EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 31980L0181

80/181/EEZ: Direktiva Vijeća od 20. prosinca 1979. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjerne jedinice i o stavljanju izvan snage Direktive 71/354/EEZ

OJ L 39, 15.2.1980, p. 40–50 (DA, DE, EN, FR, IT, NL)
Greek special edition: Chapter 13 Volume 009 P. 90 - 100
Spanish special edition: Chapter 13 Volume 010 P. 292 - 302
Portuguese special edition: Chapter 13 Volume 010 P. 292 - 302
Special edition in Finnish: Chapter 13 Volume 010 P. 181 - 191
Special edition in Swedish: Chapter 13 Volume 010 P. 181 - 191
Special edition in Czech: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Estonian: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Latvian: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Lithuanian: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Hungarian Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Maltese: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Polish: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Slovak: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Slovene: Chapter 13 Volume 006 P. 3 - 13
Special edition in Bulgarian: Chapter 13 Volume 005 P. 83 - 93
Special edition in Romanian: Chapter 13 Volume 005 P. 83 - 93
Special edition in Croatian: Chapter 13 Volume 063 P. 3 - 13

Legal status of the document In force: This act has been changed. Current consolidated version: 13/06/2020

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/1980/181/oj

13/Sv. 63

HR

Službeni list Europske unije

3


31980L0181


L 039/40

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DIREKTIVA VIJEĆA

od 20. prosinca 1979.

o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjerne jedinice i o stavljanju izvan snage Direktive 71/354/EEZ

(80/181/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 100.,

uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 71/354/EEZ od 18. listopada 1971. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na mjerne jedinice (1) kako je zadnje izmijenjena Direktivom Vijeća 76/770/EEZ (2),

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (3),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (4),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (5),

budući da su mjerne jedinice bitne u uporabi svih mjernih instrumenata za izražavanje mjera ili bilo koje navođenje veličine; budući da se mjerne jedinice upotrebljavaju u većini područja ljudske aktivnosti; budući da je neophodno osigurati najveću moguću jasnoću u njihovoj uporabi; budući da je stoga potrebno izraditi pravila za njihovu uporabu u Zajednici za gospodarske namjene, namjene javnog zdravlja i javne sigurnosti ili upravne namjene;

međutim, budući da u području međunarodnog prijevoza postoje međunarodne konvencije i sporazumi koji su obvezujući za Zajednicu ili države članice; budući da se ti konvencije i sporazumi moraju poštovati;

budući da se zakoni kojima je uređena uporaba mjernih jedinica u državama članicama razlikuju od jedne države članice do druge i kao posljedica dovode do ograničenja trgovine; budući da je u tim okolnostima neophodno uskladiti zakone i druge propise kako bi se prevladale takve prepreke;

budući da mjerne jedinice podliježu međunarodnim rezolucijama koje je donijela Opća konferencija za utege i mjere (CGPM) uspostavljena Konvencijom o metru koja je potpisana u Parizu 20. svibnja 1875. i koju poštuju sve države članice; budući da je kao posljedica navedenih rezolucija izrađen „Međunarodni sustav jedinica” (SI);

budući da je Vijeće 18. listopada 1971. donijelo Direktivu 71/354/EEZ o usklađivanju zakonodavstava država članica kako bi se uklonile prepreke trgovini usvajanjem međunarodnog sustava jedinica na razini Zajednice; budući da je Direktiva 71/354/EEZ izmijenjena Aktom o pristupanju i Direktivom 76/770/EEZ;

budući da se navedenim odredbama Zajednice nisu prevladale sve prepreke u tom području; budući da je Direktivom 76/770/EEZ predviđeno da se do 31. prosinca 1979. preispita situacija u vezi s mjernim jedinicama, nazivima i simbolima navedenim u poglavlju D njezina Priloga; budući da se preispitivanje situacije u vezi s određenim drugim mjernim jedinicama također pokazalo neophodnim;

budući da je, kako bi se izbjegle ozbiljne poteškoće, potrebno osigurati prijelazno razdoblje tijekom kojeg se mogu postupno ukinuti mjerne jedinice koje nisu usklađene s međunarodnim sustavom; budući da je unatoč tome važno državama članicama koje to žele učiniti omogućiti da na svojim područjima što prije donesu odredbe poglavlja I. Priloga; budući da je stoga neophodno ograničiti trajanje prijelaznog razdoblja na razini Zajednice i istodobno dopustiti državama članicama da svojevoljno skrate to razdoblje;

