20.12.2013

HR

Službeni list Europske unije

L 347/470

---

UREDBA (EU) br. 1304/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 17. prosinca 2013.

o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 164.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenja Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija (2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog socijalnog fonda (ESF), Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijskog fonda, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo te se posebno utvrđuju tematski ciljevi, načela i pravila u vezi s programiranjem, praćenjem i evaluacijom te upravljanjem i kontrolom. Stoga je potrebno odrediti zadaću i područje primjene ESF-a, zajedno s povezanim prioritetima ulaganja koji se odnose na tematske ciljeve, i utvrditi posebne odredbe u vezi s vrstom aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a.

(2)

ESF-om bi se trebale povećati mogućnosti zapošljavanja, jačati socijalna uključenost, suzbijati siromaštvo, promicati obrazovanje i cjeloživotno učenje te razviti aktivne, sveobuhvatne i održive politike uključivanja u skladu sa zadaćama koje su ESF-u povjerene člankom 162. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) te tako doprinijeti ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u skladu s člankom 174. UFEU-a. U skladu s člankom 9. UFEU-a ESF-om bi se trebali uzeti u obzir zahtjevi povezani s promicanjem visoke razine zapošljavanja, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv socijalne isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite ljudskog zdravlja.

(3)

Europsko vijeće održano 17. lipnja 2010. zatražilo je da sve zajedničke politike, uključujući kohezijsku politiku, pružaju potporu strategiji Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast(„strategija Europa 2020.”). Radi osiguravanja potpunog usklađivanja ESF-a s ciljevima te strategije, posebno u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i borbom protiv socijalne isključenosti, siromaštva i diskriminacije, ESF-om bi se trebala pružiti potpora državama članicama, uzimanjem u obzir relevantnih integriranih smjernica, relevantnih preporuka za pojedinu zemlju donesenih u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te prema potrebi, na nacionalnoj razini, nacionalnih programa reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama zapošljavanja, nacionalnim socijalnim izvješćima, nacionalnim strategijama za integraciju Roma i nacionalnim strategijama za osobe s invaliditetom. ESF-om bi se također trebalo doprinijeti relevantnim aspektima provedbe vodećih inicijativa, s posebnim naglaskom na „Program za nove vještine i radna mjesta”, inicijativu „Mladi u pokretu” i inicijativu „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti”. Njime bi se također bi trebala pružiti potpora relevantnim aktivnostima u okviru inicijativa „Digitalni program”, i „Unija inovacija”.

(4)

Unija je suočena sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz ekonomske globalizacije, tehnoloških promjena i sve starije radne snage te sve većeg manjka radne snage i vještina u nekim sektorima i regijama. Situacija se pogoršala zbog nedavne gospodarske i financijske krize koja je prouzročila povećane stope nezaposlenosti, posebno pogađajući mlade i druge osobe u nepovoljnom položaju kao što su migranti i manjine.

(5)

Ciljevi ESF-a trebali bi biti promicanje zapošljavanja, poboljšanje pristupa tržištu rada, poklanjajući posebnu pozornost onima koji su najudaljeniji od tržišta rada i podupiranje dobrovoljne mobilnosti radne snage. ESF-om bi se također trebalo podupirati aktivno i zdravo starenje, uključujući putem inovativnih oblika organizacije rada, promicanjem zdravlja i sigurnosti na radu i povećanjem zapošljivosti. Radi promicanja boljeg funkcioniranja tržištâ rada unapređenjem transnacionalne geografske mobilnosti radnika, ESF-om bi se posebno trebala pružiti potpora aktivnostima EURES-a (aktivnostima europske mreže službi za zapošljavanje) u vezi sa zapošljavanjem kao i povezanim službama za informiranje i usmjeravanje te savjetodavnim službama na nacionalnoj i prekograničnoj razini. Operacije koje se financiraju iz ESF-a trebale bi biti u skladu s člankom 5. stavkom 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima kojom se predviđa da se nikoga ne smije siliti na prisilan ili obvezatan rad.

(6)

ESF-om bi se također trebalo promicati socijalnu uključenost te sprečavati siromaštvo i boriti se protiv njega kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije, za što je potrebno mobilizirati niz politika namijenjenih osobama u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, zaposlene osobe na rubu siromaštva i starije žene. Trebalo bi voditi računa o sudjelovanju tražitelja azila i izbjeglica. ESF se može upotrijebiti za poboljšanje dostupnosti pristupačnih, održivih i kvalitetnih usluga od općeg interesa, pogotovo u području usluga zdravstvene zaštite, zapošljavanja i osposobljavanja, usluga za beskućnike, usluga izvanškolske skrbi, skrbi o djeci te dugotrajne skrbi. Usluge koje primaju potporu mogu biti javne, privatne i/ili se mogu pružati u zajednici te ih mogu pružati različiti subjekti, to jest javne uprave, privatna poduzeća, socijalna poduzeća, nevladine organizacije.

(7)

ESF-om bi se trebala preuzeti obveza bavljenja problemom ranog napuštanja škole, promicanja jednakog pristupa kvalitetnom obrazovanju, ulaganja u strukovno obrazovanje i osposobljavanje, poboljšanja važnosti tržišta rada za sustave obrazovanja i osposobljavanja te jačanja cjeloživotnog učenja, uključujući formalne, neformalne i informalne načine učenja.

(8)

Osim navedenih prioriteta, u slabije razvijenim regijama i državama članicama te s ciljem povećanja gospodarskog rasta i prilika za zapošljavanje trebalo bi unaprijediti učinkovitost javne uprave na nacionalnoj i regionalnoj razini, kao i sposobnost javne uprave da djeluje participativno. Trebalo bi ojačati institucionalne kapacitete dionika, uključujući nevladine organizacije, koji osiguravaju zapošljavanje, obrazovanje, osposobljavanje i socijalne politike, između ostalog u području antidiskriminacijske politike.

(9)

Potpora u okviru prioriteta ulaganja „lokalni razvoj pod vodstvom zajednice” može doprinijeti svim tematskim ciljevima utvrđenima ovom Uredbom. Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice koje dobivaju potporu iz ESF-a trebale bi biti uključive u odnosu na osobe u nepovoljnom položaju koje žive na zadanom području, kako u pogledu upravljanja lokalnim akcijskim skupinama, tako i u pogledu sadržaja strategije.

(10)

Istovremeno je ključno podupirati razvoj i konkurentnost mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća Unije te osigurati da se ljudi usvajanjem odgovarajućih vještina i prilikama za cjeloživotno učenje mogu prilagoditi novim izazovima kao što su prijelaz na gospodarstvo utemeljeno na znanju, digitalni program te prijelaz na energetski učinkovitiju ekonomiju s niskom razinom emisije CO2. Slijedeći svoje primarne tematske ciljeve, ESF bi trebao doprinijeti suočavanju s tim izazovima. U tom bi se kontekstu ESF-om trebalo podupirati prijelaz radne snage iz škole na posao, prema zelenijim vještinama i poslovima te bi se trebao riješavati problem manjka vještina, uključujući u sektorima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i održivog prometa. ESF-om bi se također trebalo doprinijeti kulturnim i kreativnim vještinama. Sociokulturni, kreativni i kulturni sektori važni su jer se posredno odnose na ciljeve ESF-a; njihov bi se potencijal stoga trebao bolje uključiti u projekte i programiranje u okviru ESF-a.

