EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32006R1908

Uredba Vijeća (Euratom) br. 1908/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u aktivnostima u okviru Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju te za širenje rezultata istraživanja (2007.-2011.)

OJ L 400, 30.12.2006, p. 1–60 (LT, HU)
OJ L 400, 30.12.2006, p. 1–59 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, MT, NL, PT, SK, SL, FI, SV)
OJ L 400, 30.12.2006, p. 1–46 (PL)
Special edition in Bulgarian: Chapter 13 Volume 058 P. 165 - 180
Special edition in Romanian: Chapter 13 Volume 058 P. 165 - 180
Special edition in Croatian: Chapter 13 Volume 050 P. 37 - 53

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2013; stavljeno izvan snage 32013R1314

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1908/oj

13/Sv. 050

HR

Službeni list Europske unije

37


32006R1908


L 400/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2006.


UREDBA VIJEĆA (EURATOM) br. 1908/2006

od 19. prosinca 2006.

o utvrđivanju pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta u aktivnostima u okviru Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za atomsku energiju te za širenje rezultata istraživanja (2007.-2011.)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 7. i 10.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

uzimajući u obzir mišljenje Revizorskog suda (3),

budući da:

(1)

Sedmi okvirni program Europske zajednice za atomsku energiju donesen je Odlukom Vijeća 2006/970/Euratom od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za atomsku energiju za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja (2007. - 2011.) (4). Komisija je odgovorna za osiguranje provedbe okvirnog programa i njegovih posebnih programa, uključujući i njegove financijske aspekte.

(2)

Sedmi okvirni program provodi se u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (5), dalje u tekstu „Financijska uredba”, te Uredbom Komisije (EZ, Euratom) br. 2342/2002 (6) o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Financijske uredbe, dalje u tekstu „Provedbena pravila”.

(3)

Sedmi okvirni program također se provodi u skladu s propisima o državnoj potpori Zajednice, a posebno s propisima o državnoj potpori Zajednice u području istraživanja i razvoja, pod trenutačnim nazivom Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj (7).

(4)

Postupanje s povjerljivim podacima provodi se u skladu s mjerodavnim zakonodavstvom Zajednice, uključujući unutarnje propise institucija, kao što je Odluka Komisije 2001/844/EZ, EZUČ, Euratom od 29. studenoga 2001. o izmjeni njezinog unutarnjeg Poslovnika (8) o sigurnosnim odredbama.

(5)

Pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta trebala bi osigurati usklađen, jasan i pregledan okvir koji jamči najučinkovitiju provedbu, uzimajući u obzir potrebu za olakšanim pristupom svih sudionika pomoću pojednostavljenih postupaka, a u skladu s načelom proporcionalnosti.

(6)

Pravila bi također trebala olakšati iskorištavanje intelektualnog vlasništva koje je razvio sudionik, uzimajući u obzir i način na koji je sudionik međunarodno organiziran, te pritom pružajući zaštitu legitimnih interesa drugih sudionika i Zajednice.

(7)

Sedmi okvirni program bi trebao promicati sudjelovanje najudaljenijih područja Zajednice te raznih poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta.

(8)

Zbog usklađenosti i preglednosti, potrebno je primijeniti definiciju pojma mikro, malog i srednjeg poduzetništva (MSP) u skladu s Preporukom Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. (9).

(9)

Potrebno je utvrditi najmanje uvjete za sudjelovanje kao opće pravilo i uzeti u obzir posebna neizravna djelovanja u okviru Sedmoga okvirnoga programa. Treba utvrditi posebna pravila o broju sudionika i njihovom sjedištu.

(10)

Primjereno je omogućiti svakoj pravnoj osobi slobodno sudjelovanje nakon što su najmanji uvjeti zadovoljeni. Sudjelovanje preko i iznad najmanjih uvjeta trebalo bi osigurati učinkovitu provedbu neizravnih aktivnosti.

(11)

Međunarodne organizacije koje se bave razvojem suradnje za aktivnosti u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja u Europi te u kojima većim djelom sudjeluju države članice ili pridružene zemlje, potrebno je poticati na suradnju u Sedmome okvirnom programu.

(12)

Treba predvidjeti sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u trećim zemljama, kao i sudjelovanje međunarodnih organizacija, kako je predviđeno člankom 101. Ugovora. Međutim, primjereno je zahtijevati da takvo sudjelovanje bude opravdano boljim doprinosom ciljevima određenih Sedmim okvirnim programom.

(13)

U skladu s člankom 198. Ugovora, pravni subjekti neeuropskih područja država članica, a koji se nalaze u nadležnosti država članica, mogu sudjelovati u Sedmome okvirnom programu.

(14)

U skladu s gore navedenim ciljevima, potrebno je ustanoviti uvjete za dodjelu financijskih sredstava Zajednice sudionicima u neizravnim aktivnostima.

(15)

Treba osigurati učinkovit i nesmetan prijelaz iz režima izračuna troškova korištenog u Šestom okvirnom programu. Za dobrobit sudionika, procesom nadzora Sedmog okvirnog programa trebalo bi stoga uzeti u obzir utjecaje te promjene na proračun, a posebno u odnosu na administrativno opterećenje sudionika.

(16)

Komisija mora utvrditi dodatna pravila i postupke pored onih utvrđenih u Financijskoj uredbi i njezinim Provedbenim pravilima, kao i ovom Uredbom, kako bi se uredio način podnošenja, procjene i odabira prijedloga i dodjele bespovratnih sredstava te žalbeni postupak za sudionike. Treba utvrditi i posebna pravila koja uređuju korištenje neovisnih stručnjaka.

(17)

Primjereno je da Komisija utvrdi dodatna pravila i postupke pored pravila predviđenih Financijskom uredbom i njezinih provedbenih pravila, kako bi se uredila procjena pravne i financijske održivosti sudionika u neizravnim aktivnostima u okviru Sedmoga okvirnoga programa. Ta bi pravila trebala uspostaviti odgovarajuću ravnotežu između zaštite financijskih interesa Zajednice i olakšanog sudjelovanja pravnih subjekata u Sedmome okvirnom programu.

(18)

U tom kontekstu, Financijska uredba i Provedbena pravila te Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (10), između ostalog uređuju zaštitu financijskih interesa Zajednice, sprečavanje prijevara i drugih nepravilnosti, povrat novčanih iznosa koji se duguju Komisiji, izuzeće iz sklapanja ugovora i dodjele bespovratnih sredstava te povezane kazne i revizije, provjera i inspekcija koje obavlja Komisija i Revizorski sud, sukladno članku 160.c stavku 2. Ugovora.

(19)

Potrebno je osigurati da sudionici dobiju financijski doprinos Zajednice bez nepotrebnog kašnjenja.

(20)

Ugovori koji su sklopljeni za svaku aktivnost trebaju predvidjeti kontrolu i financijski nadzor koje provodi Komisija ili ovlašteni predstavnik Komisije, kao i revizije Revizorskoga suda te kontrole na terenu koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), u skladu s postupcima utvrđenima Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (11).

(21)

Komisija treba nadzirati neizravne aktivnosti koje se provode unutar Sedmog okvirnog programa i Sedmi okvirni programa te njegove posebne programe. Kako bi se zajamčilo učinkovito i usklađeno praćenje i procjena provedbe neizravnih aktivnosti, Komisija treba uspostaviti i održavati odgovarajući sustav obavješćivanja.

(22)

Sedmi okvirni program treba odražavati i promicati opća načela utvrđena Europskom poveljom za istraživače i Kodeksom o zapošljavanju istraživača (12), uvažavajući njegovu dobrovoljnu prirodu.

(23)

Pravila kojima se uređuje širenje rezultata istraživanja trebaju osigurati da, po potrebi, sudionici štite intelektualno vlasništvo stečeno tijekom istraživanja te da rezultate istraživanja koriste i šire dalje.

(24)

Poštujući prava vlasnika intelektualnog vlasništva, potrebno je osmisliti pravila koja jamče sudionicima, i ako je potrebno, udruženim subjektima s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji, pristup informacijama kojima pridonose projektu i znanju koje je proizašlo iz istraživačkog rada na projektu, do mjere koja je potrebna da bi se provodio istraživački rad ili upotrebljavalo znanje koje iz njega proizlazi.

(25)

Ukida se obveza ustanovljena u Šestom okvirnom programu kojom određeni sudionici moraju preuzeti financijsku odgovornost za svoje partnere u istom konzorciju. U tom je kontekstu potrebno osnovati jamstveni fond za sudionike kojim upravlja Komisija, a s ciljem pokrivanja nepodmirenih iznosa bez naknade troškova partnerima koji ne ispunjavaju obveze. Takav pristup pojednostavljuje i olakšava sudjelovanje, pri čemu su financijski interesi Zajednice zaštićeni u skladu sa Sedmim okvirnim programom.

(26)

Ovom Uredbom nisu obuhvaćeni doprinosi Zajednice zajedničkom poduzeću osnovanom u skladu s člancima od 45. do 51. Ugovora.

