18.12.2015   

HR

Službeni list Europske unije

L 332/126

(1)

Osobe koje nadležnim tijelima prijavljuju stvarna ili potencijalna kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014 (zviždači) mogu upozoriti nadležna tijela na nove informacije i pomoći im u otkrivanju kaznenih djela zlouporabe tržišta i izricanju sankcija za takva kaznena djela. No, zviždači koji prijavljuju kršenja mogu biti obeshrabreni zbog straha od odmazde, diskriminacije ili objave osobnih podataka. Prikladne mjere koje se odnose na zviždače stoga su potrebne kako bi se osigurala opća zaštita i poštovanje temeljnih prava zviždača i optuženih osoba. Osobe koje nadležnim tijelima svjesno prijavljuju netočne ili obmanjujuće informacije ne bi se trebale smatrati zviždačima te stoga ne bi trebale imati pravo na mjere zaštite.

(2)

Nadležna tijela trebala bi dopustiti anonimne prijave te bi se zaštitne mjere iz ove Direktive trebale primjenjivati i ako anonimni zviždač u kasnijoj fazi nadležnim tijelima odluči otkriti svoj identitet. Zviždači bi trebali imati mogućnost prijavljivanja putem unutarnjih postupaka, ako takvi postupci postoje, ili izravno nadležnim tijelima.

(3)

Nadležna tijela trebala bi imati posebno osoblje koje je stručno osposobljeno, među ostalim i u području primjenjivih propisa o zaštiti podataka, za postupanje s prijavama kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014 i osiguravanje komunikacije s osobama koje podnose prijavu te odgovarajućeg daljnjeg postupanja po prijavi.

(4)

Osobe koje namjeravaju prijaviti stvarna ili potencijalna kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014 trebale bi moći donijeti informiranu odluku o tome da li, kako i kada podnijeti prijavu. Nadležna tijela trebala bi stoga javno objaviti i učiniti lako dostupnima informacije o svojim postojećim komunikacijskim kanalima, primjenjivim postupcima te o posebnom osoblju unutar nadležnog tijela koje se bavi prijavama kršenja. Sve bi informacije koje se odnose na prijave kršenja trebale biti transparentne, lako razumljive i pouzdane kako bi se promicalo prijavljivanje kršenja odnosno kako se ne bi odvraćalo od njega.

(5)

Kako bi omogućila učinkovitu komunikaciju sa svojim posebnim osobljem, nadležna tijela trebala bi uspostaviti i upotrebljavati različite komunikacijske kanale koji bi trebali biti prilagođeni korisniku i pružati mogućnost pismene i usmene, elektroničke i neelektroničke komunikacije.

(6)

Važno je da osobe koje rade na temelju ugovora o radu, neovisno o prirodi njihova radnog odnosa i neovisno o tome jesu li plaćene ili ne, a koje prijavljuju kršenja ili su optužene za kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014, postupcima zaštite budu zaštićene od odmazde, diskriminacije ili drugih vrsta izravnog ili neizravnog nepoštenog postupanja. Nepošteno postupanje može poprimiti veoma različite oblike ovisno o okolnostima. Stoga je pojedinačne slučajeve potrebno ocijeniti na temelju propisa o rješavanju sukoba ili s pomoću sudskih postupaka dostupnih u okviru nacionalnog zakonodavstva.

(7)

Države članice trebale bi osigurati da nadležna tijela uspostave primjerene postupke zaštite za obradu prijava kršenja i osobnih podataka prijavljenih osoba. Takvim bi se postupcima trebalo osigurati da svaka osoba koja podnosi prijavu i svaka prijavljena osoba bude zaštićena u svim fazama postupka. Tom se obvezom ne bi smjela dovoditi u pitanje potreba za obvezom objavljivanja informacija i proporcionalnost obveze objavljivanja kada se to zahtijeva propisima Unije ili nacionalnim propisima i podliježe odgovarajućim mjerama zaštite na temelju tih propisa, među ostalim i u kontekstu istraga ili pravosudnih postupaka ili radi zaštite sloboda drugih osoba, uključujući pravo prijavljene osobe na obranu.

(8)

Izuzetno je važno i potrebno da posebno osoblje nadležnog tijela i članovi osoblja nadležnog tijela koji imaju pristup informacijama koje je nadležnom tijelu pružila osoba koja podnosi prijavu poštuju obvezu čuvanja poslovne tajne i povjerljivosti pri prosljeđivanju podataka unutar i izvan nadležnog tijela, među ostalim i ako nadležno tijelo otvori istragu ili poduzme naknadne mjere izvršenja u vezi s prijavom kršenja.

