Help Print this page 

Document 32006R1881

Title and reference
Uredba Komisije (EZ) br. 1881/2006 od 19. prosinca 2006. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani Tekst značajan za EGP
  • In force
OJ L 364, 20.12.2006, p. 5–24 (ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, NL, PL, PT, SK, SL, FI, SV)
OJ L 314M , 1.12.2007, p. 558–577 (MT)
Special edition in Bulgarian: Chapter 13 Volume 058 P. 3 - 22
Special edition in Romanian: Chapter 13 Volume 058 P. 3 - 22
Special edition in Croatian: Chapter 13 Volume 036 P. 34 - 53

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2006/1881/oj
Multilingual display
Dates
  • Date of document: 19/12/2006
  • Date of effect: 09/01/2007; Stupanje na snagu Datum objavljivanja + 20 Vidi čl. 12
  • Date of effect: 01/03/2007; Primjena Vidi čl. 12
  • Date of end of validity: 31/12/9999
Miscellaneous information
  • Author: Europska komisija
  • Form: Uredba
  • Additional information: Značajno za EGP
Relationship between documents
Text

13/Sv. 036

HR

Službeni list Europske unije

34


32006R1881


L 364/5

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

19.12.2006.


UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1881/2006

od 19. prosinca 2006.

o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EEZ) br. 315/93 od 8. veljače 1993. o utvrđivanju postupaka Zajednice za kontaminante u hrani (1), a posebno njezin članak 2. stavak 3.,

budući da:

(1)

Uredba Komisije (EZ) br. 466/2001 od 8. ožujka 2001. o utvrđivanju najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u hrani (2) mnogo je puta znatno izmijenjena. Potrebno je ponovno izmijeniti najveće dopuštene količine određenih kontaminanata da bi se uzele u obzir nove informacije i razvoj u Codexu Alimentariusu. Istodobno, tekst treba, prema potrebi, pojasniti. Stoga treba zamijeniti Uredbu (EZ) br. 466/2001.

(2)

Bitno je, radi zaštite javnog zdravlja, zadržati kontaminante na razinama koje su toksikološki prihvatljive.

(3)

S obzirom na razlike između zakona država članica i posljedični rizik od narušavanja tržišnog natjecanja, za neke su kontaminante potrebne mjere Zajednice da bi se osiguralo jedinstvo tržišta uz poštovanje načela proporcionalnosti.

(4)

Najveće dopuštene količine treba utvrditi na strogoj razini koju je moguće razumno postići primjenom dobre poljoprivredne, ribarstvene i proizvođačke prakse te uzimajući u obzir rizik povezan s potrošnjom hrane. U slučaju kontaminanata za koje se smatra da su genotoksične kancerogene tvari ili u slučajevima kad je trenutačna izloženost stanovništva ili osjetljivih skupina stanovništva blizu prihvatljivog unosa ili ga premašuje, najveće dopuštene količine treba utvrditi na najnižoj razini koja je razumno ostvariva (ALARA). Takvi pristupi osiguravaju da subjekti u poslovanju s hranom u najvećoj mogućoj mjeri primjenjuju mjere za sprečavanje i smanjenje kontaminacije s ciljem zaštite javnog zdravlja. Nadalje, radi zaštite zdravlja dojenčadi i male djece, koji su osjetljiva skupina, primjereno je utvrditi najniže maksimalne količine, koje se mogu postići strogom selekcijom sirovina koje se koriste u proizvodnji hrane za dojenčad i malu djecu. Takva stroga selekcija sirovina primjerena je i za proizvodnju određene specifične hrane, kao što su mekinje za izravnu prehranu ljudi.

(5)

Da bi se omogućila primjena najvećih dopuštenih količina na sušenu, razrijeđenu i prerađenu hranu te složenu hranu, za koju nisu utvrđene specifične najveće dopuštene količine na razini Zajednice, subjekti u poslovanju s hranom trebaju dostaviti specifične faktore koncentracije i razrjeđenja, zajedno s odgovarajućim eksperimentalnim podacima koji opravdavaju predloženi faktor.

(6)

Da bi se osigurala učinkovita zaštita javnog zdravlja, proizvodi koji sadrže kontaminante koji premašuju najveće dopuštene količine ne bi se trebali stavljati na tržište kao takvi, nakon miješanja s drugom hranom ili koristiti kao sastojak u drugoj hrani.

(7)

Prepoznato je da sortiranje ili drugi načini fizikalne obrade omogućavaju smanjenje sadržaja aflatoksina u pošiljkama kikirikija, orašastih plodova, sušenog voća i kukuruza. Da bi se smanjio učinak na trgovinu, primjereno je dopustiti veći sadržaj aflatoksina za te proizvode koji nisu namijenjeni izravnoj prehrani ljudi ili se ne koriste kao sastojak u hrani. U tim slučajevima, najveće dopuštene količine aflatoksina treba utvrditi uzimajući u obzir učinkovitost gore navedenih načina obrade za smanjenje sadržaja aflatoksina u kikirikiju, orašastim plodovima, sušenom voću i kukuruzu na razine ispod najvećih dopuštenih količina utvrđenih za te proizvode namijenjene izravnoj prehrani ljudi ili korištenju kao sastojka u hrani.

(8)

Da bi se omogućila učinkovita primjena najvećih dopuštenih količina određenih kontaminanata u određenoj hrani, za takve je slučajeve primjereno predvidjeti odgovarajuće odredbe o označivanju.

(9)

Zbog klimatskih uvjeta u nekim državama članicama, teško je osigurati da najveće dopuštene količine ne budu premašene za svježu zelenu salatu i svježi špinat. Tim državama članicama treba dozvoliti da privremeno i dalje odobravaju stavljanje na tržište svježe zelene salate i svježeg špinata, uzgojenog i namijenjenog potrošnji na njihovom državnom području, čiji sadržaj nitrata premašuje najveće dopuštene količine. Proizvođači zelene salate i špinata s poslovnim nastanom u državama članicama koje daju gore navedena odobrenja trebaju postupno mijenjati svoje metode uzgoja primjenom dobre poljoprivredne prakse preporučene na nacionalnoj razini.

(10)

Određene vrste riba podrijetlom iz baltičke regije mogu sadržavati velike količine dioksina i dioksinima sličnih PCB-a. Značajan udio tih ribljih vrsta iz baltičke regije neće udovoljavati najvećim dopuštenim količinama te bi, zbog toga, bile isključene iz prehrane. Postoje naznake da bi isključivanje ribe iz prehrane moglo imati negativan učinak na zdravlje u baltičkoj regiji.

(11)

Švedska i Finska imaju sustav koji može osigurati da potrošači budu u potpunosti informirani o preporukama o prehrani koje se odnose na ograničenja potrošnje ribe iz baltičke regije identificiranjem osjetljivih skupina stanovništva kako bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici. Stoga je Finskoj i Švedskoj primjereno odobriti odstupanje tako da može privremeno stavljati na tržište određene vrste riba podrijetlom iz baltičke regije, koje su namijenjene potrošnji na njihovom državnom području, s razinama dioksina i dioksinima sličnih PCB-a višim od utvrđenih u ovoj Uredbi. Moraju se provesti potrebne mjere kako bi se osiguralo da se riba i riblji proizvodi koji nisu u skladu s najvećim dopuštenim količinama ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama. Finska i Švedska svake godine izvješćuju Komisiju o rezultatima svog praćenja razina dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u ribi iz baltičke regije te o mjerama za smanjenje izloženosti ljudi dioksinima i dioksinima sličnim PCB-ima iz baltičke regije.

(12)

Da bi se osigurala jedinstvena primjena najvećih dopuštenih količina, nadležna tijela u cijeloj Zajednici trebaju primjenjivati iste kriterije uzorkovanja i iste kriterije učinkovitosti analize. Nadalje, važno je da se o analitičkim rezultatima izvješćuje i da ih se tumači na jedinstven način. Mjere koje se odnose na uzorkovanje i analizu navedene u ovoj Uredbi predviđaju jedinstvena pravila o izvješćivanju i tumačenju.

(13)

Za određene kontaminante, države članice i zainteresirane stranke trebaju pratiti njihove razine i izvješćivati o njima, kao i izvješćivati o napretku u pogledu primjene preventivnih mjera, da bi se Komisiji omogućila procjena potrebe za izmjenom postojećih mjera ili usvajanjem dodatnih mjera.

(14)

Sve najveće dopuštene količine usvojene na razini Zajednice mogu biti predmet preispitivanja kako bi se uzeo u obzir napredak u znanstvenim i tehničkim spoznajama te poboljšanja dobre poljoprivredne, ribarstvene i proizvođačke prakse.

(15)

Mekinje i klice mogu se stavljati na tržište za izravnu prehranu ljudi te je stoga primjereno utvrditi najveću dopuštenu količinu za deoksinivalenol i zearalenon u tim proizvodima.

(16)

Codexom Alimentariusom nedavno je utvrđena najveća dopuštena količina za olovo u ribi, koju je Zajednica prihvatila. Stoga je primjereno na odgovarajući način izmijeniti trenutačnu odredbu za olovo u ribi.

(17)

Uredbom (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (3), definirana je hrana životinjskog podrijetla te stoga u nekim slučajevima treba izmijeniti stavke u vezi s hranom životinjskog podrijetla u skladu s terminologijom korištenom u toj Uredbi.

(18)

Potrebno je osigurati da se najveće dopuštene količine za kontaminante ne primjenjuju na hranu koja je zakonito stavljena na tržište Zajednice prije dana primjene tih najvećih dopuštenih količina.

(19)

U pogledu nitrata, povrće je najveći izvor čovjekovog unosa nitrata. Znanstveni odbor za hranu u svom je mišljenju od 22. rujna 1995. (4) naveo da je ukupni unos nitrata uobičajeno mnogo manji od prihvatljivog dnevnog unosa (PDU) od 3,65 mg/kg tjelesne težine. Međutim, preporučuje se nastaviti s naporima na smanjenju izloženosti nitratima putem hrane i vode.