(27)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i načela koja su posebno priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima.

(28)

Zajednica može pružiti financijsku potporu, kao što je utvrđeno Financijskom uredbom, između ostalog, putem:

(a)

javne nabave u obliku cijene za robu ili usluge koje su utvrđene ugovorom te odabrane na temelju javnog natječaja;

(b)

bespovratnih sredstava;

(c)

davanjem doprinosa nekoj organizaciji u obliku članarine;

(d)

honorara za nezavisne stručnjake, određenih člankom 16. ove Uredbe,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Sadržaj

Ovom Uredbom propisuju se pravila za sudjelovanje poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta te drugih pravnih osoba u aktivnostima koje provodi jedan ili više sudionika koristeći programe financiranja iz dijela (a) Priloga II. Odluci 2006/970/Euratom o utvrđivanju Sedmog okvirnog programa, dalje u tekstu „indirektne aktivnosti”.

Pravila propisana Uredbom, u skladu s onima iz Financijske uredbe i njezinih provedbenih pravila, o financijskom doprinosu Zajednice sudionicima u neizravnim aktivnostima u okviru Sedmoga okvirnog programa.

Što se tiče rezultata istraživanja u okviru Sedmog okvirnog programa, ovom se Uredbom propisuju pravila za stvaranje novostečenog svim prikladnim sredstvima, osim onih koja proizlaze iz formalnosti za zaštitu znanja i uključujući objavljivanje novostečenog znanja u svim medijima, dalje u tekstu „širenje”.

Osim toga, Uredba propisuje pravila za izravno i neizravno korištenje novostečenog znanja u daljnjim istraživačkim aktivnostima koje nisu obuhvaćene neizravnom aktivnosti, ili za razvoj, stvaranje i stavljanje na tržište proizvoda i procesa ili za osmišljavanje i pružanje usluga, dalje u tekstu „upotreba”.

Uzimajući u obzir novostečeno i već postojeće znanje, ova Uredba propisuje pravila vezana uz dozvole i prava korisnika koji iz nje proizlaze, dalje u tekstu „prava pristupa”.

Članak 2.

Definicije

U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije uz one propisane Financijskom uredbom i njezinim provedbenim pravilima:

1.

„pravni subjekt” znači svaka fizička ili pravna osoba osnovana u skladu s nacionalnim pravom države u kojoj ima poslovni nastan, ili u skladu s pravom Zajednice, ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost ili koja može, djelujući u svoje ime, koristiti prava i preuzimati obveze. U slučaju fizičkih osoba, smatra se da se upućivanja na osnivanje odnose na njihovo uobičajeno boravište;

2.

„pridruženi subjekt” znači svaki pravni subjekt koji je pod izravnim ili neizravnim nadzorom sudionika, ili je pod istim izravnim ili neizravnim nadzorom kao i sudionik, pri čemu nadzor poprima jedan od oblika navedenih u članku 7. stavku 2.;

3.

„pošteni i razumni uvjeti” znači odgovarajući uvjeti, uključujući moguće financijske uvjete, uzimajući u obzir posebne okolnosti zahtjeva za pristup, na primjer stvarnu ili potencijalnu vrijednost novostečenih ili postojećih znanja za koje se zahtijeva pristup i/ili područje primjene, trajanje ili druge osobine predviđene upotrebe;

4.

„novostečena znanja” znači rezultati istraživanja, uključujući informacije, bilo zaštićene ili nezaštićene, do kojih se došlo putem dotične neizravne aktivnosti. Ti rezultati uključuju prava koja se odnose na autorska prava, prava na dizajn, prava na patent, prava na zaštitu biljnih sorti ili ostale oblike zaštite;

5.

„postojeća znanja” znači informacije kojima sudionici raspolažu prije sklapanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i autorska prava ili druga prava intelektualnoga vlasništva koja se odnose na informacije, a za koje je podnesen zahtjev prije sklapanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava te koje su potrebne za provođenje neizravne aktivnosti ili za korištenje rezultata neizravne aktivnosti;

6.

„sudionik” znači pravni subjekt koji doprinosi neizravnoj aktivnosti i ima prava i obveze u odnosu na Zajednicu u skladu s propisima ove Uredbe;

7.

„istraživačka organizacija” znači pravni subjekt koji je osnovan kao neprofitna organizacija u cilju istraživanja ili tehnološkog razvoja;

8.

„treća zemlja” znači država koja nije država članica;

9.

„pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je sa Zajednicom povezana međunarodnim ugovorom, u skladu s kojim ili na temelju kojega daje financijski doprinos Sedmom okvirnom programu u cijelosti ili djelomično;

10.

„međunarodna organizacija” znači bilo koja međuvladina organizacija, osim Zajednice, koja ima pravnu osobnost u okviru međunarodnog javnog prava, uključujući i svaku specijaliziranu agenciju koju je osnovala takva međunarodna organizacija;

11.

„međunarodna europska interesna organizacija” znači međunarodna organizacija čiju većinu sačinjavaju države članice ili pridružene zemlje i čija je glavna djelatnost promicanje znanstvene i tehnološke suradnje u Europi;

12.

„javno tijelo” znači svaki pravni subjekt osnovan prema nacionalnom pravu i međunarodne organizacije;

13.

„malo i srednje poduzetništvo” znači mikro, mala i srednja poduzeća, u smislu Preporuke 2003/361/EZ u verziji od 6. svibnja 2003.;

14.

„program rada” znači plan kojeg je Komisija donijela za provedbu posebnoga programa, u skladu s člankom 2. Odluke 2006/970/Euratom;

15.

„program financiranja” znači mehanizam financiranja od strane Zajednice neizravnih aktivnosti uspostavljen u djelu (a) Priloga II. Odluci 2006/970/Euratom.

Članak 3.

Tajnost

U skladu s uvjetima utvrđenima u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, obavijesti o imenovanju ili ugovoru, Komisija i sudionici drže u tajnosti sve podatke, znanja ili dokumente koji su im povjereni.

POGLAVLJE II.

SUDJELOVANJE

Članak 4.

Posebna pravila za istraživanja energije fuzije

Pravila određena u ovom poglavlju primjenjuju se ne dovodeći u pitanje posebna pravila za aktivnosti u okviru tematskog područja „Istraživanje energije fuzije” iz Poglavlja IV.

ODJELJAK 1.

Minimalni uvjeti

Članak 5.

Opća načela

1.   U neizravnoj aktivnosti može sudjelovati svako poduzeće, sveučilište ili istraživački centar ili drugi pravni subjekt, bez obzira imaju li poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji ili u trećoj zemlji, pod uvjetom da su ispunjeni minimalni uvjeti propisani ovim poglavljem, uključujući uvjete utvrđene na temelju članka 11.

Međutim, u slučaju neizravne aktivnosti iz članka 6. i 8., prema kojoj je moguće ispuniti minimalne uvjete bez sudjelovanja pravnog subjekta osnovanog u državi članici, takva aktivnost mora unaprijediti postizanje ciljeva predviđenih u člancima 1. i 2. Ugovora.

2.   Zajednički istraživački centar Komisije, dalje u tekstu „JRC”, u neizravnim aktivnostima može sudjelovati na jednakoj osnovi te uz ista prava i obveze kao pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici.

Članak 6.

Minimalni uvjeti

1.   Minimalni uvjeti za neizravne aktivnosti su sljedeći:

(a)

obavezno sudjelovanje najmanje tri pravna subjekta od kojih svaki ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji, ali dva od ta tri pravna subjekta ne smiju imati poslovni nastan u istoj državi članici ili pridruženoj zemlji;

(b)

sva tri pravna subjekta moraju biti međusobno nezavisni u skladu s člankom 7.

2.   Za potrebe točke (a) stavka 1., kada je jedan od sudionika Zajednički istraživački centar ili međunarodna europska interesna zajednica ili neki subjekt osnovan na temelju prava Zajednice, smatra se da ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji koja nije država članica ili pridružena zemlja u kojoj poslovni nastan ima drugi sudionik u istoj aktivnosti.

Članak 7.

Neovisnost

1.   Dva pravna subjekta smatraju se međusobno neovisna kada nijedan od njih nije pod izravnom ili neizravnom kontrolom drugoga ili pod istom izravnom ili neizravnom kontrolom kao i drugi.

2.   U smislu stavka 1., nadzor može imati jedan od sljedećih oblika:

(a)

izravno ili neizravno držanje više od 50 % nominalne vrijednosti temeljnog kapitala, ili većine glasačkih prava dioničara ili udruženih članova tog pravnog subjekta;

(b)

izravni ili neizravni, faktički ili pravno, udio u ovlastima donošenja odluka u tom pravnom subjektu.

3.   Međutim, sljedeći odnosi između pravnih subjekata sami po sebi ne smatraju se odnosom kontrole:

(a)

isto javno investicijsko društvo, institucionalni investitor ili društvo rizičnog kapitala ima udio od više od 50 % nominalne vrijednosti temeljnog kapitala ili većinu glasačkih prava dioničara ili udruženih članova;

(b)

dotični pravni subjekti su u vlasništvu ili pod nadzorom istog javnog tijela.