(9)

Države članice trebale bi osigurati da se vodi primjerena evidencija o svim prijavama kršenja, da je svaka prijava dostupna u okviru nadležnog tijela te da se informacije primljene u okviru prijave mogu po potrebi iskoristiti kao dokaz pri mjerama izvršenja. Države članice trebale bi osigurati usklađenost s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) i nacionalnim propisima kojima se Direktiva 95/46/EZ prenosi u nacionalno zakonodavstvo.

(10)

Zaštita osobnih podataka osobe koja podnosi prijavu i prijavljene osobe ključna je za izbjegavanje nepoštenog postupanja ili štete za ugled koji su posljedica objave osobnih podataka, prije svega podataka kojima se otkriva identitet dotičnih osoba. Nadležna tijela trebala bi stoga, uz nacionalne propise u području zaštite podataka kojima se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva 95/46/EZ, uspostaviti i primjerene postupke zaštite podataka posebno prilagođene zaštiti osobe koja podnosi prijavu i prijavljene osobe, koji bi trebali uključivati siguran sustav unutar nadležnog tijela kojemu bi pristup bio ograničen samo na ovlašteno osoblje.

(11)

Osobne podatke povezane s prijavom kršenja nadležno će tijelo možda trebati proslijediti kako bi se ocijenila prijava kršenja i poduzele potrebne istražne i izvršne mjere. Pri prosljeđivanju podataka unutar nadležnog tijela ili trećim stranama nadležno tijelo trebalo bi zadržati povjerljivost u najvećoj mogućoj mjeri u skladu s nacionalnim pravom.

(12)

Prava prijavljenih osoba koje su optužene za kršenje Uredbe (EU) br. 596/2014 trebala bi se zaštititi kako bi se izbjegla šteta za ugled ili druge negativne posljedice. Nadalje, prava prijavljene osobe na obranu i pristup pravnim lijekovima trebala bi se poštovati u svakoj fazi postupka nakon prijave. Države članice trebale bi osigurati da prijavljena osoba ima pravo na obranu, uključujući pravo na pristup dokumentaciji, pravo na saslušanje i pravo da zatraži učinkoviti pravni lijek protiv odluke koja se na nju odnosi u skladu s primjenjivim postupcima utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu u kontekstu istraga ili naknadnih pravosudnih postupaka.

(13)

Preispitivanjem postupaka nadležnih tijela, koje se provodi redovito, a najmanje jednom u dvije godine, trebalo bi se osigurati da ti postupci budu primjereni i najsuvremeniji te da služe svojoj svrsi. U tu je svrhu važno da nadležna tijela ocjenjuju vlastita iskustva te ih razmjenjuju s drugim nadležnim tijelima, zajedno s dobrim praksama.

(14)

Budući da bi se iscrpnim propisima o zaštiti zviždača državama članicama otežalo osiguravanje usklađenosti i operativne primjerenosti u odnosu na njihove nacionalne sustave, uključujući administrativne, postupovne i institucionalne aspekte, potrebna je određena fleksibilnost u pogledu provedbe akta. Takva bi se fleksibilnost bolje ostvarila s pomoću direktive nego s pomoću uredbe te se stoga direktiva čini najprimjerenijim instrumentom kako bi se državama članicama omogućilo da mehanizam prijave kršenja učinkovito prilagode svojem nacionalnom sustavu, među ostalim i institucionalnom okviru.

(15)

Budući da se Uredba (EU) br. 596/2014 počinje primjenjivati 3. srpnja 2016., primjereno je da države članice prenesu i primjenjuju odredbe koje se odnose na ovu Direktivu od 3. srpnja 2016.

(16)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Europskog odbora za vrijednosne papire,

1.

„osoba koja podnosi prijavu” znači osoba koja nadležnom tijelu prijavljuje stvarno ili potencijalno kršenje Uredbe (EU) br. 596/2014;

2.

„prijavljena osoba” znači osoba koju je osoba koja podnosi prijavu optužila za kršenje ili namjeru kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014;

3.

„prijava kršenja” znači prijava koju je osoba koja podnosi prijavu podnijela nadležnom tijelu u vezi sa stvarnim ili potencijalnim kršenjem Uredbe (EU) br. 596/2014.

