13/Sv. 038

HR

Službeni list Europske unije

69

L 108/7

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

07.03.2002.

(1)

Direktiva 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge (Okvirna direktiva) (4) navodi kao ciljeve regulatornog okvira obuhvaćanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u Zajednici, uključujući nepokretne i pokretne telekomunikacijske mreže, mreže kabelske televizijske, mreže koje se koriste za zemaljsko radiodifuzijsko emitiranje, satelitske i internetske mreže, bez obzira koriste li se za prijenos govora, telefaksa, podataka ili slika. Te su mreže ili ovlaštene od država članica prema Direktivi 2002/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o ovlaštenju elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga (Direktiva o ovlaštenju) (5) ili su ovlaštene prema prethodnim regulatornim mjerama. Odredbe ove Direktive primjenjuju se na one mreže koje se koriste za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga. Ova Direktiva obuhvaća dogovore o pristupu i međusobnom povezivanju davatelja usluga. Privatne mreže nemaju obveze prema ovoj Direktivi osim ako uporabom pristupa javnim mrežama ne podliježu uvjetima predloženim od država članica.

(2)

Usluge koje pružaju sadržaj poput ponude za prodaju paketa zvučnog ili televizijskog sadržaja za radiodifuzijsko emitiranje nisu obuhvaćene zajedničkim regulatornim okvirom za elektroničke komunikacijske mreže i usluge.

(3)

Pojam „pristup” ima širok raspon značenja te je stoga nužno točno definirati kako se on koristi u ovoj Direktivi, a da se to ne kosi s njegovom mogućom uporabom u drugim mjerama Zajednice. Operator može posjedovati mrežu ili opremu ili ih može potpuno ili djelomično iznajmiti.

(4)

Direktiva 95/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o uporabi normi za prijenos televizijskih signala (6) nije postavila nikakve posebne uvjete za sustav ili usluge digitalne televizije, što je sudionicima tržišta omogućilo da preuzmu inicijativu i razviju odgovarajuće sustave. Sudionici europskog tržišta su putem Skupine za radiodifuziju digitalnog videosignala (Digital Video Broadcasting Group) razvili skupinu sustava za televizijski prijenos koju su preuzeli radio i televizija diljem svijeta. Te je sustave prijenosa normirao Europski institut za telekomunikacijske norme (European Telecommunications Standards Institute - ETSI) te ih preporuča Međunarodna telekomunikacijska unija. S obzirom na digitalnu televiziju s povećanim omjerom stranica slike, omjer stranica slike 16:9 referentni je format za usluge televizije i programe s povećanim omjerom stranica slike te je danas utemeljen na tržištima država članica kao ishod Odluke Vijeća 93/424/EEZ od 22. srpnja 1993. o akcijskom planu za uvođenje naprednih televizijskih usluga u Europi (7).

(5)

Na otvorenom i konkurentnom tržištu ne bi trebalo biti ograničenja koja bi spriječila poduzeća da međusobno pregovaraju o dogovorima o pristupu i međusobnom povezivanju, a posebno o prekograničnim sporazumima, što podliježe pravilima o tržišnom natjecanju iz Ugovora. S ciljem stvaranja učinkovitijeg, istinskog paneuropskog tržišta s učinkovitim tržišnim natjecanjem, većim izborom i konkurentnim uslugama za potrošače, poduzeća koja zaprime zahtjeve za pristup ili međusobno povezivanje moraju pregovarati u dobroj vjeri i takve sporazume načelno zaključiti na komercijalnoj osnovi.

