlozima za takvu odluku.

3.   OCJENA STRUČNOG PREGLEDA

3.1.1.   Uloga nezavisnih stručnjaka

Prijedlozi podliježu ispitivanju nezavisnih stručnjaka (stručni revizori) kako bi se zajamčilo da se financiraju samo prijedlozi najviše kvalitete. Nezavisni stručnjak je stručnjak izvan EIV-a i Komisije (14) koji radi u svoje ime te, obavljajući svoj posao, ne predstavlja niti jednu organizaciju ili znanstvenu zajednicu.

Za potrebe ocjene stručnog pregleda razlikuje se pet kategorija nezavisnih stručnjaka:

1.   Predsjedavajući na panelima EIV-a za ocjenu stručnog pregleda: organiziraju rad na svojim panelima, predsjedavaju sastancima panela te prisustvuju završnom konsolidirajućem sastanku. Također mogu provoditi pojedinačne ocjene prijedloga, obično udaljeni, tijekom pripreme za sastanke panela.

2.   Članovi panela EIV-a za ocjenu stručnog pregleda: pomažu u pripremi sastanaka panela, prisustvuju na sastancima panela, a također mogu doprinositi pojedinačnim ocjenama prijedloga, obično udaljeni.

3.   Ocjenjivači panela: nezavisni stručnjaci zamoljeni pružati pomoć u pojedinačnim ocjenama prijedloga. Obično ne sudjeluju na sastancima panela.

4.   Arbitri: nezavisni stručnjaci koji provode pojedinačne procjene prijedloga, samo udaljeni, te ne primaju naknadu za zadatke koje obavljaju.

5.   Nezavisni promatrači: nezavisni stručnjaci zatraženi da istraže postupak ocjene stručnog pregleda iz gledišta djelovanja i provedbe. Ne provode procjenu prijedloga na evaluaciji. Mogu prisustvovati svim sastancima tijekom postupka ocjene stručnog pregleda.

3.1.2.   Imenovanje stručnjaka  (15)

Znanstveno vijeće EIV-a odgovorno je za predlaganje nezavisnih stručnjaka za ocjenu stručnog pregleda graničnih istraživačkih projekata (16) u skladu s člankom 17. stavkom 2. Pravila sudjelovanja i nadzire provedbu neizravnih aktivnosti u smislu prvog stavka članka 27. Pravila sudjelovanja. Znanstveno vijeće EIV-a se može pozvati na svoje članove i podatke koje daju članovi panela ili IAEIV, kako bi odredili nezavisne stručnjake. Na temelju njihovog prijedloga IAEIV provodi formalno imenovanje (17).

Nezavisni stručnjaci moraju imati odgovarajuća znanja i vještine za područja aktivnosti na kojima su zamoljeni pružati pomoć. Moraju imati visoku razinu profesionalnog iskustva iz znanstvenog istraživanja, stipendija ili znanstvenog upravljanja u javnom ili privatnom sektoru. Također se mogu zatražiti i druge vještine (npr. mentorstvo i obrazovanje mladih znanstvenika; upravljanje i procjena projekata; prijenos tehnologija i inovacije; međunarodna suradnja u znanosti i tehnologiji). Za imenovanje nezavisnih stručnjaka koji se bave povjerljivim podacima potrebna je odgovarajuća sigurnosna provjera.

IAEIV se također služi popisom stručnjaka dobivenih iz pozivnih natječaja objavljenih u Službenom listu Europske unije, kao i drugih stručnjaka s potrebnim kvalifikacijama koji su prepoznati, na primjer, u savjetovanju s nacionalnim agencijama za financiranje istraživanja i sličnim organizacijama. Stručnjaci mogu biti iz država koje nisu države članice EU ili države povezane s FP7.

Prilikom spajanja skupina stručnjaka, IAEIV teži jamčiti najvišu razinu znanstvene i tehničke stručnosti na područjima koja odgovaraju pozivu, također uzimajući u obzir i druge kriterije kao što su:

razumno uključivanje žena i muškaraca iz EU-a, pridruženih država kao i trećih zemalja (18);

redovita rotacija stručnjaka u skladu s potrebama kontinuiteta. Prosječno se očekuje promet od najmanje jedne četvrtine stručnjaka iz svakog istraživačkog područja za svaku kalendarsku godinu.

Stručnjaci također moraju raspolagati odgovarajućim znanjem jezika prijedloga koje ocjenjuju.

Imena i prezimena nezavisnih stručnjaka dodijeljenih za pojedinačne prijedloge ne objavljuju se javno. Međutim, popis nezavisnih stručnjaka koji su pružali pomoć u ocjenjivanju prijedloga zaprimljenih za poziv vezan uz Posebni program „Ideje” objavljivat će se jednom godišnje na internetskim stranicama Komisije. Usto će na stranici EIV-a biti objavljen popis članova panela.

Strogo je zabranjen svaki izravni ili neizravni kontakt vezan uz ocjenu stručnog pregleda poziva između glavnog istražitelja i/ili pravnog subjekta podnositelja zahtjeva koji podnosi prijedlog za isti poziv i svakog nezavisnog stručnjaka uključenog u istu ocjenu stručnog pregleda. Bilo kakav kontakt može dovesti do odluke IAEIV-a o isključivanju predmetnog prijedloga iz dotičnog poziva.

3.1.2.1.   Izuzeće nezavisnih stručnjaka na zahtjev podnositelja zahtjeva

Relevantni Vodič za podnositelje prijedloga može dozvoliti kandidatima da podnesu zahtjev da određena osoba (19) ne vrši dužnost stručnog revizora u procjeni njihovih prijedloga. U tom slučaju će se od kandidata tražiti da navedu razloge za takav zahtjev (20). U tom slučaju, ako je identificirana osoba nezavisni stručnjak koji sudjeluje u ocjeni prijedloga za predmetni poziv, ista može biti izuzeta iz ocjene predmetnog prijedloga sve dok je IAEIV i dalje u položaju da prijedlog prepusti ocjenjivanju.

3.1.3.   Uvjeti imenovanja, pravila ponašanja i sukob interesa

Ovaj odjeljak upućuje na način na koji IAEIV imenuje nezavisne stručnjake za pružanje pomoći u ocjeni stručnog pregleda prijedloga dostavljenih za Posebni program „Ideje”. Isti postupak IAEIV može primijeniti mutatis mutandis kod imenovanja stručnjaka za zadatke u smislu prvog stavka članka 27. Pravila sudjelovanja.

IAEIV izdaje pismo o imenovanju koje potpisuje nezavisni stručnjak na temelju obrasca koji je odobrila Komisija. Pismo o imenovanju utvrđuje okvir odnosa između nezavisnog stručnjaka i IAEIV-a u kojemu se on ili ona mogu pozvati da svojom stručnošću pomažu EIV-u.

Pismo o imenovanju predstavlja Opće uvjete koji se primjenjuju na nezavisne stručnjake, a posebno utvrđuje Pravila ponašanja za nezavisne stručnjake u ocjenama stručnog pregleda priložena pismu o imenovanju, najvažnije odredbe o povjerljivosti, sukobu interesa te određuje postupanje s osobnim podacima.

Imenovanje postaje stvarno nakon što nezavisni stručnjak i IAEIV potpišu pismo o imenovanju.

Predsjedavajući na panelima, članovi panela, ocjenjivači panela i nezavisni promatrači ostvaruju pravno na novčanu naknadu za dodijeljene zadatke. U tom slučaju će pismo o imenovanju predvidjeti opće uvjete za isplatu naknade.

Arbitri ne ispunjavaju uvjete za novčanu naknadu za dodijeljene zadatke.

U kontekstu svakog dodijeljenog zadatka, svi nezavisni stručnjaci obvezni su potvrditi da nisu u sukobu interesa (diskvalificirajućem ili potencijalnom) za svaki prijedlog koji istražuju. Ako nezavisni stručnjak prepozna sukob interesa u vezi s nekim prijedlogom, daljnji tijek ovisi o tome radi li se o diskvalificirajućem ili potencijalnom sukobu interesa.

Pravila ponašanja opisuju okolnosti u kojima mogu postojati „diskvalificirajući” ili „potencijalni” sukobi interesa.

Nezavisni stručnjaci ne mogu sudjelovati u ocjenjivanju prijedloga za poziv na koji su osobno podnijeli prijedlog.

Kada postoji diskvalificirajući sukob interesa, nezavisni stručnjak ne smije utjecati na ocjenu stručnog pregleda predmetnog prijedloga. Nezavisni stručnjak tada ne pruža zasebnu pomoć u pojedinačnoj procjeni (obično udaljeno) niti govori ili glasuje na bilo kojoj panel raspravi vezanoj uz taj prijedlog. U tom slučaju nezavisni stručnjak napušta prostoriju (ili elektronički forum) ako se na panelu raspravlja o pojedinačnom slučaju prijedloga u kojemu postoji takav sukob interesa.

Kada postoji potencijalni sukob interesa, IAEIV će razmotriti okolnosti slučaja te donijeti odluku. Može se donijeti odluka treba li dozvoliti nezavisnom stručnjaku da sudjeluje u ocjeni stručnog pregleda predmetnog prijedloga (u tom slučaju stručnjak mora potpisati izjavu u tom smislu) ili ga treba isključiti na isti način kao u slučaju diskvalificirajućeg sukoba.

Stručnjak mora navesti svaki poznati sukob interesa prije sjednice o ocjeni stručnog pregleda.

Ako do tada neprepoznati sukob interesa postane očit tijekom ocjene stručnog pregleda, nezavisni stručnjak tu činjenicu mora odmah najaviti odgovornom službeniku. Ako se naposljetku utvrdi da se radi o diskvalificirajućem sukobu, nezavisni se stručnjak mora suzdržati od daljnje ocjene stručnog pregleda koja uključuje predmetni prijedlog. Sve primjedbe i ocjene koje je nezavisni stručnjak ranije dao bit će izuzete. Ako je potrebno, nezavisni stručnjak će biti zamijenjen.

Ako nezavisni stručnjak namjerno prikrije diskvalificirajući ili potencijalni sukob interesa, a to se otkrije tijekom sjednice o ocjeni stručnog pregleda, nezavisni će se stručnjak istom isključiti te će se primijeniti sankcije predviđene u pismu o imenovanju. Svi zaključci sjednica o ocjeni stručnog pregleda u kojima je ta osoba sudjelovala proglasit će se ništavnim, a dotični prijedlozi će se ponovno evaluirati.

Analogno članku 265.a stavku 3. Provedbenih pravila Financijske uredbe (21), povreda Pravila ponašanja ili drugi ozbiljan propust nezavisnog stručnjaka mogu se obrazložiti kao teži propust u radu te može dovesti do brisanja tog nezavisnog stručnjaka s popisa nezavisnih stručnjaka koje imenuje IAEIV. Sukladno tomu, nezavisni stručnjak će se izbrisati iz baze podataka te će mu se zabraniti ponovno registracija za vrijeme trajanja izuzeća.