(a)

pružanje informacija zainteresiranim osobama o postupcima prijave kršenja;

(b)

zaprimanje prijava kršenja i daljnje postupanje;

(c)

održavanje kontakta s osobom koja podnosi prijavu ako je ta osoba otkrila svoj identitet.

(a)

komunikacijske kanale za zaprimanje prijava kršenja i daljnje postupanje s njima te za kontaktiranje s posebnim osobljem u skladu s člankom 6. stavkom 1., uključujući sljedeće:

(b)

postupke koji se primjenjuju na prijave kršenja iz članka 5.;

(c)

režim povjerljivosti koji se primjenjuje na prijave kršenja u skladu s postupcima koji se primjenjuju na prijave kršenja iz članka 5.;

(d)

postupke zaštite osoba koje rade na temelju ugovora o radu;

(e)

izjavu kojom se jasno objašnjava da se za osobe koje informacije stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu u skladu s Uredbom (EU) br. 596/2014 ne smatra da krše ikakvo ograničenje povezano s objavljivanjem informacija koje je nametnuto ugovorom ili bilo kojim zakonom ili drugim propisom te da ni na koji način ne snose odgovornost u vezi s takvim objavljivanjem.

(a)

da se prijave kršenja mogu podnijeti i anonimno;

(b)

na koji način nadležno tijelo može od osobe koja podnosi prijavu zatražiti pojašnjenje informacija iz prijave ili dostavljanje dodatnih informacija koje su na raspolaganju osobi koja podnosi prijavu;

(c)

vrstu, sadržaj i vremenski okvir povratnih informacija o ishodu prijave kršenja koje osoba koja podnosi prijavu može očekivati nakon podnošenja prijave;

(d)

koji se režim povjerljivosti primjenjuje na prijave kršenja, uključujući iscrpan opis okolnosti u kojima se povjerljivi podaci koji se odnose na osobu koja podnosi prijavu smiju objaviti u skladu s člancima 27., 28. i 29. Uredbe (EU) br. 596/2014.

(a)

odvojeni su od općih komunikacijskih kanala nadležnog tijela, među ostalim i od onih kojima nadležno tijelo komunicira interno ili s trećim stranama u svojem uobičajenom poslovanju;

(b)

oblikovani su, uspostavljeni i funkcioniraju tako da se jamči potpunost, cjelovitost i povjerljivost informacija te sprječava pristup neovlaštenim članovima osoblja nadležnog tijela;

(c)

omogućuju pohranjivanje informacija u trajnom obliku u skladu s člankom 7. kako bi se omogućile daljnje istrage.

(a)

pisana prijava kršenja u elektroničkom ili papirnatom obliku;

(b)

usmena prijava kršenja telefonskim pozivom, koji se može snimati ili ne;

(c)

fizički sastanak s posebnim osobljem nadležnog tijela.

(a)

zvučni zapis razgovora u trajnom i dostupnom obliku; ili

(b)

potpun i točan prijepis razgovora koji izrađuje posebno osoblje nadležnog tijela. Ako je osoba koja podnosi prijavu otkrila svoj identitet, nadležno tijelo toj osobi omogućuje da provjeri i ispravi prijepis telefonskog razgovora te da svojim potpisom izrazi suglasnost s njim.

(a)

zvučni zapis razgovora u trajnom i dostupnom obliku; ili

(b)

točan zapisnik sa sastanka koji sastavlja posebno osoblje nadležnog tijela. Ako je osoba koja podnosi prijavu otkrila svoj identitet, nadležno tijelo toj osobi omogućuje da provjeri i ispravi zapisnik sa sastanka te da svojim potpisom izrazi suglasnost s njim.

(a)

osobe koja podnose prijavu imaju pristup sveobuhvatnim informacijama i savjetima o pravnim lijekovima i postupcima koji su im u okviru nacionalnog zakonodavstva dostupni za zaštitu od nepoštenog postupanja, među ostalim i o postupcima za podnošenje zahtjeva za novčanu naknadu;

(b)

osobe koje podnose prijavu imaju pristup učinkovitoj pomoći nadležnih tijela prije svih drugih relevantnih tijela uključenih u njihovu zaštitu od nepoštenog postupanja, među ostalim i stjecanjem potvrde statusa zviždača u sporovima povezanima sa zaposlenjem.