(6)

Na tržištima gdje i dalje postoje velike razlike u pregovaračkoj snazi među poduzećima i gdje neka poduzeća za obavljanje svojih usluga ovise o infrastrukturi drugih, potrebno je utemeljiti okvir da se osigura učinkovito funkcioniranje tržišta. U slučaju neuspjelih komercijalnih pregovora, državna regulatorna tijela moraju biti ovlaštena da osiguraju prikladan pristup, međusobno povezivanje i interoperabilnost usluga u korist krajnjih korisnika. Ona posebno mogu osigurati povezivanje s kraja na kraj proporcionalno obvezujući poduzeća koja nadziru pristup krajnjim korisnicima. Nadzor nad načinima pristupa može podrazumijevati vlasništvo ili nadzor nad fizičkom vezom s krajnjim korisnikom (bila ona nepokretna ili pokretna) i/ili mogućnost promjene ili oduzimanja nacionalnog broja ili brojeva potrebnih za pristup priključnoj točki mreže krajnjeg korisnika. To se, primjerice, događa kad operatori mreže krajnjem korisniku pretjerano ograniče pristup internet portalima i uslugama.

(7)

Nacionalne zakonske ili administrativne mjere koje povezuju odredbe i uvjete za pristup ili međusobno povezivanje s djelatnošću strane koja zatraži međusobno povezivanje, a posebno s visinom njezina ulaganja u mrežnu infrastrukturu, a ne s pruženim uslugama međusobnog povezivanja ili pristupa, mogu prouzročiti narušavanje tržišta i stoga mogu biti nekompatibilne s pravilima tržišnog natjecanja.

(8)

Operatori mreže koji nadziru pristup svojim vlastitim korisnicima to čine na temelju jedinstvenih brojeva ili adresa iz objavljenog raspona brojeva ili adresa. Drugi operatori mreže moraju biti u stanju tim korisnicima isporučiti promet i stoga moraju biti u stanju međusobno se izravno ili neizravno povezivati. Stoga se trebaju zadržati postojeća prava i obveze za pregovore o međusobnom povezivanju. Također je prikladno zadržati obveze prethodno određene u Direktivi 95/47/EZ koje nalažu da potpuno digitalne elektroničke komunikacijske mreže koje se rabe za distribuciju televizijskih usluga i koje su otvorene za javnost budu u mogućnosti distribuirati usluge televizije i programe s povećanim omjerom stranica slike tako da korisnici te programe mogu primati u istom formatu u kojemu su oni bili emitirani.

(9)

Interoperabilnost je u interesu krajnjih korisnika i važan je cilj ovog regulatornog okvira. Poticanje interoperabilnosti jedan je od ciljeva državnih regulatornih tijela kao što je naznačeno u ovom okviru prema kojemu se također predviđa da će Komisija objaviti popis normi i/ili specifikacija koje obuhvaćaju obavljanje usluga, tehnička sučelja i/ili mrežne funkcije kao osnovu za poticanje harmonizacije u elektroničkim komunikacijama. Države članice moraju poticati uporabu objavljenih normi i/ili specifikacija u onoj mjeri koja je prijeko potrebna da se osigura interoperabilnost usluga, a korisnicima poboljša sloboda izbora.

(10)

Pravila tržišnog natjecanja sama po sebi ne moraju biti dovoljna da se osigura kulturna raznolikost i pluralizam medija u području digitalne televizije. Direktiva 95/47/EZ predvidjela je početni regulatorni okvir za novu industriju digitalne televizije koji bi se trebao zadržati, posebno uključujući obvezu pružanja uvjetovanog pristupa na pošten, objektivan i nediskriminirajući način da se osigura dostupnost širokog spektra programa i usluga. Zbog tehnološkog i tržišnog razvoja te obveze redovito trebaju revidirati bilo države članice za njihova nacionalna tržišta ili Komisija za Zajednicu, posebno da se utvrdi postoji li opravdanje za proširivanje obveza na nove pristupnike (gateways), kao što su elektronički programski vodiči (electronic programme guides - EPG) i sučelja aplikacijskog programa (application program interfaces - API) u onoj mjeri u kojoj je nužno krajnjim korisnicima osigurati pristup određenim uslugama digitalne radiodifuzije. Države članice mogu putem zakonskih, regulatornih ili administrativnih sredstava koja smatraju nužnima specificirati usluge digitalne radiodifuzije za koje se krajnjim korisnicima mora osigurati pristup.