3.1.4.   Nezavisni promatrači

Nezavisni se stručnjaci mogu imenovati kao promatrači koji ispituju postupak ocjene stručnih pregleda iz gledišta djelovanja i provedbe. Odgovornosti i ovlasti promatrača pokrivaju cijelu sjednicu ocjene stručnog pregleda, uključujući sve udaljene procjene. U slučaju udaljenosti, promatrači imaju pristup svim oblicima komuniciranja između IAEIV-a i stručnih revizora te mogu stupiti u kontakt sa svim ili nekim stručnim revizorima kako bi prikupili njihova mišljenja o tijeku ocjene stručnog pregleda. Promatrači imaju pristup svim sastancima koji čine dio sjednice ocjene stručnog pregleda.

IAEIV potpisuje pismo o imenovanju sa svakim nezavisnim promatračem. Za imenovanje nezavisnih promatrača koristit će se predložak koji je odobrila Komisija. U predlošku koji je odobrila Komisija predviđaju se posebna Pravila ponašanja za promatrače postupka ocjene stručnog pregleda.

IAEIV će obavijestiti programski odbor o odabiru stručnjaka promatrača kao i o njihovim nadležnostima.

Zadatak promatrača je promatrati rad sjednica o ocjeni stručnog pregleda iz gledišta djelovanja, a ne rezultata, osim ako je rezultat ocjena stručnog pregleda izravni ishod operativnih aspekata. Zbog toga nije nužno da promatrači budu stručnjaci iz područja prijedloga koji se evaluira. Svakako se smatra prednošću izbjegavati uključivanje promatrača s previše bliskim poznavanjem određenog znanstveno-tehnološkog područja, kako bi se izbjeglo sukobljavanje mišljenja o rezultatu ocjene stručnog pregleda te funkcioniranju sjednica. U svakom slučaju, oni neće iznositi svoja mišljenja o prijedlozima koji se ispituju niti o mišljenjima nezavisnih stručnjaka o prijedlozima.

Uloga promatrača je davati nezavisne savjete o vođenju sjednica za ocjenu stručnog pregleda, načinima koji mogu unaprijediti postupke te načinu na koji nezavisni stručnjaci primjenjuju kriterije ocjenjivanja. Promatrači potvrđuju da su postupci utvrđeni ili navedeni u tim pravilima poštovani, a programsku upravu izvještavaju o načinima na koji se proces može unaprijediti.

Od promatrača se traži da poštuju iste obaveze o povjerljivosti kao i nezavisni stručnjaci i da potpišu pisma o imenovanju, uključujući sporazume o povjerljivosti. Nije im dozvoljeno otkrivati pojedinosti o prijedlozima, nezavisnim stručnjacima određenim za ocjenu prijedloga niti o raspravama na panelima za ocjenu stručnog pregleda.

Promatrači o svojim nalazima izvještavaju EIV. Promatrače se također potiče da ulaze u neformalne rasprave sa službenim osobama IAEIV-a uključenim u rad sjednica ocjena stručnog pregleda i da daju svoja zapažanja o svim mogućim poboljšanjima koja bi se odmah mogla staviti u praksu.

IAEIV će obavještavati programski odbor o nalazima promatrača, a može i javno objaviti sažetak njihovog izvješća.

Na promatranje ocjene stručnog pregleda primjenjuju se maksimumi navedeni za specifičnu zadaću. Maksimumi navedeni u zadatku mogu se proširiti pisanom izmjenom.

3.1.5.   Organiziranje ocjene stručnog pregleda

Kriteriji ocjenjivanja, uključujući sva bodovanja prijedloga i s njima povezane težine i pragove, predviđeni su radnim programom „Ideje” na temelju načela Posebnog programa „Ideje” i Pravila sudjelovanja (22). Vodič za podnositelje prijedloga može dodatno pojasniti način na koji će se oni primjenjivati (23).

Na prijedloge s etički osjetljivim temama (vidjeti Prilog B) ili prijedloge koji zahtijevaju daljnju kontrolu u pogledu sigurnosnih pitanja primjenjuju se posebni postupci (vidjeti Prilog D).

3.1.6.   Organiziranje ocjene stručnog pregleda

Znanstveno vijeće EIV-a utvrđuje metodologiju ocjene stručnog pregleda koja kod različitih poziva može varirati u pojedinostima te nadzire proces ocjene stručnog pregleda i donosi poslovnik za panele EIV-a koji se objavljuju na internetskim stranicama EIV-a (Vodič za stručne revizore EIV-a). Znanstveno vijeće EIV-a također može delegirati svoje članove na sastanke panela u svojstvu promatrača. Međutim, članovi Znanstvenog vijeća ni u kojem slučaju ne utječu na rezultat sastanka panela na kojemu prisustvuju.

Ocjena stručnog pregleda je organizirana na temelju načela iz gornjeg odjeljka 2.1 kako bi se zajamčila stalna, rigorozna i na kvaliteti utemeljena procjena prijedloga prema kriterijima iz radnog programa „Ideje”.

Kada poziv navodi dvostupanjski postupak procjene, samo prijedlozi koji su prošli prvi stupanj na temelju evaluacije prema ograničenom broju kriterija idu na daljnju ocjenu stručnog pregleda (24).

3.1.6.1.   Ocjena stručnog pregleda graničnih istraživačkih projekata

Ocjena stručnog pregleda provodi se na panelima nezavisnih znanstvenika. U radu panela mogu pomagati ocjenjivači panela i stručni arbitri koji provode ocjenu stručnog pregleda u cijelosti ili djelomično kod kuće ili na radnom mjestu („udaljena evaluacija”). Paneli su utvrđeni kako bi se proširio spektar područja istraživanja obuhvaćenih pozivom, a svaki panel je odgovoran za posebnu skupinu istraživačkih polja.

Paneli rade u skladu s gore spomenutim poslovnikom panela EIV-a, a njima predsjedavaju stariji nezavisni stručnjaci.

Svaka ocjena stručnog pregleda može se organizirati u dva koraka. U tom slučaju rezultat prvog koraka utječe na drugi korak. Redoslijed događanja obično je kako slijedi:

Raspodjela prijedloga po panelima: Svaki se prijedlog raspoređuje na panel na temelju predmeta prijedloga. Prva raspodjela će se temeljiti na navodima podnositelja zahtjeva, nazivu i sadržaju prijedloga i/ili informacija, moguće u obliku „ključnih riječi” iz prijedloga.

Pojedinačna procjena: Prijedloge prema relevantnim kriterijima razmatraju barem tri stručnjaka (25) kvalificirana za znanstvena i/ili tehnička polja vezana uz prijedlog za koji pripremaju pojedinačna izvješća o ocjeni.

Procjena panela: Paneli su obvezni konzistentno ispitivati prijedloge koji pripadaju njihovim područjima nadležnosti (26) te koherentno surađivati s drugim panelima kako bi se osiguralo konzistentno postupanje prema prijedlozima na nekoliko panela i znanstvenih/tehnoloških područja otvorenih u pozivu.

Procjena prijedloga od strane panela (uključujući bodovanje prijedloga prema pojedinačnim kriterijima ili ukupno te položaj na rang-listi) temelji se na pojedinačnim procjenama i raspravi na panelu te se do nje dolazi većinom glasova. Rezultat procjene panela jest rang-lista. U završnom koraku ocjene stručnog pregleda panel prepoznaje prijedloge za koje se preporuča financiranje u skladu s pripadajućim proračunom poziva.

Razgovori: Kada je to navedeno u radnom programu „Ideje”, procjena panela može obuhvaćati razgovore s glavnim istražiteljem i/ili pravnim subjektom podnositeljem zahtjeva. Putne troškove i dnevnice nastale zbog razgovora može nadoknaditi IAEIV. Pravila za nadoknadu koja se primjenjuju na osobe pozvane na razgovor navedena su u Prilogu C. Svaki razgovor će provoditi najmanje tri člana panela. Razgovori se mogu provoditi na lokaciji sastanka panela za ocjenu stručnog pregleda ili, ovisno o tehničkoj izvedivosti, elektronički (video veza, tele-konferencija ili slično).

Procjena unutar nekoliko panela (Procjena između više panela, domena, polja istraživanja itd.): Procjena unutar nekoliko panela utvrđuje završnu preporučenu rang-listu prijedloga izabranih za cjelokupni poziv (unutar svih polja istraživanja otvorenih u pozivu) pažljivom procjenom kvalitete prijedloga na različitim panelima. Procjena se provodi unutar foruma koji se sastoji od predsjedavatelja panela ili od njih delegiranih članova panela. Procjena unutar više panela posebnu pažnju pridaje prijedlozima interdisciplinarne prirode koji prelaze granice različitih panela, prijedlozima za nova područja i područja u nastajanju te prijedlozima „visokog rizika i visoke dobiti”.

Ako radni program „Ideje” utvrđuje okvirne proračune povezane sa svakim panelom, domenom, poljem istraživanja itd., u raspravi se mogu razmotriti samo prijedlozi koji ne čine skupinu dovoljno visoko rangiranih prijedloga kako bi se uklopili u okvirni proračun utvrđen za svaki panel, domenu, polje istraživanja itd.

Ocjena stručnog pregleda rezultira evaluacijskim izvješćem (EI) za svaki prijedlog, uključujući ishod više panela, prema potrebi navodeći završnu preporuku panela o prijedlogu zajedno s pojedinačnim procjenama nezavisnih stručnjaka kao i sve preporuke o najvišem iznosu financiranja koji se treba dodijeliti.

3.1.6.2.   Dvostupanjski postupak podnošenja zahtjeva za granične istraživačke projekte

Poziv će navesti kada treba primijeniti dvostupanjski postupak podnošenja zahtjeva. U tom slučaju će radni program „Ideje” utvrditi kriterije ocjenjivanja za svaki stupanj. Točna metodologija ocjene stručnog pregleda može biti različita u prvom i drugom stupnju (na primjer, u odnosu na rad ocjenjivača panela, arbitara i glavnog istražitelja).

Glavni istražitelji prvo moraju predate skraćeni ili sažeti prijedlog. Prvostupanjski prijedlog se ocjenjuje prema kriterijima za taj stupanj naveden u pozivu.

Nakon ocjene prvog stupnja prijedloga, procjena panela može kod skraćenih prijedloga dovesti do poziva na drugostupanjsko podnošenje prijedloga. Neovisno o daljnjim procjenama unutar panela, u ovoj fazi su paneli u okviru svojih nadležnosti ovlašteni preporučiti prijedloge koji nastavljaju u drugi stupanj.

Nakon prvog stupnja će se uspješne kandidate pozvati na podnošenje detaljnijeg ili potpunijeg prijedloga s ažuriranim informacijama o prvobitnom prijedlogu do roka određenog za drugi stupanj. Kako bi se podržalo načelo jednakog postupanja, panel može preporučiti izuzeće od daljnjeg ocjenjivanja prijedloga podnesenih u drugom stupnju koji značajno odstupaju od odgovarajućeg prvostupanjskog prijedloga.

Proces ocjene stručnog pregleda u drugom stupnju slijedi redoslijed opisan u 3.1.6.1.

3.1.6.3.   Ocjena stručnog pregleda koordinacije i pomoćnih aktivnosti

Ocjena stručnog pregleda koordinacije i pomoćnih aktivnosti slijedi isti redoslijed kao u 3.1.6.1. Procjena panela može biti završna faza prije nego IAEIV potvrdi konačnu rang-listu.