(11)

S obzirom na trajnu potrebu da se pristupi rješavanju problema nezaposlenosti mladih u cijeloj Uniji, trebalo bi uspostaviti Inicijativu za zapošljavanje mladih za najviše pogođene regije. U tim bi regijama Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala biti podupirati mlade koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju, koji su nezaposleni ili su neaktivni, na taj način potkrjepljujući i ubrzavajući provedbu aktivnosti koje se financiraju iz ESF-a. Dodatna sredstva trebala bi se posebno dodijeliti Inicijativi za zapošljavanje mladih te bi ih trebalo uskladiti sa sredstvima ESF-a u najviše pogođenim regijama. S obzirom na to da je namijenjena osobama a ne strukturama, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala bi imati za cilj dopuniti druge operacije koje se financiraju iz ESF-a i nacionalne mjere namijenjene mladima koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju, uključujući provedbom Jamstva za mlade u skladu s Preporukom Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Jamstva za mlade (4), kojom se predviđa da bi mladi trebali primiti kvalitetnu ponudu poslova, stalnog obrazovanja, naukovanja ili stažiranja u roku od četiri mjeseca od trenutka kad su postali nezaposleni ili su napustili formalno obrazovanje. Inicijativom za zapošljavanje mladih mogu se također poduprijeti djelovanja protiv ranog napuštanja škole. Pristup mladih i njihovih obitelji ili uzdržavanih osoba socijalnim davanjima ne bi trebao ovisiti o sudjelovanju mladih u Inicijativi za zapošljavanje mladih.

(12)

Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala bi biti u potpunosti uključena u programiranje u okviru ESF-a, ali bi prema potrebi radi postizanja njezinih ciljeva trebalo predvidjeti posebne odredbe povezane s Inicijativom za zapošljavanje mladih. Potrebno je pojednostaviti i olakšati provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih, osobito u pogledu odredbi o financijskom upravljanju i uređenja tematske koncentracije. Kako bi se osigurala jasna demonstracija i informiranje o rezultatima Inicijative za zapošljavanje mladih, trebalo bi predvidjeti posebno praćenje i evaluaciju te mjere informiranja i promidžbe. Organizacije mladih trebale bi sudjelovati u raspravama odbora za praćenje o pripremi i provedbi, uključujući evaluaciju, Inicijative za zapošljavanje mladih.

(13)

ESF-om bi se trebalo doprinijeti strategiji Europa 2020. osiguravanjem veće koncentracije potpore na prioritete Unije. Minimalni udio financiranja kohezijske politike za ESF uspostavljen je u skladu s člankom 92. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Posebno bi trebalo povećati potporu ESF-a za borbu protiv socijalne isključenosti i siromaštva pomoću minimalne namjenske dodjele sredstava u iznosu od 20 % cjelokupnih sredstava ESF-a za svaku državu članicu. Odabir i broj prioriteta ulaganja za potporu iz ESF-a također bi trebalo ograničiti, u skladu sa stupnjem razvijenosti podupiranih regija.

(14)

Radi osiguravanja boljeg praćenja i boljeg ocjenjivanja rezultata postignutih mjerama koje se podupiru ESF-om na razini Unije, ovom bi Uredbom trebalo uspostaviti zajednički niz pokazatelja ostvarenja i pokazatelja rezultata. Takvi pokazatelji trebali bi odgovarati prioritetu ulaganja i vrsti djelovanja koje se podupire u skladu s ovom Uredbom i relevantnim odredbama Uredbe (EU) br. 1303/2013. Pokazatelje bi prema potrebi trebali nadopuniti pokazatelji rezultata pojedinih programa i/ili pokazatelji ostvarenja pojedinih programa.

(15)	Države članice potiču se da izvješćuju o učincima ulaganja u okviru ESF-a na osiguravanje jednakih mogućnosti, jednakog pristupa i integracije marginaliziranih skupina u svim operativnim programima.

(16)

Uzimajući u obzir zahtjeve u vezi sa zaštitom podataka povezane s prikupljanjem i pohranjivanjem osjetljivih podataka o sudionicima, države članice i Komisija trebale bi redovito ocjenjivati djelotvornost, učinkovitost i učinak potpore iz ESF-a na promicanje društvene uključenosti i suzbijanje siromaštva, posebno osoba u nepovoljnom položaju kao što su Romi. Države članice potiču se da u nacionalnim socijalnim izvješćima, kojai su priložena njihovim nacionalnim programima reformi, izvijeste o inicijativama koje se financiraju u okviru ESF-a, pogotovo u vezi s marginaliziranim zajednicama poput Roma i migranata.

(17)

Učinkovita i djelotvorna provedba djelovanja koja se podupiru ESF-om ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih relevantnih teritorijalnih i socioekonomskih dionika, uzimajući u obzir dionike na regionalnoj i lokalnoj razini, posebno krovna udruženja koja predstavljaju lokalna i regionalna tijela, organizacije civilnog društva, gospodarske i, posebno, socijalne partnere i nevladine organizacije. Stoga bi države članice trebale osigurati sudjelovanje socijalnih partnera i nevladinih organizacija u strateškom upravljanju ESF-om, od oblikovanja prioriteta za operativne programe do provedbe i evaluacije rezultata ESF-a.

(18)

Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se provedbom prioriteta koji se financiraju iz ESF-a doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a. Evaluacije su pokazale važnost pravovremenog i dosljednog vođenja računa o aspektu ravnopravnosti spolova u svim dimenzijama i u svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije operativnih programa, istovremeno osiguravajući da se poduzimaju posebna djelovanja za promicanje ravnopravnosti spolova, ekonomske neovisnosti žena, obrazovanja i unapređenja vještina te ponovnog uključivanja žena koje su bile žrtve nasilja na tržište rada i u društvo.

(19)

U skladu s člankom 10. UFEU-a, provedba prioriteta financiranih iz ESF-a trebala bi doprinijeti borbi protiv diskriminacije na temelju spola, rase, etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije, poklanjajući posebnu pozornost onima koji su izloženi višestrukoj diskriminaciji. Diskriminaciju na temelju spola trebalo bi tumačiti u širem smislu tako da obuhvaća druge rodne aspekte u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije. Provedbom prioriteta financiranih iz ESF-a također bi se trebalo doprinijeti promicanju jednakih mogućnosti. ESF-om bi se trebalo podupirati ispunjavanje obveze Unije na temelju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u odnosu na, između ostalog, obrazovanje, rad, zapošljavanje te osiguravanje pristupa. ESF-om bi se također trebalo promicati prijelaz s pružanja njege u ustanovama na pružanje njege u zajednici. ESF-om se ne bi trebalo podupirati djelovanje koje doprinosi segregaciji ili socijalnoj isključenosti.