Članak 8.

Aktivnosti koordinacije i potpore te osposobljavanja i razvoja karijera istraživača

Za aktivnosti koordinacije i potpore te aktivnosti koje podržavaju osposobljavanje i razvoj karijera istraživača, minimalni je uvjet sudjelovanje jednog pravnog subjekta.

Prvi stavak se ne primjenjuje u slučaju aktivnosti čija je svrha koordinacija istraživačkih aktivnosti.

Članak 9.

Jedini sudionik

Kada više pravnih subjekata koji zajedno tvore jedan pravni subjekt ispunjava minimalne uvjete za neizravnu aktivnost, isti taj subjekt može biti jedini sudionik u neizravnoj aktivnosti, pod uvjetom da ima poslovni nastan u državi članici ili pridruženoj zemlji.

Članak 10.

Međunarodne organizacije i pravni subjekti s nastanom u trećim zemljama

Sudjelovanje u neizravnim aktivnostima otvoreno je za međunarodne organizacije i pravne subjekte s nastanom u trećim zemljama, pod uvjetom da su zadovoljeni minimalni uvjeti utvrđeni u ovom poglavlju, kao i svi drugi uvjeti propisani u posebnim programima ili mjerodavnim programima rada.

Članak 11.

Dodatni uvjeti

Osim minimalnih uvjeta utvrđenih u ovom poglavlju, posebni programi ili programi rada mogu propisati uvjete u vezi s najmanjim brojem sudionika.

Sukladno prirodi i ciljevima neizravne aktivnosti, oni također mogu propisati uvjete koje je potrebno zadovoljiti s obzirom na vrstu sudionika i, ako je potrebno, mjesto nastana.

ODJELJAK II.

Postupci

Pododjeljak 1.

Poziv na podnošenje prijedloga

Članak 12.

Poziv na podnošenje prijedloga

1.   Komisija objavljuje pozive na podnošenje prijedloga za neizravne aktivnosti u skladu sa zahtjevima mjerodavnih posebnih programa i programa rada.

Osim javnog obavješćivanja određenog u Provedbenim pravilima, Komisija objavljuje pozive na podnošenje prijedloga na internetskim stranicama Sedmog okvirnog programa, putem posebnih informacijskih kanala i putem nacionalnih kontaktnih točaka koje utvrđuju države članice ili pridružene zemlje.

2.   Ako je potrebno, Komisija u pozivu na podnošenje prijedloga navodi da sudionici nisu obavezni sklopiti konzorcijski ugovor.

3.   Ciljevi poziva na podnošenje prijedloga jasno su određeni kako bi se spriječio nepotreban odaziv podnositelja prijedloga.

Članak 13.

Iznimke

Komisija ne objavljuje pozive na podnošenje prijedloga za sljedeće:

(a)

aktivnosti koordinacije i potpore koje provode pravni subjekti navedeni u posebnim programima ili u programima rada u slučaju kada posebni program dopušta da programi rada navode korisnike, a u skladu s Provedbenim pravilima;

(b)

aktivnosti koordinacije i potpore koje se sastoje od kupovine robe ili usluga na koje se primjenjuju pravila javne nabave utvrđene Financijskom uredbom;

(c)

aktivnosti koordinacije i potpore koje se odnose na imenovanje nezavisnih stručnjaka;

(d)

druge aktivnosti, kada je to predviđeno Financijskom uredbom ili Provedbenim pravilima.

Pododjeljak 2.

Procjena i odabir prijedloga i dodjela bespovratnih sredstava

Članak 14.

Procjena, odabir i dodjela

1.   Komisija procjenjuje, na temelju načela za procjenu, odabir i dodjelu bespovratnih sredstava, sve podnesene prijedloge u odgovoru na poziv na podnošenje prijedloga.

Kriteriji se odnose na izvrsnost, utjecaj i provedbu, a u tom okviru u programu rada mogu se dalje određivati kriteriji za procjenu i odabir ili dodati dodatni zahtjevi i podaci za ponderiranje ili utvrđivanje pragova ili navoditi daljnje pojedinosti za primjenu kriterija.

2.   Prijedlog koji je u suprotnosti s temeljnim etičkim načelima ili koji ne ispunjava uvjete navedene u posebnom programu, program rada ili pozivu na podnošenje prijedloga, neće biti odabran. Takav prijedlog može u bilo koje vrijeme biti izuzet iz procjene, odabira ili postupka dodjele bespovratnih sredstava.

3.   Prijedlozi se raspoređuju sukladno rezultatima procjene. Odluke o financiranju donose se na temelju tog poretka.

Članak 15.

Postupak podnošenja, procjene, odabira i dodjele

1.   Kada se u pozivu na podnošenje prijedloga navodi postupak za procjenu u dvije faze, na daljnju procjenu idu samo oni prijedlozi koji zadovolje prvu fazu, na temelju procjene u odnosu na ograničenu skupinu kriterija.

2.   Kada poziv na podnošenje prijedloga predviđa postupak podnošenja zahtjeva u dvije faze, u drugu fazu podnošenja cjelokupnog zahtjeva pozivaju se samo oni podnositelji čiji su prijedlozi zadovoljili kriterije procjene u prvoj fazi.

Svi podnositelji prijedloga obavješćuju se u najkraćem roku o rezultatima procjene u prvoj fazi.

3.   Komisija donosi i objavljuje pravila koja određuju postupak podnošenja prijedloga kao i pripadajuće postupke za procjenu, odabir i dodjelu, dok za podnositelje prijedloga objavljuje upute, uključujući smjernice za procjenitelje. Komisija posebno propisuje detaljna pravila za postupak podnošenja prijedloga u dvije faze (uključujući područje primjene i značajke prijedloga u prvoj fazi kao i za cjelovite prijedloge u drugoj fazi) i pravila za postupak procjene u dvije faze.

Komisija podnositeljima prijedloga daje obavijesti utvrđuje žalbeni postupak.

4.   Komisija donosi i objavljuje pravila kako bi osigurala dosljednu provjeru postojanja i pravnog statusa podnositelja prijedloga u neizravnim aktivnostima, kao i njihovu financijsku sposobnost.

Komisija neće ponavljati takvu provjeru osim u slučaju promjena vezanih uz položaj sudionika.

Članak 16.

Imenovanje nezavisnih stručnjaka

1.   Komisija imenuje nezavisne stručnjake koji pomažu u procjeni prijedloga.

Za aktivnosti koordinacije i potpore iz članka 13. imenuju se nezavisni stručnjaci samo ako Komisija to smatra prikladnim.

2.   Nezavisni stručnjaci odabiru se na temelju znanja i vještina potrebnih za izvršenje dodijeljenih zadataka. U slučajevima kada nezavisni stručnjaci moraju raditi s povjerljivim informacijama, prije imenovanja će se tražiti odgovarajuća sigurnosna provjera.

Nezavisni stručnjaci određuju se i odabiru na temelju poziva na podnošenje prijedloga za pojedince i poziva upućenih odgovarajućim organizacijama kao što su nacionalne istraživačke agencije, istraživačke institucije ili poduzeća, s ciljem utvrđivanja popisa odgovarajućih kandidata.

Komisija može, ako to smatra potrebnim, odabrati izvan popisa bilo kojeg pojedinca s odgovarajućim vještinama.

Donose se odgovarajuće mjere kako bi se osigurala primjerena zastupljenost oba spola prilikom imenovanja skupina nezavisnih stručnjaka.

3.   Prilikom imenovanja nezavisnog stručnjaka, Komisija poduzima sve potrebne mjere kako bi osigurala da se stručnjak ne nalazi u sukobu interesa u vezi s temom o kojoj mora donijeti mišljenje.

4.   Komisija donosi obrazac obavijesti o imenovanju, dalje u tekstu „obavijest o imenovanju”, koje uključuju izjavu da nezavisni stručnjak nije u sukobu interesa u vrijeme imenovanja te da se obavezuje obavijestiti Komisiju ako dođe do sukoba interesa tijekom davanja stručnog mišljenja ili provođenja njegovih dužnosti. Komisija je ta koja sklapa obavijesti o imenovanju između Zajednice i svakog nezavisnog stručnjaka.

5.   Komisija jednom godišnje u bilo kojem odgovarajućem sredstvu javnog priopćavanja objavljuje popis nezavisnih stručnjaka koji su pomagali u Okvirnom programu te u svakom posebnom programu.

Pododjeljak 3.

Provedba i ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava

Članak 17.

Općenito

1.   Sudionici provode neizravnu aktivnost te u tu svrhu poduzimaju sve potrebne mjere. Sudionici u istoj neizravnoj aktivnosti rad usmjeren prema Zajednici provode pojedinačno i zajednički.

2.   Na temelju obrasca iz članka 18. stavka 8. i uzimajući u obzir obilježja programa financiranja, Komisija sastavlja ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava između Zajednice i sudionika.

