06/Sv. 11

HR

Službeni list Europske unije

3

L 166/45

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(1)

Budući da je u Lamfalussijevom izviješću iz 1990. godine za guvernere središnjih banaka Grupe deset zemalja prikazan važan sistemski rizik svojstven sustavima plaćanja koji posluju na temelju nekoliko zakonskih tipova saldiranja plaćanja, posebno multilateralnog saldiranja; budući da je smanjenje zakonskih rizika koji su vezani uz sudjelovanje u ukupnim vremenskim sustavima namire od iznimne važnosti, a što daje veći razvoj ovih sustava.

(2)

Budući da je također od najveće važnosti smanjenje rizika koji je povezan sa sudjelovanjem u sustavima za namiru vrijednosnih papira, naročito tamo gdje postoji uska veza između tih sustava i platnih sustava.

(3)

Budući da se ovom Direktivom nastoji doprinijeti učinkovitom i financijski isplativom izvršavanju inozemnih aranžmana za plaćanje i namiru vrijednosnih papira u Zajednici, čime se jača slobodno kretanje kapitala na unutrašnjem tržištu; budući da time ova Direktiva doprinosi unapređenju unutrašnjeg tržišta, naročito slobodnom pružanju usluga i liberalizaciji kretanja kapitala, s ciljem ostvarenja Ekonomske i monetarne unije.

(4)

Budući da je poželjno da države članice zakonima nastoje smanjiti na najmanju mjeru poremećaj u sustavu izazvan stečajnim postupkom protiv sudionika u sustavu.

(5)

Budući da je prijedlog za Direktivu o reorganizaciji i likvidaciji kreditnih ustanova koji je podnesen 1985. i izmijenjen 8. veljače 1988. još uvijek neriješen pred Vijećem; budući da se Konvencijom o stečajnim postupcima koju su 23. studenoga 1995. sastavile države članica na sastanku unutar Vijeća izričito isključuju osiguravajući pothvati, kreditne ustanove i investicijska trgovačka društva.

(6)

Budući da se ovom Direktivom nastoje obuhvatiti platni sustavi i sustavi za namiru vrijednosnih papira kako domaćih tako i inozemnih; budući da se ova Direktiva primjenjuje na sustave Zajednice i na kolateralno osiguranje osnovano od strane sudionika bilo da su sudionici Zajednice ili treće zemlje, a u vezi su sa sudjelovanjem u tim sustavima.

(7)

Budući da države članice mogu primjenjivati odredbe ove Direktive na svoje domaće ustanove koje izravno sudjeluju u sustavima treće zemlje kao i na kolateralno osiguranje pribavljeno u vezi sa sudjelovanjem u tim sustavima.

(8)

Budući da je državama članicama dopušteno da kao sustav obuhvaćen ovom Direktivom odaberu i sustav čiji je glavni posao namira vrijednosnih papira čak i ako sustav u određenoj granici posluje također i s robnim derivatima.

(9)

Budući da se za smanjenje sistemskog rizika posebno traži konačnu namiru i utuživost kolateralnog osiguranja; budući da se kolateralnim osiguranjem obuhvaćaju sva sredstva koja pribavlja sudionik drugim sudionicima u platnim sustavima i/ili sustavima za namiru vrijednosnih papira kojima se jamče prava i obveze u vezi sa sustavom, uključujući sporazume o otkupu, zakonsko založno pravo i fiducijarne prijenose; budući da na propis koji se koristi u nacionalnom zakonodavstvu a istovjetan je kolateralnom osiguranju ne bi trebala djelovati definicija kolateralnog osiguranja u ovoj Direktivi.

(10)

Budući da ova Direktiva obuhvaćanjem kolateralnog osiguranja pribavljenog u vezi s poslovanjem središnjih banaka država članica u njihovoj funkciji središnjih banaka uključivo i vođenja monetarne politike, pomaže Europskom monetarnom institutu u njegovom poslu unapređenja učinkovitosti inozemnih plaćanja s ciljem pripreme treće faze Ekonomske i monetarne unije i time sudjeluje u razvijanju neophodnog zakonskog okvira unutar kojega će buduća Europska središnja banka moći razvijati svoju politiku.

(11)

Budući da bi nalozi za prijenos i njihovo saldiranje trebali biti zakonski utuživi na temelju zakonodavstava svih država članica i obvezujući za treće strane.