Jedina iznimka iz ovog postupka bit će slučaj koordinacije i pomoćnih aktivnosti iz članka 14. Pravila sudjelovanja kada se nezavisne stručnjake imenuje samo ako to IAEIV smatra prikladnim.

Ostale pojedinosti o postupku ocjenjivanja stručnog pregleda koordinacije i pomoćnih aktivnosti bit će navedene u radnom programu „Ideje”, pozivu i pripadajućem Vodiču za podnositelje prijedloga.

3.1.7.   Rezultati ocjene stručnog pregleda, odabir i odbijanje prijedloga

Znanstveno vijeće EIV-a potvrđuje završnu rang-listu prijedloga za koje ocjena stručnog pregleda preporuča financiranje.

Nakon što Znanstveno vijeće EIV-a utvrdi rezultate ocjene stručnog pregleda i završnu rang-listu, IAEIV izrađuje završni popis prijedloga za moguće financiranje.

To dovodi do:

Popisa prijedloga koji imaju dovoljno visoku kvalitetu da ih se izabere za moguće financiranje. Ovaj je popis prikazan prema preporučenoj rang-listi kojom se utvrđuju prioriteti za financiranje u granicama raspoloživog proračuna za određeni poziv (popis izabranih prijedloga). Ako poziv utvrdi okvirne proračune za određene panele, domene, polja istraživanja itd., može se pripremiti zasebni popis izabranih prijedloga za svako polje.

Iako ukupno preporučeno financiranje izabranih prijedloga u skladu s ocjenom stručnog pregleda prelazi proračun koji je na raspolaganju za određeni poziv, može se odrediti jedan (ili više njih u slučaju okvirnih proračuna koji pripadaju odvojenim panelima, domenama, poljima istraživanja itd.) rezervni popis prijedloga. Broj prijedloga koji se drže u rezervi određuje IAEIV s obzirom na proračunska pitanja, a on se temelji na vjerojatnosti da takvi prijedlozi možda budu financirani zbog okolnosti kao što su povlačenje prijedloga ili raspoloživost dodatnog proračuna.

Popisa prijedloga koji se neće izabrati za financiranje. Popis uključuje prijedloge za koje se utvrdilo da nisu prihvatljivi (prije, tijekom ili nakon ocjene stručnog pregleda), prijedloge za koje se smatra da ne postižu traženi prag kvalitete, prijedlozi koji se, s obzirom da pripadaju određenom rangu, ne mogu financirati jer je raspoloživi proračun nedostatan te prijedloge koji ostaju na rezervnom popisu nakon što je potrošen proračun za određeni poziv.

Procjena kvalitete i preporučena rang-lista za financiranje prijedloga na popisu izabranih prijedloga temelji se na ocjeni stručnog pregleda prijedloga prema svim relevantnim kriterijima. Međutim, kada poziv navodi dvostupanjski postupak ocjene stručnog pregleda te ako se stoga procjeni da prijedlog ne postiže prag kvalitete utvrđen za određeni kriterij ocjenjivanja u pozivu, može se preporučiti da se prijedlog konačno odbaci tijekom ocjene stručnog pregleda bez da se nužno procjenjuje prema drugim mjerodavnim kriterijima.

Svaki prijedlog koji krši osnovna etička načela ili koji ne ispunjava uvjete iz Posebnog programa „Ideje”, radnog programa „Ideje” ili poziva neće biti izabran (27). Prijedlozi se također mogu odbaciti zbog etičkih ili sigurnosnih osnova u skladu s postupkom iz Priloga B, odnosno Priloga D.

Iz postupka odabira se u bilo kojem trenutku može isključiti svaki potencijalni glavni istražitelj ili pravni subjekt podnositelj zahtjeva za neizravnu aktivnost iz Posebnog programa „Ideje” koji je počinio nepravilnost (28) u provedbi neke druge neizravne aktivnosti iz Okvirnog programa, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.

3.1.8.   Povratne informacije

Nakon ocjene stručnog pregleda, IAEIV daje povratne informacije glavnom istražitelju i poslovnom subjektu podnositelju zahtjeva. Cjelokupna komunikacija i povratne informacije IAEIV-a s glavnim istražiteljem i poslovnim subjektom podnositelja zahtjeva provodit će se putem sigurnog računa elektronske pošte IAEIV-a. Očekivani datum slanja povratnih informacija bit će naveden u Vodiču za podnositelje prijedloga.

(a)

Nakon ocjene stručnog pregleda prvog stupnja u dvostupanjskoj ocjeni stručnog pregleda:

 

Oni za čije se prijedloge utvrdi da nisu prihvatljivi, bit će obaviješteni o razlozima za takvu odluku. Neprihvatljivi prijedlozi se ne ocjenjuju.

 

Oni čiji se prijedlozi ne izaberu za sljedeći stupanj, dobit će povratnu informaciju o ocjeni stručnog pregleda u obliku evaluacijskog izvješća.

 

Konačno, oni čiji se prijedlozi izaberu za sljedeći stupanj dobit će obavijest te ih se može pozvati na razgovor.

(b)

Nakon ocjene stručnog pregleda prvog stupnja u dvostupanjskoj ocjeni stručnog pregleda:

 

Oni za čije se prijedloge utvrdi da nisu prihvatljivi, bit će obaviješteni o razlozima za takvu odluku. Neprihvatljivi prijedlozi se ne ocjenjuju.

 

Oni čiji se prijedlozi ne izaberu za sljedeći stupanj, dobit će povratnu informaciju o ocjeni stručnog pregleda u obliku evaluacijskog izvješća.

 

Konačno, oni čiji se prijedlozi izaberu za sljedeći stupanj dobit će obavijest te ih se može pozvati na razgovor.

(c)

Nakon druge ocjene stručnog pregleda iz gore navedenih slučaja (a) i (b) i nakon jedinstvene ocjene stručnog pregleda u slučaju jednog podnošenja zahtjeva te ocjenjivanja u samo jednom koraku:

 

Oni za čije se prijedloge utvrdi da nisu prihvatljivi, bit će obaviješteni o razlozima za takvu odluku. Neprihvatljivi prijedlozi se ne ocjenjuju.

 

Prijedlozi koji se nalaze iznad i ispod praga kvalitete dobit će povratnu informaciju o ocjeni stručnog pregleda u obliku evaluacijskog izvješća.

 

Evaluacijsko izvješće navodi rezultat ocjene stručnog pregleda te, ako je potrebno, primjedbe i ukupne bodove i/ili prema pojedinačnim kriterijima. Za prijedloge s popisa izabranih prijedloga, ako je potrebno, evaluacijsko izvješće navodi sve preporuke o najvišem iznosu financiranja koji se treba dodijeliti kao i sve druge pripadajuće preporuke o provođenju projekta i/ili prijedloge za poboljšanja metodologije i radnog programa.

 

Za prijedloga odbačene jer ne ispunjavaju prag kvalitete, primjedbe sadržane u evaluacijskom izvješću mogu biti potpune samo za kriterije koji su ispitani do točke do koje se nije dosegao prag.

 

Oni čiji su prijedlozi odbačeni zbog etičkih i sigurnosnih razloga bit će obaviješteni o osnovama za takvu odluku.

3.1.9.   Pomoć i naknadni postupak

IAEIV daje informacije o postupku koji moraju slijediti glavni istražitelji i/ili pravni subjekti podnositelji zahtjeva kod rješavanja svih pitanja ili zahtjeva za naknadnim postupkom (29) vezano uz rezultate određene ocjene stručnog pregleda u vezi s bilo kojim pozivom EIV-a.

Svako pitanje ili zahtjev za naknadu treba najmanje sadržavati oznaku poziva, broj prijedloga (ako postoji), naziv prijedloga i opis problema na koje se naišlo.

Kod pitanja vezanih uz provjeru prihvatljivosti i/ili postupak ocjene stručnog pregleda, naknadni postupak je utvrđen tako da se izvještava o svim nedostacima u rezultatima provjere prihvatljivosti ili načinu na koji je prijedlog ocijenjen, a koji su mogli ugroziti odluku o tome treba li se prijedlog financirati ili ne. Moguće je sazvati odbor za naknadni postupak kako bi se dotični slučaj istražio. Ako se od odbora zatraži razmatranje pitanja prihvatljivosti, on može zatražiti savjet odbora za provjeru prihvatljivosti (vidjeti odjeljak 2.2.6). Odbor će okupiti službene osobe s potrebnom znanstvenom/tehničkom i pravnom stručnosti. Međutim, odbor sam po sebi ne ocjenjuje prijedlog. Ovisno o prirodi prigovora, odbor može provjeriti životopise nezavisnih stručnjaka, njihove pojedinačne primjedbe i evaluacijsko izvješće. Odbor neće dovoditi u pitanje znanstvenu prosudbu panela stručnjaka s odgovarajućim kvalifikacijama.

S obzirom na provjeru, odbor će IAEIV-u preporučiti tijek daljnjih aktivnosti. Ako odbor smatra da postoje dokazi koji idu u prilog prigovoru, on može predložiti djelomičnu ili cjelovitu ponovnu ocjenu prijedloga od strane nezavisnih stručnjaka.

Svi zahtjevi za naknadne postupke moraju se pokrenuti u roku od mjesec dana nakon objave povratnih informacija na sigurnom internetskom računu elektronske pošte kako je navedeno u odjeljku 3.1.8. Naknadni postupak je detaljno opisan u Vodiču za podnositelje prijedloga. Odbor za naknadne postupke neće obrađivati neprihvatljive zahtjeve.

Podnositeljima prigovora će se odgovor poslati u roku od tri tjedna nakon roka koji se primjenjuje na gore navedeni zahtjev za naknadni postupak. Ako se u toj fazi ne može dati konačni odgovor, odgovor će navesti kada je moguće pripremiti isti.

3.1.10.   Izvješćivanje i informiranje o postupku ocjene stručnog pregleda

Nakon svake ocjene stručnog pregleda IAEIV priprema izvješće koje stavlja na raspolaganje Znanstvenom vijeću EIV-a i programskom odboru programa „Ideje”. Izvješće nudi statističke podatke o zaprimljenim prijedlozima (na primjer, broj, obuhvaćene prioritetne teme, kategorije pravnih subjekata koji se prijavljuju te traženi proračun), postupku ocjenjivanja i nezavisnim stručnjacima.

U komunikacijske svrhe IAEIV može, po završetku postupka ocjenjivanja, objaviti u svim odgovarajućim medijima opće informacije o rezultatima ocjene stručnog pregleda. Nadalje, IAEIV može objaviti informacije o ocjenjenim prijedlozima koji prelaze prag kvalitete na temelju evaluacije (ili nakon drugog koraka u dvostupanjskom ocjenjivanju) (30) te o prijedlozima za čije su objavljivanje specifičnih podataka podnositelji zahtjeva dali pojedinačna odobrenja (31).

U svrhu nadzora, proučavanja i procjene koji su predviđeni Radnim programom „Ideje”, IAEIV bi mogao zatražiti da dostavljene prijedloge obrade treće strane (32) u skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća. Od podnositelja zahtjeva (33) se traži njihova slobodna pojedinačna suglasnost za obradu prijedloga. Pojedinačna suglasnost nije obavezan uvjet, a podnositelji zahtjeva ga daju samo na dobrovoljnim osnovama. Odbijanje davanja pojedinačne suglasnosti ne utječe na postupak ocjenjivanja.