budući da je tijekom prijelaznog razdoblja bitno, posebno radi zaštite potrošača, zadržati jasno stajalište o uporabi mjernih jedinica u trgovini između država članica; budući da se čini da obveza država članica da omoguće uporabu dodatnih oznaka na proizvodima i opremi koji se uvoze iz drugih država članica tijekom prijelaznog razdoblja dobro služi svrsi;

međutim, budući da sustavno donošenje rješenja ove vrste za sve mjerne instrumente, uključujući medicinske instrumente, nije nužno poželjno; budući da državama članicama stoga treba omogućiti da na svom državnom području zahtijevaju da mjerni instrumenti nose oznake veličine u jednoj zakonitoj mjernoj jedinici;

budući da ova Direktiva ne utječe na daljnju proizvodnju proizvoda koji su već na tržištu; međutim, budući da utječe na stavljanje na tržište i uporabu proizvoda i opreme koji nose oznake veličine u mjernim jedinicama koje više nisu zakonite mjerne jedinice ako su takvi proizvodi i oprema potrebni za dopunu ili zamjenu komponenti ili dijelova takvih proizvoda, opreme i instrumenata koji su već na tržištu; budući da je stoga neophodno da države članice odobre stavljanje na tržište i uporabu takvih proizvoda i opreme za dopunu i zamjenu komponenti, čak i ako nose oznake veličine u mjernim jedinicama koje više nisu zakonite mjerne jedinice, kako bi se proizvodi, oprema ili instrumenti koji su već na tržištu mogli nadalje upotrebljavati;

budući da je Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) 1. ožujka 1974. donijela međunarodnu normu o predstavljanju SI jedinica i drugih jedinica za uporabu u sustavima s ograničenim skupovima znakova; budući da je uputno da Zajednica donese rješenja koja su već odobrena na široj međunarodnoj razini u skladu s normom ISO 2955 od 1. ožujka 1974.;

budući da se odredbe Zajednice koje se odnose na mjerne jedinice mogu pronaći u nekoliko tekstova Zajednice; budući da je pitanje mjernih jedinica toliko važno da je mogućnost upućivanja na pojedinačni tekst Zajednice od ključne važnosti; budući da se stoga ovom Direktivom objedinjuju sve odredbe Zajednice iz tog područja i stavlja izvan snage Direktiva 71/354/EEZ,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Zakonite mjerne jedinice za potrebe ove Direktive koje se moraju upotrebljavati za izražavanje veličina su:

(a)

mjerne jedinice navedene u poglavlju I. Priloga;

(b)

mjerne jedinice navedene u poglavlju II. Priloga do datuma koji trebaju odrediti države članice; taj datum ne može biti nakon 31. prosinca 1985.;

(c)

mjerne jedinice navedene u poglavlju III. Priloga samo u onim državama članicama u kojima su bile odobrene 21. travnja 1973. i do datuma koji trebaju odrediti te države članice; taj datum ne može biti nakon datuma koji određuje Vijeće prije 31. prosinca 1989. na temelju članka 100. Ugovora.

Članak 2.

(a)

Obveze proizišle iz članka 1. odnose se na mjerne instrumente koji se upotrebljavaju, na mjerenja koja se provode i oznake veličina koje se izražavaju u mjernim jedinicama za gospodarske namjene, namjene javnog zdravlja i javne sigurnosti ili administrativne namjene.

(b)

Ova Direktiva ne utječe na uporabu jedinica u zračnom i pomorskom prijevozu te željezničkom prometu koje nisu određene kao obvezne na temelju ove Direktive i koje su utvrđene međunarodnim konvencijama ili sporazumima koji su obvezujući za Zajednicu ili države članice.

Članak 3.

1.   Za potrebe ove Direktive „dodatna oznaka” znači jedna ili više oznaka veličine izraženih u mjernim jedinicama koje nisu obuhvaćene poglavljem I. Priloga i koje prate oznaku veličine izraženu u jedinici sadržanoj u tom poglavlju.

2.   Uporaba dodatnih oznaka odobrava se do 31. prosinca 1989.

3.   Međutim, države članice mogu zahtijevati da mjerni instrumenti nose oznake veličine u jednoj zakonitoj mjernoj jedinici.