(20)

Budući da klimatski uvjeti imaju velik utjecaj na razine nitrata u određenom povrću kao što je zelena salata i špinat, treba utvrditi različite najveće dopuštene količine nitrata ovisno o godišnjem dobu.

(21)

U pogledu aflatoksina, Znanstveni odbor za hranu izrazio je u svom mišljenju od 23. rujna 1994. da su aflatoksini genotoksične kancerogene tvari (5). Na temelju tog mišljenja, primjereno je ograničiti ukupni sadržaj aflatoksina u hrani (zbroj aflatoksina B1, B2, G1 i G2) kao i pojedinačni sadržaj aflatoksina B1 koji je daleko najtoksičniji sastojak. U svjetlu razvoja analitičkih postupaka treba razmotriti moguće smanjenje trenutačne najveće dopuštene količine aflatoksina M1 u hrani za dojenčad i malu djecu.

(22)

U pogledu okratoksina A (OTA), Znanstveni odbor za hranu 17. rujna 1998. donio je znanstveno mišljenje (6). U okviru Direktive Vijeća 93/5/EEZ od 25. veljače 1993. o pomoći Komisiji i suradnji država članica u znanstvenom razmatranju pitanja koja se odnose na hranu (7) (SCOOP) provedena je procjena unosa OTA hranom među stanovnicima Zajednice (8). Uzimajući u obzir nove znanstvene informacije Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA), na zahtjev Komisije, 4. travnja 2006. donijela je ažurirano znanstveno mišljenje u pogledu okratoksina A u hrani (9) i utvrdila prihvatljivi tjedni unos od (TWI) od 120 ng/kg tjelesne težine.

(23)

Na temelju tih mišljenja, primjereno je utvrditi najveće dopuštene količine za žitarice, proizvode od žitarica, grožđice, prženu kavu, vino, sok od grožđa te hranu za dojenčad i malu djecu, koji svi znatno pridonose općoj izloženosti ljudi OTA ili izloženosti osjetljivih skupina potrošača kao što su djeca.

(24)

Primjerenost utvrđivanja najveće dopuštene količine za OTA u hrani kao što je sušeno voće osim grožđica, kakao i proizvodi od kakaa, začini, mesni proizvodi, sirova kava, pivo i slatki korijen, te preispitivanje postojećih najvećih dopuštenih količina, posebno za OTA u grožđicama i soku od grožđa, bit će razmotreni u svjetlu nedavnog znanstvenog mišljenja EFSA-e.

(25)

U pogledu patulina Znanstveni odbor za hranu je na sastanku od 8. ožujka 2000. odobrio privremeni maksimalni prihvatljivi dnevni unos (PMTDI) od 0,4 μg/kg tjelesne težine za patulin (10).

(26)

Godine 2001., u okviru Direktive 93/5/EEZ provedena je zadaća SCOOP „Procjena unosa patulina hranom među stanovništvom država članica EU-a” (11).

(27)

Na temelju te procjene i uzimajući u obzir PMDTI, potrebno je utvrditi najveće dopuštene količine za patulin u određenoj hrani radi zaštite potrošača od neprihvatljive kontaminacije. Te najveće dopuštene količine treba preispitati i, prema potrebi, smanjiti uzimajući u obzir napredak u znanstvenim i tehnološkim spoznajama te provedbu Preporuke Komisije 2003/598/EZ od 11. kolovoza 2003. o sprečavanju i smanjenju kontaminacije patulinom u soku od jabuke i sastojcima soka od jabuke u drugim pićima (12).

(28)

U pogledu toksina Fusarium plijesni, Znanstveni odbor za hranu usvojio je nekoliko mišljenja, kojima je ocijenio deoksinivalenol u prosincu 1999 (13). utvrđujući prihvatljivi dnevni unos (TDI) od 1 μg/kg tjelesne težine, zearalenon u lipnju 2000 (14). utvrđujući privremeni TDI od 0,2 μg/kg tjelesne težine, fumonizine u listopadu 2000 (15). (ažurirano u travnju 2003 (16).) utvrđujući TDI od 2 μg/kg tjelesne težine, nivalenol u listopadu 2000 (17). utvrđujući privremeni TDI od 0,7 μg/kg tjelesne težine, toksine T-2 i HT-2 u svibnju 2001 (18). utvrđujući zajednički privremeni TDI od 0,06 μg/kg tjelesne težine te trihotecene kao skupinu u veljači 2002. (19).

(29)

U okviru Direktive 93/5/EEZ u rujnu 2003. provedena je i dovršena zadaća SCOOP „Prikupljanje podataka o pojavi toksina Fusarium plijesni u hrani i procjena unosa hranom među stanovništvom država članica EU-a” (20).

(30)

Na temelju znanstvenih mišljenja i procjene unosa hranom, primjereno je utvrditi najveće dopuštene količine za deoksinivalenol, zearalenon i fumonizine. U pogledu fumonizina, rezultati kontrolnog praćenja nedavnih berbi upućuju na to da kukuruz i proizvodi od kukuruza mogu biti u vrlo velikoj mjeri kontaminirani fumonizinima te je primjereno poduzeti mjere da bi se izbjegao ulazak tako neprihvatljivo jako kontaminiranog kukuruza i proizvoda od kukuruza u prehrambeni lanac.

(31)

Procjene unosa upućuju na to da prisutnost toksina T-2 i HT-2 može izazvati zabrinutost za javno zdravlje. Stoga je potrebno i velik je prioritet razvoj pouzdane i osjetljive metode, sakupljanje više podataka o pojavi te više ispitivanja/istraživanja čimbenika povezanih s prisutnošću toksina T-2 i HT-2 u žitaricama i proizvodima od žitarica, a posebno u zobi i proizvodima od zobi.

(32)

Zbog istovremene pojave nije potrebno razmotriti posebne mjere za 3-acetildeoksinivalenol, 15-acetildeoksinivalenol i fumonizin B3, budući da bi mjere koje se odnose posebno na deoksinivalenol i fumonizin B1 i B2 također zaštitile stanovništvo od neprihvatljive izloženosti 3-acetildeoksinivalenolu, 15-acetildeoksinivalenolu i fumonizinu B3. To isto primjenljivo je i na nivalenol, za koji se može uočiti određeni stupanj istovremene pojave s deoksinivalenolom. Nadalje, procjenjuje se da je izloženost ljudi nivalenolu znatno ispod t-TDI. U pogledu drugih trihotecena razmotrenih u gore navedenoj zadaći SCOOP, kao što su 3-acetildeoksinivalenol, 15-acetildeoksinivalenol, fusarenon-X, T2-triol, diacetoksiscirpenol, neosolaniol, monoacetoksiscirpenol i verukol, ograničeni raspoloživi podaci upućuju na to da oni nisu široko rasprostranjeni i da su njihove nađene razine općenito niske.

(33)

Klimatski uvjeti tijekom rasta, a posebno u fazi cvjetanja, imaju velik utjecaj na sadržaj toksina Fusarium plijesni. Međutim, dobra poljoprivredna praksa, kojom se faktori rizika smanjuju na minimum, može u određenoj mjeri spriječiti kontaminaciju gljivicom Fusarium. Preporuka Komisije 2006/583/EZ od 17. kolovoza 2006. o sprečavanju i smanjenju toksina Fusarium plijesni u žitaricama i proizvodima od žitarica (21) sadrži opća načela za sprečavanje i smanjenje kontaminacije žitarica toksinima Fusarium plijesni (zearalenonom, fumonizinima i trihotecenima), koju treba provesti izradom nacionalnih kodeksa prakse temeljenih na tim načelima.

(34)

Treba utvrditi najveće dopuštene količine toksina Fusarium plijesni za neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržište za prvi stupanj prerade. Postupci čišćenja, sortiranja i sušenja ne smatraju se prvim stupnjem prerade ako se na samu jezgru zrna ne primjenjuje nikakvo fizičko djelovanje. Ljuštenje se smatra obradom prvog stupnja.

(35)

Budući da stupanj do kojeg se toksini Fusarium plijesni u neprerađenim žitaricama uklanjaju čišćenjem i preradom može varirati, primjereno je utvrditi najveće dopuštene količine za proizvode od žitarica namijenjene krajnjem potrošaču kao i za glavne sastojke hrane podrijetlom od žitarica, kako bi se imalo provedivo zakonodavstvo u interesu osiguranja zaštite javnog zdravlja.

(36)

Za kukuruz još nisu točno poznati svi čimbenici uključeni u stvaranje toksina Fusarium plijesni, a posebno zearalenona i fumonizina B1 i B2. Stoga je subjektima u poslovanju s hranom u lancu žitarica odobreno određeno vremensko razdoblje za provedbu istraživanja o izvorima stvaranja tih mikotoksina i identifikaciji mjera upravljanja koje treba poduzeti da bi se u što većoj razumno mogućoj mjeri spriječila njihova prisutnost. Predlaže se da se najveće dopuštene količine koje se temelje na trenutačno dostupnim podacima o pojavi primjenjuju od 2007., ako se do tog vremena ne utvrde posebne maksimalne količine na temelju novih podataka o njihovoj pojavi i stvaranju.

(37)

S obzirom na niske razine kontaminacije toksinima Fusarium plijesni koji se nalaze u riži, nisu predložene najveće dopuštene količine za rižu ili proizvode od riže.

(38)

Do 1. srpnja 2008. treba razmotriti preispitivanje najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol, zearalenon, fumonizin B1 i B2 te primjerenost utvrđivanja najveće dopuštene količine za toksine T-2 i HT-2 u žitaricama i proizvodima od žitarica, uzimajući u obzir napredak u znanstvenim i tehnološkim spoznajama o tim toksinima u hrani.