4.   ODLUKA O NATJEČAJU I PRIPREMA UGOVORA O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA

Bespovratna sredstva pravnim subjektima podnositeljima zahtjeva dodjeljuje odgovorni dužnosnik za ovjeravanje u okviru raspoloživog proračuna te na temelju završne rang-liste koju izrađuje IAEIV u skladu s odjeljkom 3.1.7. i to putem formalnog ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava zaključuju se s pravnim subjektima podnositeljima zahtjeva što je podložno unutarnjim financijskim i pravnim postupcima (34) te provjeri potrebnih elemenata navedenih u ovom odjeljku.

Tijekom pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava od glavnog istražitelja i pravnog subjekta podnositelja zahtjeva može se zatražiti da pruže dodatne informacije o projektu i predviđenom upravljanju (35). U slučaju kada je s projektom povezano više od jednog sudionika, od glavnog istražitelja i pravnog subjekta podnositelja zahtjeva može se zatražiti prikupljanje podataka i jamstva drugih sudionika.

Temeljem rezultata postupka ocjene nekih prijedloga mogu se zatražiti dodatni uvjeti (36) za zaključivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Takvi će se uvjeti uredno dokumentirati i proslijediti dotičnom glavnom istražitelju i pravnom subjektu podnositelju zahtjeva zajedno s evaluacijskim izvješćem.

Bespovratna sredstva ne mogu biti dodijeljena pravnim subjektima podnositeljima zahtjeva koji se u vrijeme postupka dodjele bespovratnih sredstava nalaze u jednoj od situacija iz prvog stavka članka 93. (stečaj itd.), članka 94. (lažne izjave itd.) i članka 96. stavka 2. točke (a) (sukladno izuzeću iz ugovora i bespovratnih sredstava koji se financiraju iz proračuna Europske unije) Financijske uredbe. Oni moraju dokazati da se ne nalaze u jednoj od gore navedenih situacija (37).

U ovoj je fazi, prema potrebi, također potrebno dodatno pojasniti etička pitanja. U tu svrhu će IAEIV imenovati nezavisne stručnjake koji će sudjelovati u postupku etičke provjere (vidjeti Prilog B).

Priprema dodjele bespovratnih sredstava ne uključuje pregovore znanstvene/tehničke prirode. Bespovratna sredstva se stoga dodjeljuju pravnom subjektu podnositelju zahtjeva na temelju dostavljenog prijedloga i preporučenog financiranja nakon ocjene stručnog pregleda i podložno dogovoru poslovnog subjekta podnositelja zahtjeva i glavnog istražitelja.

Do prekida pripreme bespovratnih sredstava može doći ako se ispostavi da je nemoguće postići dogovor između glavnog istražitelja i pravnog subjekta podnositelja zahtjeva ili ako jedna ili obje strane nisu potpisale neki od potrebnih dodatnih ugovora u razumnom roku koji se može utvrditi.

Priprema ugovora o bespovratnim sredstvima za prijedloge na rezervnom popisu može započeti nakon što se razjasni da na raspolaganju stoje dovoljna proračunska sredstva za financiranje jednog ili više takvih projekata. Sukladno raspoloživosti proračuna, priprema bespovratnih sredstava započet će od najviše rangiranog prijedloga te se nastaviti silaznim redoslijedom završnog rangiranja.

5.   PRILOZI

5.1.   Prilog A – Postupci za dostavljanje prijedloga na papiru

U iznimnim slučajevima, ako podnositelj zahtjeva nema apsolutno nikakvog načina pristupiti elektroničkom sustavu za podnošenje prijedloga i ako je nemoguće osigurati takav pristup, podnositelj zahtjeva može od IAEIV-a zatražiti dozvolu da se prijedlog dostavi na papiru. Takav zahtjev, u kojemu se mora jasno objasniti okolnosti slučaja, mora biti dostavljen IAEIV-u najkasnije mjesec dana prije roka poziva.

Zahtjev za dostavljanje na papiru šalje se na sljedeću adresu:

Izvršna agencija Europskog istraživačkog vijeća

Voditelj Odjela za znanstveno upravljanje

COV2

B-1049 Bruxelles

Belgija

IAEIV će na takav zahtjev odgovoriti u roku od pet radnih dana od primitka zahtjeva. Ako se dozvoli odstupanje, IAEIV će dotičnom podnositelju zahtjeva poslati obrasce za podnošenje prijedloga na papiru.

Ako osobine određenog poziva znače da bi podnošenje zahtjeva internetskim putem općenito bilo neprikladno, IAEIV može u početku odlučiti da će prihvatiti dostavu zahtjeva na papiru. U tom slučaju će se ta mogućnost navesti u pozivu na podnošenje projektnih prijedloga, a obrasci za podnošenje prijedloga bit će dostupni svima.

Kada se dozvoli podnošenje prijedloga na papiru, ili putem posebnog ili putem općeg odstupanja na gore navedeni način, dostava paketa s prijedlozima na papiru može se izvršiti putem redovite pošte, privatne službe kurirske dostave ili osobno. Verzije prijedloga dostavljene na odvojivom elektroničkom mediju za pohranu (npr. CD-ROM ili neki sličan elektronski uređaj), putem elektronske pošte ili faksom bit će isključene. Prijedlozi dostavljeni na papiru moraju se dostaviti u samo jednom paketu. Ako podnositelj zahtjeva želi dostaviti promjene prijedloga ili dodatne informacije, iste moraju jasno navesti koji su dijelovi prijedloga promijenjeni, a promjene ili dodatni dijelovi prijedloga moraju se dostaviti i primiti prije zaključenja poziva. Dodatni ili izmijenjeni prijedlozi primljeni prije zaključenja poziva neće se obrađivati niti ocjenjivati.

U slučaju prijedloga poslanog poštom ili kurirskom dostavom, dokaz o datumu otpreme zasniva se na poštanskoj marki ili datumu potvrde o isporuci. IAEIV (38) može otvoriti pakete koji sadrže prijedloge po njihovu dospijeću u svrhu registracije administrativnih pojedinosti u bazi podatka te kako bi se omogućilo slanje povratnice.

5.2.   Prilog B – Postupci etičke provjere

Uvod

U svrhu provedbe članka 6. FP7 i članka 15. Pravila sudjelovanja, postupak ocjenjivanja uključuje početnu identifikaciju etičkih pitanja istaknutih u prijedlozima, nakon čega se provodi etički analitički pregled prijedloga koji su istaknuli etička pitanja. Kada je potrebno, etička provjera prijedloga može se izvršiti nakon etičkog analitičkog pregleda te prije odluke IAEIV-a o odabiru u skladu s utvrđenim pravilima. Etički analitički pregled i etičku provjeru (koje će se u ovom Prilogu navoditi skupno kao Postupci etičke provjere) provode nezavisni stručnjaci s odgovarajućim kvalifikacijama iz etike.

Cilj Postupka etičke provjere je uvjeriti se da Europska unija ne podupire istraživanja koja su suprotna osnovnim etičkim načelima određenim u relevantnim pravilima EU te istražiti jesu li istraživanja u skladu s pravilima o istraživačkoj etici iz Odluke o FP7 i Posebnom programu „Ideje”. Mišljenja Europske grupe za etiku u znanosti i novim tehnologijama uzimaju se u obzir, a tako će biti i u budućnosti.

Prijedlozi

Ako je potrebno i/ili tako zahtjeva poziv, prijedlozi uključuju odjeljak o etici koji:

Opisuje potencijalne etičke aspekte predloženog istraživanja u pogledu njegovih ciljeva, metodologije i potencijalnih posljedica njegovih rezultata;

Opravdava dizajn istraživačkog projekta s etičkog stajališta;

Objašnjava na koji će se način ispuniti etički zahtjevi iz radnog programa;

Navodi na koji način prijedlozi zadovoljavaju nacionalne pravne i etičke zahtjeve u državi u kojoj se planira provoditi istraživanje;

Navodi vremenski okvir za podnošenje zahtjeva za mišljenje i/ili odobrenje svih relevantnih vlasti na nacionalnoj razini (kao što su tijela za zaštitu podataka, tijela za kliničke pokuse itd.).

U tu svrhu podnositelji zahtjeva trebaju ispuniti „Tablicu o etičkim pitanjima” koja je sadržana u Vodiču za podnositelje prijedloga.

IAEIV može u svakom trenutku tijekom postupka kontaktirati podnositelja zahtjeva kako bi se prikupili dodatni podaci koji se odnose na etičku provjeru.

Opći postupovni uvjeti postupka

Postupci etičkog analitičkog pregleda i ustroj panela za etičku provjeru

Unutarnji prethodni analitički pregled prijedloga

Etički tim IAEIV-a će izvršiti prethodni analitički pregled svih prijedloga preporučenih za financiranje kako bi se utvrdilo koji prijedlozi uopće ne ističu etička pitanja te mogu dobiti odobrenje za dodjelu bespovratnih sredstava bez uključivanja nezavisnih stručnjaka. Svi ostali prijedlozi se upućuju na daljnju etičku kontrolu. Ovaj se postupak temelji na „Tablici etičkih pitanja” i prijedlozima u obliku u kojemu su ih dostavili podnositelji zahtjeva.

Dostavljanje panelu za etički analitički pregled

Svi prijedlozi za koje se tijekom faze prethodnog analitičkog pregleda utvrdilo da ističu etička pitanja dostavljaju se panelu za etički analitički pregled koji se sastoji od nezavisnih stručnjaka s odgovarajućim kvalifikacijama iz etike.

Stručnjaci na panelu utvrđuju prijedloge u kojima se etičkim pitanjima pristupilo na odgovarajući način, prijedloge koji mogu biti riješeni pod uvjetom da su predane zadovoljavajuće dokumentirane informacije i/ili odobrenje na nacionalnoj razini te prijedloge koji zahtijevaju daljnju pažnju zbog važnosti etičkih pitanja koje potiču i koji se moraju uputiti na etičku provjeru (39).

Za svaki analitički pregled prijedloga stručnjaci pripremaju i potpisuju izvješće o etičkom analitičkom pregledu koji uključuje odjeljak o zahtjevima. Ti zahtjevi postaju ugovorne obveze.

Dostavljanje panelu za etičku procjenu

Projekti koji se dotiču važnih etičkih pitanja prepoznatih tijekom etičkog analitičkog pregleda dostavljaju se panelu za etički procjenu. Pitanja kao što su istraživačke intervencije na ljudima (40), istraživanje ljudskih embrija i matičnih stanica ljudskih embrija te ne-ljudskih primata automatski se podnose (41) na etičku procjenu.

Panel za etičku procjenu ispituje etička pitanja iz prijedloga i utvrđuje etičke zahtjeve koje je potrebno ispuniti kako bi se prijedlog odobrio s etičkog stajališta. U toj fazi panel za etičku procjenu može utvrditi koji prijedlozi ističu ozbiljna etička pitanja koja mogu dovesti do isključivanja projekta iz postupka dodjeljivanja bespovratnih sredstava.

Sastav panela za etički analitički pregled i etičku procjenu

Etički paneli se sastoje od nezavisnih stručnjaka iz različitih disciplina kao što su pravo, sociologija, psihologija, filozofija i etika, medicina, molekularna biologija, kemija, fizika, strojarstvo, veterinarstvo uz razumnu ravnotežu među znanstvenim i neznanstvenim članovima.

