EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 02008R0767-20131018
Regulation (EC) No 767/2008 of the European Parliament and of the Council of 9 July 2008 concerning the Visa Information System (VIS) and the exchange of data between Member States on short-stay visas (VIS Regulation)
Consolidated text: Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u)
Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u)
- Date of document:
- 18/10/2013
- Date of effect:
- 18/10/2013
- Author:
- Not available
- Form:
- Pročišćeni tekst
- Additional information:
- LASTMODIN 32013R0610
- Link
- Link
- Link
- Select all documents mentioning this document
- Consolidation: basic act:
- 32008R0767
2008R0767 — HR — 18.10.2013 — 002.003
|
UREDBA (EZ) br. 767/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 9. srpnja 2008. ( L 218, 13.8.2008, p.60) |
|
|
|
|||
|
No |
page |
date |
||
|
UREDBA (EZ) br. 810/2009 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 13. srpnja 2009. |
L 243 |
1 |
15.9.2009 |
|
|
UREDBA (EU) br. 610/2013 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. lipnja 2013. |
L 182 |
1 |
29.6.2013 |
|
UREDBA (EZ) br. 767/2008 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 9. srpnja 2008.
o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 62. stavak 2. podstavak (b) točku ii. i članak 66.,
uzimajući u obzir prijedlog Komisije,
u skladu s postupkom utvrđenim u članku 251. Ugovora ( 1 ),
budući da:|
(1) |
Temeljem zaključaka Vijeća od 20. rujna 2001. i zaključaka Europskog vijeća iz Laekena od prosinca 2001., Seville od lipnja 2002., Soluna od lipnja 2003. i Bruxellesa od ožujka 2004., uspostavljanje viznog informacijskog sustava (VIS) predstavlja jednu od ključnih inicijativa u okviru politika Europske unije s ciljem uspostavljanja područja slobode, sigurnosti i pravde. |
|
(2) |
Odlukom Vijeća 2004/512/EZ od 8. lipnja 2004. o uspostavljanju viznog informacijskog sustava (VIS) ( 2 ) uspostavljen je VIS kao sustav za razmjenu podataka o vizama među državama članicama. |
|
(3) |
Sada je potrebno odrediti svrhu, funkcionalnost i odgovornosti za VIS te utvrditi uvjete i postupke razmjene podataka o vizama među državama članicama radi olakšavanja obrade prijava za izdavanje viza i povezanih odluka, uzimajući u obzir smjernice razvoja VIS-a koje je Vijeće donijelo 19. veljače 2004. te Komisiji povjeriti mandat za uspostavljanje VIS-a. |
|
(4) |
U prijelaznom razdoblju Komisija bi trebala biti odgovorna za operativno upravljanje središnjim VIS-om, nacionalnim sučeljima i određenim oblicima komunikacijske infrastrukture između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja. Dugoročno gledano te nakon ocjene učinaka, koja se sastoji od temeljite analize alternativnih mogućnosti s financijskog, operativnog i organizacijskog stajališta te zakonodavnih prijedloga Komisije, trebalo bi osnovati stalnu ovlaštenu upravu koja bi bila odgovorna za te zadatke. Prijelazno razdoblje ne bi trebalo trajati dulje od pet godina od dana stupanja na snagu ove Uredbe. |
|
(5) |
Namjena VIS-a trebala bi biti poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja između središnjih tijela nadležnih za vize tako da bi se olakšala razmjena podataka među državama članicama o zahtjevima za vize i povezanim odlukama i time pojednostavio postupak prijavljivanja za izdavanje vize, spriječilo „trgovanje vizama”, pomoglo borbi protiv krivotvorenja i pojednostavila kontrola na vanjskim graničnim prijelazima i na području država članica. VIS bi također trebao pomoći kod identifikacije osoba koje ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište na području države članice, olakšati provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003 od 18. veljače 2008. o uvođenju kriterija i mehanizama za utvrđivanje države članice nadležne za razmatranje zahtjeva za azil koji državljanin treće zemlje podnosi u nekoj od država članica ( 3 ) te doprinijeti sprečavanju ugrožavanja unutarnje sigurnosti bilo koje države članice. |
|
(6) |
Ova se Uredba temelji na pravnoj stečevini za područje zajedničke vizne politike. Podaci namijenjeni za obradu u VIS-u trebalo bi biti utvrđeni na temelju podataka podnesenih na zajedničkom obrascu zahtjeva za vize koji je uveden Odlukom Vijeća 2002/354/EZ od 25. travnja 2002. o prilagodbi dijela III. Zajedničkih konzularnih uputa i stvaranju njihovog Priloga 16. ( 4 ) te podataka na viznim naljepnicama prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1683/95 od 29. svibnja 1995. o utvrđivanju jedinstvenog obrasca za vize ( 5 ). |
|
(7) |
VIS bi trebao biti povezan s nacionalnim sustavima država članica da bi se nadležnim tijelima država članica omogućila obrada podataka iz zahtjeva za izdavanje viza te viza koje su izdane, odbijene, poništene, povučene ili produljene. |