(20)

Potpora društvenim inovacijama doprinosi stvaranju politika koje više uzimaju u obzir društvene promjene. ESF-om bi se trebalo poticati i podupirati inovativna socijalna poduzeća i poduzetnike, kao i inovativne projekte koje vode nevladine organizacije i drugi dionici socijalne ekonomije. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije njihova jačanja posebno je važno za unapređenje učinkovitosti politika i stoga opravdava posebnu potporu iz ESF-a. Ako se pokažu djelotvornima, inovativna rješenja mogla bi uključivati razvoj socijalnih pokazatelja, kao što je na primjer socijalno označivanje.

(21)

Transnacionalna suradnja ima znatnu dodatnu vrijednost i stoga bi je trebale podupirati sve države članice osim u opravdanim slučajevima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti. Također je potrebno ojačati ulogu Komisije u omogućavanju razmjena iskustava i koordinaciji provedbe relevantnih inicijativa.

(22)	Kako bi se potaknuo integrirani i holistički pristup zapošljavanju i socijalnoj uključenosti, ESF-om bi se trebala podupirati međusektorska i teritorijalna partnerstva.

(23)

Mobilizacija regionalnih i lokalnih dionika trebala bi pomoći ispunjavanju strategije Europa 2020. i njezinih glavnih ciljeva. Mogu se koristiti i podupirati teritorijalni paktovi, lokalne inicijative za zapošljavanje i socijalnu uključenost, održive i uključive strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u gradskim i ruralnim područjima i održive strategije urbanog razvoja kako bi se regionalna i lokalna tijela, gradovi, socijalni partneri i nevladine organizacije aktivnije uključili u pripremu i provedbu operativnih programa.

(24)	Uredbom (EU) br. 1303/2013 predviđa se uspostava pravila o prihvatljivosti izdataka na nacionalnoj razini, s određenim iznimkama za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe u odnosu na ESF.

(25)	S ciljem pojednostavljivanja korištenja ESF-a i smanjenja rizika od pogreške, te u odnosu na posebnosti operacija koje se podupiru ESF-om, prikladno je utvrditi odredbe koje nadopunjuju Uredbu (EU) br. [1303/2013] u odnosu na prihvatljivost izdataka.

(26)	Upotreba standardnih veličina jediničnih troškova, paušalnih iznosa i financiranja fiksnim iznosima trebala bi dovesti do pojednostavljenja za korisnike i smanjenja administrativnog opterećenja za sve projektne partnere ESF-a.

(27)	Važno je osigurati dobro financijsko upravljanje svakog operativnog programa i njegovu provedbu na najučinkovitiji i najpristupačniji način. Države članice trebale bi se suzdržati od dodavanja pravila koja korisniku otežavaju korištenje fondova.

(28)	Države članice i regije trebalo bi poticati da financijskim instrumentima povećaju doprinose za ESF radi podupiranja, na primjer, studenata, otvaranja radnih mjesta, mobilnosti radnika, socijalne uključenosti i socijalnog poduzetništva.

(29)	ESF-om bi se trebali dopuniti drugi programi Unije i trebalo bi razviti bliske sinergije između ESF-a i drugih financijskih instrumenata Unije.

(30)

Ulaganje u ljudski kapital glavna je poluga na koju se Unija može osloniti kako bi osigurala međunarodnu konkurentnost i održiv oporavak svojega gospodarstva. Ako nije popraćena usklađenom strategijom za razvoj ljudskog kapitala koja je usmjerena razvoju, nikakva vrsta ulaganja ne može dovesti do strukturnih reformi. Stoga je potrebno osigurati da se u programskom razdoblju 2014. - 2020. sredstvima namijenjenima poboljšanju vještina i povećanju razine zaposlenosti omogućuje poduzimanje mjera u odgovarajućem opsegu.

(31)

Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a radi uspostave definicije standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa te njihovih najvećih iznosa u skladu s različitim vrstama aktivnosti. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na razini stručnjaka. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(32)	Odbor predviđen u članku 163. UFEU-a trebao bi pomagati Komisiji u upravljanju ESF-om.

(33)

S obzirom na to da se ovom Uredbom zamjenjuje Uredba (EZ) br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (5), tu bi uredbu trebalo staviti izvan snage. Međutim, ova Uredba ne bi trebala utjecati na nastavak ni na izmjenu pomoći koju je Komisija odobrila na temelju Uredbe (EZ) br. 1081/2006 ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu pomoć na dan 31. prosinca 2013. Ta uredba ili takav drugi propis trebali bi se dosljedno tome nastaviti primjenjivati nakon 31. prosinca 2013. na tu pomoć ili dotične operacije do njihova zatvaranja. Zahtjevi za pomoć podneseni ili odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1081/2006 trebali bi ostati važeći.

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju zadaće Europskog socijalnog fonda (ESF), uključujući Inicijativu za zapošljavanje mladih, područje primjene njegove potpore, posebne odredbe i vrste prihvatljivih izdataka za isplatu pomoći.

Članak 2.

Zadaće

1.   ESF-om se promiču visoke stope zaposlenosti i kvaliteta radnih mjesta, unapređuje se pristup tržištu rada, podupire se geografska i profesionalna mobilnost radnika i olakšava njihova prilagodba industrijskim promjenama i promjenama u proizvodnim sustavima potrebnima za održiv razvoj, potiče se visoka razina obrazovanja i osposobljavanja za sve i podržava prijelaz mladih iz škole na posao, bori se protiv siromaštva, jača se društvena uključenost, promiče se ravnopravnost spolova, nediskriminacija i jednake mogućnosti, te se na taj način doprinosi prioritetima Unije u pogledu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.

2.   ESF ispunjava zadaće utvrđene u stavku 1. pružanjem potpore državama članicama u ostvarivanju prioriteta i glavnih ciljeva strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast („strategija Europa 2020.”) te omogućavanjem državama članicama da se suoče sa svojim posebnim izazovima u vezi s ostvarivanjem ciljeva strategije Europa 2020. ESF-om se podupire izrada i provedba politika i mjera koje su povezane s njegovim zadaćama, uzimajući u obzir relevantne integrirane smjernice te relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a i prema potrebi, na nacionalnoj razini, nacionalne programe reformi kao i druge relevantne nacionalne strategije i izvješća.

3.   Od ESF-a imaju koristi ljudi, uključujući osobe u nepovoljnom položaju kao što su dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, migranti, pripadnici etničkih manjina, marginaliziranih zajednica i osobe svih dobnih skupina koje su izložene siromaštvu i socijalnoj isključenosti. ESF-om se također pruža potpora radnicima, poduzećima, uključujući dionike u socijalnoj ekonomiji, i poduzetnicima, kao i sustavima i strukturama kako bi se olakšala njihova prilagodba na nove izazove, uključujući smanjenje neusklađenosti vještina, te promicalo dobro upravljanje, društveni napredak i provedba reformi, posebno u području zapošljavanja, obrazovanja, osposobljavanja i socijalnih politika.

Članak 3.