IAEIV će odabrati i imenovati odgovarajuće kvalificirane stručnjake iz etike među stručnjacima koje je odredila i odabrala Komisija za FP7 ili među stručnjacima koje je odredilo Znanstveno vijeće. Paneli su rodno i zemljopisno usklađeni, a njihov sastav također ovisi o prirodi prijedloga na provjeri. U svrhu postupka etičke provjere uzorci pisma o imenovanju koje je potvrdila Komisija za nezavisne stručnjake koristit će se na odgovarajući način za imenovanje stručnjaka iz etike.

Na sastanke panela se mogu pozvati i predstavnici civilnog društva.

Etička provjera

U prvom stupnju nezavisni stručnjaci obično provjeravaju prijedloge na daljinu. Potom se u drugom stupnju o prijedlozima raspravlja unutar propisno imenovanog panela za etičku provjeru s ciljem usvajanja odluke konsenzusom.

Panel izrađuje izvješće o etičkoj provjeri. Izvješće o etičkoj provjeri uključuje popis etičkih pitanja, prikazan načina na koji ta pitanja obrađuju glavni istražitelj i njegov, odnosno njezin tim, zahtjeve i preporuke panela za etičku provjeru. Izvješće potpisuju stručnjaci iz panela za etičku procjenu. U slučaju nepostizanja konsenzusa, izvješće odražava mišljenje većine stručnjaka panela za etičku procjenu.

Izvješća o etičkom analitičkom pregledu i etičkoj provjeri

Glavni istražitelj i pravni subjekt podnositelj zahtjeva izvještavaju se o ishodu postupka etičke provjere putem izvješća o etičkom analitičkom pregledu ili izvješća o etičkoj provjeri bez otkrivanja identiteta stručnjaka.

Kod donošenja odluke o financiranju projekta, u obzir će se uzeti rezultati postupka etičke provjere. To može dovesti do promjena u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava i njegovim prilozima ili, u krajnjim slučajevima, do prekida pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Nacionalna odobrenja i mišljenja nadležnih etičkih povjerenstava

IAEIV provjerava jesu li svi podnositelji zahtjeva primili odgovarajuće odobrenje nacionalnih vlasti i/ili pozitivno mišljenje nadležnog etičkog povjerenstva prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Kada odobrenje nacionalnih vlasti i/ili pozitivno mišljenje lokalnog etičkog povjerenstva nije dobiveno prije početka ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava uključuje posebnu klauzulu koja zahtjeva da se relevantna autorizacija ili mišljenje dobiju prije početka predmetnog istraživanja.

Etičko nastavno postupanje i revizija

Prijedlozima koji su podvrgnuti etičkom analitičkom pregledu i/ili etičkoj provjeri stručnjaci mogu dati oznaku prema kojoj postoji potreba za etičkim nastavnim postupanjem/revizijom. Etičko nastavno postupanje i reviziju provode stručnjaci specijalizirani za etička pitanja, ne ranije od datuma prvog razdoblja financijskog izvješća prijedloga. Cilj postupka etičkog nastavnog postupanja i revizije je pomoći korisnicima bespovratnih sredstava u rješavanju etičkih pitanja koja proizlaze iz njihovog rada te, ako je potrebno, poduzeti korektivne mjere.

U iznimnim slučajevima postupak etičkog nastavnog postupanja i revizije može dovesti do preporuke IAEIV-u da prekine ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Ustroj i provedba postupka etičkog nastavnog postupanja i revizije odgovornost su Sektora za etičku provjeru Komisije (Opća uprava za istraživanje i razvoj).

Specifične postupovni uvjeti za aktivnosti istraživanja koje uključuju matične stanice ljudskih embrija  (42)

Prilikom ocjenjivanja i odabira prijedloga koji uključuju korištenje matičnih stanica ljudskih embrija (hESC) te prije pripreme pripadajućih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, IAEIV rabi sljedeći postupak:

Primjenjuje se opći znanstveni postupak stručnog pregleda na gore navedeni način iz odjeljka 3. Usto nezavisni stručnjaci za znanstveni stručni pregled procjenjuju:

služi li projekt važnim istraživačkim ciljevima kako bi se unaprijedilo znanstveno znanje iz temeljnih istraživanja u Europi ili povećalo medicinsko znanje za razvoj dijagnostičkih, preventivnih ili terapijskih metoda koje će se primjenjivati na ljude,

je li upotreba matičnih stanica ljudskih embrija nužna kako bi se postigli znanstveni ciljevi navedeni u prijedlogu. Podnositelji zahtjeva posebno moraju dokumentirati da odgovarajuće potvrđene alternative (posebno matične stanice iz drugih izvora ili drukčijeg podrijetla) nisu prikladne i/ili dostupna kako bi se postigli očekivani ciljevi prijedloga. Potonja odredba se ne primjenjuje na istraživanja koja uspoređuju matične stanice ljudskih embrija s drugim ljudskim matičnim stanicama.

Postupak etičke provjere

Istraživački prijedlozi preporučeni za financiranje koji uključuju upotrebu matičnih stanica ljudskih embrija podnose se Komisiji (Opća uprava za istraživanje i razvoj) na etičku provjeru. Postupci koje Komisija primjenjuje u etičkoj provjeri prijedloga sukladno FP7 koji uključuju upotrebu matičnih stanica ljudskih embrija opisani su u obrascu pisma o imenovanju koje je odobrila Komisija.

Nacionalna odobrenja i mišljenja nadležnih etičkih povjerenstava

IAEIV provjerava jesu li podnositelji zahtjeva dobili odgovarajuće odobrenje nadležnih lokalnih ili nacionalnih vlasti prije potpisivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Kada odobrenje nacionalnih vlasti i/ili pozitivno mišljenje lokalnog etičkog povjerenstva ne može biti dobiveno prije predviđenog početka projekta, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava može se zaključiti podložno uključivanju posebne klauzule koja zahtjeva da se relevantna autorizacija ili mišljenje dobiju prije početka predmetnih aktivnosti istraživanja.

Tijekom pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u obzir se uzimaju rezultati etičke provjere. To može dovesti do promjena opisa rada utvrđenog ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava ili, u određenim slučajevima, do prekida pripreme ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Za prijedloge s matičnim stanicama ljudskih embrija, a nakon što je izvršena etička provjera u skladu s člankom 6.9 Odluke Vijeća 2006/972/EZ (43), primjenjuje se regulatorni postupak utvrđen člancima 5. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ za odobrenje financiranja i usvajanje aktivnosti koje uključuju matične stanice ljudskih embrija.

Osim toga, IAEIV će poticati da glavni istražitelj osigura pravilnu komunikaciju s Europskim registrom matičnih stanica ljudskih embrija (http://www.hescreg.eu/). Na taj će se način osigurati transparentnost u pogledu korištenih linija matičnih stanica ljudskih embrija te šira popularizacija dostupnih informacija o tim linijama.

5.3.   Prilog C – Pravila o naknadama za putne troškove, dnevnice i smještaj glavnih istražitelja pozvanih na razgovor  (44)

Članak 1.

1.   Ova se pravila odnose na:

(a)

osobe koje je IAEIV pozvao na razgovor sukladno odjeljku 3.1.6.1.;

(b)

sve osobe odgovorne za pratnju osobe s invaliditetom koju je IAEIV pozvao na zbog razgovora.

2.   Dužnosnik za ovjeravanje preuzetih obveza posebno će pokušati osigurati da se razgovori organiziraju na način koji omogućava da osobe pozvane na razgovor iskoriste povoljnosti najekonomičnijih putnih troškova.

Dužnosnik za ovjeravanje isplata posebno pomno istražuje sve zahtjeve za naknadu troškova koji uključuju neuobičajeno skupe letove. Oni imaju pravo provoditi sve potrebne provjere te u tu svrhu od osoba pozvanih na razgovor zahtijevati dokaze. Također imaju pravo, kada se čini da je to opravdano, ograničiti naknadu troškova na iznose koji se obično primjenjuju na uobičajena putovanja od polazišne točke osobe koja dolazi na razgovor do mjesta sastanka.

3.   Kada se, uzimajući u obzir sve troškove nastale kod osoba s invaliditetom koje su pozvane na razgovor zbog njihovog invaliditeta ili osobe u njihovoj pratnji, čini da su naknade predviđene člankom 3. očito neprikladne, troškovi se nadoknađuju na zahtjev odgovornog dužnosnika za ovjeravanje nakon predočenja popratne dokumentacije.

4.   IAEIV nije odgovoran za bilo koju materijalnu, nematerijalnu ili fizičku štetu koju su pretrpjele osobe pozvane na razgovor ili osobe odgovorne za pratnju osoba s invaliditetom pozvanih na razgovor tijekom putovanja ili boravka na mjestu gdje se održava razgovor, osim ako se takva šteta može izravno pripisati IAEIV-u.

Osobe pozvane na razgovor koje se koriste vlastitim prijevoznim sredstvima radi putovanja na razgovore posebno su odgovorne za svaku nezgodu koju bi mogle prouzročiti.

Članak 2.

1.   Sve osobe pozvane na razgovor ostvaruju pravo na naknadu putnih troškova od svoje polazišne točke navedene u pozivu (kućna adresa ili adresa na radnom mjestu) do mjesta održavanja razgovora i to najprikladnijim prijevoznim sredstvom s obzirom na udaljenost. Općenito, za putovanja kraća od 400 km (u jednom smjeru i sukladno službenoj udaljenosti željeznicom) to znači putovanje prvom klasom vlaka, a za udaljenosti veće od 400 km putovanje zrakoplovom u ekonomskoj klasi.

Ako putovanje zrakoplovom uključuje let u trajanju četiri ili više sati bez stajanja, nadoknađuju se troškovi putne karte poslovnom klasom.

2.   Cijena putovanja osobnim vozilom nadoknađuje se po istoj stopi kao i karta prve klase vlaka.

3.   Ako za relaciju ne postoji vlak, putni troškovi se nadoknađuju po stopi od 0.22 eura po prijeđenom kilometru.

4.   Troškovi prijevoza taksijem te troškovi parkiranja nastali na mjestu polazišta (ili polazne zračne luke) ne nadoknađuju se.

Članak 3.

1.   Dnevnica za svaki dan proveden na razgovoru je paušalni iznos koji pokriva sve troškove nastale na mjestu održavanja razgovora, uključujući, na primjer, obroke i lokalni prijevoz (autobus, tramvaj, podzemna željeznica, taksi, parkiranje, cestarine itd.), kao i putno te osiguranje u slučaju nezgode.

2.   Dnevnica iznosi 92 eura.

3.   Ako je polazišna točka navedene u pozivnom pismu udaljena od mjesta održavanja razgovora 100 km ili manje, dnevnica se umanjuje za 50 %.

4.   Osobe pozvane na razgovor koje moraju provesti jednu ili više noći na mjestu održavanja razgovora jer vrijeme održavanja razgovora nije usklađeno s voznim redom zrakoplova ili vlakova (45), također ostvaruju pravo na naknadu troškova smještaja. Ta naknada iznosi 100 eura po noći. Broj noćenja ne može prelaziti broj dana provedenih na razgovoru + 1.