|
(8) |
Kod uvjeta i postupaka za unošenje, izmjenu, brisanje ili korištenje podataka sadržanih u VIS-u trebalo bi se voditi računa o postupcima utvrđenim u Zajedničkim konzularnim uputama o vizama za diplomatske misije ili konzularna predstavništva ( 6 ) (Zajedničke konzularne upute). |
|
(9) |
U VIS bi trebalo uključiti tehničku funkcionalnost mreže za savjetovanje sa središnjim tijelima nadležnim za vize, kako je predviđeno u članku 17. stavku 2. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. između vlada država Beneluške gospodarske zajednice, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju provjera na njihovim zajedničkim granicama ( 7 ) (Schengenska konvencija). |
|
(10) |
Da bi se zajamčila pouzdana provjera i identifikacija podnositelja zahtjeva za vize, potrebno je obraditi biometričke podatke u VIS-u. |
|
(11) |
Potrebno je odrediti nadležna tijela država članica čije će propisno ovlašteno osoblje imati pristup unošenju, izmjeni, brisanju ili korištenju podataka za posebne namjene VIS-a u skladu s tom uredbom i u opsegu potrebnom za izvršavanje svojih zadataka. |
|
(12) |
Svaka bi obrada podataka u VIS-u trebala biti razmjerna zacrtanim ciljevima i neophodna za izvršavanje zadataka nadležnih tijela. Pri korištenju VIS-a nadležna bi tijela trebala zajamčiti poštovanje ljudskog dostojanstva i nepovredivost osoba čiji se podaci traže te ne bi trebala diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili vjere, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. |
|
(13) |
Ovu bi Uredbu trebalo dopuniti posebnim pravnim instrumentom donesenim na temelju glave VI. Ugovora o Europskoj uniji koji se odnosi na pristup tijela nadležnih za unutarnju sigurnost podacima u VIS-u. |
|
(14) |
Osobni podaci pohranjeni u VIS-u ne bi se trebali čuvati dulje nego što je to potrebno za namjenu VIS-a. Preporučuje se čuvati podatke najduže pet godina da bi se omogućilo da se podaci s prijašnjih zahtjeva uzmu u obzir pri razmatranju zahtjeva za vize, uključujući i dobru vjeru podnositelja zahtjeva, kao i dokumentacije o ilegalnim useljenicima koji su možda ranije već podnijeli zahtjev za izdavanje vize. Za tu svrhu kraći rok ne bi bio dovoljan. Podatke bi trebalo izbrisati nakon roka od pet godina, osim ako ne postoje razlozi da ih se izbriše i ranije. |
|
(15) |
Trebalo bi utvrditi jasna pravila u pogledu odgovornosti za uspostavljanje i rad VIS-a, kao i odgovornosti država članica za nacionalne sustave i pristup državnih nadležnih tijela podacima. |
|
(16) |
Trebalo bi utvrditi pravila koja se odnose na odgovornosti država članica za štetu koja bi nastala zbog bilo kakve povrede odredaba ove Uredbe. Odgovornost Komisije u pogledu takve štete regulirana je drugim stavkom članka 288. Ugovora. |
|
(17) |
Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka ( 8 ) primjenjuje se na obradu osobnih podataka od strane država članica pri provedbi ove Uredbe. Međutim, trebalo bi razjasniti neke točke koje se odnose na odgovornost za obradu podataka, zaštitu prava osoba na koje se odnose ti podaci i nadzor zaštite podataka. |
|
(18) |
Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka ( 9 ) primjenjuje se na aktivnosti institucija i tijela Zajednice u vezi s obradom osobnih podataka kada su odgovorni za operativno upravljanje VIS-om. Međutim, trebalo bi razjasniti neke točke koje se odnose na odgovornost za obradu podataka, zaštitu prava osoba na koje se odnose ti podaci i nadzor zaštite podataka. |
|
(19) |
Nacionalna nadzorna tijela osnovana u skladu s člankom 28. Direktive 95/46/EZ trebala bi nadzirati zakonitost obrade osobnih podataka od strane država članica, dok bi europski nadzornik za zaštitu podataka, kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 45/2001, trebao nadzirati aktivnosti institucija i tijela Zajednice koje su povezane s obradom osobnih podataka, pri čemu je potrebno voditi računa o ograničenim zadacima institucija i tijela Zajednice u smislu samih podataka. |
|
(20) |
Europski bi nadzornik za zaštitu podatka i nacionalna nadzorna tijela trebala međusobno aktivno surađivati. |
|
(21) |
Učinkovito praćenje primjene ove Uredbe zahtijeva ocjenjivanje u redovitim vremenskim razmacima. |
|
(22) |
Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje će se primjenjivati u slučajevima kršenja odredbi ove Uredbe te zajamčiti njihovu primjenu. |
|
(23) |
Mjere koje su potrebne za provođenje ove Uredbe potrebno je donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 10 ). |
|
(24) |
Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava i načela koja su naročito priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. |