Područje primjene potpore

1.   U skladu s tematskim ciljevima iz članka 9. prvog stavka točaka (8), (9), (10) i (11) Uredbe (EU) br. 1303/2013, koji odgovaraju točkama (a), (b), (c) i (d) ovog stavka, te u skladu s njegovim zadaćama, ESF-om se pruža potpora sljedećim prioritetima ulaganja:

(a)

Za tematski cilj „Promicanje održivog i kvalitetnog zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage”: i. pristup zapošljavanju za osobe koje traže posao i neaktivne osobe, uključujući one koji su dugotrajno nezaposleni i one koji su daleko od tržišta rada, kao i provedbom lokalnih inicijativa za zapošljavanje i potpore za mobilnost radne snage; ii. održiva integracija mladih na tržište rada, posebno onih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti osposobljavaju, uključujući mlade koji su izloženi riziku od socijalne isključenosti i mlade iz marginaliziranih zajednica, uključujući provedbom Jamstva za mlade; iii. samozapošljavanje, poduzetništvo i osnivanje poduzeća, uključujući inovativna mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća; iv. ravnopravnost između muškaraca i žena u svim područjima, uključujući u pristupu zaposšljavanju, napredovanju u karijeri, postizanju ravnoteže između posla i privatnog života te promicanju jednake plaće za jednak rad; v. prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama; vi. aktivno i zdravo starenje; vii. modernizacija ustanova tržišta rada kao što su javne i privatne službe za zapošljavanje te bolja usklađenost s potrebama tržišta rada, uključujući putem djelovanja koja povećavaju transnacionalnu mobilnost radne snage, kao i putem programa mobilnosti, te bolja suradnja institucija i relevantnih dionika;

(b)

Za tematski cilj „Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije”: i. aktivna uključenost, uključujući s ciljem promicanja jednakih mogućnosti te aktivnog sudjelovanja i poboljšanja zapošljivosti; ii. socioekonomska integracija marginaliziranih zajednica poput Roma; iii. suzbijanje svih oblika diskriminacije i promicanje jednakih mogućnosti; iv. poboljšanje pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama, uključujući usluge zdravstvene skrbi i socijalne usluge od općeg interesa; v. promicanje socijalnog poduzetništva i strukovne integracije u socijalnim poduzećima te socijalne ekonomije i ekonomije solidarnosti radi olakšavanja pristupa zapošljavanju; vi. strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice;

(c)

Za tematski cilj „Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno osposobljavanje za vještine i cjeloživotno učenje”: i. smanjivanje i sprečavanje ranog napuštanja škole i promicanje jednakog pristupa kvalitetnom predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, uključujući formalne, neformalne i informalne načine učenja za ponovno uključivanje u obrazovanje i osposobljavanje; ii. poboljšanje kvalitete i učinkovitosti tercijarnog i ekvivalentnog obrazovanja te pristupa njemu radi povećanja sudjelovanja u njemu i njegova stjecanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju; iii. povećanje jednakog pristupa cjeloživotnom učenju za sve dobne skupine u formalnom, neformalnom i informalnom okruženju, unapređenje znanja, vještina i kompetencija radne snage, promicanje fleksibilnih načina učenja, između ostalog profesionalnim savjetovanjem i potvrđivanjem stečenih kompetencija; iv. poboljšanje značaja obrazovnih sustava i sustava osposobljavanja za tržište rada, olakšavanje prijelaza iz škole na posao, jačanje sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te njihove kvalitete, između ostalog mehanizmima za predviđanje vještina, prilagodbom nastavnih planova i programa te uvođenjem i razvojem sustava učenja koji se temelje na radu, uključujući dualne sustave učenja i programe naukovanja;

(d)

Za tematski cilj „Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te učinkovite javne uprave”: i. ulaganje u institucionalne kapacitete te u učinkovitost javnih uprava i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s ciljem reformiranja, boljeg uređivanja i dobrog upravljanja; Ovaj prioritet ulaganja primjenjuje se samo u državama članicama koje su prihvatljive za potporu iz Kohezijskog fonda ili u državama članicama koje imaju jednu ili više regija razine NUTS 2 iz članku 90. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013. ii. izgradnja kapaciteta za sve dionike koji osiguravaju obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje, osposobljavanje te zapošljavanje i socijalne politike, uključujući uz pomoć sektorskih i teritorijalnih paktova radi omogućavanja reformi na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

2.   Prioritetima ulaganja koji su navedeni u stavku 1. ESF-om se također doprinosi drugim tematskim ciljevima koji su navedeni u članku 9. prvom stavku Uredbe (EU) br. 1303/2013, a ponajprije pomoću:

(a)

potpore prelasku na gospodarstvo s niskom razinom emisije CO2, otpornog na klimatske promjene, koje učinkovito koristi resurse i okolišno je održivo, poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, unapređenje vještina radne snage i stvaranje novih radnih mjesta u sektorima povezanim s okolišem i energijom;

(b)	poboljšanja pristupa informacijskim i komunikacijskim tehnologijama te njihove uporabe i kvalitete razvijanjem digitalne pismenosti i e-učenja te ulaganja u elektroničku uključenost, elektroničke vještine i povezane poduzetničke vještine;

(c)	jačanja istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija razvijanjem poslijediplomskih studija i poduzetničkih vještina, osposobljavanjem za istraživače, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima među visokim učilištima, istraživačkim i tehnološkim centrima te poduzećima;

(d)	unapređenja konkurentnosti i dugoročne održivosti malih i srednjih poduzeća, promicanjem prilagodljivosti poduzeća, menadžera i radnika, povećanim ulaganjem u ljudski kapital i potporom tijelima koja pružaju praktično strukovno obrazovanje i osposobljavanje.

Članak 4.

Dosljednost i tematska koncentracija

1.   Države članice osiguravaju da su strategija i djelovanja utvrđeni u njihovim operativnim programima usklađeni s, te da odgovaraju, izazovima koji su identificirani u njihovim nacionalnim programima reformi kao i, prema potrebi, u njihovim drugim nacionalnim strategijama za borbu protiv nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti, te u relevantnim preporukama Vijeća donesenima u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a radi doprinosa postizanju glavnih ciljeva strategije Europa 2020. u pogledu zapošljavanja, obrazovanja i smanjenja siromaštva.

2.   U svakoj se državi članici najmanje 20 % ukupnih sredstava ESF-a dodjeljuje tematskom cilju „Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije” navedenom u članku 9. prvom stavku točki 9. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

3.   Države članice tematsku koncentraciju provode u skladu sa sljedećim modalitetima:

(a)	za razvijenije regije, države članice koncentriraju najmanje 80 % sredstava ESF-a za svaki operativni program na najviše pet prioriteta ulaganja utvrđenih u članku 3. stavku 1.;

(b)	za tranzicijske regije, države članice koncentriraju najmanje 70 % sredstava ESF-a za svaki operativni program na najviše pet prioriteta ulaganja utvrđenih u članku 3. stavku 1.;

(c)	za manje razvijene regije, države članice koncentriraju najmanje 60 % sredstava ESF-a za svaki operativni program na najviše pet prioriteta ulaganja utvrđenih u članku 3. stavku 1.

4.   Prioritetne osi iz članka 11. stavka 1. isključene su iz izračuna postotaka navedenih u stavcima 2. i 3. ovog članka.