5.   Iznimno se može isplatiti dodatna naknada za smještaj i/ili dnevnica ako produžetak boravka omogućava osobi pozvanoj na razgovor da dobije umanjenu cijenu prijevoza u vrijednosti većoj od iznosa tih naknada.

Članak 4.

1.   IAEIV vrši naknadu troškova nakon podnošenja zahtjeva za naknadu troškova koji je uredno ispunila i potpisala osoba pozvana na razgovor ili službena osoba u IAEIV-u odgovorna za potvrđivanje nazočnosti osobe pozvane na razgovor.

Potpisivanjem zahtjeva za naknadu troškova osobe pozvane na razgovor jamče svojom čašću da putni troškovi i/ili naknade koje traže neće biti pronađene kod neke druge institucije Europske unije, druge organizacije ili osobe za isto putovanje ili isto razdoblje i da njihov zahtjev odgovara stvarno nastalim troškovima. Nepravilnosti i/ili lažni zahtjevi dovest će do primjene administrativnih sankcija koje se primjenjuju analogno članku 265.a stavku 3. Provedbenih pravila Financijske uredbe.

2.   Putni se troškovi nadoknađuju po predočenju originalne popratne dokumentacije ne kasnije od 30 kalendarskih dana nakon zadnjeg dana razgovora: karte i računi ili, u slučaju internetske rezervacije, tiskana elektronska rezervacija i ukrcajne propusnice za polaznu vožnju. Predočena dokumentacija mora prikazivati korištenu putničku klasu, vrijeme putovanja i plaćeni iznos.

Osim ako osoba pozvana na razgovor ne osigura prikladno opravdanje koju uz obrazloženu odluku prihvati odgovorni dužnosnik za ovjeravanje, nepoštivanje odredbi iz ovog stavka oslobađa IAEIV obveze da nadoknadi putne troškove ili isplati bilo kakve naknade.

3.   IAEIV isplaćuje naknadu troškova osobi pozvanoj na razgovor u roku propisanom u provedbenim pravilima Financijske uredbe.

4.   Putni se troškovi nadoknađuju u eurima, kada je primjereno, po deviznom tečaju koji se primjenjuje na dan razgovora.

5.   Dnevnice i, kada je primjereno, troškovi smještaja isplaćuju se u eurima u paušalnom iznosu koji se primjenjuje na dan razgovora. Dnevnice i troškovi smještaja mogu se prilagođavati u skladu s promjenama životnih troškova u Bruxellesu.

6.   Sve naknade putnih troškova, dnevnice i/ili troškovi smještaja isplaćuju se na jedan te isti bankovni račun.

7.   Dužnosnik za ovjeravanje putem delegiranja može obrazloženom odlukom ili nakon predočenja popratne dokumentacije odobriti naknadu troškova koji su nastali kod osoba pozvanih na razgovor zbog posebnih naputaka koje su primili u pisanom obliku.

5.4.   Prilog D – Sigurnosno postupanje – osjetljive aktivnosti EIV-a

(A)   Uvod

Posebni postupci primjenjivat će se na istraživanja povezana sa sigurnošću, zbog osjetljive prirode tema na koju se odnose i posebnih nejednakosti u sposobnostima kojima se treba pristupiti kako bi se zaštitili europski građani. Ako se budu smatrale osjetljivima, aktivnosti EIV-a bit će klasificirane (46).

Ti postupci su opisani u nastavku. Oni će se prema potrebi primjenjivati na aktivnosti EIV-a kod postupanja sa sigurnosno osjetljivim temama.

(B)   Utvrđivanje potencijalno povjerljivih aktivnosti EIV-a

Sigurnosno osjetljiva aktivnost EIV-a je aktivnost u kojoj se vjerojatno postupa s povjerljivim podacima.

Oznaka „sigurnosnog pitanja” bit će dodijeljena prijedlogu:

kada podnositelj zahtjeva proglasi prijedlog osjetljivim;;

ako stručni ocjenjivači ili IAEIV utvrde ili posumnjaju na jedan od sljedećih uvjeta:

povjerljivi podaci se koriste kao osnovni podaci ili bi se tako mogli koristiti,

novo prikupljeni podaci se planiraju klasificirati kao povjerljivi,

Kada je oznaka „sigurnosnog pitanja” povezana s određenim prijedlogom, dodatno će se provjeriti okolnosti planiranog rada sukladno postupku iz donjeg odjeljka C.

Ako je se tako traži u relevantnom „Vodiču za podnositelje prijedloga”, prijedlozi moraju utvrditi, ako je potrebno, osnovne informacije za provođenje aktivnosti EIV-a i povjerljive novoprikupljene podatke kao posljedicu aktivnosti. U slučaju da prijedlog uključuje povjerljive podatke (osnovne i novoprikupljene), prijedlog mora uključivati i „Pismo o sigurnosnim aspektima” (PSA) (47) i njegov prilog „Vodič za sigurnosnu klasifikaciju” (VSK) (48).

Vodič za klasificiranje sigurnosti pokriva:

stupanj povjerljivosti osnovnih i novoprikupljenih podataka,

koji sudionik će imati pristup kakvim podacima,

Osim toga će se tražiti i sljedeća dokumentacija:

preslika „Potvrde o sigurnosti objekta” (PSO) (ili zahtjevi za PSO). Valjanost PSO će provjeriti Uprava za sigurnost Komisije prikladnim formalnim kanalima uz uključenje „tijela za nacionalnu sigurnost” (NSAs),

formalno pisano odobrenje relevantnih sigurnosnih tijela za korištenje povjerljivih osnovnih podataka.

PSA i VSK će se zajedno s popratnom dokumentacijom provjeriti u dolje opisanom postupku.

(C)   Provjera potencijalno povjerljivih aktivnosti EIV-a

Prijedlozi će se nakon znanstvene ocjene rangirati prema rezultatima te ocjene. „Popise izabranih prijedloga” koji sadrži prijedloge preporučene za moguće financiranje, odnosno prijedlozi koji nisu odbačeni, te za koje je financiranje na raspolaganju, plus „rezervne popise” utvrđuje IAEIV.

Svaka aktivnost EIV-a na popisu zadržanih prijedloga i rezervnom popisu ili popisima s oznakom „sigurnosno pitanje” proći će postupak provjere. Isti će provoditi ad hoc pododbor: „Odbor za sigurnosnu provjeru”.

„Odbor za sigurnosnu provjeru” sastoji se od predstavnika država članica imenovanih u bliskoj vezi s nadležnim nacionalnim sigurnosnim tijelima koje, ako je potrebno, prate predstavnici relevantnog programskog odbor(a) u sastavu koji predstavlja države podnositelja zahtjeva. Odborom predsjedava predstavnik Komisije.

Odbor provjerava jesu li u obzir uzeti svi sigurnosni aspekti. Prijedloge provjeravaju članovi Odbora iz država podnositelja zahtjeva.

U ovom postupku se treba doći do zajedničkog stajališta dotičnih nacionalnih predstavnika koji dovodi do jedne od sljedećih preporuka:

Određivanje stupnja povjerljivosti nije potrebno: Postupci za pripremu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava EIV-a mogu započeti (iako možda treba izdati određene preporuke za pripremu, ako je važno),

Određivanje stupnja povjerljivosti je potrebno: posebne preporuke za pripremu ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava EIV-a se daju u obliku uvjeta koje je potrebno ispuniti u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Aktivnost EIV-a će postati povjerljiva aktivnost (49) te će se odrediti stupanj povjerljivosti u EU na razini najvišeg određivanja stupnja povjerljivosti podataka korištenih/nastalih kako je navedeno u PSA i njemu priloženom VSK-u,

Prijedlog je preosjetljiv za financiranje jer podnositelji zahtjeva nemaju odgovarajuće iskustvo, vještine ili dozvole da pravilno postupaju s povjerljivim podacima. U tom slučaju prijedlog može biti odbačen. U tom se slučaju moraju objasniti razlozi za odbijanje, osim ako su ti razlozi sami po sebi povjerljivi.

Stupanj povjerljivosti odredit će se na temelju zajedničkog stajališta. Kao rezultat, IAEIV će zajedno s drugim relevantnim nacionalnim sigurnosnim tijelima tijekom pripreme i provedbe ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava provjeriti jesu li pokrenute svi postupci i aktivnosti kako bi se zajamčilo da se s povjerljivim podacima postupa na prikladan način.

(D)   Dozvole za izvoz i prijenos

Osim toga, prijedlog se također može smatrati osjetljivim, neovisno o određivanju stupnja povjerljivosti, ako se u njemu planira razmjena materijala podložnih dozvolama za izvoz i prijenos.

U tom kontekstu podnositelji zahtjeva moraju udovoljavati nacionalnim zakonima i propisima EU-a (50). Ako su za provedbu planiranog rada potrebne izvozne dozvole (ili dozvole unutar EU-a), podnositelji zahtjeva moraju objasniti obvezu posjedovanja takvih izvoznih ili prijenosnih dozvola te predočiti presliku dozvola o izvozu i prijenosu (ili zahtjeva).

(E)   Međunarodna suradnja

Sigurnosna se pitanja ne smiju koristiti kao razlog za odbijanje prijedloga za aktivnosti EIV-a koje nisu povjerljive, a koje podrazumijevaju sudjelovanje subjekata iz treće zemlje (51). Jedine iznimke od ovog slučaja pojavljuju se ako:

je tema u radnom programu opisana kao neotvorena za međunarodnu suradnju: u tom će se slučaju svaki prijedlog koji sadrži međunarodnu suradnju proglasiti neprihvatljivim,

je određena oznaka „sigurnosnog pitanja”, u kojem slučaju će se prijedlog provjeravati sukladno gore navedenom postupku.


(1)  SL L 57, 24.2.2007., str. 14.

(2)  SL L 400, 30.12.2006., str. 243.

(3)  SL L 9, 12.1.2008., str. 15.

(4)  SL L 412, 30.12.2006., str. 1.

(5)  SL L 391, 30.12.2006., str. 1.

(6)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(7)  Uz mogući izuzetak koordinacije ili aktivnosti potpore iz članka 14. Pravila o sudjelovanju.

(8)  http://cordis.europa.eu/home_en.html http://ec.europa.eu/reserach/participants/portal http://erc.europa.eu

(9)  Glavni istražitelji iznimno mogu postupati samostalno kao pravni subjekt podnositelj zahtjeva.

(10)  Operator elektroničke dostave može stupiti u kontakt s predlagačem radi pojašnjenja ili rješavanja tehničkih problema vezanih uz dostavu.

(11)  Nezavisni stručnjaci procjenjuju cjelovitost informacija sadržanih u prijedlogu. Provjere prihvatljivosti se odnose samo na prisutnost odgovarajućih dijelova i oblika prijedloga te na valjanost zatraženih dodatnih dokumenata.

(12)  Prijedlozi se obično ocjenjuju prema kriterijima financijskog programa za koji se podnose. Međutim, u slučajevima kada se, na primjer, financijski program pogrešno odabrao, IAEIV može odlučiti da se prijedlog ocjenjuje prema kriterijima nekog drugog financijskog programa. To je moguće ako je jasno da prijedlog ne odgovara ili slabo odgovara prvotno odabranom financijskom programu i ako je za predmetni poziv otvoren prikladniji financijski program.