(11)

Države članice također mogu svom državnom regulatornom tijelu dopustiti pregled obveza u vezi s uvjetovanim pristupom uslugama digitalne radiodifuzije kako bi se putem analize tržišta procijenilo treba li povući ili dopuniti uvjete za operatore koji nemaju znatniju tržišnu snagu na relevantnom tržištu. Takvo povlačenje ili dopuna ne smije imati negativan učinak na pristup krajnjih korisnika takvim uslugama ili na izglede za učinkovito tržišno natjecanje.

(12)

Da se zajamči kontinutitet postojećih sporazuma i izbjegne zakonski vakuum, potrebno je osigurati da se obveze za pristup i međusobno povezivanje propisane člancima 4., 6., 7., 8., 11., 12. i 14. Direktive 97/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 1997. o međusobnom povezivanju u telekomunikacijama u pogledu osiguranja univerzalne usluge i interoperabilnosti putem primjene načela otvorenog pristupa mreži (ONP) (8), obveze o posebnom pristupu propisane člankom 16. Direktive 98/10/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 1998. o primjeni otvorenog pristupa mreži (ONP) na govornu telefoniju i o univerzalnoj usluzi za telekomunikacije u okruženju tržišnog natjecanja (9) i obveze u vezi s pružanjem prijenosnih kapaciteta iznajmljenih vodova prema Direktivi Vijeća 92/44/EEZ od 5. lipnja 1992. o primjeni otvorenog pristupa mreži za iznajmljene vodove (10) u početku prenesu u novi regulatorni okvir, ali da podliježu neposrednoj reviziji s obzirom na prevladavajuće tržišne uvjete. Takva se revizija mora proširiti na one organizacije koje pokriva Uredba (EZ) br. 2887/2000 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o razmotanom pristupu lokalnoj petlji (11).

(13)

Revizija se mora provesti prema ekonomskoj analizi tržišta utemeljenoj na metodologiji prava o zaštiti tržišnog natjecanja. Cilj je smanjiti specifična ex ante pravila sektora usporedno s razvojem natjecanja na tržištu. Međutim, taj postupak također uzima u obzir i tranzicijske probleme na tržištu kao što su oni povezani s međunarodnim roamingom i mogućnost novih uskih grla koja proizlaze iz tehnološkog razvoja, što može zahtijevati ex ante uredbu, primjerice u području širokopojasnog pristupa mrežama. Vrlo je vjerojatno da se tržišno natjecanje razvija drukčijom brzinom u različitim tržišnim segmentima i u različitim državama članicama pa državna regulatorna tijela moraju biti u stanju prilagoditi regulatorne obveze na onim tržištima gdje tržišno natjecanje daje željene rezultate. Kako bi se osiguralo da se prema sudionicima na tržištu u sličnim okolnostima postupa na slične načine u različitim državama članicama, Komisija mora biti u stanju osigurati usklađenu primjenu odredaba ove Direktive. Ako je potrebno, državna regulatorna tijela i državna tijela kojima je povjerena provedba zakona o zaštiti tržišnog natjecanja moraju usuglasiti svoje postupke da osiguraju primjenu najpovoljnijeg pravnog lijeka. Zajednica i njezine države članice ušle su u obveze prema međusobnom povezivanju telekomunikacijskih mreža u kontekstu sporazuma Svjetske trgovinske organizacije o osnovnim telekomunikacijama i tih se obveza trebaju pridržavati.

(14)

Direktiva 97/33/EZ predviđa raspon obveza za poduzeća sa znatnijom tržišnom snagom, a to su transparentnost, nediskriminacija, zasebno računovodstvo, pristup i nadzor cijene, uključujući troškovnu usmjerenost. Taj se raspon mogućih obveza mora zadržati, no povrh toga one bi trebale biti utemeljene kao skupina maksimalnih obveza koje se mogu primijeniti na poduzeća da se izbjegne prekomjerna regulacija. U iznimnim slučajevima, da se udovolji međunarodnim obvezama ili pravu Zajednice, može biti primjereno obvezati sve tržišne sudionike na pristup ili međusobno povezivanje, kao što je trenutačno slučaj sa sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije.