Članak 5.

Pokazatelji

1.   Zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako su navedeni u Prilogu I. ovoj Uredbi, te prema potrebi pokazatelji pojedinih programa koriste se u skladu s člankom 27. stavkom 4. i člankom 96. stavkom 2. točkom (b) podtočkama ii. i iv. Uredbe (EU) br. 1303/2013. Za sve prioritete ulaganja prijavljuju se svi zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata. Pokazatelji rezultata navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi prijavljuju se u skladu sa stavkom 2. ovog članka. Kad je to primjenjivo, podaci se razvrstavaju prema spolu.

Za zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ostvarenja pojedinih programa osnovne vrijednosti postavljaju se na nulu. Ako je to važno zbog naravi operacija koje se podupiru, kumulativne kvantificirane ciljne vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se za 2023. godinu. Pokazatelji ostvarenja izražavaju se u apsolutnim iznosima.

Za one zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa za koje je utvrđena kumulativna kvantificirana ciljna vrijednost za 2023. godinu osnovne se vrijednosti postavljaju korištenjem zadnjih dostupnih podataka ili drugih relevantnih izvora informacija. Pokazatelji rezultata pojedinih programa i povezane ciljne vrijednosti mogu se izraziti u vidu količine ili kvalitete.

2.   Pored stavka 1., pokazatelji rezultata navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi koriste se za sve operacije koje se podupiru u okviru prioriteta ulaganja iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. za provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih. Svi pokazatelji navedeni u Prilogu II. ovoj Uredbi povezani su s kumulativnom kvantificiranom ciljnom vrijednošću za 2023. godinu i osnovnom vrijednošću.

3.   Zajedno s godišnjim izvješćem o provedbi, svako upravljačko tijelo elektroničkim putem šalje strukturirane podatke za svaku prioritetnu os, razvrstane prema prioritetima ulaganja. Podaci se šalju za kategorije intervencija iz članka 96. stavka 2. točke (b) podtočke vi. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i pokazatelje ostvarenja i rezultata. Odstupajući od članka 50. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013, podaci poslani za pokazatelje ostvarenja i rezultata moraju biti povezani s vrijednostima za djelomično ili u potpunosti provedene operacije.

POGLAVLJE II.

POSEBNE ODREDBE ZA PROGRAMIRANJE I PROVEDBU

Članak 6.

Uključivanje partnera

1.   Sudjelovanje partnera iz članka 5. Uredbe (EU) br. 1303/2013 u provedbi operativnih programa može imati oblik okvirnih bespovratnih sredstava kako je određeno u članku 123. stavku 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013. U tim slučajevima, u operativnom programu utvrđuje se dio operativnog programa na koji se odnose okvirna bespovratna sredstva, uključujući okvirnu dodjelu financijskih sredstava iz svake prioritetne osi.

2.   Radi poticanja odgovarajućeg sudjelovanja socijalnih partnera u djelovanjima koja se podupiru ESF-om, upravljačka tijela operativnog programa u regiji definiranoj u članku 90. stavku 2. točki (a) ili (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 ili u državi članici koja je prihvatljiva za potporu iz Kohezijskog fonda osiguravaju da se u skladu s potrebama odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a dodjeljuje aktivnostima izgradnje kapaciteta u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga te aktivnostima koje se provode zajedno sa socijalnim partnerima.

3.   Radi poticanja odgovarajućeg sudjelovanja nevladinih organizacija u djelovanjima koja se podupiru ESF-om te njihova pristupa tim djelovanjima, posebno u područjima socijalne uključenosti, ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti, upravljačka tijela operativnog programa u regiji definiranoj u članku 90. stavku 2. točki (a) ili (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013 ili u državi članici koja je prihvatljiva za potporu iz Kohezijskog fonda osiguravaju da se odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a dodjeljuje izgradnji kapaciteta nevladinih organizacija.

Članak 7.

Promicanje ravnopravnosti muškaraca i žena

Države članice i Komisija promiču ravnopravnost muškaraca i žena integracijom načela ravnopravnosti, kako je navedeno u članku 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013, tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije operativnih programa. U okviru ESF-a države članice i Komisija također podupiru konkretna ciljana djelovanja u sklopu bilo kojeg prioriteta ulaganja iz članka 3., a posebno iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke iv. ove Uredbe, s ciljem povećanja održivog sudjelovanja i napredovanja žena u zapošljavanju i na taj način suzbijanja feminizacije siromaštva, smanjenja segregacije utemeljene na spolu, borbe protiv rodnih stereotipa na tržištu rada, u obrazovanju i osposobljavanju, te promicanja usklađivanja poslovnog i privatnog života za sve kao i jednake podjele odgovornosti brige za djecu između muškaraca i žena.

Članak 8.

Promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije

Države članice i Komisija promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na temelju spola, rase ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije integriranjem načela nediskriminacije, kako je navedeno u članku 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013. U okviru ESF-a, države članice i Komisija također podupiru konkretna djelovanja u sklopu bilo kojeg prioriteta ulaganja iz članka 3, a posebno iz članka 3. stavka 1. točke (b) podtočke iii. ove Uredbe. Cilj tih djelovanja je suzbijanje svih oblika diskriminacije, kao i poboljšanje osiguravanja pristupa za osobe s invaliditetom kako bi se poboljšala integracija u rad, obrazovanje i osposobljavanje i na taj način povećala socijalnu uključenost, smanjujući nejednakosti u pogledu obrazovnih postignuća i zdravstvenog stanja te olakšavajući prijelaz s pružanja njege u ustanovama na pružanje njege u zajednici, posebno za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom.

Članak 9.

Socijalne inovacije

1.   ESF-om se promiču socijalne inovacije u okviru svih područja koja pripadaju njegovom području primjene, kako je određeno u članku 3. ove Uredbe, posebno s ciljem ispitivanja, evaluacije i jačanja inovativnih rješenja, uključujući na lokalnoj i regionalnoj razini, radi rješavanja socijalnih potreba, u partnerstvu s relevantnim partnerima i posebno sa socijalnim partnerima.

2.   Države članice utvrđuju, bilo u svojim operativnim programima ili kasnije tijekom provedbe, područja socijalnih inovacija koja odgovaraju posebnim potrebama država članica.

3.   Komisija olakšava izgradnju kapaciteta za socijalne inovacije, posebno podupiranjem uzajamnog učenja, uspostavljanjem mreža te širenjem i promicanjem dobrih praksi i metodologija.

Članak 10.

Transnacionalna suradnja

1.   Države članice podržavaju transnacionalnu suradnju s ciljem promicanja uzajamnog učenja, povećavajući na taj način djelotvornost politika koje se podupiru ESF-om. Transnacionalna suradnja uključuje partnere iz najmanje dviju država članica.

2.   Odstupajući od stavka 1., države članice sa samo jednim operativnim programom koji se podupire ESF-om ili jednim operativnim programom koji se financira iz više fondova mogu, u opravdanim slučajevima i uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, iznimno odlučiti da neće podupirati djelovanja u području transnacionalne suradnje.