(13)  Ovaj se odbor sastoji od zaposlenika IAEIV-a i, ako je potrebno, drugih zaposlenika Komisije koji raspolažu potrebnom stručnosti o pravnim pitanjima i/ili informatičkim sustavima. On ispituje prijedlog i okolnosti vezane uz njegovo podnošenje te daje stručne savjete čime podupire odluku o tome treba li prijedlog odbiti ili ne s osnova prihvatljivosti. Odbor može odlučiti o stupanju u kontakt s glavnim istražiteljem i pravnim subjektom podnositeljem zahtjeva radi pojašnjenja nekog pitanja.

(14)  Zaposlenici relevantnih specijaliziranih agencija EU smatraju se vanjskim stručnjacima.

(15)  Članak 17. stavak 2. Pravila sudjelovanja.

(16)  Odabir Znanstvenog vijeća ne mora biti nužno zatražen za imenovanje stručnih revizora koordinacijskih i pomoćnih aktivnosti.

(17)  U skladu s Pravilima sudjelovanja i/ili Odlukom Komisije C(2008) 5694 od 8. listopada 2008. o delegiranju ovlasti IAEIV-u.

(18)  Europska unija provodi politiku rodne jednakosti i jednakih mogućnosti na području istraživanja. U toj mjeri Odluka Komisije 2000/407/EZ od 19. lipnja 2000.„o jednakoj zastupljenosti spolova u odborima i stručnim skupinama koje ustanovljuje Komisija”. U istom kontekstu članak 17. stavak 2. Pravila sudjelovanja predviđa da se „poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi se zajamčila razumna rodna ravnoteža prilikom imenovanja skupina nezavisnih stručnjaka”.

(19)  Relevantni Vodič za podnositelje zahtjeva može dozvoliti najviše tri osobe koje podnositelj zahtjeva može navesti.

(20)  Razlozi moraju biti utemeljeni na jasnim osnovama kao što su izravno znanstveno rivalstvo, profesionalno neprijateljstvo ili slična situacija koja bi mogla narušiti ili dovesti u pitanje objektivnost potencijalnog ocjenjivača.

(21)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1.

(22)  Članak 15. Pravila sudjelovanja.

(23)  Prijedlozi se obično ocjenjuju prema kriterijima za programe financiranja na koja se prijavljuju. Međutim, na primjer u slučajevima kada je došlo do greške u odabiru financijskog programa, IAEIV može odlučiti da se prijedlog ocjenjuje prema kriterijima nekog drugog programa financiranja. To je moguće napraviti samo ako je jasno da prijedlog ne odgovara ili slabo odgovara prvobitno odabranom programu financiranja te ako je otvoren program financiranja koji bolje odgovara predmetnom pozivu.

(24)  U skladu s prvim stavkom članka 16. Pravila o sudjelovanju.

(25)  To može uključivati članove panela izvan panela dodijeljenog za određeni prijedlog ili arbitre.

(26)  To uključuje interdisciplinarne prijedloge među više panela ili domena koji se mogu dodijeliti na razmatranje članovima više od jednog panela ili dodatnim arbitrima.

(27)  Članak 15. stavak 2. Pravila sudjelovanja.

(28)  „Nepravilnost” u smislu Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).

(29)  Naknadni postupak ne zamjenjuje uobičajene kanale koji se primjenjuju na sve aktivnosti IAEIV-a i Komisije, kao što su: Glavno tajništvo Komisije u slučaju povrede kodeksa dobre uprave (odnosi s javnošću); Europski ombudsman za „nepravilnosti u postupanju”; Sud Europske unije za odluku koja utječe na fizičku ili pravnu osobu.

(30)  Na temelju završnog popisa koji izrađuje IAEIV u skladu s odjeljkom 3.1.7.

(31)  To može uključivati imena i prezimena glavnih istražitelja i pravnih subjekata podnositelja zahtjeva, naziv prijedloga i kraticu.

(32)  Ugovarači i/ili korisnici Koordinacije i Pomoćnih aktivnosti.

(33)  Glavni istražitelji i/ili institucije domaćini.

(34)  Uključujući prema potrebi provedbu postupka za savjetovanje s programskim odborom kako je predviđeno u Posebnom programu „Ideje”.

(35)  U skladu s člankom 16.4. Pravila sudjelovanja i pravilima Komisije o provjeri pravnog statusa sudionika kao i njihovih operativnih i financijskih kapaciteta u neizravnim aktivnostima popraćenim oblikom dodjele bespovratnih sredstava iz FP7, C(2007) 2466.

(36)  Dodatni uvjeti mogu se odnositi na zahtjeve etičke provjere.

(37)  Članak 114. Financijske uredbe.

(38)  Ili neki drugi ugovaratelj izabran zbog pružanja administrativnih usluga tijekom ocjenjivačkih sjednica.

(39)  Sljedeća područja su u nadležnosti Opće uprave za istraživanje i razvoj: matične stanice ljudskih embrija, ne-ljudski primati, a prijedlozi iz tih kategorija se automatski podnose na etičku provjeru Općoj upravi za istraživanje i razvoj.

(40)  Kao što su klinički pokusi i istraživanja koja uključuju invazivne tehnike na živim osobama (npr. uzorkovanje tkiva).

(41)  Prijedlozi iz ovih kategorija se automatski podnose na etičku provjeru Općoj upravi za istraživanje i razvoj.

(42)  Uzimajući u obzir izjavu Komisije od 24. srpnja 2006. (SL L 412, 30.12.2006., str. 42.).

(43)  SL L 400, 30.12.2006., str. 243.

(44)  IAEIV može postaviti elektronski sustav za podnošenje zahtjeva koji se primjenjuje na obrasce na papiru i originale koji se podnose u okviru ovih pravila za naknadu troškova.

(45)  U pravilu se od osoba pozvanih na razgovor ne može tražiti da: napuste polazišnu točku ili mjesto gdje se održava razgovor prije 07.00 (stanica ili drugo prijevozno sredstvo) ili 08.00 (zračna luka); stignu na mjesto održavanja razgovora poslije 21.00 (zračna luka) ili 22.00 (stanica ili drugo prijevozno sredstvo); stignu na svoju polazišnu točku poslije 23.00 (zračna luka, stanica ili drugo prijevozno sredstvo).

(46)  Kako je određeno Odlukom Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezina unutarnjeg Poslovnika (SL L 317, 3.12.2001., str. 1.) u vezi s odredbama o sigurnosti i njegovim naknadnim izmjenama.

(47)  „Pismo o sigurnosnim aspektima”: „skup posebnih ugovornih uvjeta koje izdaje ugovorno tijelo i koje čini sastavni dio povjerljivog ugovora koji uključuje pristup ili generaciju povjerljivih podataka EU-a te koji utvrđuje sigurnosne obveze ili one elemente povjerljivog ugovora koji iziskuju sigurnosnu zaštitu”, kako je utvrđeno u odjeljku 27. Odluke 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom.

(48)  Kako je određeno u Odluci 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom.

(49)  Postupanje s povjerljivim podacima uređeno je relevantnim zakonodavstvom Zajednice, uključujući interna pravila institucija kao što je Odluka 2001/844/EZ o izmjeni njezina unutarnjeg Poslovnika vezano uz sigurnosne odredbe.

(50)  Uredba Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za nadzor izvoza, prijenosa, posredovanja i provoza roba s dvojnom namjenom (SL L 134, 29.5.2009., str. 1.).

(51)  „Treća zemlja” podrazumijeva svaku državu koja ili nije država članica EU-a ili nije povezana s FP7.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

303


32012L0004


L 050/18

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.02.2012.


DIREKTIVA KOMISIJE 2012/4/EU

od 22. veljače 2012.

o izmjeni Direktive 2008/43/EZ o uspostavljanju sustava za identifikaciju i sljedivost eksploziva za gospodarsku uporabu u skladu s Direktivom Vijeća 93/15/EEZ

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 93/15/EEZ od 5. travnja 1993. o usklađivanju odredaba u vezi sa stavljanjem eksploziva za civilnu uporabu na tržište i njihovim nadzorom (1), a posebno drugu rečenicu drugog stavka njezinog članka 14.,

budući da:

(1)

Na štapine i sporogoreće štapine kao i na kapisle u obliku kapice primjenjuje se Direktiva 93/15/EEZ, ali se oni upotrebljavaju više u pirotehničke nego u eksplozivne svrhe. Mogući učinci njihove pogrešne upotrebe mogu biti slični pogrešnoj upotrebi pirotehničkih predmeta koji predstavljaju nisku razinu opasnosti i zato su ti učinci mnogo manje ozbiljni u usporedbi s ostalim vrstama eksploziva. Iz razloga razmjernosti potrebno je štapine, uključujući sporogoreće štapine kao i kapisle u obliku kapice izuzeti iz sustava za obilježavanje i sljedivost eksploziva za gospodarsku uporabu.

(2)

Razvoj kompjutoriziranog sustava potrebnog za provedbu sustava za obilježavanje i sljedivost eksploziva potrajao je dulje nego se u početku očekivalo. Potrebno je odgoditi primjenu Direktive Komisije 2008/43/EZ (2) kako bi se industriji eksploziva ostavilo više vremena da do kraja razvije, testira, vrednuje i time poveća sigurnost elektronskog sustava potrebnog za provedbu Direktive 2008/43/EZ. Kako bi se to omogućilo, potrebno je za jednu godinu, do 5. travnja 2013., odgoditi primjenu obveze da proizvođači i uvoznici označavaju eksplozive. Dodatno je vrijeme potrebno da bi svi akteri u lancu opskrbe počeli primjenjivati potreban elektronički sustav praćenja i nadzora. Štoviše, zalihe eksploziva s dužim rokom trajanja, koji su već prije proizvedeni i koji nisu označeni u skladu s Direktivom 2008/43/EZ, još će uvijek biti u lancu opskrbe i nepraktično je obvezati poduzeća da vode različite vrste evidencija. Zato je potrebno obvezu prikupljanja podataka i vođenja evidencije odgoditi za tri godine, do 5. travnja 2015.

(3)

Određeni proizvodi su premali da bi se na njih stavila oznaka mjesta proizvodnje i elektronički čitljiv podatak. Na određene druge proizvode stavljanje jedinstvene identifikacije je tehnički nemoguće zbog njihovog oblika ili izvedbe. U tim slučajevima potrebna oznaka se stavlja na svaku najmanju jedinicu pakiranja. Budući tehnički razvoj možda će omogućiti stavljanje kodne oznake mjesta proizvodnje i elektronički čitljivog podatka na te proizvode. Komisija zato treba do kraja 2020. provesti studiju, kako bi procijenila je li moguće potrebne podatke staviti na same proizvode.