4.   Prednost ima oznaka izražena u mjernoj jedinici navedenoj u poglavlju I. Oznake izražene u mjernim jedinicama koje nisu navedene u poglavlju I. izražavaju se znakovima koji nisu veći od znakova za odgovarajuće oznake u jedinicama navedenim u poglavlju I.

5.   Uporaba dodatnih oznaka može se produljiti nakon 31. prosinca 1989.

Članak 4.

Uporaba mjernih jedinica koje nisu ili više nisu zakonite odobrava se za:

proizvode i opremu koji su na dan donošenja ove Direktive već na tržištu i/ili u uporabi,

komponente ili dijelove proizvoda i opreme potrebne za dopunu ili zamjenu komponenti ili dijelova gore navedenih proizvoda i opreme.

Međutim, uporaba zakonitih mjernih jedinica može se zahtijevati za pokazatelje mjernih instrumenata.

Članak 5.

Međunarodna norma ISO 2955 od 1. ožujka 1974.„Obrada informacija - predstavljanja SI jedinica i drugih jedinica za uporabu u sustavima s ograničenim skupovima znakova” primjenjuje se u području obuhvaćenom njezinim stavkom 1.

Članak 6.

Direktiva 71/354/EEZ stavlja se izvan snage 1. listopada 1981.

Međutim, odstupajući od Direktive 71/354/EEZ, države članice pod uvjetima utvrđenim u članku 1. ove Direktive i nakon 31. prosinca 1979. odobravaju ili nadalje omogućuju uporabu sljedećih mjernih jedinica:

milimetar žive

(poglavlje II.)

poise

(poglavlje II.)

stokes

(poglavlje II.)

jard

(poglavlje III.)

kvadratni jard

(poglavlje III.)

kalorija

(poglavlje III.).

Članak 7.

(a)

Države članice do 1. srpnja 1981. donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom i o tome obavješćuju Komisiju.

One primjenjuju te odredbe od 1. listopada 1981.

(b)

Od datuma priopćenja ove Direktive, države članice također osiguravaju da Komisija bude obaviještena o svakom nacrtu zakona i drugih propisa koje namjeravaju donijeti u području na koje se odnosi ova Direktiva u roku koji je Komisiji dovoljan za dostavljanje primjedaba.

Članak 8.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 20. prosinca 1979.

Za Vijeće

Predsjednik

J. TUNNEY


(1)  SL L 243, 29.10.1971., str. 29.

(2)  SL L 262, 27.9.1976., str. 204.

(3)  SL C 81, 28.3.1979., str. 6.

(4)  SL C 127, 21.5.1979., str. 80.

(5)  Mišljenje doneseno 24./25. listopada 1979. (još nije objavljeno u Službenom listu).


PRILOG

POGLAVLJE I.

ZAKONITE MJERNE JEDINICE IZ ČLANKA 1. TOČKE (a)

1.   SI JEDINICE I NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI I NIŽEKRATNICI

1.1.   Osnovne SI jedinice

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

duljina

metar

m

masa

kilogram

kg

vrijeme

sekunda

s

električna struja

amper

A

termodinamička temperatura

kelvin

K

množina (količina tvari)

mol

mol

svjetlosna jakost

kandela

cd

Definicije osnovnih SI jedinica:

Jedinica duljine

Metar je duljina jednaka 1 650 763,73 valne duljine zračenja atoma kriptona 86 u vakuumu pri prijelazu između razina 2p10 i 5d5.

(Jedanaesti CGPM (1960.), rezolucija 6).

Jedinica mase

Kilogram je jedinica mase; jednak je masi međunarodne pramjere kilograma.

(Treći CGPM (1901.), stranica 70. izvješća s konferencije).

Jedinica vremena

Sekunda je trajanje 9 192 631 770 razdoblja zračenja koje odgovara prijelazu između dviju hiperfinih razina osnovnog stanja atoma cezija 133.

(Trinaesti CGPM (1967.), rezolucija 1).

Jedinica električne struje

Amper je stalna električna struja koja bi, tekući dvama usporednim, beskonačno dugačkim ravnim vodičima koji su zanemarivo malog kružnog presjeka i razmaknuti u vakuumu jedan metar, među tim vodičima proizvela silu od 2 × 10–7 njutna po metru njihove duljine.

(Međunarodni odbor za utege i mjere (CIPM) (1946.), rezolucija 2, odobrena na devetom CGPM-u (1948.)).