3.   Sudionici ne mogu preuzeti obveze koje nisu u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

4.   Kada jedan od sudionika ne ispuni svoje obveze u pogledu tehničke provedbe neizravne aktivnosti, drugi sudionici postupaju u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava bez dodatnih doprinosa Zajednice, osim ako ih Komisija izričito ne oslobodi te dužnosti.

5.   Ako provedba određene aktivnosti više nije moguća ili ako je sudionici ne provode, Komisija osigurava prekid aktivnosti.

6.   Sudionici osiguravaju da je Komisija obaviještena o svim zbivanjima koja bi mogla utjecati na provedbu neizravne aktivnosti ili interese Zajednice.

7.   Ako je tako predviđeno u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, sudionici mogu s trećom stranom sklopiti podugovor o provođenju određenih dijelova rada.

8.   Komisija utvrđuje žalbeni postupak za sudionike.

Članak 18.

Opće odredbe ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

1.   Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuje prava i obveze sudionika u odnosu na Zajednicu u skladu s Odlukom br. 2006/970/Euratom, ovom Uredbom, Financijskom uredbom i Provedbenim pravilima te u skladu s općim načelima prava Zajednice.

U skladu s istim uvjetima, ugovorom se također utvrđuju prava i obveze pravnih subjekata koji postaju sudionici tijekom izvođenja neizravne aktivnosti.

2.   Ako je potrebno, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava točno navodi koji će se dio financijskih doprinosa Zajednice temeljiti na povratu prihvatljivih troškova, a koji na paušalnim (uključujući tablice jediničnih troškova) ili jednokratnim isplatama.

3.   Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava točno navodi za koje je promjene u sastavu konzorcija potrebna prethodna objava otvorenog natječaja.

4.   Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava zahtijeva podnošenje redovitih izvještaja Komisiji o napretku provedbe određene neizravne aktivnosti.

5.   Ako je potrebno, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava može odrediti da je Komisiju potrebno unaprijed obavijestiti o svim planiranim prijenosima vlasništva nad novostečenim znanjem trećoj strani.

6.   Ako ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava zahtijeva od sudionika provedbu aktivnosti od kojih će korist imati treća strana, sudionici to široko oglašavaju te identificiraju, ocjenjuju i odabiru treću stranu transparentno, pošteno i nepristrano. Ako je tako predviđeno programom rada, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuje kriterije za odabir tih trećih strana. Komisija zadržava pravo prigovora na odabir treće strane.

7.   Komisija, u bliskoj suradnji s državama članicama, utvrđuje obrazac ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava u skladu s ovom Uredbom. Ako se pokaže da je obrazac ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava potrebno značajno promijeniti, Komisija u bliskoj suradnji s državama članicama donosi potrebne promjene.

8.   Obrazac ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava odražava opća načela propisana u Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o zapošljavanju istraživača. On upućuje, ako je potrebno, na sinergije s obrazovanjem na svim razinama; spremnost i sposobnost poticanja dijaloga i rasprave o znanstvenim temama i rezultatima istraživanja sa širom javnosti izvan istraživačke zajednice; aktivnosti za povećanje sudjelovanja i uloge žena u istraživanjima; te aktivnosti koje obuhvaćaju društveno-gospodarske aspekte istraživanja.

9.   Obrazac ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava predviđa kontrolu i financijski nadzor koje provode Komisija ili njezin ovlašteni predstavnik te Revizorski sud.

10.   Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava može propisati vremensko ograničenje, u okviru kojeg sudionici podnose razne obavijesti navedene u ovoj Uredbi.

Članak 19.

Odredbe o pravima pristupa, uporabe i širenja

1.   Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava utvrđuje prava i obveze sudionika u odnosu na prava pristupa, upotrebe i širenja, ako ta prava i obveze nisu propisana ovom Uredbom.

U tom smislu, Komisiji se podnosi plan za uporabu i širenje novostečenog znanja.

2.   Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava može odrediti uvjete pod kojima sudionici mogu iznositi prigovore o tehnološkoj reviziji upotrebe i širenja novostečenog znanja koju provode određeni ovlašteni predstavnici Komisije.

Članak 20.

Odredbe koje se odnose na raskid ugovora

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava točno navodi osnove za njegov djelomičan ili potpun raskid, posebno u slučaju nepridržavanja ove Uredbe, neprovođenja ili kršenja odredbi ugovora kao i posljedice za sudionike u slučaju nepridržavanja od strane nekog drugog sudionika.

Članak 21.

Posebne odredbe

1.   U slučaju neizravnih aktivnosti za potporu postojećih istraživačkih infrastruktura i, prema potrebi, nove istraživačke infrastrukture, ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se propisati posebne odredbe vezane uz tajnost, obavješćivanje javnosti i prava pristupa te obveze koje mogu utjecati na korisnike infrastrukture.

2.   U slučaju neizravnih aktivnosti za potporu osposobljavanja i razvoja karijere istraživača, ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava može propisati posebne odredbe o tajnosti, obavješćivanju javnosti, pravima pristupa i obvezama istraživača koji imaju koristi od aktivnosti.

3.   S ciljem zaštite interesa obrane država članica, a u smislu članka 24. Ugovora, mogu se propisati, prema potrebi, posebne odredbe o tajnosti, stupnju klasifikacije informacija, pravima pristupa, prijenosu vlasništva nad novostečenim znanjem i njegovom upotrebom.

Članak 22.

Potpis i pristupanje

Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava stupa na snagu nakon potpisivanja koordinatora i Komisije.

Primjenjuje se na svakog sudionika koji je formalno pristupio ugovoru.

Pododjeljak 4.

Konzorciji

Članak 23.

Konzorcijski ugovor

1.   Osim ako nije drukčije navedeno u pozivu na podnošenje prijedloga, svi sudionici u neizravnim aktivnostima sklapaju ugovor, dalje u tekstu „konzorcijski ugovor”, koji između ostalog uređuje sljedeće:

(a)

unutarnju organizaciju konzorcija;

(b)

raspodjelu financijskog doprinosa Zajednice;

(c)

pravila, pored onih iz Poglavlja III., o širenju, upotrebi i pravima pristupa kao i pravila iz odgovarajućih odredaba ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava;

(d)

rješavanje unutarnjih sporova uključujući i slučajeve zlouporabe ovlasti;

(e)

dogovore o odgovornosti, naknadi štete i tajnosti između sudionika.

2.   Komisija donosi i objavljuje smjernice u vezi glavnih pitanja koja bi sudionici mogli postaviti u okviru svojih konzorcijskih ugovora.

Članak 24.

Koordinator

1.   Pravni subjekt koji želi sudjelovati u neizravnim aktivnostima imenuje jednog od svojih članova koordinatorom u izvršavanju sljedećih zadataka u skladu s ovom Uredbom, Financijskom uredbom, Provedbenim pravilima i ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava:

(a)

praćenje poštovanja obveza sudionika u neizravnim aktivnostima;

(b)

potvrđivanje ako je pravni subjekt iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava ispunio potrebne formalnosti za pristup ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;

(c)

primanje novčanih doprinosa Zajednice i njegovo raspoređivanje u skladu s konzorcijskim ugovorom i ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava;

(d)

vođenje evidencije i čuvanje financijskih izvještaja o novčanim doprinosima Zajednice te obavješćivanje Zajednice o njegovoj raspodjeli u skladu s člankom 23. stavkom 1. točkom (b) i člankom 35.;

(e)

djelovanje kao posrednik za učinkovitu i korektnu komunikaciju između sudionika te redovito izvješćivanje sudionika i Komisije o napredovanju projekta.

2.   Koordinator se određuje u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Za imenovanje novog koordinatora potrebno je pisano odobrenje Komisije.

Članak 25.

Promjene u konzorciju

1.   Sudionici neizravnih aktivnosti mogu se dogovoriti o pristupanju novog sudionika ili odstupanju postojećeg sudionika, u skladu s odgovarajućim odredbama u ugovoru o konzorciju.

2.   Svaki pravni subjekt koji pristupi aktivnostima koje su u tijeku, pristupa ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

3.   U posebnim slučajevima, ako je to predviđeno ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava, konzorcij objavljuje otvoreni poziv i oglašava ga široj javnosti koristeći određenu informacijsku podršku, a posebno internetske stranice o Sedmom okvirnom programu, stručni tisak i brošure te nacionalna tijela za širenje informacija i potporu koje su osnovale države članice i pridružene zemlje.

Konzorcij ocjenjuje ponude na temelju kriterija koji su se primjenjivali pri odabiru prve aktivnosti i uz pomoć nezavisnih stručnjaka koje je imenovao konzorcij, u skladu s načelima iz članka 14. i članka 16.

4.   Konzorcij o svakoj predloženoj promjeni u svom sastavu obavješćuje Komisiju koja može staviti prigovor u roku od 45 dana od dana obavijesti.