(39)

U pogledu olova, Znanstveni odbor za hranu 19. lipnja 1992. usvojio je mišljenje (22) u kojem je odobrio privremeni prihvatljivi tjedni unos (PTWI) od 25 μg/kg tjelesne težine koji je Svjetska zdravstvena organizacija predložila 1986. godine. U svom mišljenju Znanstveni odbor za hranu zaključio je da se ne čini da srednja razina olova u hrani predstavlja razlog za neposrednu zabrinutost.

(40)

U okviru Direktive 93/5/EEZ 2004. godine provedena je zadaća SCOOP 3.2.11. „Procjena izloženosti stanovništva država članica EU-a arsenu, kadmiju, olovu i živi putem hrane” (23). S obzirom na tu procjenu i mišljenje Znanstvenog odbora za hranu, primjereno je poduzeti mjere za smanjenje prisutnosti olova u hrani u što je moguće većoj mjeri.

(41)

U pogledu kadmija, Znanstveni odbor za hranu je u svom mišljenju od 2. lipnja 1995. (24) odobrio PTWI od 7 μg/kg tjelesne težine i preporučio poduzimanje većih napora za smanjenje izloženosti kadmiju hranom, budući da je hrana glavni izvor čovjekovog unosa kadmija. Procjena izloženosti hranom provedena je u zadaći SCOOP 3.2.11. S obzirom na tu procjenu i mišljenje Znanstvenog odbora za hranu, primjereno je poduzeti mjere za smanjenje prisutnosti kadmija u hrani u što je moguće većoj mjeri.

(42)

U pogledu žive, EFSA je 24. veljače 2004. usvojila mišljenje o živi i metil-živi u hrani (25) te odobrila privremeni prihvatljivi tjedni unos od 1,6 μg/kg tjelesne težine. Metil-živa je kemijski oblik koji izaziva najveću zabrinutost i može sačinjavati više od 90 % ukupne žive u ribi i plodovima mora. Uzimajući u obzir rezultate zadaće SCOOP 3.2.11., EFSA je zaključila da razine žive nađene u hrani, osim u ribi i plodovima mora, izazivaju manju zabrinutost. Oblici žive prisutni u drugoj hrani pretežno nisu metil-živa te se stoga smatra da predstavljaju manji rizik.

(43)

Pored utvrđivanja najvećih dopuštenih količina, ciljano savjetovanje potrošača je u slučaju metil-žive primjeren pristup za zaštitu osjetljivih skupina stanovništva. Zbog toga je informativna obavijest o metil-živi u ribi i proizvodima ribarstva objavljena na internetskoj stranici Opće uprave za zdravstvo i zaštitu potrošača Europske komisije (26). Nekoliko država članica je također izdalo savjete o tom pitanju koje je relevantno za njihovo stanovništvo.

(44)

U pogledu anorganskog kositra, Znanstveni odbor za hranu u svom je mišljenju od 12. prosinca 2001. (27) zaključio da razine anorganskog kositra od 150 mg/kg u pićima u limenoj ambalaži i razine od 250 mg/kg u drugoj hrani u limenoj ambalaži mogu kod nekih osoba dovesti do iritacije želuca.

(45)

Radi zaštite javnog zdravlja od ovog zdravstvenog rizika potrebno je utvrditi najveće dopuštene količine za anorganski kositar u hrani u limenoj ambalaži i pićima u limenoj ambalaži. Dok ne budu na raspolaganju podaci o osjetljivosti dojenčadi i male djece na anorganski kositar u hrani, potrebno je zbog predostrožnosti zaštititi zdravlje ove osjetljive skupine stanovništva i utvrditi manje dopuštene količine.

(46)

U pogledu 3-monokloropropan-1,2-diola (3-MCPD-a), Znanstveni odbor za hranu 30. svibnja 2001. usvojio je znanstveno mišljenje u pogledu 3-MCPD-a u hrani (28), kojim ažurira svoje mišljenje od 16. prosinca 1994. (29) na temelju novih znanstvenih podataka, i utvrdio prihvatljivi dnevni unos (TDI) od 2 μg/kg tjelesne težine za 3-MCPD.

(47)

U okviru Direktive 93/5/EEZ, u lipnju 2004 (30). provedena je i dovršena zadaća SCOOP „Prikupljanje i usporedba podataka o razinama 3-MCPD-a i srodnih tvari u hrani”. Unosu 3-MCPD-a hranom najviše pridonosi umak od soje i proizvodi na bazi umaka od soje. Određena druga hrana koja se jede u velikim količinama, kao što su kruh i tjestenina, također je znatno doprinosila unosu u nekim zemljama, zbog njezine velike potrošnje više nego zbog visokih razina 3-MCPD-a prisutnih u toj hrani.

(48)

U skladu s tim, treba utvrditi najveće dopuštene količine za 3-MCPD u hidroliziranom proteinu povrća (HVP) i umaku od soje, uzimajući u obzir rizik povezan s potrošnjom te hrane. Države članice trebaju ispitati prisutnost 3-MCPD-a u drugoj hrani da bi se razmotrila potreba za utvrđivanjem najveće dopuštene količine za druge vrste hrane.

(49)

U pogledu dioksina i PCB-a, Znanstveni odbor za hranu 30. svibnja 2001. donio je mišljenje o dioksinima i dioksinima sličnim PCB-ima u hrani (31), kojim ažurira svoje mišljenje od 22. studenoga 2000. (32) o utvrđivanju prihvatljivog tjednog unosa (TWI) od 14 pg toksičnog ekvivalenta Svjetske zdravstvene organizacije (WHO-TEQ)/kg tjelesne težine za dioksine i dioksinima slične PCB-e.

(50)

Dioksini, kako su navedeni u ovoj Uredbi, obuhvaćaju skupinu od 75 kongenera polikloriranih dibenzo-p-dioksina (PCDD) i 135 kongenera polikloriranih dibenzofurana (PCDF), od kojih 17 izaziva zabrinutost s toksikološkog stajališta. Poliklorirani bifenili (PCB) jesu skupina od 209 različitih kongenera koji se mogu podijeliti u dvije skupine s obzirom na njihova toksikološka svojstva: 12 kongenera pokazuje toksikološka svojstva slična dioksinima te se zato često nazivaju dioksinima slični PCB-i. Ostali PCB-i ne pokazuju toksičnost sličnu dioksinima, već imaju drukčiji toksikološki profil.

(51)

Svaki kongener dioksina ili dioksinima sličnih PCB-a pokazuje različitu razinu toksičnosti. Da bi se mogla zbrojiti toksičnost tih različitih kongenera, uveden je pojam faktora ekvivalentnosti toksičnosti (TEF) kako bi se olakšala procjena rizika i regulatorna kontrola. To znači da se analitički rezultati koji se odnose na sve pojedinačne kongenere dioksina i dioksinima sličnih PCB-a koji su zabrinjavajući s toksikološkog stajališta izražavaju mjerljivom jedinicom tj. ekvivalentom toksičnosti TCDD (TEQ).

(52)

Procjene izloženosti, uzimajući u obzir zadaću SCOOP „Procjena unosa dioksina i srodnih PCB-a hranom među stanovništvom država članica EU-a”, dovršenu u lipnju 2000 (33)., upućuju na to da značajan udio stanovništva Zajednice ima unos hranom veći od TWI-ja.

(53)

S toksikološkog stajališta, sve utvrđene razine trebaju se primjenjivati i na dioksine i na dioksinima slične PCB-e, ali 2001. godine na razini Zajednice utvrđene su najveće dopuštene količine samo za dioksine, ne i za dioksinima slične PCB-e, s obzirom na to da su u to vrijeme postojali vrlo ograničeni podaci o raširenosti dioksinima sličnih PCB-a. Međutim, od 2001. godine na raspolaganju je više podataka o prisutnosti dioksinima sličnih PCB-a te su stoga 2006. godine utvrđene najveće dopuštene količine za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a budući da je to najprimjereniji pristup s toksikološkog stajališta. Da bi se osigurao neometan prijelaz, razine dioksina i dalje se trebaju primjenjivati u prijelaznom razdoblju pored razina za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a. U tom prijelaznom razdoblju hrana mora biti u skladu s najvećim dopuštenim količinama dioksina i s najvećim dopuštenim razinama za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a. Do 31. prosinca 2008. razmotrit će se ukidanje zasebnih najvećih dopuštenih količina za dioksine.

(54)

S ciljem poticanja proaktivnog pristupa za smanjenje dioksina i dioksinima sličnih PCB-a prisutnih u hrani i hrani za životinje, Preporukom Komisije 2006/88/EZ od 6. veljače 2006. o smanjenju prisutnosti dioksina, furana i PCB-a u hrani za životinje i hrani (34) utvrđene su razine djelovanja. Te razine djelovanja predstavljaju alat kojim nadležna tijela i subjekti utvrđuju slučajeve u kojima je primjereno utvrditi izvor kontaminacije i poduzeti mjere za njeno smanjenje ili uklanjanje. Budući da su izvori dioksina i dioksinima sličnih PCB-a različiti, određene su zasebne razine djelovanja za dioksine s jedne strane i za dioksinima slične PCB-e s druge strane. Ovaj proaktivni pristup za aktivno smanjenje dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u hrani za životinje i hrani te, posljedično, primjenjivih najvećih dopuštenih količina, treba preispitati u određenom vremenskom razdoblju s ciljem utvrđivanja manjih razina. Stoga će se do 31. prosinca 2008. razmotriti znatno smanjenje najvećih dopuštenih količina za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a.