(4)

Direktivu 2008/43/EZ treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(5)

Mjere predviđene ovom Direktivom su u skladu s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 13. stavkom 1. Direktive 93/15/EEZ,

DONIJELA JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2008/43/EZ mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 2., dodaju se sljedeće točke (d), (e) i (f):

„(d)

štapini, koji su neeksplozivne naprave za paljenje u obliku vrpce;

(e)

sporogoreći štapini, koji se sastoje od jezgre od fino zrnatog crnog baruta koji je ovijen savitljivom tkaninom s jednim ili više zaštitnih vanjskih ovoja i koji, kad se upali, gori unaprijed utvrđenom brzinom bez ikakvog vanjskog eksplozivnog učinka;

(f)

kapisle u obliku kapice, koje se sastoje od metalne ili plastične kapice u kojoj je sadržana mala količina primarne eksplozivne smjese koja se lako pali udarcem, a koje služe kao elementi paljenja u patronama za mala (ručna) oružja ili u kapicama kapisla za eksplozivna (potisna) punjenja.”

2.

Članak 7. se mijenja i glasi:

„Članak 7.

Detonatorske kapisle

Za detonatorske kapisle jedinstvena identifikacijska oznaka nalazi se na samoljepljivoj etiketi ili se izravno otiskuje na svako tijelo (košuljicu) kapisle ili detonatora. Pripadajuća etiketa se lijepi na svaki sanduk s detonatorima.

Osim toga, poduzeća mogu koristiti pasivnu inertnu elektronsku oznaku na svakoj kapisli ili detonatoru i istu pripadajuću oznaku na svakom sanduku s detonatorima.”

3.

Članci 9. i 10. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 9.

Kapisle i pojačnici (busteri)

Za upaljače, osim onih navedenih u članku 2., i za pojačnike (bustere) identifikacijska će oznaka biti sadržana na samoljepljivoj etiketi ili izravno tiskana na takvim upaljačima ili pojačnicima. Pripadajuća se etiketa lijepi na svaki sanduk s upaljačima i pojačnicima.

Osim toga, poduzeća mogu koristiti pasivnu inertnu elektronsku oznaku na svakom takvom upaljaču ili pojačniku (busteru) i istu pripadajuću oznaku na svakom sanduku s upaljačima ili pojačnicima.

Članak 10.

Detonirajući štapini

Za detonirajuće će štapine jedinstvena identifikacijska oznaka biti sadržana na nalijepljenoj etiketi ili izravno otisnuta na kolut. Jedinstvena oznaka stavlja se na svakih pet metara na vanjskom omotaču štapina ili plastičnom, izvučenom unutarnjem sloju neposredno ispod vanjskog vlakna štapina. Pripadajuća se etiketa nalazi na svakom sanduku s detonirajućim štapinom.

Osim toga, poduzeća mogu koristiti pasivnu inertnu elektronsku oznaku umetnutu između štapina i istu pripadajuću oznaku na svakom sanduku sa štapinima.”

4.

Drugi podstavak članka 15. stavka 1. zamjenjuje se sljedećim:

 

„One će primjenjivati ove odredbe od 5. travnja 2013. Međutim, odredbe potrebne za usklađenje s člankom 3. stavkom 6. i člancima 13. i 14. one će primjenjivati od 5. travnja 2015.”

5.

Umeće se sljedeći članak 15.a:

„Članak 15.a

Do 31. prosinca 2020. Komisija će provesti reviziju i procijeniti je li tehničkim napretkom omogućeno ukidanje izuzeća navedenih u točki 3. Priloga.”

6.

U točki 3. Priloga, dodaju se sljedeći stavci:

„Za proizvode koji su premali za stavljanje podataka prema stavku 1. točki (b) podtočkama i. i ii. i stavku 2., ili kad god je tehnički nemoguće zbog njihovog oblika ili izvedbe pričvrstiti jedinstvenu oznaku, jedinstvena se oznaka stavlja na svaku najmanju jedinicu pakiranja.

Svaka se najmanja jedinica pakiranja pečati.

Svaka detonatorska kapisla ili svaki pojačnik (buster) koji potpadaju u okvir izuzeća navedenog u drugom stavku moraju biti označeni na trajan način tako da se osigura da su podaci prema stavku 1. točki (b) podtočkama i. i ii. jasno čitljivi. Na najmanjoj jedinici pakiranja utiskuje se broj detonatorskih kapisla i pojačnika koje ona sadrži.

Svaki detonatorski štapin koji potpada u okvir izuzeća navedenog u drugom stavku mora biti označen jedinstvenom oznakom na roli ili kolutu i, prema potrebi, na najmanjoj jedinici pakiranja.”

Članak 2.

1.   Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije do 4. travnja 2012. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba i korelacijsku tablicu između tih odredaba i ove Direktive.

One primjenjuju te odredbe od 5. travnja 2013.

Kad države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.   Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetoga dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. veljače 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 121, 15.5.1993., str. 20.

(2)  SL L 94, 5.4.2008., str. 8.


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

306


32012R0470


L 144/16

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

04.06.2012.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 470/2012

od 4. lipnja 2012.

o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu uporabe polidekstroze (E 1200) u pivu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o prehrambenim aditivima (1), a posebno njezin članak 10. stavak 3. i članak 30. stavak 5.,

budući da:

(1)

Prilogom II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 utvrđuje se Unijin popis prehrambenih aditiva odobrenih za uporabu u hrani te uvjeti njihove uporabe.

(2)

Taj se popis može mijenjati u skladu s postupkom iz Uredbe (EZ) br. 1331/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o utvrđivanju zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma (2).

(3)

U skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1331/2008, Unijin popis prehrambenih aditiva može se ažurirati ili na inicijativu Komisije ili na temelju podnesenog zahtjeva.

(4)

Podnesen je zahtjev za odobrenje uporabe polidekstroze (E 1200) kao stabilizatora u pivu i taj je zahtjev učinjen dostupnim državama članicama.

(5)

Piva smanjene energetske vrijednosti i piva s niskim udjelom alkohola općenito su slabo prihvaćena zbog nedostatka punoće okusa i teksture. Dodavanje polidekstroze (E 1200) može doprinijeti punoći okusa i teksturi i istodobno osigurati potrebnu stabilnost pjene. Osim toga, polidekstroza (E 1200) ima nisku kalorijsku vrijednost i njezino će dodavanje samo u ograničenoj mjeri doprinijeti ukupnoj kalorijskoj vrijednosti piva.

(6)

Polidekstroza (E 1200) pripada skupini aditiva za koje nije određen prihvatljivi dnevni unos (3). To podrazumijeva da polidekstroza ne ugrožava zdravlje u količinama potrebnim za postizanje željenog tehnološkog učinka. Primjereno je stoga dopustiti uporabu polidekstroze (E 1200) u pivima smanjene energetske vrijednosti i pivima s niskim udjelom alkohola.

(7)

U skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1331/2008, kako bi ažurirala Unijin popis prehrambenih aditiva utvrđen u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, Komisija mora zatražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane, osim ako dotično ažuriranje ne utječe na zdravlje ljudi. Budući da odobrenje uporabe polidekstroze (E 1200) u pivima smanjene energetske vrijednosti i pivima s niskim udjelom alkohola predstavlja ažuriranje tog popisa koje ne utječe na zdravlje ljudi, nije potrebno tražiti mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane.

(8)

U skladu s prijelaznim odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 1129/2011 od 11. studenoga 2011. o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća utvrđivanjem Unijina popisa prehrambenih aditiva (4), Prilog II., kojim se utvrđuje Unijin popis prehrambenih aditiva odobrenih za uporabu u hrani i uvjeti njihove uporabe, primjenjuje se od 1. lipnja 2013. Kako bi se dopustila uporaba polidekstroze (E 1200) u pivu prije tog datuma, potrebno je odrediti raniji datum primjene za navedenu uporabu tog prehrambenog aditiva.

(9)

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja, a nije im se usprotivio ni Europski parlament niti Vijeće,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 4. lipnja 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 354, 31.12.2008., str. 16.

(2)  SL L 354, 31.12.2008., str. 1.

(3)  Izvješće Komisije o unosu prehrambenih aditiva putem hrane u Europskoj uniji, COM(2001) 542 konačno.

(4)  SL L 295, 12.11.2011., str. 1.


PRILOG

U dijelu E Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1333/2008, u kategoriji hrane 14.2.1. „Pivo i pića od slada” umeće se sljedeći unos iza unosa za E 1105:

 

„E 1200

Polidekstroza

quantum satis

 

Samo piva smanjene energetske vrijednosti i piva s niskim udjelom alkohola

Razdoblje primjene:

od 25. lipnja 2012.”


13/Sv. 55

HR

Službeni list Europske unije

309


32012R0665


L 194/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

20.07.2012.


UREDBA KOMISIJE (EU) br. 665/2012

od 20. srpnja 2012.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 454/2011 o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „telematskih aplikacija za putnički promet” transeuropskog željezničkog sustava

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Direktivu 2008/57/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Zajednici (1), a posebno njezin članak 6. stavak 1.,

budući da:

(1)

U skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe Komisije (EU) br. 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „telematskih aplikacija za putnički promet” transeuropskog željezničkog sustava (2), Europska agencija za željeznice provela je postupak upravljanja promjenama za tehničke dokumente iz Priloga III. toj Uredbi. Zbog toga je Europska agencija za željeznice dostavila 20. prosinca 2011. preporuku za ažuriranje Priloga III. Uredbi (EU) br. 454/2011 radi upućivanja na dokumente koji su izmijenjeni u skladu s postupkom upravljanja promjenama.

(2)

Uredbu (EU) br. 454/2011 treba stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog u skladu s člankom 29. stavkom 1. Direktive 2008/57/EZ,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Prilog III. Uredbi Komisije (EU) br. 454/2011 zamjenjuje se Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. srpnja 2012.

Za Komisiju

Predsjednik

José Manuel BARROSO


(1)  SL L 191, 18.7.2008., str. 1.

(2)  SL L 123, 12.5.2011., str. 11.


PRILOG

„PRILOG III.

Popis tehničkih dokumenata na koje se upućuje u ovom TSI-ju

Uputa

Oznaka

B.1.

(V1.1.1)

Računalna izrada i razmjena tarifnih podataka za međunarodnu ili prodaju u stranim zemljama – NRT karte

B.2.

(V1.1)

Računalna izrada i razmjena tarifnih podataka za međunarodnu prodaju ili prodaju u stranim zemljama – karte s integriranom rezervacijom (IRT)

B.3 (V.1.1)

Računalna izrada i razmjena podataka za međunarodnu prodaju ili prodaju u stranim zemljama – posebne ponude

B.4. (V.1.1.1)

Vodič za primjenu za EDIFACT poruke koje obuhvaćaju razmjenu podataka o voznom redu

B.5. (V1.1)

Elektronička rezervacija sjedala/spavaćih kola i elektronička priprema putnih isprava – razmjena poruka

B.6. (V1.1)

Elektronička rezervacija sjedala/spavaćih kola i elektronička priprema putnih isprava (RCT2 norme)

B.7. (V1.1.1)

Međunarodna željeznička karta za ispis kod kuće

B.8. (V1.1)

Standardne brojčane oznake za željezničke prijevoznike, upravitelje infrastrukture i druga poduzeća koja su dio željezničkog prijevoznog lanca

B.9 (V1.1)

Standardne brojčane oznake za lokacije

B.10 (V1.1)

Elektronička rezervacija pomoći za osobe s ograničenom pokretljivošću - razmjena poruka

B.30. (V1.1)

Shema – katalog poruka/skupina podataka koji su potrebni za RU/IM komunikaciju TSI TAP”


Top