Komisija odobrava pisanim putem promjene u sastavu konzorcija koje su povezane s prijedlozima drugih izmjena ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a koje nisu izravno povezane s izmjenama u sastavu.

Pododjeljak 5.

Praćenje i ocjenjivanje programa i neizravnih aktivnosti te priopćavanje informacija

Članak 26.

Praćenje i ocjenjivanje

1.   Komisija prati provedbu neizravnih aktivnosti na temelju redovitih izvještaja o napredovanju, podnesenih u skladu s člankom 18. stavkom 4.

Komisija posebno prati provedbu plana za upotrebu i širenju novostečenog znanja koji je donesen na temelju drugog podstavka članka 19. stavka 1.

U tom smislu, Komisiji mogu pomoći nezavisni stručnjaci imenovani u skladu s člankom 16.

2.   Komisija uspostavlja i održava sustav obavješćivanja za učinkovito i usklađeno praćenje cjelokupnog Sedmog okvirnog programa.

U skladu s člankom 3., Komisija objavljuje informacije o financiranim projektima putem odgovarajućih medija.

3.   Praćenje i ocjenjivanje iz članka 6. Odluke 2006/970/Euratom uključuje aspekte povezane s provedbom ove Uredbe te se također odnosi na utjecaj promjena u izračunu troškova na proračun u usporedbi sa Šestim okvirnim programom i posljedice tih promjena na administrativno opterećenje sudionika.

4.   Komisija u skladu s člankom 16. imenuje nezavisne stručnjake za pomoć pri potrebnom ocjenjivanju u okviru Sedmog okvirnog programa i njegovih posebnih programa te, prema potrebi, za ocjenu prijašnjih okvirnih programa.

5.   Nadalje, Komisija može, u skladu s člankom 16., osnovati skupinu nezavisnih stručnjaka za savjetovanje o oblikovanju i provedbi istraživačke politike Zajednice.

Članak 27.

Informacije koje trebaju biti dostupne

1.   Komisija, na zahtjev i u skladu s člankom 3., stavlja na raspolaganje državi članici ili pridruženoj zemlji sve korisne informacije o novostečenim znanjima dobivenima u okviru rada povezanog s neizravnim aktivnostima, pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)

te informacije su važne za javni poredak;

(b)

sudionici nisu pružili opravdane i dostatne razloge za uskraćivanje zatraženih informacija.

2.   Pružanje informacija u skladu sa stavkom 1. se ni u kojem slučaju ne smatra prijenosom prava ili obveza Komisije ili sudionika na primatelja.

Međutim, primatelj smatra takvu informaciju povjerljivom, osim ako se objavi ili učini dostupnom javnosti od strane sudionika ili ako je priopćena Komisiji bez ograničenja u odnosu na tajnost.

ODJELJAK 3.

Financijski doprinos Zajednice

Pododjeljak 1.

Prihvatljivost za financiranje i oblici bespovratnih sredstava

Članak 28.

Prihvatljivost za financiranje

1.   Financijski doprinos Zajednice može biti dodijeljen sljedećim pravnim subjektima koji sudjeluju u neizravnim aktivnostima:

(a)

svaki pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji ili koji je osnovan u skladu s pravom Zajednice;

(b)

svaka međunarodna europska interesna organizacija.

2.   Financijski doprinos Zajednice može se odobriti za međunarodne organizacije sudionice, a koje nisu međunarodne europske interesne organizacije ili pravni subjekti s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije pridružena zemlja, ako je ispunjen minimalno jedan od navedenih uvjeta:

(a)

tako je predviđeno u posebnim programima ili odgovarajućem programu rada;

(b)

doprinos je neophodan za provođenje neizravne aktivnosti;

(c)

takvo financiranje predviđeno je u bilateralnom sporazumu o znanosti i tehnologiji ili u nekom drugom sporazumu između Zajednice i države u kojoj se nalazi poslovni nastan pravnog subjekta.

Članak 29.

Oblici nepovratnih sredstava

Financijski doprinos Zajednice za bespovratna sredstva iz dijela (a) Priloga II. Odluci 2006/970/Euratom temelji se na cjelokupnom ili djelomičnom povratu prihvatljivih troškova.

Međutim, financijski doprinos Zajednice može biti u obliku paušalnoga financiranja, uključujući ljestvice jediničnih troškova ili jednokratnih iznosa ili u obliku koji kombinira povrat prihvatljivih troškova kroz fiksne stope i jednokratne iznose. Financijski doprinos Zajednice također može biti i u obliku stipendija i nagrada.

Programi rada i pozivi na podnošenje prijedloga posebno navode oblike bespovratnih sredstava koji će se koristiti za dotične aktivnosti.

Članak 30.

Povrat prihvatljivih troškova

1.   Neizravne aktivnosti koje se financiraju bespovratnim sredstvima sufinanciraju sudionici.

Financijski doprinos Zajednice za povrat prihvatljivih troškova ne smije donositi dobit.

2.   Na kraju provedbe aktivnosti, potvrde se uzimaju u obzir za plaćanje bespovratnih sredstava.

3.   Troškovi nastali pri provedbi neizravne aktivnosti smatraju se prihvatljivima ako ispunjavaju sljedeće uvjete:

(a)

moraju biti stvarni;

(b)

morali su nastati za vrijeme trajanja aktivnosti, osim financijskih izvještaja koji su predviđeni u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava;

(c)

morali su biti predviđeni u skladu s uobičajenim računovodstvenim i upravljačkim načelima i praksom sudionika i korišteni samo za postizanje ciljeva neizravne aktivnosti i očekivanih rezultata, na način usklađen s načelima gospodarstva, učinkovitosti i uspješnosti;

(d)

moraju biti zabilježeni u računovodstvenoj evidenciji sudionika i, u slučaju doprinosa od treće strane, moraju biti zabilježeni u računovodstvenoj evidenciji treće strane;

(e)

moraju isključivati neprihvatljive troškove, posebno neizravno oporezivanje, uključujući porez na dodanu vrijednost, davanja, kamate na dug, pričuve za moguće buduće gubitke ili davanja, tečajne gubitke, troškove vezane za prinos od kapitala, navedene ili nastale troškove ili povrat za druge projekte Zajednice, dug ili troškove dužničke obaveze, prekomjerne ili nepromišljene izdatke te sve druge troškove koji ne ispunjavaju uvjete iz točki (a) do (d).

U smislu točke (a), mogu se upotrebljavati prosječni troškovi osoblja, ako su u skladu s upravljačkim načelima i računovodstvenom praksom sudionika i ako se bitno ne razlikuju od stvarnih troškova.

4.   Iako se pri izračunu financijskog doprinosa Zajednice uzima u obzir trošak cjelokupne neizravne akcije, povrat se temelji na troškovima koje svaki sudionik prijavi.

Članak 31.

Izravni i neizravni prihvatljivi troškovi

1.   Prihvatljivi troškovi sastoje se od troškova koje je moguće neposredno pripisati aktivnosti (dalje u tekstu „izravni prihvatljivi troškovi”) i, gdje je to primjenjivo, troškova koji se ne mogu izravno pripisati aktivnosti, ali koji nastaju u izravnoj vezi s izravnim prihvatljivim troškovima aktivnosti (dalje u tekstu „neizravni prihvatljivi troškovi”).

2.   Povrat troškova sudionika temelji se na njihovim prihvatljivim izravnim i neizravnim troškovima.

U skladu s člankom 30. stavkom 3. točkom (c), sudionik može koristiti pojednostavljenu metodu izračuna svojih neizravnih troškova na razni pravnog subjekta, ako je to u skladu s uobičajenim računovodstvenim i upravljačkim načelima i praksom. Načela koja u tom smislu treba poštovati određuju se u uzorku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

3.   U ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava može se odrediti da povrat neizravnih prihvatljivih troškova bude ograničen na maksimalni postotak izravnih prihvatljivih troškova, isključujući izravne prihvatljive troškove podugovaranja, a posebno u slučaju aktivnosti koordinacije i potpore i, po potrebi, aktivnosti za izobrazbu i razvoj karijere istraživača.

4.   Odstupajući od stavka 2., sudionik se za pokrivanje neizravnih prihvatljivih troškova može odlučiti za paušalni iznos svojih ukupnih izravnih prihvatljivih troškova, osim svojih izravnih prihvatljivih troškova za podugovaranje ili za povrat troškova trećim stranama.

Komisija donosi odgovarajuće paušalne iznose na temelju približne procjene stvarnih neizravnih troškova u skladu s Financijskom uredbom i njezinim provedbenim pravilima.

5.   Neprofitne javne organizacije, srednjoškolske i visokoškolske obrazovne ustanove, istraživačke organizacije i malo i srednje poduzetništvo koji ne mogu sa sigurnošću odrediti svoje stvarne neizravne troškove za dotične aktivnosti, mogu se odlučiti, kada sudjeluju u programima financiranja koji uključuju istraživački i tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti iz članka 32., za paušalni iznos od 60 % ukupnih izravnih prihvatljivih troškova za bespovratna sredstva koja se dodjeljuje na temelju poziva na podnošenje prijedloga koji je otvoren do 1. siječnja 2010.