3.   Države članice u partnerstvu s relevantnim partnerima mogu odabrati teme za transnacionalnu suradnju s popisa zajedničkih tema koji predlaže Komisija i potvrđuje Odbor iz članka 25. ili odabrati druge teme koje odgovaraju njihovim posebnim potrebama.

4.   Komisija zajedničkim učenjem te koordiniranim ili zajedničkim djelovanjem olakšava transnacionalnu suradnju o zajedničkim temama s popisa iz stavka 3. i prema potrebi drugim temama koje odaberu države članice. Komisija posebno upravlja platformom na razini EU-a radi olakšavanja stvaranja transnacionalnih partnerstva, razmjene iskustava, izgradnje kapaciteta i umrežavanja, kao i iskorištavanja i širenja relevantnih rezultata. Nadalje, Komisija razvija usklađen provedbeni okvir, uključujući zajedničke kriterije prihvatljivosti, vrste i vremenski okvir djelovanja te zajedničke metodološke pristupe praćenja i evaluacije s ciljem olakšavanja transnacionalne suradnje.

Članak 11.

Posebne odredbe fonda za operativne programe

1.   Odstupajući od članka 96. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013, operativnim programima mogu se utvrditi prioritetne osi za provedbu socijalnih inovacija i transnacionalne suradnje iz članaka 9. i 10. ove Uredbe.

2.   Odstupajući od članka 120. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013, najveća stopa sufinanciranja za prioritetnu os povećava se za deset postotnih bodova, no ne prelazi 100 % kada je cijela prioritetna os posvećena socijalnim inovacijama ili transnacionalnoj suradnji, ili njihovoj kombinaciji.

3.   Pored odredbe predviđene u članku 96. stavku 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013, operativnim programima također se utvrđuju doprinosi u okviru planiranih djelovanja koja se podupiru ESF-om:

(a)	tematskim ciljevima navedenima u članku 9. prvom stavku 1. točkama od 1. do 7. Uredbe (EU) br. 1303/2013, prema potrebi po prioritetnim osima;

(b)	socijalnim inovacijama i transnacionalnoj suradnji, kako je navedeno u člancima 9. i 10. ove Uredbe, kada oni nisu obuhvaćeni posebnom prioritetnom osi.

Članak 12.

Posebne odredbe o postupanju s određenim teritorijalnim značajkama

1.   ESF-om se mogu podupirati strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u gradskim i ruralnim područjima, kako je navedeno u člancima 32., 33. i 34. Uredbe (EU) br. 1303/2013, teritorijalni paktovi i lokalne inicijative za zapošljavanje, uključujući zapošljavanje mladih, obrazovanje i socijalnu uključenost kao i integrirana teritorijalna ulaganja (ITU), kako je navedeno u članku 36. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

2.   Kao nadopuna intervencijama EFRR-a iz članka 7. Uredbe (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (6), ESF-om se, može podupirati održiv urbani razvoj strategijama koje sadrže integrirana djelovanja za suočavanje s gospodarskim, okolišnim i socijalnim izazovima koji pogađaju urbana područja, a koje su države članice identificirale na temelju načela utvrđenih u njihovim dotičnim sporazumima o partnerstvu.

POGLAVLJE III.

POSEBNE ODREDBE ZA FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Članak 13.

Prihvatljivost izdataka

1.   ESF-om se daje potpora za prihvatljive izdatke koji, kako je navedeno u članku 120. stavku 2. točki (b) Uredbe (EU) br. 1303/2013, mogu obuhvaćati sva financijska sredstva kojima zajednički doprinose poslodavci i radnici.

2.   ESF-om se može dati potpora za izdatke nastale za operacije koje se odvijaju izvan programskog područja, no unutar Unije, pod uvjetom da su ispunjena sljedeća dva uvjeta:

(a)	programsko područje ima koristi od operacije;

(b)

obveze koje tijela imaju za operativni program u vezi s upravljanjem, kontrolom i revizijom operacija ispunjavaju tijela odgovorna za operativni program u čijem okviru ta operacija prima potporu ili ona sklapaju dogovore s tijelima države članice u kojoj se operacija provodi, pod uvjetom da su u toj državi članici ispunjene obveze u vezi s upravljanjem, kontrolom i revizijom operacije.

3.   Unutar ograničenja od 3 % proračuna za operativni program ESF-a ili za dio operativnog programa koji se financira iz više fondova predviđen za ESF, izdaci nastali izvan Unije prihvatljivi su za doprinose iz ESF-a, pod uvjetom da se odnose na tematske ciljeve iz članka 3. stavka 1. točke (a) ili članka 3. stavka 1. točke (c) te pod uvjetom da je relevantni odbor za praćenje dao svoj pristanak za tu operaciju ili vrste operacija.

4.   Pored izdataka iz članka 69. stavka 3. Uredbe (EU) br. 1303/2013, kupnja infrastrukture, zemljišta i nekretnina također nije prihvatljiva za doprinos iz ESF-a.

5.   Doprinosi u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije mogu biti prihvatljivi za doprinos iz ESF-a pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.

Članak 14.

Pojednostavljene mogućnosti financiranja

1.   Pored mogućnosti iz članka 67. Uredbe (EU) br. 1303/2013, Komisija može nadoknaditi izdatke koje su platile države članice na temelju standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa koje određuje Komisija. Tako izračunani iznosi smatraju se javnom potporom koja je isplaćena korisnicima i prihvatljivim izdacima za potrebe primjene Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Za potrebe prvog podstavka, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 24. o vrsti obuhvaćenih operacija, definicijama standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnim iznosima te njihovim maksimalnim iznosima, koji se mogu prilagoditi u skladu s mjerodavnim sporazumno dogovorenim metodama, vodeći računa o iskustvu stečenom tijekom prethodnog programskog razdoblja.

Isključivi cilj financijske revizije jest provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za nadoknadu od strane Komisije na temelju standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa.

Kada se koristi financiranje na temelju standardnih veličina jediničnih troškova i paušalnih iznosa u skladu s prvim podstavkom, države članice radi pružanja potpore operacijama mogu primijeniti vlastitu računovodstvenu praksu. Za potrebe ove Uredbe i Uredbe (EU) br. 1303/2013, takve računovodstvene prakse i proizašli iznosi ne podliježu reviziji tijela za reviziju ili Komisije.

2.   U skladu s člankom 67. stavkom 1. točkom (d) i stavkom 5. točkom (d) Uredbe (EU) br. 1303/2013, fiksni iznos do 40 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja može se upotrijebiti za plaćanje preostalih prihvatljivih troškova operacije, bez obveze da država članica obavi izračun radi utvrđivanja primjenjive stope.