Jedinica termodinamičke temperature

Kelvin, jedinica termodinamičke temperature, je 1/273,16 termodinamičke temperature trojnog stanja vode.

(Trinaesti CGPM (1967.), rezolucija 4).

Jedinica množine

(1) Mol je množina sustava koji sadržava onoliko elementarnih jedinica koliko ima atoma u 0,012 kg ugljika 12.

(2) Pri uporabi mola moraju se iskazati elementarne jedinice, a to mogu biti atomi, molekule, ioni, elektroni, druge čestice ili određene skupine takvih čestica.

(Četrnaesti CGPM (1971.), rezolucija 3).

Jedinica svjetlosne jakosti

Kandela je svjetlosna jakost u određenom smjeru iz izvora koji odašilje monokromatske zrake frekvencije 540 × 1012 herca i čija je energetska jakost u tom smjeru 1/683 vata po prostornom kutu.

(Šesnaesti CGPM (1979.), rezolucija 3).

1.1.1.   Posebni naziv i simbol SI jedinice temperature za izražavanje Celzijeve temperature

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

Celzijeva temperatura

Celzijev stupanj

°C

Celzijeva temperatura t definira se kao razlika t = T – T0 između dviju termodinamičkih temperatura T i T0, pri čemu je T0 = 273,15 kelvina. Interval ili razlika u temperaturi može se izražavati u kelvinima ili u Celzijevim stupnjevima. Jedinica „Celzijev stupanj” jednaka je jedinici „kelvin”.

1.2.   Druge SI jedinice

1.2.1.   Dodatne SI jedinice

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

ravninski kut

radijan

rad

prostorni kut

steradijan

sr

(Jedanaesti CGPM (1960.), rezolucija 12).

Definicije dodatnih SI jedinica:

Jedinica ravninskog kuta

Radijan je ravninski kut između dvaju polumjera koji na obodu kružnice izrezuju luk duljine jednake njenom polumjeru.

(Međunarodna norma ISO 31 - I, prosinac 1965.).

Jedinica prostornog kuta

Steradijan je prostorni kut sa vrhom u središtu kugle koji na površini kugle izrezuje površinu ploštine jednake kvadratu sa stranicama jednakim polumjeru te kugle.

(Međunarodna norma ISO 31 - I, prosinac 1965.).

1.2.2.   Izvedene SI jedinice

Jedinice dosljedno izvedene iz osnovnih SI jedinica i dodatnih SI jedinica navedene su kao algebarski izrazi u obliku umnožaka potencija osnovnih SI jedinica i/ili dodatnih SI jedinica s brojčanim faktorom 1.

1.2.3.   Izvedene SI jedinice koje imaju nazive i simbole

Veličina

Jedinica

Izraz

Naziv

Simbol

S drugim SI jedinicama

S osnovnim ili dodatnim SI jedinicama

frekvencija

herc (hertz)

Hz

 

s–1

sila

njutn (newton)

N

 

m · kg · s–2

tlak, naprezanje

paskal (pascal)

Pa

N · m–2

m–1 · kg · s–2

energija, rad; toplina

džul (joule)

J

N · m

m2 · kg · s–2

snaga (1), zračeni tijek

vat (watt)

W

J · s–1

m2 · kg · s–3

elektricitet, električni naboj

kulon (coulomb)

C

 

s · A

električni potencijal, razlika potencijala, elektromotorna sila

volt

V

W · A–1

m2 · kg · s–3 · A–1

električni otpor

om (ohm)

Ω

V · A–1

m2 · kg · s–3 · A–2

električna vodljivost

simens (siemens)

S

A · V–1

m–2 · kg–1 · s3 · A2

kapacitivnost

farad

F

C · V–1

m–2 · kg–1 · s4 · A2

magnetski tok

veber (weber)

Wb

V · s

m2 · kg · s–2 · A–1

gustoća magnetskog toka

tesla

T

Wb · m–2

kg · s–2 · A–1

induktivnost

henri (henry)

H

Wb · A–1

m2 · kg · s–2 · A–2

svjetlosni tijek

lumen

lm

 

cd · sr

osvjetljenje

luks

lx

lm · m–2

m–2 · cd · sr

aktivnost (radionuklida)

bekerel (becquerel)

Bq

 

s–1

apsorbirana doza, specifična predana energija, kerma, indeks apsorbirane doze

grej (gray)

Gy

J · kg–1

m2 · s–2

ekvivalentna doza

sivert (sievert)

Sv

J · kg–1

m2 · s–2

Jedinice izvedene iz osnovnih SI jedinica ili dodatnih jedinica mogu se izražavati i u obliku jedinica navedenih u poglavlju I.