(12)

Budući da pravilima o konačnom saldiranju ne bi trebalo prije provođenja saldiranja priječiti provjeru u sustavu jesu li nalozi koji su ušli u sustav u skladu s pravilima tog sustava te tada omogućiti provođenje namire tog sustava.

(13)

Budući da ništa u ovoj Direktivi ne sprječava sudionika ili treću stranu od ostvarivanja svakog prava ili zahtjeva koji proizlaze iz tekuće transakcije, koje imaju po zakonu, na povrat ili naknadu vezano za nalog za prijenos koji je ušao u sustav, npr. u slučaju prijevare ili tehničke greške, sve dok to ne dovede ili do izravnanja salda ili do opoziva naloga za prijenos u sustavu.

(14)

Budući da je potrebno osigurati da se nalozi za prijenos ne mogu opozvati nakon trenutka koji je definiran pravilima sustava.

(15)

Budući da je neophodno da država članica odmah upozori druge države članice o otvaranju stečajnog postupka protiv sudionika u sustavu.

(16)

Budući da stečajni postupak ne bi trebao imati retroaktivni učinak na prava i obveze sudionika u sustavu.

(17)

Budući da se, u slučaju stečajnog postupka protiv sudionika u sustavu, ovom Direktivom osim toga nastoji odrediti koji će se stečajni zakon primjenjivati na prava i obveze tog sudionika vezano za njegovo sudjelovanje u sustavu.

(18)

Budući da kolateralno osiguranje treba odvojiti od učinaka stečajnog zakona koji se primjenjuje na insolventnog sudionika.

(19)

Budući da bi se odredbe članka 9. stavka 2. trebale primjenjivati samo na registar, račun ili centralizirani depozitni sustav gdje se evidentira postojanje vlasničkih prava u ili na uručenje ili prijenos vrijednosnih papira na koje se to odnosi.

(20)

Budući da se odredbama članka 9. stavka 2. nastoji osigurati da ako sudionik, središnja banka države članice ili buduća Europska središnja banka imaju valjano i efektivno kolateralno osiguranje utvrđeno na temelju zakonodavstva države članice u kojoj se odnosni registar, račun ili centralizirani depozitni sustav nalaze, tada bi se pravovaljanost i ovršnost tog kolateralnog osiguranja kako prema sustavu (i njegovom operatoru) tako prema svakoj drugoj osobi koja ima na to pravo izravno ili neizravno, trebala utvrditi isključivo zakonom te države članice.

(21)

Budući da se odredbama članka 9. stavka 2. ne nastoji utjecati na djelovanje i učinak zakona države članice u kojoj su ustanovljene vrijednosni papiri ili zakonodavstva države članice u kojoj se vrijednosni papiri nalaze na neki drugi način (uključujući bez ograničenja, i zakon koji se odnosi na osnivanje, vlasništvo ili prijenos takvih vrijednosnih papira ili prava iz tih vrijednosnih papira) ne bi ih trebalo tumačiti u smislu da će svako kolateralno osiguranje biti izravno izvršivo ili da će ga u bilo kojoj državi članici biti moguće priznati drukčije nego u skladu sa zakonom te države članice.

(22)

Budući da je poželjno da svaka država članica ustanovi dovoljno međusobnih veza između svih sustava za namiru vrijednosnih papira koje obuhvaća ova Direktiva radi postizanja najveće moguće transparentnosti i zakonske sigurnosti transakcija koje se odnose na vrijednosne papire.

(23)

Budući da se usvajanjem ove Direktive osigurava na odgovarajući način ostvarivanje gore navedenih ciljeva i da se ne ide izvan onoga što je potrebno da bi se oni ostvarili,

(a)

svaki sustav definiran člankom 2. točkom (a), koji je utvrđen zakonom države članice i koji posluje sa svim valutama, europskom valutnom jedinicom ili drugim valutama koje se u sustavu preračunavaju jedna u drugu;

(b)

svakog sudionika u takvom sustavu;

(c)

kolateralno osiguranje dano u vezi sa:

(a)

„sustav” znači formalni sporazum:

Ovisno o uvjetima iz podstavka 1., država članica može odrediti kao sustav i takav formalni sporazum čiji se posao sastoji od izvršavanja naloga za prijenos koji su definirani u stavku 2. točki i. ali koji do određene granice izvršavaju i naloge koji se odnose na druge financijske instrumente, kada ta država članica smatra da je takvo određenje opravdano radi sistemskog rizika.