(55)

Subjekti trebaju uložiti dodatne napore za postupno povećanje svoje sposobnosti uklanjanja dioksina, furana i dioksinima sličnih PCB-a iz ulja iz morskih organizama. Znatno manja razina, koja treba biti razmotrena do 31. prosinca 2008., mora se temeljiti na tehničkim mogućnostima najučinkovitijeg postupka dekontaminacije.

(56)

U pogledu utvrđivanja najvećih dopuštenih količina za drugu hranu do 31. prosinca 2008., osobitu pažnju treba obratiti na potrebu utvrđivanja posebnih manjih najvećih dopuštenih količina dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u hrani za dojenčad i malu djecu u svjetlu podataka dobivenih u okviru programa praćenja dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u hrani za dojenčad i malu djecu iz 2005., 2006. i 2007. godine.

(57)

U pogledu policikličkih aromatskih ugljikovodika, Znanstveni odbor za hranu u svom je mišljenju od 4. prosinca 2002. (35) zaključio da su neki policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) genotoksične kancerogene tvari. Zajednički stručni odbor FAO/WHO za prehrambene aditive (JECFA) 2005. godine proveo je procjenu rizika za PAH i procijenio granice izloženosti (MOE) za PAH kao osnovu za savjete o spojevima koji su i genotoksični i kancerogeni (36).

(58)

Prema Znanstvenom odboru za hranu, benzo(a)piren može se koristiti kao pokazatelj za pojavu i učinak kancerogenih PAH-a u hrani, uključujući također benz(a)antracen, benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(g,h,i)perilen, krizen, ciklopenta(c,d)piren, dibenz(a,h)antracen, dibenzo(a,e)piren, dibenzo(a,h)piren, dibenzo(a,i)piren, dibenzo(a,l)piren, indeno(1,2,3-cd)piren i 5-metilkrizen. Dodatne analize relativnih omjera tih PAH-a u hrani bile bi potrebne da bi se u budućnosti mogla preispitati primjerenost zadržavanja benzo(a)pirena kao pokazatelja. Pored toga, potrebno je analizirati benzo(c)fluoren, sukladno preporuci JECFA-e.

(59)

PAH može kontaminirati hranu tijekom postupaka dimljenja i postupaka grijanja i sušenja kod kojih produkti sagorijevanja mogu doći u neposredan dodir s hranom. Pored toga, onečišćenje okoliša može uzrokovati kontaminaciju PAH-om, posebno u ribi i proizvodima ribarstva.

(60)

U okviru Direktive 93/5/EEZ 2004., provedena je posebna zadaća SCOOP „Prikupljanje podataka o pojavi PAH-a u hrani” (37). Velike razine nađene su u sušenom voću, ulju komine maslina, dimljenoj ribi, ulju iz sjemenki grožđa, dimljenim mesnim proizvodima, svježim mekušcima, začinima/umacima i kondimentima.

(61)

Radi zaštite javnog zdravlja potrebne su najveće dopuštene količine za benzo(a)piren u određenoj hrani koja sadrži masti i ulja te u hrani u kojoj bi postupci dimljenja ili sušenja mogli uzrokovati velike razine kontaminacije. Najveće dopuštene količine su, također, potrebne u hrani kod koje onečišćenje okoliša može uzrokovati velike razine kontaminacije, posebno u ribi i proizvodima ribarstva, na primjer kao posljedica izlijevanja nafte iz brodova.

(62)

U određenoj hrani, kao što je sušeno voće i dodaci prehrani, nađen je benzo(a)piren, ali na temelju dostupnih podataka ne mogu se donijeti zaključci o tome koje su razine razumno ostvarive. Potrebna su dodatna istraživanja da bi se razjasnilo koje su razine razumno ostvarive u toj hrani. U međuvremenu treba primjenjivati najveće dopuštene količine za benzo(a)piren u relevantnim sastojcima, kao što su ulja i masti koje se koriste u dodacima prehrani.

(63)

Najveće dopuštene količine za PAH i primjerenost utvrđivanja najveće dopuštene količine za PAH u kakao maslacu treba preispitati do 1. travnja 2007., uzimajući u obzir napredak u znanstvenim i tehnološkim spoznajama u pogledu pojave benzo(a)pirena i drugih kancerogenih PAH-a u hrani.

(64)

Mjere predviđene u ovoj Uredbi u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Opća pravila

1.   Hrana navedena u Prilogu ne smije se stavljati na tržište ako sadrži kontaminant naveden u Prilogu u količini koja premašuje najveću dopuštenu količinu utvrđenu u Prilogu.

2.   Najveće dopuštene količine navedene u Prilogu primjenjuju se na jestivi dio dotične hrane, osim ako u Prilogu nije navedeno drukčije.

Članak 2.

Sušena, razrijeđena i prerađena hrana te složena hrana

1.   Kod primjene najvećih dopuštenih količina utvrđenih u Prilogu na hranu koja je sušena, razrijeđena, prerađena ili složena, uzima se u obzir sljedeće:

(a)

promjene koncentracije kontaminanta uzrokovane postupcima sušenja ili razrjeđivanja;

(b)

promjene koncentracije kontaminanta uzrokovane preradom;

(c)

relativni omjeri sastojaka u proizvodu;

(d)

analitička granica kvantifikacije.

2.   Kada nadležno tijelo provodi službenu kontrolu, subjekt u poslovanju s hranom mora dostaviti i obrazložiti specifične faktore koncentracije ili razrjeđenja za dotične postupke sušenja, razrjeđivanja, prerade i/ili miješanja ili za dotičnu sušenu, razrijeđenu ili prerađenu hranu i/ili složenu hranu.

Ako subjekt u poslovanju s hranom ne dostavi potreban faktor koncentracije ili razrjeđenja ili ako nadležno tijelo smatra da taj faktor nije prikladan s obzirom na dano obrazloženje, nadležno tijelo samo određuje taj faktor, na temelju dostupnih podataka i s ciljem maksimalne zaštite zdravlja ljudi.

3.   Stavci 1. i 2. primjenjuju se ako na razini Zajednice nisu utvrđene posebne najveće dopuštene količine kontaminanata za tu sušenu, razrijeđenu ili prerađenu hranu ili složenu hranu.

4.   Ako zakonodavstvom Zajednice nisu predviđene posebne najveće dopuštene količine za hranu za dojenčad i malu djecu, države članice mogu predvidjeti strože razine.

Članak 3.

Zabrane uporabe, miješanja i detoksikacije

1.   Hrana koja nije u skladu s najvećim dopuštenim količinama utvrđenim u Prilogu ne smije se koristiti kao sastojak hrane.

2.   Hrana koja je u skladu s najvećim dopuštenim količinama utvrđenim u Prilogu ne smije se miješati s hranom koja premašuje te najveće dopuštene količine.

3.   Hrana koja se podvrgava sortiranju ili drugoj fizikalnoj obradi radi smanjenja razina kontaminacije ne smije se miješati s hranom namijenjenom izravnoj prehrani ljudi ili s hranom namijenjenom za korištenje kao sastojak druge hrane.

4.   Hrana koja sadrži kontaminante navedene u odjeljku 2. Priloga (Mikotoksini) ne smije se namjerno detoksicirati kemijskim postupcima.

Članak 4.

Posebne odredbe za kikiriki, orašaste plodove, sušeno voće i kukuruz

Kikiriki, orašasti plodovi, sušeno voće i kukuruz koji nisu u skladu s odgovarajućim najvećim dopuštenim količinama aflatoksina utvrđenim u točkama 2.1.3., 2.1.5. i 2.1.6. Priloga, mogu se stavljati na tržište pod uvjetom da ta hrana:

(a)

nije namijenjena za izravnu prehranu ljudi ili korištenje kao sastojak hrane;

(b)

je u skladu s najvećim dopuštenim količinama kontaminanta utvrđenim u točkama 2.1.1., 2.1.2., 2.1.4. i 2.1.7. Priloga;

(c)

je podvrgnuta obradi koja uključuje sortiranje ili drugu fizikalnu obradu, te ako nakon te obrade najveće dopuštene količine utvrđene u točkama 2.1.3., 2.1.5. i 2.1.6. Priloga nisu premašene, a ta obrada nema za posljedicu druge štetne ostatke;

(d)

je pri označivanju jasno naznačena njena uporaba uz navod „proizvod mora biti podvrgnut sortiranju ili drugoj fizikalnoj obradi da bi se smanjila kontaminacija aflatoksinima prije uporabe za prehranu ljudi ili uporabe kao sastojak hrane”. Taj se navod mora nalaziti na oznaci svake pojedine vreće, kutije itd. ili na originalnom popratnom dokumentu. Identifikacijski kod pošiljke/serije mora biti neizbrisivo označen na svakoj pojedinoj vreći, kutiji itd. pošiljke i na originalnom popratnom dokumentu.

Članak 5.

Posebne odredbe za kikiriki, njegove proizvode i žitarice

Na oznaci svake pojedine vreće, kutije itd. ili na originalnom popratnom dokumentu mora biti jasno naznačena predviđena uporaba. Taj popratni dokument mora biti jasno povezan s pošiljkom tako da je naveden identifikacijski kod na svakoj pojedinoj vreći, kutiji itd. pošiljke. Pored toga, poslovna djelatnost primatelja pošiljke navedena u popratnom dokumentu mora biti u skladu s predviđenom uporabom.

Ako nije jasno naznačeno da njihova predviđena uporaba nije za prehranu ljudi, najveće dopuštene količine utvrđene u točkama 2.1.3. i 2.1.6. Priloga primjenjuju se na sav kikiriki, njegove proizvode i žitarice koje se stavljaju na tržište.

Članak 6.

Posebne odredbe za zelenu salatu

Osim ako zelena salata uzgojena u zaštićenom prostoru nije označena kao takva („zelena salata uzgojena u zaštićenom prostoru"), primjenjuju se najveće dopuštene količine utvrđene u Prilogu za zelenu salatu uzgojenu na otvorenom.