Izvedene SI jedinice mogu se posebno izražavati i posebnim nazivima i simbolima iz gore navedene tablice, npr. SI jedinica dinamičke viskoznosti može se izražavati kao m–1 · kg · s–1 ili kao N · s · m–2 ili kao Pa · s.

1.3.   Predmeci i njihovi simboli za označivanje određenih decimalnih višekratnika i nižekratnika

Faktor

Predmetak

Simbol

Faktor

Predmetak

Simbol

1018

eksa

E

10–1

deci

d

1015

peta

P

10–2

centi

c

1012

tera

T

10–3

mili

m

109

giga

G

10–6

mikro

μ

106

mega

M

10–9

nano

n

103

kilo

k

10–12

piko

p

102

hekto

h

10–15

femto

f

101

deka

da

10–18

ato

a

Nazivi i simboli decimalnih višekratnika i nižekratnika jedinice mase tvore se dodavanjem predmetaka riječi „gram” i njihovih simbola simbolu „g”.

Kada se izvedena jedinica izražava kao razlomak, decimalni višekratnici i nižekratnici mogu se označiti dodavanjem predmetka jedinicama u brojniku ili nazivniku ili u oba dijela.

Ne mogu se upotrebljavati složeni predmeci, odnosi predmeci sastavljeni od nekoliko gore navedenih predmetaka.

1.4.   Posebni odobreni nazivi i simboli decimalnih višekratnika i nižekratnika SI jedinica

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

Vrijednost

obujam

litra

l ili L (2)

1 l = 1 dm3 = 10–3 m3

masa

tona

t

1 t = 1 Mg = 103 kg

tlak, naprezanje

bar

bar (3)

1 bar = 105 Pa

Napomena: Predmeci i njihovi simboli navedeni u tablici u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i simbolima navedenima u tablici u točki 1.4.

2.   JEDINICE KOJE SU DEFINIRANE NA TEMELJU SI JEDINICA, ALI NISU NJIHOVI DECIMALNI VIŠEKRATNICI ILI NIŽEKRATNICI

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

Vrijednost

ravninski kut

okretaj* (4)  (5)

 

1 okretaj = 2 π rad

grad* ili gon*

gon*

Formula

stupanj

°

Formula

kutna minuta

Formula

kutna sekunda

Formula

vrijeme

minuta

min

1 min = 60 s

sat

h

1 h = 3 600 s

dan

d

1 d = 86 400 s

Napomena: Predmeci navedeni u točki 1.3. mogu se upotrebljavati samo zajedno s nazivima „grad” ili „gon” i simbolom „gon”.

3.   JEDINICE KOJE SE DEFINIRAJU NEOVISNO O SEDAM OSNOVNIH SI JEDINICA

Ujednačena atomska jedinica mase je jedna dvanaestina mase atoma nuklida12C.

Elektronvolt kinetička je energija koju dobije elektron pri prolazu u vakuumu od jedne točke do druge čiji je potencijal veći za jedan volt.

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

Vrijednost

masa

ujednačena atomska jedinica mase

u

1 u ≈ 1,6605655 × 10–27 kg

energija

elektronvolt

eV

1eV ≈ 1,6021892 × 10–19 J

Vrijednost ovih jedinica izražena u SI jedinicama nije točno poznata.

Gore navedene vrijednosti preuzete su iz biltena Odbora za podatke o znanosti i tehnologiji (CODATA) br. 11 iz prosinca 1973. Međunarodnog vijeća znanstvenih društava.

Napomena: Predmeci i njihovi simboli navedeni u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s ovim dvjema jedinicama i njihovim simbolima.

4.   JEDINICE I NAZIVI JEDINICA KOJI SU DOPUŠTENI SAMO U POSEBNIM PODRUČJIMA

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

Vrijednost

jakost optičkih sustava

dioptrija*

 

1 dioptrija = 1 m–1

masa dragoga kamenja

metrički karat

 

1 metrički karat = 2 × 10–4 kg

ploština poljoprivrednoga ili građevnoga zemljišta

ar

a

1 a = 102 m2

masa po jedinici duljine tekstilnoga vlakna i pređe

teks*

tex*

1 tex = 10–6 kg · m–1

Napomena: Predmeci navedeni u točki 1.3. mogu se upotrebljavati zajedno s gore navedenim jedinicama. Međutim, višekratnik 102 a naziva se „hektarom”.