(15)

Specifično obvezivanje poduzeća znatnije tržišne snage ne nalaže dodatnu analizu tržišta nego opravdanje da je relevantna obveza potrebna i proporcionalna s obzirom na narav utvrđenog problema.

(16)

Transparentnost načela i uvjeta za pristup i međusobno povezivanje, uključujući cijene, služi ubrzavanju pregovora i izbjegavanju sporova, a tržišne sudionike uvjerava da se usluga ne obavlja prema diskriminacijskim načelima. Otvorenost i transparentnost tehničkih sučelja mogu biti posebno važni u osiguravanju interoperabilnosti. Ako državno regulatorno tijelo nalaže da informacije budu javne, ono također može specificirati način na koji one moraju postati dostupne, obuhvaćajući, primjerice, vrstu publikacije (papirnatu i/ili elektroničku) te njezinu cijenu, uzimajući u obzir narav i svrhu relevantnih informacija.

(17)

Načelo nediskriminacije osigurava da poduzeća s tržišnom snagom ne naruše tržišno natjecanje, posebno ako su ona vertikalno integrirana poduzeća koja pružaju usluge poduzećima s kojima se natječu na silaznim tržištima.

(18)

Zasebno računovodstvo omogućava da unutarnji prijenosi cijena budu vidljivi, a državnom regulatornom tijelu da provjeri pridržavanje obveza nediskriminacije, ako je to primjenljivo. U vezi s time Komisija je objavila Preporuku 98/322/EZ od 8. travnja 1998. o međusobnom povezivanju na liberaliziranom telekomunikacijskom tržištu (Dio 2. o zasebnom računovodstvu i troškovnom računovodstvu) (12).

(19)

Određivanje pristupa mrežnoj infrastrukturi može se opravdati kao sredstvo za povećavanje tržišnog natjecanja, ali državna regulatorna tijela moraju uravnotežiti prava vlasnika infrastrukture da koristi svoju infrastrukturu u svoju korist i prava drugih davatelja usluge na pristup opremi, što je osnova za obavljanje konkurentnih usluga. Ako su operatori obvezani udovoljiti opravdanim zahtjevima za pristup i uporabu mrežnih elemenata i pripadajuće opreme, ti se zahtjevi mogu odbiti samo na temelju objektivnih načela kao što je tehnička izvedivost ili potreba za održanjem integriteta mreže. Ako se pristup odbije, oštećena stranka može pokrenuti spor prema postupku za rješavanje sporova iz članaka 20. i 21. Direktive 2002/21/EZ (Okvirna direktiva). Od operatora kojem je nametnuta obveza pristupa ne može se tražiti da daje one vrste pristupa koje nisu u njegovoj nadležnosti. Obveza pristupa koju su nametnula državna regulatorna tijela kojom se kratkoročno povećava tržišno natjecanje ne bi smjela obeshrabriti tržišne natjecatelje da ulažu u alternativnu opremu čime će se dugoročno osigurati veće tržišno natjecanje. Komisija je izdala Obavijest o primjeni pravila o tržišnom natjecanju za ugovaranje pristupa u telekomunikacijskom sektoru (13) koja se bavi ovim pitanjima. Državna regulatorna tijela mogu davatelje i/ili primatelje određenog pristupa obvezati tehničkim i operacijskim uvjetima u skladu s pravom Zajednice. Posebno se obveza tehničkih normi mora pridržavati Direktive 98/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. lipnja 1998. o utvrđivanju postupka pružanja informacija u području tehničkih normi i propisa i pravila o uslugama informacijskog društva (14).