Kako bi olakšali prijelaz na potpunu primjenu općih načela iz stavka 2., Komisija utvrđuje odgovarajuću paušalnu stopu za nepovratna sredstva dodijeljena u okviru poziva koji se zatvaraju 31. prosinca 2009.; taj paušalni iznos mora biti približan iznosu stvarnih neizravnih troškova, ali ne manji od 40 %. To će se temeljiti na ocjeni sudjelovanja neprofitnih javnih organizacija, srednjoškolskih i visokoškolskih obrazovnih ustanova, istraživačkih organizacija i malog i srednjeg poduzetništva koji ne mogu sa sigurnošću utvrditi svoje stvarne neizravne troškove za odgovarajuću aktivnosti.

6.   Svi paušalni iznosi određeni su u uzorku ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Članak 32.

Gornja granica financiranja

1.   Financijski doprinos Zajednice za istraživačke i tehnološke razvojne aktivnosti može pokriti najviše 50 % ukupnih prihvatljivih troškova.

Međutim, u slučaju neprofitnih javnih organizacija, srednjoškolskih i visokoškolskih obrazovnih ustanova, istraživačkih organizacija i malog i srednjeg poduzetništva može doseći najviše 75 % ukupnih prihvatljivih troškova.

2.   Financijski doprinos Zajednice za demonstracijske aktivnosti može doseći najviše 50 % ukupnih prihvatljivih troškova.

3.   Financijski doprinos Zajednice za aktivnosti koje podupiru aktivnosti koordinacije i potpore te aktivnosti za izobrazbu i razvoj karijere istraživača može doseći najviše 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.

4.   Za aktivnosti vezane za upravljanje, uključujući potvrde o financijskim izvještajima i druge aktivnosti koje nisu navedene u stavku 1., 2., i 3., financijski doprinos Zajednice može iznositi najviše 100 % ukupnih opravdanih troškova.

Druge aktivnosti iz prvog podstavka, između ostalog, uključuju osposobljavanje u aktivnostima koje ne pripadaju programu financiranja osposobljavanja i unapređenja obrazovanja istraživača, usklađivanja, razvoja mreža i širenja informacija.

5.   U smislu stavaka 1. do 4., za određivanje financijskog doprinosa Zajednice uzimaju se u obzir opravdani troškovi i potvrde.

6.   Stavci od 1. do 5. primjenjuju se, prema potrebi, za neizravne aktivnosti gdje se paušalno ili jednokratno financiranje koristi za cjelokupnu neizravnu aktivnost.

Članak 33.

Izvještavanje i revizija prihvatljivih troškova

1.   Komisiji se podnose redoviti izvještaji o prihvatljivim troškovima, kamatama na pretfinanciranje i o prihodima od neizravnih aktivnosti i, prema potrebi, potvrde o financijskim izvještajima, u skladu s Financijskom uredbom i Provedbenim pravilima.

Ako postoji sufinanciranje s obzirom na predmetne aktivnosti potrebno je o tome obavijestiti i, prema potrebi, potvrditi po završetku aktivnosti.

2.   Neovisno o Financijskoj uredbu i Provedbenim pravilima, potvrda financijskih izvještaja obavezna je samo kada je ukupni iznos jednokratnih isplata za vrijeme provedbe i plaćanja razlike sudionicima jednak ili veći od 375 000 eura za neizravnu aktivnost.

Međutim, za neizravne aktivnosti koje traju 2 godine ili manje, od sudionika se ne zahtijeva više od jedne potvrde o financijskim izvještajima po završetku projekta.

Za neizravne aktivnosti, koje su u cijelosti nadoknađene putem jednokratnih isplata ili paušalnih iznosa, nisu potrebne potvrde o financijskim izvještajima.

3.   Za javna tijela, istraživačke organizacije te srednjoškolske i visokoškolske obrazovne ustanove, potvrdu o financijskim izvještajima iz stavka 1. može izdati nadležni javni službenik.

Članak 34.

Mreže izvrsnosti

1.   U programu rada predviđeni su svi oblici dodjeljivanja bespovratnih sredstava za mreže izvrsnosti.

2.   Kada je financijski doprinos Zajednice za mreže izvrsnosti isplaćen u obliku jednokratnih iznosa, iznos se izračunava s obzirom na broj istraživača uključenih u mrežu izvrsnosti i s obzirom na trajanje aktivnosti. Jedinična vrijednost jednokratne isplate, po istraživaču, iznosi 23 500 eura godišnje.

Komisija prilagođava iznos u skladu s Financijskom uredbom i Provedbenim pravilima.

3.   U programu rada utvrđen je maksimalan broj sudionika, a prema potrebi, i maksimalan broj istraživača koji se mogu kao osnova za izračunavanje maksimalnog jednokratnog iznosa. Međutim, sudionici koji su preko i iznad najviše vrijednosti za određivanje financijskog doprinosa mogu sudjelovati prema potrebi.

4.   Isplate se vrše periodičnim prijenosom sredstava.

Ti se periodični prijenosi sredstava provode u skladu s procjenom postupne provedbe zajedničkog programa aktivnosti s mjerama povezivanja istraživačkih izvora i sposobnosti na temelju pokazatelja učinkovitosti, a o kojima je postignut dogovor s konzorcijem, i navodi se u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Pododjeljak 2.

Plaćanje, raspodjela, povrat sredstava i jamstva

Članak 35.

Plaćanje i raspodjela sredstava

1.   Financijski doprinos Zajednice isplaćuje se sudionicima preko koordinatora bez nepotrebnog odlaganja.

2.   Koordinator vodi evidenciju tako da je moguće u bilo koje vrijeme utvrditi koliki je dio sredstava Zajednice dodijeljen svakome od sudionika.

Koordinator o tome, na njezin zahtjev, obavješćuje Zajednicu.

Članak 36.

Povrat sredstava

Komisija može, u skladu s Financijskom uredbom, donijeti odluku o povratu sredstava.

Članak 37.

Mehanizmi za izbjegavanje rizika

1.   Financijska odgovornost svakog sudionika ograničena je na njegove dugove, u skladu sa stavcima od 2. do 5.

2.   Za upravljanje rizikom vezanim uz nepovratna sredstva koja se duguju Zajednici, Komisija uspostavlja i upravlja jamstvenim fondom za sudionike (dalje u tekstu „fond”) u skladu s Prilogom.

Kamate koje ostvaruje fond njemu se i dodaju, a služit će isključivo za namjene navedene u točki 3. Priloga, ne dovodeći u pitanje točku 4. Priloga.

3.   Učesnik u indirektnoj aktivnosti koja poprima oblik nepovratnih sredstava, daje Fondu maksimalan doprinos od 5 % financijskog doprinosa Zajednice koji se duguje učesniku. Na kraju aktivnosti iznos koji je uplaćen Fondu vraća se učesniku preko koordinatora u skladu sa stavkom 4.

4.   Ako kamata prikupljena fondom nije dovoljna kako bi se pokrio iznos dugovanja Zajednici, Komisija može odbiti od iznosa koji se vraća sudioniku najviše 1 % financijskog doprinosa Zajednice.

5.   Oduzimanje iz stavka 4. ne provodi se za javna tijela i pravne subjekte za čije sudjelovanje jamči država članica ili pridružena zemlja te srednjoškolske i visokoškolske ustanove.

6.   Komisija naknadno provjerava samo financijsku sposobnost koordinatora i sudionika koja nije navedena u stavku 5. i koji traže financijski doprinos Zajednice u neizravnoj aktivnosti u iznosu većem od 500 000 eura; ovo ne vrijedi u izvanrednim okolnostima kada na temelju dostupnih informacija postoje opravdani razlozi za sumnju u financijsku sposobnost ovih sudionika.

7.   U okviru Financijske uredbe, fond se smatra dostatnim jamstvom. Od sudionika se ne smiju zahtijevati ili im se nametnuti dodatna jamstva ili osiguranje.

POGLAVLJE III.

ŠIRENJE I UPORABA TE PRAVA PRISTUPA

ODJELJAK 1.

Novostečena znanja

Članak 38.

Posebna pravila istraživanja energije fuzije

Pravila određena u ovom poglavlju primjenjuju se ne dovodeći u pitanje posebna pravila za aktivnosti u okviru tematskog područja „Istraživanje energije fuzije” i određena u poglavlju IV. ove Uredbe.

Pododjeljak 1.

Vlasništvo

Članak 39.

Vlasništvo nad novostečenim znanjem

1.   Novostečeno znanje koje proizlazi iz rada izvršenog u okviru drugih neizravnih aktivnosti, a koje nisu navedene u stavku 3., vlasništvo je sudionika čiji je rad doveo do tog znanja.