5.   SLOŽENE JEDINICE

Složene su jedinice kombinacije jedinica navedenih u poglavlju I.

POGLAVLJE II.

ZAKONITE MJERNE JEDINICE IZ ČLANKA 1. TOČKE (b)

VELIČINE, NAZIVI JEDINICA, SIMBOLI I VRIJEDNOSTI

Veličina

Jedinica

Naziv

Simbol

Vrijednost

krvni tlak

milimetar žive (*)

mm Hg(*)

1 mm Hg = 133,322 Pa

ravninski kut

 

g*  (6)

Formula

aktivnost

(radionuklida)

kiri (curie)

Ci

1 Ci = 3,7 × 1010 Bq

apsorbirana doza

rad

rad (7)

1 rad = 10–2 Gy

ekvivalentna doza

rem*

rem*

1 rem = 10–2 Sv

ekspozicija (x i γ zrakama)

rendgen (röntgen)

R

1 R = 2,58 · 10–4 C · kg–1

dinamička viskoznost

poise

P

1 P = 10–1 Pa · s

kinematička viskoznost

stokes

St

1 St = 10–4 m2 · s–1

Napomena: Predmeci i njihovi simboli navedeni u točki 1.3. poglavlja I. mogu se upotrebljavati zajedno s jedinicama i simbolima sadržanima u ovom odjeljku osim milimetra žive i njegovog simbola te simbola „g”.

Do datuma navedenog u članku 1. točki (b) jedinice navedene u poglavlju II. mogu se kombinirati međusobno ili s jedinicama iz poglavlja I. u složene jedinice.

POGLAVLJE III.

ZAKONITE MJERNE JEDINICE IZ ČLANKA 1. TOČKE (c)

VELIČINE, NAZIVI JEDINICA, SIMBOLI I PRIBLIŽNE VRIJEDNOSTI

Duljina

inč

1 in = 2,54 × 10–2 m

stopa

1 ft = 0,3048 m

hvat (8)

1 fm = 1,829 m

milja

1 milja = 1 609 m

jard

1 jard = 0,9144 m

Ploština

kvadratna stopa

1 sq ft = 0,929 × 10–1 m2

akar

1 ac = 4 047 m2

kvadratni jard

1 sq yd = 0,8361 m2

Obujam

unca tekućine

1 fl oz = 28,41 × 10–6 m3

gill (četvrtina pinte)

1 gill = 0,1421 × 10–3 m3

pinta

1 pt = 0,5683 × 10–3 m3

kvart

1 qt = 1,137 × 10–3 m3

galon

1 gal = 4,546 × 10–3 m3

Masa

unca (avoirdupois mjerni sustav)

1 oz = 28,35 × 10–3 kg

troy unca

1 oz tr = 31,10 × 10–3 kg

funta

1 lb = 0,4536 kg

Energija

kalorija

1 kalorija = 105,506 × 106 J

Do datuma koji treba odrediti u skladu s člankom 1. točkom (c) jedinice navedene u poglavlju III. mogu se kombinirati međusobno ili s jedinicama iz poglavlja I. u složene jedinice.


(1)  Posebni nazivi za jedinicu snage: naziv voltamper (simbol „VA”) kada se upotrebljava za izražavanje prividne snage izmjenične električne struje i var (simbol „var”) kada se upotrebljava za izražavanje jalove električne snage. „Var” nije uključen u rezolucije CGPM-a.

(2)  Za jedinicu litra mogu se upotrebljavati dva simbola „l” i „L”. (Šesnaesti CGPM (1979.), rezolucija 5).

(3)  Jedinica koja je u knjižici Međunarodnog ureda za utege i mjere navedena među jedinicama koje treba privremeno dopustiti.

(4)  Znak (*) iza naziva jedinice ili simbola znači da se ne pojavljuje na popisima koje su sastavili CGPM, CIPM ili BIPM. Navedeno se odnosi na cijeli ovaj Prilog.

(5)  Ne postoji međunarodni simbol.

(6)  Simbol za „grad”.

(7)  Ako postoji rizik od zamjene sa simbolom za radijan, za rad se može upotrebljavati simbol rd.

(8)  Samo za pomorsku plovidbu.


Top