(20)

Nadzor cijena može biti potreban kada analiza tržišta na određenom tržištu otkrije nedovoljno tržišno natjecanje. Regulatorna intervencija može biti relativno neznatna, kao što je obveza da cijene za odabir operatora budu prihvatljive kao što je predviđeno Direktivom 97/33/EZ ili znatnija kao što je obveza da cijene budu usmjerene prema troškovima kako bi ih se potpuno opravdalo u slučaju da konkurencija nije dovoljno jaka da spriječi pretjerano visoke cijene. Operatori sa znatnijom tržišnom snagom posebno moraju izbjeći snižavanje cijena, čime razlika između njihove maloprodajne cijene i cijene za međusobno povezivanje koja se traži od konkurenata koji obavljaju slične maloprodajne usluge ne bi bila dovoljna da se osigura održivo tržišno natjecanje. Kad državno regulatorno tijelo izračuna troškove nastale prilikom uspostavljanja usluge koja je određena prema ovoj Direktivi, potrebno je dopustiti prihvatljiv povrat uloženog kapitala, uključujući potrebne radne i građevinske troškove, s prilagođenom vrijednosti kapitala gdje je potrebno odraziti trenutačnu vrijednost imovine i djelotvornost operacija. Metoda povrata troškova mora biti prilagođena okolnostima, uzimajući u obzir potrebu da se unaprijedi učinkovitost i održivo tržišno natjecanje, a potrošačke pogodnosti dovedu do najvišeg stupnja.

(21)

Ako državno regulatorno tijelo naloži provedbu sustava troškovnog računovodstva da se podrži nadzor cijena, ono može provesti godišnju reviziju da osigura udovoljavanje tom sustavu troškovnog računovodstva, pod uvjetom da ima potrebno kvalificirano osoblje ili može naložiti da reviziju provede neko drugo kvalificirano tijelo, neovisno o dotičnom operatoru.

(22)

Objavljivanje informacija od država članica omogućit će tržišnim sudionicima i potencijalnim novim sudionicima da shvate svoja prava i obveze i da saznaju gdje mogu pronaći relevantne podrobne informacije. Objavljivanje u nacionalnom službenom glasilu pomaže zainteresiranim strankama u drugim državama članicama da pronađu relevantne informacije.

(23)

S ciljem osiguravanja učinkovitog paneuropskog tržišta elektroničkih komunikacija, Komisija mora promatrati i objavljivati informacije o pristojbama koje doprinose određivanju cijena za krajnje korisnike.

(24)

Razvoj tržišta elektroničkih komunikacija, s pripadajućom infrastrukturom, može imati negativne učinke na okoliš i krajolik. Države članice stoga moraju taj proces promatrati i ako je potrebno, poduzeti mjere da se takvi učinci svedu na najmanju moguću mjeru pomoću odgovarajućih sporazuma i drugih dogovora s nadležnim tijelima.

(25)

U svrhu određivanja pravilne primjene prava Zajednice, Komisija mora znati koja su poduzeća proglašena kao poduzeća sa znatnijom tržišnom snagom i koje su obveze tržišnim sudionicima nametnula državna regulatorna tijela. Osim objavljivanja tih informacija na nacionalnoj razini, još je potrebno da države članice te informacije pošalju Komisiji. Ako države članice moraju Komisiji poslati informacije, to može biti u elektroničkom obliku, podložno prethodno dogovorenim primjerenim postupcima ustanovljavanja vjerodostojnosti.

(26)

Zbog brzine tehnološkog i tržišnog razvoja, provedba ove Direktive mora se preispitati u roku tri godine od datuma primjene kako bi se odredilo ispunjava li ciljeve.

(27)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive treba usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (15).

(28)

Budući da ciljeve predloženog djelovanja, točnije utemeljivanje usklađenog okvira za uređivanje pristupa i međusobnog povezivanja elektroničkih komunikacijskih mreža i pripadajuće opreme ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego ih se zbog razmjera i učinka djelovanja može na bolji način ostvariti na razini Zajednice, Zajednica može usvojiti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti, kao što je predloženo u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kao što je predloženo u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

(a)