2.   Ako su zaposlenici ili drugo osoblje koje radi za sudionika ovlašteni zahtijevati prava na novostečeno znanje, sudionik treba osigurati uvjete za ispunjenje tih prava na način koji je u skladu s njegovim obavezama iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

3.   Novostečeno znanje vlasništvo je Zajednice u sljedećim slučajevima:

(a)

aktivnosti koordinacije i potpore koje se sastoje od kupovine robe i usluga poštujući pravila postupka javne nabave određenih Financijskom uredbom;

(b)

aktivnosti koordinacije i potpore povezane s nezavisnim stručnjacima.

Članak 40.

Zajedničko vlasništvo nad novostečenim znanjem

1.   Kada je nekoliko sudionika zajednički provelo aktivnosti koje su dovele do novog znanja i kada se njihov pojedinačni udio ne može utvrditi, oni imaju zajedničko vlasništvo nad takvim znanjem.

Sudionici sklapaju ugovor o dodjeli i načinu ostvarivanja takvog zajedničkog vlasništva u skladu s uvjetima ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

2.   U slučaju kada nije sklopljen ugovor o zajedničkom vlasništvu, svaki od zajedničkih vlasnika ima pravo dodjele neisključivih licenci trećim stranama bez prava podlicenciranja, u skladu s sljedećim uvjetima:

(a)

ostali zajednički vlasnici unaprijed su obaviješteni o tome;

(b)

ostalim zajedničkim vlasnicima osigurana je pravedna i odgovarajuća naknada.

3.   Komisija na zahtjev daje smjernice o mogućim aspektima koji bi trebali biti uključeni u ugovor o zajedničkom vlasništvu.

Članak 41.

Prijenos novostečenog znanja

1.   Vlasnik novostečenoga znanja može prenijeti vlasništvo na bilo koji pravni subjekt, sukladno stavcima 2. do 5. i članku 42.

2.   Kada sudionik prenosi vlasništvo nad novim znanjem, na opunomoćenika prenosi i obaveze vezane za to novostečeno znanje, uključujući i obavezu prenošenja na sve daljnje primatelje, u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

3.   Ako se od sudionika zahtijeva prenošenje prava pristupa, on u skladu s obavezom o tajnosti prethodno obavješćuje ostale sudionike koji su uključeni u istu aktivnost i daje im dovoljno informacija o novom vlasniku znanja kako bi im omogućio ostvarivanje prava pristupa u skladu s ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

Međutim, sudionici se mogu pisanim ugovorom odreći svojih prava na individualnu obavijest o prijenosu vlasništva s jednog sudionika na posebno određenu treću stranu.

4.   Po službenoj obavijesti u skladu s prvim podstavkom stavka 3., svaki sudionik može podnijeti prigovor na prijenos vlasništva na temelju uvjerenja da bi on negativno utjecao na njihova prava pristupa.

Ako netko od sudionika dokaže da bi prijenos negativno utjecao na njihova prava, planirani prijenos ne može se izvršiti dok se ne postigne dogovor između sudionika.

5.   Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava može, prema potrebi, unaprijed odrediti obavezu obavješćivanja Komisije o svim planiranim prijenosima vlasništva ili planiranoj dodjeli isključive licence trećoj strani s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije obuhvaćena Sedmim okvirnim programom.

Članak 42.

Očuvanje europske konkurentnosti, interesa obrane država članica i etičkih načela

Komisija se može protiviti prijenosu vlasništva nad novostečenim znanjem ili davanju isključive licencije za novostečeno znanje trećoj strani s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja nije udružena u Sedmom okvirnom programu ako smatra da to nije u skladu s interesima razvijanja konkurentnosti europskog gospodarstva, s etičkim načelima ili u interesu obrane država članica u smislu članka 24. Ugovora.

U tom slučaju, ako Komisija nije zadovoljna s uspostavom odgovarajućih zaštitnih mjera, prijenos vlasništva ili dodjela isključive licencije ne može se provesti.

Pododjeljak 2.

Zaštita, objavljivanje, širenje i upotreba

Članak 43.

Zaštita novostečenog znanja

Kada novostečeno znanje ima industrijsku i komercijalnu primjenu, njegov vlasnik mora osigurati njegovu primjerenu i učinkovitu zaštitu, pri čemu uzima u obzir svoje legitimne interese, a posebno legitimne komercijalne interese drugih sudionika neizravne aktivnosti.

Ako se sudionik koji nije vlasnik novostečenog znanja pozove na svoj legitimni interes, on mora u svakom slučaju dokazati da bi pretrpio nerazmjerno veliku štetu.

Kada novostečeno znanje ima industrijsku ili komercijalnu primjenu, a njegov vlasnik ga ne zaštiti i ne prenese na drugog sudionika, na pridruženi subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji ili na treću stranu s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji, u skladu s člankom 41., aktivnosti širenja znanja ne smiju se odvijati prije nego li je o tome obaviještena Komisija.

U takvim slučajevima Komisija može, uz suglasnost dotičnog sudionika, preuzeti vlasništvo nad novostečenim znanjem i donijeti mjere za njegovu odgovarajuću i učinkovitu zaštitu. Taj sudionik može odbiti dati pristanak samo ako dokaže da bi njegovi legitimni interesi pretrpjeli nerazmjerno veliku štetu.

Članak 44.

Izjava o financijskom doprinosu Zajednice

Sve publikacije, patentne prijave sudionika ili one podnesene u njegovo ime, ili svako drugo širenje novostečenog znanja, uključuju izjavu, koja može biti i vizualna, o tome da je novo znanje stečeno uz pomoć financijskog doprinosa Zajednice.

Sadržaj takve izjave utvrđuje se u ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Članak 45.

Upotreba i širenje

1.   Sudionici koriste novostečeno znanje koje je u njihovom vlasništvu ili osiguravaju da se ono koristi.

2.   Svaki sudionik osigurava da se novostečeno znanje širi što je brže moguće. Ako ne uspije u tome, Komisija može širiti novostečeno znanje sudionika sukladno članku 12. Ugovora.

U ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se uvesti vremenska ograničenja za provedbu širenja.

3.   Aktivnosti širenja u skladu su sa zaštitom prava intelektualnog vlasništva, obaveza o tajnosti, legitimnih interesa vlasnika novostečenog znanja i sa zaštitom interesa obrane država članica u smislu članka 24. Ugovora.

4.   Ostalim sudionicima treba prije početka aktivnosti dostaviti obavijest o aktivnostima širenja.

Nakon obavješćivanja, svaki sudionik može uložiti prigovor ako smatra da bi njegovi legitimni interesi u vezi s novostečenim ili postojećim znanjem mogli pretrpjeti nerazmjerno veliku štetu. U tim slučajevima, osim ako se ne poduzmu određene mjere zaštite takvih legitimnih interesa, aktivnost širenja ne smije se izvršiti.

ODJELJAK 2.

Prava pristupa postojećem i novostečenom znanju

Članak 46.

Obuhvaćeno postojeće znanje

Sudionici mogu za neizravne aktivnosti utvrditi potrebno postojeće znanje u okviru teksta ugovora i mogu, po potrebi, isključiti određeno postojeće znanje.

Članak 47.

Načela

1.   Svi zahtjevi za prava pristupa sastavljaju se u pismenom obliku.

2.   Osim ako nije drukčije dogovoreno s vlasnikom novostečenog ili postojećeg znanja, prava pristupa ne daju pravo za dodjeljivanje podlicence.

3.   Dodjela isključivih licenci za novostečeno ili postojeće znanje moguća je uz pisano odobrenje ostalih sudionika koji se na taj način odriču svojih prava pristupa.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., svaki ugovor koji sudionicima ili trećim stranama pruža prava pristupa novostečenom ili postojećem znanju, mora osigurati zadržavanje mogućih prava pristupa za druge sudionike.

5.   Ne dovodeći u pitanje članak 49. i 50. i ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, sudionici iste aktivnosti obavješćuju jedni druge, što je prije moguće, o ograničenjima dodjele prava pristupa postojećem znanju ili o bilo kojim drugim ograničenjima koja mogu znatno utjecati na dodjelu prava pristupa.

6.   Prestanak sudjelovanja u neizravnoj aktivnosti ni na koji način ne utječe na obvezu tog sudionika da dodijeli prava pristupa ostalim sudionicima u istoj aktivnosti, u skladu s uvjetima utvrđenim ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

Članak 48.

Prava pristupa za provedbu indirektnih aktivnosti

1.   Prava pristupa na novostečeno znanje dodjeljuju se drugim sudionicima u istoj neizravnoj aktivnosti, ako je to potrebno, kako bi sudionici mogli obavljati svoj posao u okviru te neizravne aktivnosti.

Takva prava pristupa dodjeljuju se besplatno.

2.   Prava pristupa na postojeće znanje dodjeljuje se drugim sudionicima u istoj neizravnoj aktivnosti, ako je to potrebno, kako bi sudionici mogli obavljati svoj posao u okviru neizravne aktivnosti, pod uvjetom da je dotični sudionik ovlašten dodijeliti ta prava.

Osim ako je drugačije dogovoreno između sudionika prije pristupanja ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava, takva prava pristupa dodjeljuju se besplatno

Članak 49.