Članak 7.

Privremena odstupanja

1.   Odstupajući od članka 1., Belgija, Irska, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina mogu do 31. prosinca 2008. odobriti stavljanje na tržište svježeg špinata, uzgojenog i namijenjenog za potrošnju na svom državnom području, s razinama nitrata većim od najvećih dopuštenih količina utvrđenih u točki 1.1. Priloga.

2.   Odstupajući od članka 1., Irska i Ujedinjena Kraljevina mogu do 31. prosinca 2008. odobriti stavljanje na tržište svježe zelene salate, uzgojene i namijenjene za potrošnju na svom državnom području i ubrane cijele godine, s razinama nitrata većim od najvećih dopuštenih količina utvrđenih u točki 1.3. Priloga.

3.   Odstupajući od članka 1., Francuska može do 31. prosinca 2008. odobriti stavljanje na tržište svježe zelene salate, uzgojene i namijenjene za potrošnju na svom državnom području i ubrane od 1. listopada do 31. ožujka, s razinama nitrata većim od najvećih dopuštenih količina utvrđenih u točki 1.3. Priloga.

4.   Odstupajući od članka 1., Finska i Švedska mogu do 31. prosinca 2011. odobriti stavljanje na tržište lososa (Salmo salar), haringe (Clupea harengus), riječne paklare (Lampetra fluviatilis), pastrve (Salmo trutta), zlatovčice (Salvelinus spp.) i ikre ribe (Coregonus albula) podrijetlom iz baltičke regije namijenjenih potrošnji na svom državnom području s razinama dioksina i/ili razinama zbroja dioksina i dioksinima sličnih PCB-a većim od razina utvrđenih u točki 5.3. Priloga, pod uvjetom da postoji sustav kojim se osigurava da potrošači budu u potpunosti obaviješteni o preporukama o prehrani u pogledu ograničenja potrošnje tih ribljih vrsta iz baltičke regije od strane identificiranih osjetljivih skupina stanovništva, da bi se izbjegli mogući zdravstveni rizici. Do 31. ožujka svake godine, Finska i Švedska dostavljaju Komisiji rezultate praćenja razina dioksina i dioksinima sličnih PCB-a u ribi iz baltičke regije, dobivene u prethodnoj godini, i izvješćuju o poduzetim mjerama za smanjenje izloženosti ljudi dioksinima i dioksinima sličnim PCB-ima iz ribe iz baltičke regije.

Finska i Švedska nastavljaju primjenjivati potrebne mjere da bi se osiguralo da se riba i riblji proizvodi koji nisu u skladu s točkom 5.3. Priloga ne stavljaju na tržište u drugim državama članicama.

Članak 8.

Uzorkovanje i analiza

Uzorkovanje i analiza za službenu kontrolu najvećih dopuštenih količina navedenih u Prilogu provodi se u skladu s uredbama Komisije (EZ) br. 1882/2006 (38), (EZ) br. 401/2006 (39), (EZ) br. 1883/2006 (40) te direktivama Komisije 2001/22/EZ (41), 2004/16/EZ (42) i 2005/10/EZ (43).

Članak 9.

Praćenje i izvješćivanje

1.   Države članice prate razine nitrata u povrću koje ih može sadržavati u znatnim količinama, a posebno u zelenom lisnatom povrću, te do 30. lipnja svake godine dostavljaju rezultate Komisiji. Te rezultate Komisija stavlja na raspolaganje državama članicama.

2.   Države članice i zainteresirane stranke svake godine Komisiji dostavljaju rezultate provedenih istraživanja, uključujući podatke o pojavi i napretku u pogledu primjene preventivnih mjera za sprečavanje kontaminacije okratoksinom A, deoksinivalenolom, zearalenonom, fumonizinom B1 i B2 te toksinima T-2 i HT-2. Te rezultate Komisija stavlja na raspolaganje državama članicama.

3.   Države članice trebaju izvještavati Komisiju o nalazima aflatoksina, dioksina, dioksinima sličnih PCB-a, PCB-a koji nisu slični dioksinima te policikličkih aromatskih ugljikovodika kako je navedeno u Odluci Komisije 2006/504/EZ (44), Preporuci Komisije 2006/794/EZ (45) i Preporuci Komisije 2005/108/EZ (46).

Članak 10.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 466/2001 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Uredbu.

Članak 11.

Prijelazne mjere

Ova se Uredba ne primjenjuje na proizvode koji su stavljeni na tržište prije danâ navedenih u točkama od (a) do (d) u skladu s odredbama primjenljivim na odgovarajući dan:

(a)

1. srpnja 2006. u pogledu najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol i zearalenon utvrđenih u točkama 2.4.1., 2.4.2., 2.4.4., 2.4.5., 2.4.6., 2.4.7., 2.5.1., 2.5.3., 2.5.5. i 2.5.7. Priloga;

(b)

1. srpnja 2007. u pogledu najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol i zearalenon utvrđenih u točkama 2.4.3., 2.5.2., 2.5.4., 2.5.6. i 2.5.8. Priloga;

(c)

1. listopada 2007. u pogledu najvećih dopuštenih količina za fumonizin B1 i B2 utvrđenih u točki 2.6. Priloga;

(d)

4. studenoga 2006. u pogledu najvećih dopuštenih količina za zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a utvrđenih u odjeljku 5. Priloga.

Teret dokazivanja kada su proizvodi stavljeni na tržište snosi subjekt u poslovanju s hranom.

Članak 12.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. ožujka 2007.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 19. prosinca 2006.

Za Komisiju

Markos KYPRIANOU

Član Komisije


(1)  SL L 37, 13.2.1993., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).

(2)  SL L 77, 16.3.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 199/2006 (SL L 32, 4.2.2006., str. 32.).

(3)  SL L 139, 30.4.2004., str. 55., kako je ispravljena u SL L 226, 25.6.2004., str. 22. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1662/2006 (SL L 320, 18.11.2006., str. 1.).

(4)  Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 38. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o nitratima i nitritima, str. 1., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_38.pdf.

(5)  Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 35. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o aflatoksinima, okratoksinu A i patulinu, str. 45.

(6)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o okratoksinu A (izraženo 17. rujna 1998.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out14_en.html.

(7)  Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.7. „Procjena unosa okratoksina A hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/task_3-2-7_en.pdf.

(8)  SL L 52, 4.3.1993., str. 18.

(9)  Mišljenje Stručnog odbora o kontaminantima u prehrambenom lancu EFSA-e na zahtjev Komisije u pogledu okratoksina A u hrani, http://www.efsa.europa.eu/etc/medialib/efsa/science/contam/contam_opinions/1521.Par.0001.File.dat/contam_op_ej365_ochratoxin_a_food_en1.pdf.

(10)  Zapisnik sa 120. sastanka Znanstvenog odbora za hranu održanog 8. i 9. ožujka 2000. u Bruxellesu, izjava u Zapisniku o patulinu, http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out55_en.pdf.

(11)  Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.8. „Procjena unosa patulina hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/3.2.8_en.pdf.

(12)  SL L 203, 12.8.2003., str. 34.

(13)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 1.: Deoksinivalenol (DON), (izraženo 2. prosinca 1999.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out44_en.pdf.

(14)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 2.: Zearalenon (ZEA), (izraženo 22. lipnja 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out65_en.pdf.

(15)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 3.: Fumonizin B1 (FB1) (izraženo 17. listopada 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out73_en.pdf.

(16)  Ažurirano mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o fumonizinu B1, B2 i B3 (izraženo 4. travnja 2003.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out185_en.pdf.

(17)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 4.: Nivalenol (izraženo 19. listopada 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out74_en.pdf.

(18)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 5.: Toksin T-2 i toksin HT-2 (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out88_en.pdf.

(19)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o toksinima Fusarium plijesni, dio 6.: Skupna ocjena toksina T-2, toksina HT-2, nivalenola i deoksinivalenola (usvojeno 26. veljače 2002.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out123_en.pdf.

(20)  Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.10. „Prikupljanje podataka o pojavi toksina Fusarium plijesni u hrani i procjena unosa hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/food/fs/scoop/task3210.pdf.

(21)  SL L 234, 29.8.2006., str. 35.

(22)  Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 32. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o „Potencijalnom riziku po zdravlje zbog prisutnosti olova u hrani i piću”, str. 7., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_32.pdf.

(23)  Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.11. „Procjena izloženosti stanovništva država članica EU-a arsenu, kadmiju, olovu i živi putem hrane”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_3-2-11_heavy_metals_report_en.pdf.

(24)  Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 36. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o kadmiju, str. 67., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_36.pdf.

(25)  Mišljenje Znanstvenog odbora za kontaminante u prehrambenom lancu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) na zahtjev Komisije u pogledu žive i metil-žive u hrani (usvojeno 24. veljače 2004.), http://www.efsa.eu.int/science/contam/contam_opinions/259/opinion_contam_01_en1.pdf.

(26)  http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/information_note_mercury-fish_12-05-04.pdf.

(27)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o akutnim rizicima od kositra u hrani u limenoj ambalaži (usvojeno 12. prosinca 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out110_en.pdf.

(28)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o 3-monokloropropan-1,2-diolu (3-MCPD), kojim se ažurira mišljenje Znanstvenog odbora za hranu iz 1994. (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out91_en.pdf.

(29)  Izvješća Znanstvenog odbora za hranu, 36. serija, Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o 3-monokloropropan-1,2-diolu (3-MCPD), str. 31., http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/reports/scf_reports_36.pdf.

(30)  Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.9. „Prikupljanje i usporedba podataka o razinama 3-monokloropropandiola (3-MCPD) i srodnih tvari u hrani”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_3-2-9_final_report_chloropropanols_en.pdf.