„pristup” znači dostupnost opreme i/ili usluga za drugo poduzeće prema definiranim uvjetima na isključivoj ili neisključivoj osnovi radi pružanja usluga elektroničke komunikacije. On obuhvaća inter alia: pristup dijelovima mreže i pripadajućoj infrastrukturi i opremi, koji može obuhvaćati priključenje opreme putem nepokretnih ili pokretnih veza (to posebno uključuje pristup lokalnoj petlji i opremi i uslugama potrebnim za pružanje usluga putem lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove; pristup odgovarajućim programskim sustavima uključujući sustave za operativnu potporu, pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti, pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, posebno za roaming, pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije; pristup virtualnim mrežnim uslugama;

(b)

„međusobno povezivanje (interkonekcija)” znači fizičko ili logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža koje koristi isto ili drugo poduzeće kako bi se korisnicima usluga jednog poduzeća dopustilo da komuniciraju s korisnicima istog ili drugog poduzeća ili da pristupe uslugama koje pruža drugo poduzeće. Usluge mogu pružati međusobno povezane stranke ili druge stranke koje imaju pristup mreži. Međupovezivanje je posebna vrsta pristupa koji se provodi između operatora javnih mreža;

(c)

„operator” znači poduzeće koje daje ili koje je ovlašteno davati na korištenje javnu komunikacijsku mrežu ili povezanu opremu;

(d)

„usluga televizije s povećanim omjerom stranica slike” znači usluga televizije koja se potpuno ili djelomice sastoji od programa koji su proizvedeni ili montirani da ih se prikaže u punoj veličini na formatu s povećanim omjerom stranica slike. Format 16:9 je referentni format za usluge televizije s povećanim omjerom stranica slike;

(e)

„lokalna petlja” znači fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže u prostoru pretplatnika s glavnim razdjelnikom ili s drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj telefonskoj mreži.

(a)

u onoj mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osiguralo povezivanje s kraja-na-kraj, obveze za poduzeća koja nadziru pristup krajnjim korisnicima, uključujući u opravdanim slučajevima obvezu međusobnog povezivanja s drugim mrežama ako to već nije slučaj;

(b)

u onoj mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se krajnjim korisnicima osigurala dostupnost usluga digitalne radijske i televizijske difuzije koje su specificirale države članice, obveze za operatore omogućivanja pristupa drugoj opremi koja se navodi u Prilogu I., dijelu II., po poštenim, objektivnim i nediskriminirajućim načelima.

(a)

pristup krajnjih korisnika radijskoj i televizijskoj difuziji i kanalima za difuziju i uslugama navedenim u skladu s člankom 31. Direktive 2002/22/EZ (Direktiva o univerzalnoj usluzi) neće tom dopunom ili povlačenjem biti izložen negativnom djelovanju; i

(b)

ako izgledi za uspješno tržišno natjecanje za:

neće biti izloženi negativnom djelovanju zbog te dopune ili povlačenja.

—

odredbe članka 5. stavka 1., članka 5. stavka 2. i članka 6.,

—

odredbe članaka 12. i 13. Direktive 2002/21/EZ (Okvirna direktiva), uvjet 7. u dijelu B Priloga Direktivi 2002/20/EZ (Direktiva o ovlaštenju) kao što je primijenjeno na temelju članka 6. stavka 1. te Direktive, člancima 27., 28. i 30. Direktive 2002/22/EZ (Direktiva o univerzalnoj usluzi) i relevantnim odredbama Direktive 97/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 1997. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području telekomunikacija (17) koja sadržava obveze za poduzeća koja nisu određena da imaju znatniju tržišnu snagu, ili

—

potrebom pridržavanja međunarodnih obveza,

(a)

da trećim strankama daju pristup određenim elementima mreže i/ili opremi, uključujući razmotani pristup lokalnoj petlji;

(b)

da s poduzećima koja traže pristup pregovaraju u dobroj vjeri;

(c)

da ne ukinu već dopušteni pristup opremi;

(d)

da na veleprodajnoj osnovi pružaju posebne usluge trećim strankama za maloprodaju;

(e)

da dopuste otvoreni pristup tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su prijeko potrebne za interoperabilnost usluga ili usluge virtualnih mreža;

(f)

da osiguraju zajedničko korištenje prostora ili druge oblike zajedničke uporabe objekata, uključujući kabelsku kanalizaciju, zgrade ili antenske stupove;

(g)

da obavljaju određene usluge potrebne da se korisnicima osigura interoperabilnost usluga s kraja na kraj, uključujući opremu za usluge inteligentne mreže ili roaming u pokretnim mrežama;

(h)

da pruže pristup sustavima za operativnu potporu ili sličnim programskim sustavima potrebnim za osiguravanje poštenog tržišnog natjecanja u obavljanju usluga;

(i)

da međusobno povežu mreže ili mrežnu opremu.