Prava pristupa za upotrebu

1.   Sudionici u istoj neizravnoj aktivnosti uživaju prava pristupa novostečenom znanju, ako je to potrebno za upotrebu njihovog novostečenog znanja.

U skladu s ugovorom, takva prava pristupa dodjeljuju se ili pod pravednim i odgovarajućim uvjetima ili besplatno.

2.   Sudionici iste neizravne aktivnosti uživaju prava pristupa postojećem znanju ako je ono potrebno za upotrebu njihovog novostečenog znanja i ako je dotični sudionik ovlašten dodijeliti takva prava.

U skladu s ugovorom, takva prava pristupa dodjeljuju se ili pod pravednim i odgovarajućim uvjetima ili besplatno.

3.   Udruženi pravni subjekt s poslovnim nastanom u državi članici ili pridruženoj zemlji također ima prava pristupa na novostečeno ili postojeće znanje iz stavka 1. i 2., pod jednakim uvjetima kao sudionik s kojim je udružen, osim ako je drugačije propisano ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava ili konzorcijskim ugovorom.

4.   Zahtjev za prava pristupa, iz stavaka 1., 2., i 3., može se predati u roku od jedne godine nakon jednog od sljedećih događaja:

(a)

neizravna aktivnost je završena;

(b)

vlasnik novostečenog ili postojećeg znanja više ne sudjeluje.

Međutim, sudionici mogu dogovoriti i drugačiji vremenski rok

POGLAVLJE IV.

POSEBNA PRAVILA ZA SUDJELOVANJE U AKTIVNOSTIMA U OKVIRU TEMATSKOG PODRUČJA „ISTRAŽIVANJE ENERGIJE FUZIJE”

Članak 50.

Područje primjene

Pravila utvrđena u ovom poglavlju primjenjuju se na aktivnosti u okviru tematskog područja „Istraživanje fuzijske energije”, kako je utvrđeno u posebnom programu. U slučaju bilo kakvog sukoba, između pravila iz ovog poglavlja i onih iz poglavlja II. i III., primjenjuju se pravila utvrđena u ovom poglavlju.

Članak 51.

Provedba istraživanja energije fuzije

Aktivnosti u okviru tematskog područja „Istraživanje fuzijske energije” mogu se provoditi na temelju postupaka i pravila za širenje i uporabu znanja utvrđenih u sljedećim okvirima:

(a)

Ugovori o pridruživanju, sklopljeni između Zajednice i država članica ili pridruženih trećih zemalja ili subjekata u državama članicama ili potpuno pridruženim trećim zemljama članicama;

(b)

Europski sporazum o razvoju fuzije (EFDA), zaključen između Zajednice i organizacija u državama članicama i pridruženim zemljama ili organizacijama koje djeluju u njihovo ime;

(c)

Zajedničko europsko poduzeće za ITER, temeljen na odredbama glave II. poglavlja V. Ugovora;

(d)

međunarodni sporazumi koji se odnose na suradnju s trećim zemljama ili bilo koji pravni subjekt koji se može osnovati takvim sporazumom, posebno sporazumom ITER;

(e)

svi drugi višestrani sporazumi zaključeni između Zajednice i pridruženih organizacija, a posebno Sporazum o mobilnosti osoblja;

(f)

aktivnosti za podjelu troškova u cilju promicanja i doprinosa istraživanju energije fuzije s tijelima u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Sedmom okvirnom programu s kojima nije sklopljen ugovor o pridruživanju.

Članak 52.

Financijski doprinos Zajednice

1.   Ugovori o pridruživanju iz članka 51. točke (a) i aktivnosti za podjelu troškova iz članka 51. točke (f) ustanovljuju pravila o financijskom doprinosu Zajednice za aktivnosti koje oni uključuju.

Godišnja osnovna stopa financijskog doprinosa Zajednice ne smije prijeći 20 % za vrijeme trajanja Sedmog okvirnog programa.

2.   Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za Program fuzije iz članka 7. stavka 2. posebnog programa za provedbu Sedmog okvirnog programa (2007. do 2011.) Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) za aktivnosti (13) u području nuklearnih istraživanja i osposobljavanja, Komisija može financirati:

(a)

u okviru Ugovora o pridruživanju u visini do 40 %: troškovi za posebne programe suradnje između suradnika koje je savjetodavni odbor preporučio za dodjelu prioritetnog statusa i koje je odobrila Komisija; prioritetni status imaju one aktivnosti koje su važne za ITER/DEMO, osim u slučaju projekata kojima je već dodijeljen prioritetni status u toku prijašnjih okvirnih programa;

(b)

aktivnosti koje se provode u okviru Europskog sporazuma o razvoju fuzije, uključujući javne nabave ili u okviru zajedničkog poduzeća iz članka 51. točke (c).

(c)

aktivnosti koje se provode u okviru Sporazuma o mobilnosti osoblja.

3.   U slučaju projekata i aktivnosti koji dobivaju financijske doprinose u skladu sa stavkom 2. točkama (a) ili (b), svi pravni subjekti iz članka 51. točke (a) i točke (b) imaju pravo sudjelovati u pokusima koji se provode s odgovarajućom opremom.

4.   Financijski doprinos Zajednice za aktivnosti koje se provode u okviru međunarodnog sporazuma o suradnji iz članka 51. točke (d) utvrđuje se u skladu s odredbama takvog sporazuma ili od strane bilo kojeg pravnog subjekta ustanovljenog sporazumom. Zajednica može upravljati svojim sudjelovanjem i financijskim doprinosom takvom sporazumu putem bilo kojeg odgovarajućeg pravnog subjekta.

POGLAVLJE V.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 53.

Ova Uredba stupa na snagu treći dan od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2006.

Za Vijeće

Predsjednik

J. KORKEAOJA


(1)  Mišljenje od 30. studenoga 2006.(još nije objavljeno u Službenom listu).

(2)  Mišljenje od 5. srpnja 2006. (još nije objavljeno u Službenom listu). Mišljenje nakon neobveznog savjetovanja.

(3)  SL C 203, 25.8.2006., str. 1. Mišljenje dano na temelju vlastite inicijative.

(4)  SL L 400, 30.12.2006., str. 60. Odluka kako je ispravljena na str. 21. ovog Službenog lista.

(5)  SL L 248, 16.9.2002. str 1.

(6)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 1248/2006 (SL L 227, 19.8.2006. str. 3).

(7)  SL C 45, 17.2.1996., str. 5.

(8)  SL 317, 3.12.2001., str 1. Odluka kako je zadnje izmijenjena Odlukom 2006/548/EZ, Euratom (SL L 215, 5.8.2006., str. 38.).

(9)  SL L 124, 20.5.2003., str. 36.

(10)  SL L 312, 23.12.1995., str. 1.

(11)  SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

(12)  SL L 75, 22.3.2005., str. 67.

(13)  SL L 412, 30.12.2006., str. 1.


PRILOG

Jamstveni fond za sudionike

1.

Fondom upravlja Zajednica koju predstavlja Komisija i koja djeluje kao izvršitelj u ime sudionika, a pod uvjetima koje je potrebno utvrditi uzorkom ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Komisija povjerava financijsko upravljanje fondom Europskoj investicijskoj banci ili, a u skladu s člankom 13. točkom (b), odgovarajućoj financijskoj instituciji (dalje u tekstu „depozitna banka”). Depozitna banka upravlja fondom prema uputama Komisije.

2.

Komisija može, pri prvom pretfinanciranju koje će isplatiti konzorciju, izvršiti prijeboj doprinosa sudionika te u njihovo ime izvršiti uplatu u fond.

3.

Ako sudionik duguje sredstva Zajednici, Komisija može, bez obzira na kazne koje se mogu nametnuti sudionicima u prekršaju, a skladu s Financijskom uredbom, postupiti na jedan od sljedećih načina:

(a)

narediti depozitnoj banci da izravno prebaci traženi iznos iz fonda koordinatoru neizravne aktivnosti, ako je aktivnost i daje u tijeku, a ostali se sudionici slažu isto provesti u skladu sa svojim ciljevima, u skladu s člankom 17. stavkom 4. Iznosi koji se prebace iz fonda smatrat će se financijskim doprinosom Komisije; ili

(b)

učinkovito nadoknaditi navedeni iznos iz fonda ako je neizravna aktivnost prekinuta ili već dovršena.

Komisija može u tom cilju izdati nalog o naknadi toga iznosa od samoga sudionika, u skladu s Financijskom uredbom.

4.

Iznosi isplaćeni iz fonda za vrijeme Sedmoga okvirnoga programa predstavljaju dohodak programa, na temelju članka 18. stavka 2. Financijske uredbe.

Nakon dodjele svih bespovratnih sredstava u okviru Sedmog okvirnog programa, sve nepodmirene obveze iz fonda će nadoknaditi Komisija te ih uvrstiti u proračun Zajednice, u skladu s odlukama Osmog okvirnog programa.


Top