(31)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o procjeni rizika za dioksine i dioksinima slične PCB-e u hrani. Ažurirano mišljenje temeljeno na novim znanstvenim spoznajama na raspolaganju od usvajanja mišljenja Znanstvenog odbora za hranu od 22. studenog 2000. (usvojeno 30. svibnja 2001.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out90_en.pdf.

(32)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o procjeni rizika za dioksine i dioksinima slične PCB-e u hrani (usvojeno 22. studenog 2000.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out78_en.pdf.

(33)  Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.5. „Procjena unosa dioksina i srodnih PCB-a hranom među stanovništvom država članica EU-a”, http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/library/pub/pub08_en.pdf.

(34)  SL L 42, 14.2.2006., str. 26.

(35)  Mišljenje Znanstvenog odbora za hranu o rizicima po zdravlje ljudi od policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani (izraženo 4. prosinca 2002.), http://ec.europa.eu/food/fs/sc/scf/out153_en.pdf.

(36)  Procjena određenih kontaminanata u hrani – Izvješće Zajedničkog stručnog odbora FAO/WHO za prehrambene aditive, 64. sastanak, Rim, 8. do 17. veljače 2005., str. 1. i str. 61., WHO Technical Report Series, br. 930, 2006. - http://whqlibdoc.who.int/trs/WHO_TRS_930_eng.pdf.

(37)  Izvješća o zadaćama znanstvene suradnje, Zadaća 3.2.12. „Prikupljanje podataka o pojavi policikličkih aromatskih ugljikovodika u hrani”, http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/contaminants/scoop_ 3-2-12_final_report_pah_en.pdf.

(38)  SL L 364, 20.12.2006., str. 25.

(39)  SL L 70, 9.3.2006., str. 12.

(40)  SL L 364, 20.12.2006., str. 32.

(41)  SL L 77, 16.3.2001., str. 14. Direktiva kako je izmijenjena Direktivom 2005/4/EZ (SL L 19, 21.1.2005., str. 50.).

(42)  SL L 42, 13.2.2004., str. 16.

(43)  SL L 34, 8.2.2005., str. 15.

(44)  SL L 199, 21.7.2006., str. 21.

(45)  SL L 322, 22.11.2006., str. 24.

(46)  SL L 34, 8.2.2005., str. 43.


PRILOG

Najveće dopuštene količine određenih kontaminanata u hrani  (1)

Odjeljak 1.:   Nitrati

Hrana (1)

Najveće dopuštene količine (mg NO3/kg)

1.1.

Svježi špinat (Spinacia oleracea) (2)

ubran od 1. listopada do 31. ožujka

3 000

ubran od 1. travnja do 30. rujna

2 500

1.2.

Prerađeni, duboko smrznuti ili smrznuti špinat

 

2 000

1.3.

Svježa zelena salata (Lactuca sativa L.) (uzgojena u zatvorenom prostoru i na otvorenom), osim zelene salate navedene u točki 1.4.

ubrana od 1. listopada do 31. ožujka:

 

zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru

4 500

zelena salata uzgojena na otvorenom

4 000

ubrana od 1. travnja do 30. rujna:

 

zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru

3 500

zelena salata uzgojena na otvorenom

2 500

1.4.

Zelena salata vrste „Iceberg”

zelena salata uzgojena u zatvorenom prostoru

2 500

zelena salata uzgojena na otvorenom

2 000

1.5.

Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (3)  (4)

 

200


Odjeljak 2.:   Mikotoksini

Hrana (1)

Najveće dopuštene količine (μg/kg)

2.1.

Aflatoksini

B1

Zbroj B1, B2, G1 i G2

M1

2.1.1.

Kikiriki koji se sortira ili drukčije fizikalno obrađuje prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane

8,0 (5)

15,0 (5)

2.1.2.

Orašasti plodovi koji se sortiraju ili drukčije fizikalno obrađuju prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane

5,0 (5)

10,0 (5)

2.1.3.

Kikiriki, orašasti plodovi i njihovi prerađeni proizvodi za izravnu prehranu ljudi ili uporabu kao sastojak hrane

2,0 (5)

4,0 (5)

2.1.4.

Sušeno voće koje se sortira ili drukčije fizikalno obrađuje prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane

5,0

10,0

2.1.5.

Sušeno voće i prerađeni voćni proizvodi namijenjeni za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak hrane

2,0

4,0

2.1.6.

Sve žitarice i svi proizvodi od žitarica, uključujući prerađene proizvode na bazi žitarica, osim hrane navedene u točkama 2.1.7., 2.1.10. i 2.1.12.

2,0

4,0

2.1.7.

Kukuruz koji se sortira ili drukčije fizikalno obrađuje prije uporabe za prehranu ljudi ili kao sastojak hrane

5,0

10,0

2.1.8.

Sirovo mlijeko (6), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju mliječnih proizvoda

0,050

2.1.9.

Sljedeće vrste začina:

Capsicum spp. (sušeni plodovi, cijeli ili samljeveni, uključujući čili, čili u prahu, feferone (kajensku papriku) i papričicu)

Piper spp. (plodovi, uključujući bijeli i crni papar)

Myristica fragrans (muškatni oraščić)

Zingiber officinale (đumbir)

Curcuma longa (kurkuma)

5,0

10,0

2.1.10.

Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (3)  (7)

0,10

2.1.11.

Početna i prijelazna hrana za dojenčad, uključujući početno i prijelazno mlijeko za dojenčad (4)  (8)

0,025

2.1.12.

Hrana za posebne medicinske potrebe (9)  (10), isključivo namijenjena dojenčadi

0,10

0,025

2.2.

Okratoksin A

 

2.2.1.

Neprerađene žitarice

5,0

2.2.2.

Svi proizvodi dobiveni iz neprerađenih žitarica, uključujući prerađene proizvode od žitarica i žitarice za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene pod točkama 2.2.9. i 2.2.10.

3,0

2.2.3.

Grožđice (sve vrste)

10,0

2.2.4.

Pržena zrna kave i mljevena pržena kava, osim instant kave

5,0

2.2.5.

Instant kava

10,0

2.2.6.

Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina i vina s volumnim udjelom alkohola ne manjim od 15 vol. %) i voćno vino (11)

2,0 (12)

2.2.7.

Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (13)

2,0 (12)

2.2.8.

Sok od grožđa, rekonstituirani koncentrirani sok od grožđa, nektar od grožđa, mošt i rekonstiturirani koncentrirani mošt od grožđa, za izravnu prehranu ljudi (14)

2,0 (12)

2.2.9.

Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (3)  (7)

0,50

2.2.10.

Hrana za posebne medicinske potrebe (9)  (10), isključivo namijenjena dojenčadi

0,50

2.2.11.

Sirova kava, sušeno voće osim grožđica, pivo, kakao i proizvodi od kakaa, likerska vina, mesni proizvodi, začini i slatki korijen

2.3.

Patulin

 

2.3.1.

Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (14)

50

2.3.2.

Alkoholna pića (15), jabukovača i druga fermentirana pića dobivena od jabuka ili koja sadrže jabučni sok

50

2.3.3.

Jabučni proizvodi u krutom stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.3.4. i 2.3.5.

25

2.3.4.

Jabučni sok i jabučni proizvodi u krutom stanju, uključujući jabučni kompot i jabučni pire, za dojenčad i malu djecu (16), označeni i stavljeni na tržište kao takvi (4)

10,0

2.3.5.

Dječja hrana, osim prerađene hrane na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu (3)  (4)

10,0

2.4.

Deoksinivalenol  (17)

 

2.4.1.

Neprerađene žitarice (18)  (19), osim tvrde pšenice, zobi i kukuruza

1 250

2.4.2.

Neprerađena tvrda pšenica i zob (18)  (19)

1 750

2.4.3.

Neprerađeni kukuruz (18)

1 750 (20)

2.4.4.

Žitarice namijenjene za izravnu prehranu ljudi, žitno brašno (uključujući kukuruzno brašno, kukuruznu krupicu i kukuruznu prekrupu (21)), mekinje kao konačni proizvod, stavljen na tržište za izravnu prehranu ljudi, te klice, osim hrane navedene u točki 2.4.7.

750

2.4.5.

Tjestenina (suha) (22)

750

2.4.6.

Kruh (uključujući male pekarske proizvode), kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak

500

2.4.7.

Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (3)  (7)

200

2.5.

Zearalenon  (17)

 

2.5.1.

Neprerađene žitarice (18)  (19), osim kukuruza

100

2.5.2.

Neprerađeni kukuruz (18)

200 (20)

2.5.3.

Žitarice namijenjene za izravnu prehranu ljudi, žitno brašno, mekinje kao konačni proizvod, stavljen na tržište za izravnu prehranu ljudi, te klice, osim hrane navedene u točkama 2.5.4., 2.5.7. i 2.5.8.

75

2.5.4.

Kukuruz za izravnu prehranu ljudi, kukuruzno brašno, kukuruzna krupica i kukuruzna prekrupa, kukuruzne klice i rafinirano kukuruzno ulje (21)

200 (20)

2.5.5.

Kruh (uključujući male pekarske proizvode), kolači, keksi, snack proizvodi od žitarica i žitarice za doručak, osim snack proizvoda od kukuruza i žitarica za doručak na bazi kukuruza

50

2.5.6.

Snack proizvodi od kukuruza i žitarica za doručak na bazi kukuruza

50 (20)

2.5.7.

Prerađena hrana na bazi žitarica (osim prerađene hrane na bazi kukuruza) i hrana za dojenčad i malu djecu (3)  (7)

20

2.5.8.

Prerađena hrana na bazi kukuruza za dojenčad i malu djecu (3)  (7)

20 (20)

2.6.

Fumonizini

Zbroj B1 i B2

2.6.1.

Neprerađeni kukuruz (18)

2 000 (23)

2.6.2.