3.   Pored metoda navedenih u članku 67. stavku 5. Uredbe (EU) br. 1303/2013, ako javna potpora za bespovratna sredstva i povratnu pomoć nije veća od 100 000 EUR, iznosi iz članka 67. stavka 1. točaka (b), (c) i (d) Uredbe (EU) br. 1303/2013 mogu se odrediti ovisno o slučaju, s obzirom na nacrt proračuna koji je prethodno odobrilo upravljačko tijelo.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 67. stavak 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013, bespovratna sredstva i povratna pomoć za koje javna potpora nije veća od 50 000 EUR u obliku su standardnih veličina jediničnih troškova ili paušalnog iznosa u skladu sa stavkom 1. ovog članka ili člankom 67. Uredbe (EU) br. 1303/2013, ili fiksnog iznosa u skladu s člankom 67. Uredbe (EU) br. 1303/2013, uz iznimku operacija koje primaju potporu u okviru sustava državnih potpora. U slučaju financiranja fiksnim iznosima, kategorije troškova koje se koriste za izračun stope mogu se nadoknaditi u skladu s člankom 67. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Članak 15.

Financijski instrumenti

Na temelju članka 37. Uredbe (EU) br. 1303/2013, ESF može potporu djelovanju i politikama u okviru svojeg područja primjene dati pomoću financijskih instrumenata, uključujući mikrokredite i jamstvene fondove.

POGLAVLJE IV.

INICIJATIVA ZA ZAPOŠLJAVANJE MLADIH

Članak 16.

Inicijativa za zapošljavanje mladih

Inicijativom za zapošljavanje mladih daje se potpora borbi protiv nezaposlenosti mladih u prihvatljivim regijama Unije, pružajući potporu djelovanjima iz članka 3. stavka 1. točke (a) podtočke ii. ove Uredbe. Ona je usmjerena osobama mlađima od 25 godina koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti se osposobljavaju, koje borave u prihvatljivim regijama, koje su neaktivne ili nezaposlene, uključujući dugotrajnu nezaposlenost, bez obzira na to jesu li evidentirane kao osobe koje traže posao. Države članice mogu na dobrovoljnoj osnovi odlučiti proširiti ciljanu skupinu kako bi obuhvatila i osobe mlađe od 30 godina.

Za potrebe Inicijative za zapošljavanje mladih za razdoblje 2014. - 2015., „prihvatljive regije” su regije razine NUTS 2 koje su 2012. imale stope nezaposlenosti mladih osoba između 15 i 24 godine veće od 25 % i, za države članice u kojima je stopa nezaposlenosti mladih 2012. porasla za više od 30 %, regije razine NUTS 2 koje su 2012. imale stope nezaposlenosti mladih veće od 20 %.

Sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih mogu se povećati za razdoblje od 2016. do 2020. godine u okviru proračunskog postupka u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 1311/2013. Za utvrđivanje regija koje prihvatljivih za Inicijativu za zapošljavanje mladih za razdoblje od 2016. do 2020. godine, upućivanje na podatke iz 2012. u drugom podstavku tumači se kao upućivanje na posljednje dostupne godišnje podatke. Raspodjela dodatnih sredstava koju provodi država članica odvija se na isti način kao početna dodjela u skladu s Prilogom VIII. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

U dogovoru s Komisijom, država članica može odlučiti dodijeliti ograničeni iznos koji nije veći od 10 % sredstava iz okvira Inicijative za zapošljavanje mladih za mlade osobe koje borave u podregijama s visokom razinom nezaposlenosti mladih, a koje ne ulaze u prihvatljive regije razine NUTS 2.

Članak 17.

Tematska koncentracija

Posebna sredstva dodijeljena za Inicijativu za zapošljavanje mladih ne uzimaju se u obzir za potrebe izračuna tematske koncentracije iz članka 4.

Članak 18.

Programiranje

Inicijativa za zapošljavanje mladih integrirana je u programiranje ESF-a na temelju članka 96. Uredbe (EU) br. 1303/2013 Države članice prema potrebi utvrđuju mehanizam programiranja za Inicijativu za zapošljavanje mladih u svojim sporazumima o partnerstvu i svojim operativnim programima.

Taj mehanizam programiranja može imati jedan ili više od sljedećih oblika:

(a)	posebni operativni program;

(b)	posebna prioritetna os u okviru operativnog programa;

(c)	dio jedne ili više prioritetnih osi.

Članci 9. i 10. ove Uredbe primjenjuju se i na Inicijativu za zapošljavanje mladih.

Članak 19.

Praćenje i evaluacija

1.   Uz dužnosti odbora za praćenje iz članka 110. Uredbe (EU) br. 1303/2013, odbor za praćenje barem jednom godišnje ocjenjuje provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih u kontekstu operativnog programa i učinjenog napretka u ostvarivanju njegovih ciljeva.

2.   Godišnje izvješće o provedbi i završno izvješće, kako su navedeni u članku 50. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013, uključuju dodatne informacije o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih. Komisija Europskom parlamentu prosljeđuje sažetak tih izvješća, kako je navedeno u članku 53. stavku 1. Uredbe (EU) br. 1303/2013.

Komisija prisustvuje godišnjoj raspravi o tim izvješćima u Europskom parlamentu.

3.   Od travnja 2015. i u godinama koje slijede te u isto vrijeme kad i godišnja izvješća o provedbi iz članka 50. stavaka 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1303/2013, upravljačko tijelo elektroničkim putem Komisiji šalje strukturirane podatke za svaku prioritetnu os, ili bilo koji njezin dio, u okviru kojih se podupire Inicijativa za zapošljavanje mladih. Dostavljeni podaci o pokazateljima odnose se na vrijednosti pokazatelja utvrđenih u prilozima I. i II. ovoj Uredbi i, prema potrebi, na pokazatelje za pojedine programe. Odnose se na djelomično ili u potpunosti provedene operacije.

4.   U godišnjim izvješćima o provedbi iz članka 50. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013 ili, prema potrebi, izvješću o napretku iz članka 111. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i godišnjem izvješću o provedbi podnesenom do 31. svibnja 2016., navode se glavni zaključci evaluacija iz stavka 6. ovog članka. U izvješćima se također navodi i ocjenjuje kvaliteta ponuda za posao koje su dobili sudionici Inicijative za zapošljavanje mladih, uključujući osobe u nepovoljnom položaju, osobe iz marginaliziranih skupina i osobe koje obrazovanje napuštaju bez kvalifikacije. U izvješćima se isto tako navodi i ocjenjuje njihov napredak u stalnom obrazovanju, pronalaženju održivih i pristojnih poslova ili započinjanju naukovanja ili kvalitetnih stažiranja.

5.   Izvješća o napretku iz članka 52. Uredbe (EU) br. 1303/2013 uključuju dodatne informacije o Inicijativi za zapošljavanje mladih i procjenu njezine provedbe. Komisija Europskom parlamentu prosljeđuje sažetak tih izvješća, kako je navedeno u članku 53. stavku 2. te uredbe, te prisustvuje raspravi o tim izvješćima u Europskom parlamentu.

6.   Barem dva puta tijekom programskog razdoblja evaluacija obuhvaća i djelotvornost, učinkovitost i utjecaj zajedničke potpore iz ESF-a i posebnih sredstava dodijeljenih za Inicijativu za zapošljavanje mladih, uključujući za provedbu Jamstva za mlade.

Prva se evaluacija završava do 31. prosinca 2015., a druga evaluacija do 31. prosinca 2018.

Članak 20.