Država članica može također u pojedinačnom slučaju odrediti kao sustav formalni sporazum između dva sudionika, ne računajući mogućeg posrednika za namiru, moguću glavnu stranku, moguću klirinšku kuću ili mogućeg neizravnog sudionika, kada ta država članica smatra da je takvo određenje opravdano radi sistemskog rizika;

(b)

„ustanova” znači:

koje sudjeluje u sustavu i koje je odgovorno za podmirenje financijskih obveza koje proizlaze iz naloga za prijenos unutar tog sustava.

Ako se sustav nadzire u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i izvršava samo naloge za prijenos koji su definirani u stavku 2. točki i., kao i plaćanja koja proizlaze iz tih naloga, država članica može odlučiti da se trgovačka društva koja sudjeluju u tom sustavu i koja su odgovorna za podmirenje financijskih obveza koje proizlaze iz naloga za prijenos unutar sustava, mogu smatrati ustanovama pod uvjetom da se najmanje tri sudionika tog sustava nalaze u kategorijama o kojima je riječ u podstavku 1. i da je takva odluka opravdana radi sistemskog rizika;

(c)

„glavna stranka” znači subjekt koji posreduje između ustanova u sustavu i koji djeluje kao isključiva stranka tih ustanova vezano za njihove naloge za prijenos;

(d)

„posrednik za namire” znači subjekt koji otvara ustanovama i/ili glavnoj stranci koji sudjeluju u sustavima, račune namire preko kojih se namiruju nalozi za prijenos unutar sustava i, ovisno o slučaju, osigurava kredit tim ustanovama i/ili glavnim strankama za potrebe namire;

(e)

„klirinška kuća” znači subjekt koji je odgovoran za izračunavanje neto stanja ustanova, moguće glavne stranke i/ili mogućeg posrednika za namiru;

(f)

„sudionik” znači ustanova, glavna stranka, posrednik za namiru ili klirinška kuća.

Prema pravilima sustava, isti sudionik može djelovati kao glavna stranka, posrednik za namiru ili klirinška kuća te obavljati samo dio ili sve ove poslove.

Država članica može odlučiti u smislu ove Direktive da se sudionikom može smatrati i neizravni sudionik ako je to opravdano radi sistemskog rizika te pod uvjetom da je neizravni sudionik poznat sustavu;

(g)

„neizravni sudionik” znači kreditna ustanova, definirana u stavku 1. točki (b), u ugovornom odnosu s ustanovom koja sudjeluje u sustavu izvršavajući naloge za prijenos definirane u stavku 1. točki i. čime se omogućava gore navedenoj kreditnoj ustanovi da provodi naloge za prijenos preko sustava;

(h)

„vrijednosni papiri” znači svi instrumenti o kojima je riječ u odjeljku B Priloga Direktivi 93/22/EEZ;

(i)

„nalog za prijenos” znači:

(j)

„stečajni postupak” znači svaka zajednička mjera utvrđena zakonom države članice ili treće zemlje, s ciljem likvidacije sudionika ili njegove reorganizacije pri čemu takva mjera sadrži obustavljanje ili uvođenje ograničenja na prijenose ili plaćanja;

(k)

„saldiranje” znači pretvaranje u jedno neto potraživanje ili jednu neto obvezu potraživanja i dugovanja koja proizlaze iz naloga za prijenos koje sudionik ili sudionici izdaju na ili primaju od jednog ili više drugih sudionika što dovodi do toga da se može imati samo neto potraživanje ili imati samo neto dugovanje;

(l)

„račun namire” znači račun kod središnje banke, posrednika za namiru ili glavne stranke koji se koristi za držanje sredstava i vrijednosnih papira za namiru transakcija između sudionika u sustavu;

(m)

„kolateralno osiguranje” znači sva unovčiva imovina koja je pribavljena na temelju zaloga (uključujući i novac pribavljen na temelju zaloga), otkupom ili sličnim sporazumom, ili na drugi način, s ciljem zaštite prava i obveza koje potencijalno nastaju u vezi sa sustavom, ili je pribavljena središnjim bankama država članica ili budućoj Europskoj središnjoj banci.

—

sudionika na kolateralno osiguranje koje je pribavio u vezi sa sustavom, i

—

središnjih banaka država članica ili buduće Europske središnje banke na kolateralno osiguranje koje im je dano,