Kukuruzno brašno, kukuruzna krupica, kukuruzna prekrupa, kukuruzne klice i rafinirano kukuruzno ulje (21)

1 000 (23)

2.6.3.

Hrana na bazi kukuruza za izravnu prehranu ljudi, osim hrane navedene u točkama 2.6.2. i 2.6.4.

400 (23)

2.6.4.

Prerađena hrana na bazi kukuruza i hrana za dojenčad i malu djecu (3)  (7)

200 (23)

2.7.

Toksini T-2 i HT-2  (17)

Zbroj toksina T-2 i HT-2

2.7.1.

Neprerađene žitarice (18) i proizvodi od žitarica

 


Odjeljak 3.:   Metali

Hrana (1)

Najveće dopuštene količine (mg/kg mokre težine)

3.1.

Olovo

 

3.1.1.

Sirovo mlijeko (6), toplinski obrađeno mlijeko i mlijeko za proizvodnju mliječnih proizvoda

0,020

3.1.2.

Početna i prijelazna hrana za dojenčad (4)  (8)

0,020

3.1.3.

Meso (osim iznutrica) goveda, ovaca, svinja i peradi (6)

0,10

3.1.4.

Iznutrice goveda, ovaca, svinja i peradi (6)

0,50

3.1.5.

Mišićno meso riba (24)  (25)

0,30

3.1.6.

Rakovi, osim tamnog mesa raka te glave i prsa jastoga i sličnih velikih rakova (Nephropidae i Palinuridae) (26)

0,50

3.1.7.

Školjkaši (26)

1,5

3.1.8.

Glavonošci (bez utrobe) (26)

1,0

3.1.9.

Žitarice i mahunarke i zrna mahunarki

0,20

3.1.10.

Povrće, osim kupusnjača, lisnatog povrća, svježeg bilja i svježih gljiva (27). Za krumpir se najveće dopuštene količine odnose na oguljeni krumpir.

0,10

3.1.11.

Kupusnjače, lisnato povrće i uzgojene gljive (27)

0,30

3.1.12.

Voće, osim bobičastog i sitnog voća (27)

0,10

3.1.13

Bobičasto i sitno voće (27)

0,20

3.1.14.

Masti i ulja, uključujući mliječnu mast

0,10

3.1.15.

Voćni sokovi, rekonstituirani koncentrirani voćni sokovi i voćni nektari (14)

0,050

3.1.16.

Vino (uključujući pjenušavo vino, osim likerskih vina), jabukovača, kruškovača i voćno vino (11)

0,20 (28)

3.1.17.

Aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirani kokteli na bazi vina (13)

0,20 (28)

3.2.

Kadmij

 

3.2.1.

Meso (osim iznutrica) goveda, ovaca, svinja i peradi (6)

0,050

3.2.2.

Konjsko meso, osim iznutrica (6)

0,20

3.2.3.

Jetra goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (6)

0,50

3.2.4.

Bubreg goveda, ovaca, svinja, peradi i konja (6)

1,0

3.2.5.

Mišićno meso riba (24)  (25), osim vrsta navedenih u točkama 3.2.6. i 3.2.7.

0,050

3.2.6.

Mišićno meso sljedećih riba (24)  (25):

inćuna (Engraulis species)

palamide (Sarda sarda)

fratra (Diplodus vulgaris)

jegulje (Anguilla anguilla)

sivog cipla (Mugil labrosus labrosus)

šaruna (Trachurus species)

pjevčine pučinke (Luvarus imperialis)

srdele (Sardina pilchardus)

srdele roda Sardinops (Sardinops species)

tunja (Thunnus species, Euthynnus species, Katsuwonus pelamis)

klinastog lista (Dicologoglossa cuneata)

0,10

3.2.7.

Mišićno meso sabljarke (Xiphias gladius) (24)  (25)

0,30

3.2.8.

Rakovi, osim tamnog mesa raka te glave i prsa jastoga i sličnih velikih rakova (Nephropidae i Palinuridae) (26)

0,50

3.2.9.

Školjkaši (26)

1,0

3.2.10.

Glavonošci (bez utrobe) (26)

1,0

3.2.11.

Žitarice, osim mekinja, klica, pšenice i riže

0,10

3.2.12.

Mekinje, klice, pšenica i riža

0,20

3.2.13.

Soja

0,20

3.2.14.

Povrće i voće, osim lisnatog povrća, svježeg začinskog bilja, gljiva, stabljičastog povrća, pinjola, korjenastog povrća i krumpira (27)

0,050

3.2.15.

Lisnato povrće, svježe začinsko bilje, uzgojene gljive i celer (27)

0,20

3.2.16.

Stabljičasto povrće, korjenasto povrće i krumpir, osim celera (27). Za krumpir se najveće dopuštene količine odnose na oguljeni krumpir.

0,10

3.3.

Živa

 

3.3.1.

Proizvodi ribarstva (26) i mišićno meso riba (24)  (25), osim vrsta navedenih u točkama 3.3.2. Najveće dopuštene količine primjenjuju se na rakove, osim tamnog mesa raka te glave i prsa jastoga i sličnih velikih rakova (Nephropidae i Palinuridae).

0,50

3.3.2.

Mišićno meso sljedećih riba (24)  (25):

grdobine (Lophius species)

atlantskog soma (Anarhichas lupus)

palamide (Sarda sarda)

jegulje (Anguilla species)

zvjezdooka (Hoplostethus species)

grenadira (Coryphaenoides rupestris)

velike ploče (Hippoglossus hippoglossus)

marlina (Makaira species)

patarače (Lepidorhombus species)

trlja (Mullus species)

štuke (Esox lucius)

pastirice atlantske (Orcynopsis unicolor)

ugotice (Tricopterus minutes)

portugalskog morskog soma (Centroscymnus coelolepis)

raže (Raja species)

škarpine (Sebastes marinus, S. mentella, S. viviparus)

lepezaste sabljarke (Istiophorus platypterus)

zmijičnjaka repaša (Lepidopus caudatus, Aphanopus carbo)

arbuna (Pagellus species)

morskog psa (sve vrste)

lokarde (Lepidocybium flavobrunneum, Ruvettus pretiosus, Gempylus serpens)

jesetre (Acipenser species)

sabljarke (Xiphias gladius)

tunja (Thunnus species, Euthynnus species, Katsuwonus pelamis)

1,0

3.4.

Kositar (anorganski)

 

3.4.1.

Hrana u limenoj ambalaži osim pića

200

3.4.2.

Pića u limenoj ambalaži, uključujući sokove od voća i povrća

100

3.4.3.

Dječja hrana i prerađena hrana na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu u limenoj ambalaži, osim suhih i praškastih proizvoda (3)  (29)

50

3.4.4.

Početna i prijelazna hrana za dojenčad u limenoj ambalaži (uključujući početno i prijelazno mlijeko), osim suhih i praškastih proizvoda (8)  (29)

50

3.4.5.

Hrana za posebne medicinske potrebe u limenoj ambalaži (9)  (29), isključivo namijenjena dojenčadi, osim suhih i praškastih proizvoda

50


Odjeljak 4.:   3-monokloropropan-1,2-diol (3-MCPD)

Hrana (1)

Najveće dopuštene količine (μg/kg)

4.1.

Hidrolizirani protein povrća (30)

20

4.2.

Umak od soje (30)

20


Odjeljak 5.:   Dioksini i PCB-i  (31)

Hrana

Najveće dopuštene količine

Zbroj dioksina (WHO-PCDD/F-TEQ) (32)

Zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (WHO-PCDD/F-PCB-TEQ) (32)

5.1.

Meso i mesni proizvodi (osim jestivih iznutrica) sljedećih životinja (6):

 

 

goveda i ovaca

3,0 pg/g masti (33)

4,5 pg/g masti (33)

peradi

2,0 pg/g masti (33)

4,0 pg/g masti (33)

svinja

1,0 pg/g masti (33)

1,5 pg/g masti (33)

5.2.

Jetra kopnenih životinja navedenih u točkama 5.1. (6) i iz njih dobiveni proizvodi

6,0 pg/g masti (33)

12,0 pg/g masti (33)

5.3.

Mišićno meso riba i proizvodi ribarstva, osim jegulja (25)  (34). Najveća količina primjenjuje se na rakove, osim tamnog mesa raka te glave i prsa jastoga i sličnih velikih rakova (Nephropidae i Palinuridae).

4,0 pg/g mokre težine

8,0 pg/g mokre težine

5.4.

Mišićno meso jegulje (Anguilla anguilla) i njegovi proizvodi

4,0 pg/g mokre težine

12,0 pg/g mokre težine

5.5.

Sirovo mlijeko (6) i mliječni proizvodi (6), uključujući mliječnu mast

3,0 pg/g masti (33)

6,0 pg/g masti (33)

5.6.

Kokošja jaja i proizvodi od jaja (6)

3,0 pg/g masti (33)

6,0 pg/g masti (33)

5.7.

Životinjske masti:

 

 

goveda i ovaca

3,0 pg/g masti

4,5 pg/g masti

peradi

2,0 pg/g masti

4,0 pg/g masti

svinjska

1,0 pg/g masti

1,5 pg/g masti

5.8.

Miješane životinjske masti

2,0 pg/g masti

3,0 pg/g masti

5.9.

Biljna ulja i masti

0,75 pg/g masti

1,5 pg/g masti

5.10.

Ulja morskih organizama (ulje iz tijela ribe, ulje iz riblje jetre i ulja drugih morskih organizama namijenjena prehrani ljudi)

2,0 pg/g masti

10,0 pg/g masti


Odjeljak 6.:   Policiklički aromatski ugljikovodici

Hrana

Najveće dopuštene količine (μg/kg mokre težine)

6.1.

Benzo(a)piren  (35)

 

6.1.1.