Mjere informiranja i komunikacije

1.   Korisnici se brinu o tome da su oni koji sudjeluju u operaciji konkretno obaviješteni o potpori Inicijative za zapošljavanje mladih koja se osigurava financiranjem iz ESF-a i posebnim sredstvima dodijeljenima za Inicijativu za zapošljavanje mladih.

2.   Svi dokumenti koji se odnose na provedbu operacije i koji su izdani za javnost ili sudionike, uključujući i potvrde o nazočnosti ili druge potvrde, sadrže izjavu da se operacija provodila uz potporu Inicijative za zapošljavanje mladih.

Članak 21.

Tehnička pomoć

Države članice mogu uzeti u obzir posebnu dodjelu sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih prilikom izračuna granice ukupnog iznosa fondova dodijeljenih svakoj državi članici za tehničku pomoć.

Članak 22.

Financijska potpora

1.   Odlukom Komisije kojom se usvaja operativni program utvrđuje se maksimalni iznos potpore iz posebnih sredstava dodijeljenih za Inicijativu za zapošljavanje mladih i odgovarajuće potpore ESF-a, u ukupnom iznosu te također po kategoriji regija, za svaku prioritetnu os. Odgovarajuća potpora ESF-a mora barem biti jednaka potpori iz posebnih sredstava dodijeljenih za Inicijativu za zapošljavanje mladih za svaku prioritetnu os.

2.   Na temelju iznosa iz stavka 1., u odluci Komisije iz stavka 1. utvrđuje se i omjer kategorija regija za potporu ESF-a za svaku prioritetnu os.

3.   Ako se Inicijativa za zapošljavanje mladih provodi u okviru posebne prioritetne osi koja obuhvaća prihvatljive regije iz više od jedne kategorije, najviša stopa sufinanciranja primjenjuje se na dodjelu sredstava iz ESF-a.

Posebna sredstva dodijeljena za Inicijativu za zapošljavanje mladih ne podliježu zahtjevu nacionalnog sufinanciranja.

Ukupna stopa sufinanciranja prioritetne osi utvrđena odlukom Komisije iz stavka 1. računa se uzimajući u obzir stopu sufinanciranja iz sredstava koje dodjeljuje ESF zajedno s posebnim sredstvima dodijeljenima za Inicijativu za zapošljavanje mladih.

Članak 23.

Financijsko upravljanje

Pored članka 130. Uredbe (EU) br. 1303/2013, kad Komisija nadoknadi međuplaćanja i plati konačni iznos za Inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru prioritetne osi, ona nadoknadu iz proračuna Unije u jednakom iznosu raspodjeljuje između ESF-a i posebnih sredstava dodijeljenih za Inicijativu za zapošljavanje mladih. Nakon nadoknade svih izvora iz posebnih sredstava dodijeljenih za Inicijativu za zapošljavanje mladih, Komisija preostala sredstva za nadoknadu iz proračuna Unije dodjeljuje ESF-u.

Komisija nadoknadu iz ESF-a raspodjeljuje među kategorijama regija u skladu s omjerom utvrđenim u članku 22. stavku 2.

POGLAVLJE V.

DELEGIRANJE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Izvršavanje ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 14. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji od 21. prosinca 2013. do 31. prosinca 2020.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 14. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5.   Delegirani akt donesen na temelju članka 14. stavka 1. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 25.

Odbor na temelju članka 163. UFEU-a

1.   Komisiji pomaže Odbor („Odbor za ESF”) osnovan u skladu s člankom 163. UFEU-a.

2.   Član Komisije koji je odgovoran za predsjedanje Odborom za ESF može tu dužnost delegirati na visokog dužnosnika Komisije. Tajništvo Odbora za ESF osigurava Komisija.

3.   Svaka država članica imenuje po jednog predstavnika Vlade, jednog predstavnika organizacija radnika, jednog predstavnika organizacija poslodavaca i jednog zamjenika za svakog člana za razdoblje od najviše sedam godina. U odsustvu člana zamjenik ima automatsko pravo sudjelovati u postupcima.

4.   Odbor za ESF uključuje jednog predstavnika svake organizacije koja predstavlja organizacije radnika i organizacije poslodavaca na razini Unije.

5.   Odbor za ESF može na svoje sastanke pozvati predstavnike Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda, koji nemaju pravo glasa, te predstavnike relevantnih organizacija civilnog društva, koji nemaju pravo glasa, ako dnevni red sastanka zahtijeva njihovo sudjelovanje.

6.   Odbor za ESF:

(a)	konzultira se o nacrtima odluka Komisije u vezi s operativnim programima i programiranjem u slučaju potpore iz ESF-a;

(b)	konzultira se o planiranoj upotrebi tehničke pomoći u slučaju potpore iz ESF-a, kao i o drugim pitanjima koja su relevantna za ESF i koja utječu na provedbu strategija na razini Unije;

(c)	odobrava popis zajedničkih tema za transnacionalnu suradnju predviđen u članku 10. stavku 3.

7.   Odbor za ESF može dati mišljenja o:

(a)	pitanjima u vezi s doprinosom ESF-a provedbi strategije Europa 2020.;

(b)	pitanjima u vezi s Uredbom (EU) br. 1303/2013 relevantnima za ESF;

(c)	pitanjima u vezi s ESF-om koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 6.

8.   Mišljenja Odbora za ESF usvajaju se apsolutnom većinom valjano danih glasova i prosljeđuju se Europskom parlamentu radi informacije. Komisija obavješćuje Odbor za ESF o tome na koji je način njegova mišljenja uzelo u obzir.

Članak 26.

Prijelazne odredbe

1.   Ova Uredba ne utječe na nastavak niti na izmjenu, uključujući potpuno ili djelomično ukidanje, pomoći koju je Komisija odobrila na temelju Uredbe (EZ) br. 1081/2006 ili bilo kojeg drugog propisa koji se primjenjuje na tu pomoć na dan 31. prosinca 2013. Dosljedno tome, ta Uredba ili takav drugi primjenjivi propis nastavljaju se primjenjivati i nakon 31. prosinca 2013. na tu pomoć ili dotične operacije do njihova zaključenja.

2.   Zahtjevi za primanje pomoći podneseni ili odobreni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1081/2006 prije 1. siječnja 2014. ostaju važeći.

Članak 27.

Stavljanje izvan snage

Ne dovodeći u pitanje odredbe utvrđene u članku 26. ove Uredbe, Uredba (EZ) br. 1081/2006 stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2014.

Upućivanja na uredbu stavljenu izvan snage tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu III.

Članak 28.

Preispitivanje

Europski parlament i Vijeće preispituju ovu Uredbu do 31. prosinca 2020. u skladu s člankom 164. UFEU-a.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL C 143, 22.5.2012., str. 82. I SL C 271, 19.9.2013., str. 101.

(2)  SL C 225, 27.7.2012., str. 127.

(3)  Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (Vidi stranicu 320 ovog Službenog lista).

(4)  SL C 120, 26.4.2013., str. 1.

(5)  Uredba (EZ) br. 1081/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1784/1999 (SL L 210, 31.7.2006., str. 12.).

(6)  Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (Vidi stranicu 289 ovog Službenog lista).

---

---

---

---