(a)

tehničku i ekonomsku održivost uporabe ili postavljanja konkurentske opreme, s obzirom na stopu rasta na tržištu, uzimajući u obzir narav i vrstu angažiranog međusobnog povezivanja i pristupa;

(b)

izvedivost pružanja predloženog pristupa, s obzirom na kapacitet koji je dostupan;

(c)

početno ulaganje kapitala vlasnika opreme, imajući na umu rizik koji dolazi do izražaja prilikom ulaganja;

(d)

potrebu da se dugotrajno zajamči konkurencija;

(e)

ako je potrebno, sva relevantna prava na intelektualno vlasništvo;

(f)

obavljanje paneuropskih usluga.

(a)

sustavi uvjetovanog pristupa koji djeluju na tržištu u Zajednici moraju imati potrebne tehničke mogućnosti za ekonomičan širi nadzor omogućavajući operatorima mreže na lokalnoj i regionalnoj razini potpuni nadzor nad uslugama koje upotrebljavaju takve sustave uvjetovanog pristupa;

(b)

bez obzira na načine prijenosa, svi operatori usluga uvjetovanog pristupa koji pružaju pristup uslugama digitalne televizije i radija i čiji nakladnici usluga pristupa ovise o tome kako bi došli do potencijalnih gledatelja ili slušatelja moraju:

(c)

kad dodjeljuju ovlaštenja proizvođačima korisničke opreme, nositelji prava intelektualnog vlasništva za uređaje i sustave uvjetovanog pristupa, moraju se pobrinuti da se to odvija prema poštenim, objektivnim i nediskriminirajućim načelima. Uzimajući u obzir tehničke i komercijalne čimbenike, nositelji prava ne smiju izdavanje ovlaštenja podvrgnuti uvjetima koji zabranjuju, onemogućavaju ili destimuliraju uključivanje u isti proizvod:

(a)

pristup sučeljima aplikacijskoga programa (APIs);

(b)

pristup elektroničkim programskim vodičima (EPGs).

(a)

„lokalna potpetlja” znači dio lokalne petlje koji povezuje krajnju točku mreže u prostoru pretplatnika na sabirnu (koncentracijsku) točku ili na neku drugu posrednu pristupnu točku u nepokretnoj javnoj telefonskoj mreži;

(b)

„pristup izdvojenoj lokalnoj petlji” znači potpuni pristup izdvojenoj lokalnoj petlji i zajednički pristup izdvojenoj lokalnoj petlji; ne podrazumijeva promjenu vlasništva nad lokalnom petljom;

(c)

„potpuni pristup lokalnoj petlji” znači pružanje korisniku usluge pristupa lokalnoj petlji ili lokalnoj potpetlji proglašenog operatora kojim se dopušta uporaba cijeloga frekvencijskog spektra upredenih metalnih parica;

(d)

„zajednički pristup lokalnoj petlji” znači pružanje korisniku usluge pristupa izdvojenoj lokalnoj petlji ili izdvojenoj lokalnoj potpetlji proglašenog operatora, kojom se operatoru dopušta uporaba širine pojasa frekvencijskog spektra iznad govornog pojasa frekvencijskog spektra upredene metalne parice; proglašeni operator nastavlja koristiti lokalnu petlju za pružanje telefonske usluge javnosti.

(a)

pristup lokalnim petljama;

(b)

pristup negovornom pojasu frekvencijskog spektra lokalne petlje, u slučaju zajedničkog pristupa lokalnoj petlji;