Ulja i masti (osim kakao maslaca) za izravnu prehranu ljudi ili kao sastojak u hrani

2,0

6.1.2.

Dimljeno meso i dimljeni mesni proizvodi

5,0

6.1.3.

Mišićno meso dimljene ribe i dimljenih proizvoda ribarstva (25)  (36), osim školjkaša. Najveća dopuštena količina primjenjuje se na dimljene rakove, osim tamnog mesa raka te glave i prsa jastoga i sličnih velikih rakova (Nephropidae i Palinuridae).

5,0

6.1.4.

Mišićno meso ribe (24)  (25), osim dimljene ribe

2,0

6.1.5.

Rakovi, glavonošci, osim dimljenih (26). Najveća dopuštena količina primjenjuje se na rakove, osim tamnog mesa raka te glave i prsa jastoga i sličnih velikih rakova (Nephropidae i Palinuridae).

5,0

6.1.6.

Školjkaši (26)

10,0

6.1.7.

Prerađena hrana na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu (3)  (29)

1,0

6.1.8.

Početna i prijelazna hrana za dojenčad, uključujući početno i prijelazno mlijeko za dojenčad (8)  (29)

1,0

6.1.9.

Hrana za posebne medicinske potrebe (9)  (29), isključivo namijenjena dojenčadi

1,0


(1)  U pogledu voća, povrća i žitarica, upućuje se na hranu navedenu u relevantnoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (SL L 70, 16.3.2005., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 178/2006 (SL L 29, 2.2.2006., str. 3.). To znači, inter alia, da je heljda (Fagopyrum sp) uključena u „žitarice”, a proizvodi od heljde u „proizvode od žitarica”.

(2)  Najveće dopuštene količine ne primjenjuju se na svježi špinat koji se prerađuje i izravno prevozi u rasutom stanju s polja u objekt za preradu.

(3)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 96/5/EZ od 16. veljače 1996. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu (SL L 49, 28.2.1996., str. 17.), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/13/EZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 33.).

(4)  Najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se kao takvi stavljaju na tržište ili nakon pripreme prema uputama proizvođača).

(5)  Najveće dopuštene količine odnose se na jestivi dio kikirikija i orašastih plodova. Ako se analizira kikiriki i orašasti plodovi „u ljusci”, pri izračunu sadržaja aflatoksina smatra se da se ukupna kontaminacija odnosi na jestivi dio.

(6)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (SL L 226, 25.6.2004., str. 22.).

(7)  Najveća dopuštena količina odnosi se na suhu tvar. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

(8)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 91/321/EEZ od 14. svibnja 1991. o početnoj i prijelaznoj hrani za dojenčad (SL L 175, 4.7.1991., str. 35.), kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2003/14/EZ (SL L 41, 14.2.2003., str. 37.).

(9)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Komisije 1999/21/EZ od 25. ožujka 1999. o hrani za posebne medicinske potrebe (SL L 91, 7.4.1999., str. 29.).

(10)  U slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda najveća dopuštena količina odnosi se na proizvode spremne za uporabu (koji se stavljaju na tržište kao takvi ili su pripremljeni prema uputama proizvođača) te na suhu tvar u slučaju proizvoda koji nisu mlijeko ili mliječni proizvodi. Suha tvar određuje se u skladu s Uredbom (EZ) br. 401/2006.

(11)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju tržišta vinom (SL L 179, 14.7.1999., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji (SL L 157, 21.6.2005., str. 29.).

(12)  Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode proizvedene od berbe iz 2005. godine nadalje.

(13)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/91 od 10. lipnja 1991. o utvrđivanju općih pravila za određivanje, opis i predstavljanje aromatiziranih vina, aromatiziranih pića na bazi vina i aromatiziranih koktela na bazi vina (SL L 149, 14.6.1991., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji. Najveća dopuštena količina za OTA primjenljiva na ta pića je funkcija udjela vina i/ili mošta od grožđa prisutnog u gotovom proizvodu.

(14)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Direktivi Vijeća 2001/112/EZ od 20. prosinca 2001. o voćnim sokovima i određenim sličnim proizvodima namijenjenim prehrani ljudi (SL L 10, 12.1.2002., str. 58.).

(15)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1576/89 od 29. svibnja 1989. o utvrđivanju općih pravila za definiranje, opis i prezentiranje jakih alkoholnih pića (SL L 160, 12.6.1989., str. 1.), kako je zadnje izmijenjena Protokolom o uvjetima i aranžmanima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske Europskoj uniji.

(16)  Dojenčad i mala djeca kako su definirana u Direktivi 91/321/EEZ i Direktivi 96/5/EZ.

(17)  Za potrebe primjene najvećih dopuštenih količina za deoksinivalenol, zearalenon te toksine T-2 i HT-2 utvrđenih u točkama 2.4., 2.5. i 2.7., riža nije uključena u „žitarice” i proizvodi od riže nisu uključeni u „proizvode od žitarica”.

(18)  Najveća dopuštena količina primjenjuje se na neprerađene žitarice koje se stavljaju na tržište za prvi stupanj prerade. „Prvi stupanj prerade” znači svaka fizikalna ili toplinska obrada zrna ili na zrnu, osim sušenja. Postupci čišćenja, sortiranja i sušenja ne smatraju se prvim stupnjem prerade ako se na samu jezgru zrna ne primjenjuje nikakvo fizičko djelovanje i cijelo zrno ostane netaknuto nakon čišćenja i sortiranja. U sustavima integrirane proizvodnje i prerade, najveće dopuštene količine primjenjuju se na neprerađene žitarice, ako su namijenjene za prvi stupanj prerade.

(19)  Najveća dopuštena količina primjenjuje se na požete i preuzete žitarice, od tržišne godine 2005./2006., u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 824/2000 od 19. travnja 2000. o utvrđivanju postupaka za preuzimanje žitarica od strane intervencijskih agencija i o utvrđivanju metoda analize za određivanje kakvoće žitarica (SL L 100, 20.4.2000., str. 31.), kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1068/2005 (SL L 174, 7.7.2005., str. 65.).

(20)  Najveća dopuštena količina primjenjuje se od 1. srpnja 2007.

(21)  Ova kategorija uključuje i slične proizvode drukčijeg naziva, kao na primjer „semolina”.

(22)  Tjestenina (suha) znači tjestenina sa sadržajem vode od otprilike 12 %.

(23)  Najveća dopuštena količina primjenjuje se od 1. listopada 2007.

(24)  Riba navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategoriji (a), osim riblje jetre pod oznakom KN 0302 70 00, s popisa iz članka 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 104/2000 (SL L 17, 21.1.2000., str. 22.), kako je zadnje izmijenjena Aktom o uvjetima pristupanja Češke Republike, Republike Estonije, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Republike Mađarske, Republike Malte, Republike Poljske, Republike Slovenije i Slovačke Republike i prilagodbama Ugovora na kojima se temelji Europska unija (SL L 236, 23.9.2003., str. 33.). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2.

(25)  Ako su ribe namijenjene za konzumaciju cijele, najveća dopuštena količina primjenjuje se na cijelu ribu.

(26)  Hrana obuhvaćena kategorijama (c) i (f) s popisa iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, prema potrebi (vrste kako su navedene u relevantnoj stavci). U slučaju sušene, razrijeđene i prerađene hrane te složene hrane primjenjuje se članak 2. stavak 1. i članak 2. stavak 2.

(27)  Najveća dopuštena količina primjenjuje se na voće i povrće nakon pranja i odvajanja jestivog dijela.

(28)  Najveća dopuštena količina primjenjuje se na proizvode od berbe voća iz 2001. nadalje.

(29)  Najveća dopuštena količina odnosi se na gotov proizvod.

(30)  Najveća dopuštena količina dana je za tekući proizvod koji sadrži 40 % suhe tvari, što odgovara najvećoj dopuštenoj količini od 50 μg/kg u suhoj tvari. Količinu treba razmjerno prilagoditi u skladu sa sadržajem suhe tvari u proizvodu.

(31)  Dioksini (zbroj polikloriranih dibenzo-para-dioksina (PCDD) i polikloriranih dibenzofurana (PCDF), izraženih kao toksični ekvivalent Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koristeći faktore ekvivalentnosti toksičnosti WHO-TEF) te zbroj dioksina i dioksinima sličnih PCB-a (zbroj PCDD-a, PCDF-a i polikloriranih bifenila (PCB), izraženih kao toksični ekvivalent WHO-a koristeći WHO-TEF). WHO-TEF za procjenu rizika za ljude na temelju zaključaka sa sjednice Svjetske zdravstvene organizacije u Stockholmu u Švedskoj 15. – 18. lipnja 1997. (Van den Berg et al., (1998) Toxic Equivalency Factors (TEFs) for PCBs, PCDDs, PCDFs for Humans and for Wildlife. Environmental Health Perspectives, 106 (12), 775).

Image

(32)  Gornje koncentracije: gornje koncentracije izračunavaju se na temelju pretpostavke da su sve vrijednosti različitih kongenera koje su ispod granice kvantifikacije jednake granici kvantifikacije.

(33)  Najveća dopuštena količina ne primjenjuje se na hranu koja sadrži < 1 % masti.

(34)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (a), (b), (c), (e) i (f) s popisa u članku 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000, osim riblje jetre pod oznakom KN 0302 70 00.

(35)  Benzo(a)piren, za koji su navedene najveće dopuštene količine, koristi se kao pokazatelj pojave i učinka kancerogenih policikličkih aromatskih ugljikovodika. Te mjere stoga osiguravaju potpuno usklađenje u pogledu policikličkih aromatskih ugljikovodika u navedenoj hrani u svim državama članicama.

(36)  Hrana navedena u ovoj kategoriji kako je definirana u kategorijama (b), (c) i (f) s popisa iz članka 1. Uredbe (EZ) br. 104/2000.


Top