|
(25) |
Budući da ciljeve ove Uredbe, to jest osnivanje zajedničkog viznog informacijskog sustava i stvaranje zajedničkih obveza, uvjeta i postupaka vezanih uz razmjenu podataka o vizama među državama članicama, države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri postići te ih je stoga zbog opsega i učinaka mjera moguće bolje postići na razini Zajednice, Zajednica može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u navedenom članku, ovom se Uredbom ne prekoračuje ono što je potrebno za postizanje tih ciljeva. |
|
(26) |
U skladu s člankom 1. i 2. Protokola o stajalištu Danske, koji je priložen Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te stoga nije istom obvezana niti podliježe obvezi njezinog provođenja. S obzirom na to da se ova Uredba nastavlja na schengensku pravnu stečevinu prema odredbama glave IV. trećega dijela Ugovora o osnivanju Europske zajednice, Danska bi trebala, u skladu s člankom 5. tog Protokola, odlučiti u roku od šest mjeseci nakon donošenja ove Uredbe hoće li ju provoditi u svom nacionalnom zakonodavstvu. |
|
(27) |
Što se tiče Islanda i Norveške, ova Uredba predstavlja razvoj odredaba schengenske pravne stečevine, u smislu Sporazuma koji su zaključili Vijeće Europske unije i Republika Island i Kraljevina Norveška, a koji se odnosi na pristupanje tih dviju država provođenju, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine ( 11 ), koja spada u područje iz članka 1. točke B Odluke Vijeća 1999/437/EZ ( 12 ) od 17. svibnja 1999. o određenim provedbenim propisima za primjenu tog Sporazuma. |
|
(28) |
Potrebno je postići dogovor prema kojem bi se predstavnicima Islanda i Norveške omogućilo priključivanje radu odbora koji Komisiji pomažu u izvršavanju njihovih provedbenih ovlasti. Takav se dogovor razmatrao u Sporazumu u obliku razmjene pisama između Vijeća Europske unije i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o odborima koji pomažu Europskoj komisiji u izvršavanju njezinih provedbenih ovlasti ( 13 ), a koji je priložen Sporazumu u uvodnoj izjavi 27. |
|
(29) |
Ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u kojoj ne sudjeluje Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske, u skladu s Odlukom Vijeća 2000/365/EZ od 29. svibnja 2000. o zahtjevu Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske za sudjelovanje u pojedinim odredbama schengenske pravne stečevine ( 14 ) i kasnijom Odlukom Vijeća 2004/926/EZ od 22. prosinca 2004. o stupanju na snagu nekih dijelova schengenske pravne stečevine u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske ( 15 ). Ujedinjena Kraljevina stoga ne sudjeluje u njezinom donošenju te istom nije obvezana niti podliježe obvezi njezinog provođenja. |
|
(30) |
Ova Uredba predstavlja razvoj odredbi schengenske pravne stečevine u kojoj ne sudjeluje Irska, u skladu s Odlukom Vijeća 2002/192/EZ od 28. veljače 2002. o zahtjevu Irske za sudjelovanjem u provođenju nekih odredaba schengenske pravne stečevine ( 16 ). Irska stoga ne sudjeluje u njezinom donošenju te istom nije obvezana niti podliježe obvezi njezinog provođenja. |
|
(31) |
Što se tiče Švicarske, ova Uredba predstavlja razvoj uredbi schengenske pravne stečevine, u smislu Sporazuma koji su zaključili Vijeće Europske unije i Švicarska Konfederacija, a koji se odnosi na pristupanje Švicarske Konfederacije provođenju, primjeni i razvoju schengenske pravne stečevine, koja spada u područje iz članka 1. točke B Odluke 1999/437/EZ, koja se tumači u sprezi s člankom 4. stavkom 1. Odluke Vijeća 2004/860/EZ ( 17 ). |
|
(32) |
Potrebno je postići dogovor prema kojem bi se predstavnicima Švicarske dozvolilo priključivanje radu odbora koji Komisiji pomažu u izvršavanju njihovih provedbenih ovlasti. Takav se dogovor razmatrao u Sporazumu u obliku razmjene pisama između Zajednice i Švicarske, koji je priložen Sporazumu u uvodnoj izjavi 31. |
|
(33) |
Ova Uredba predstavlja akt koji se temelji na schengenskoj pravnoj stečevini, ili je s njom na drugi način povezan u smislu članka 3. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2003. i članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005., |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Sadržaj i područje primjene
Ovom se Uredbom utvrđuju namjena, funkcionalnost i obveze viznog informacijskog sustava (VIS), kako je utvrđeno u članku 1. Odluke 2004/512/EZ. Njome se utvrđuju uvjeti i postupci razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za vize za kratkotrajan boravak te za odluke donesene u vezi s njima, uključujući odluke o poništavanju, oduzimanju ili produljenju vize da bi se pojednostavila obrada takvih zahtjeva i s njima povezanih odluka.
Članak 2.
Namjena
Namjena je VIS-a poboljšanje provođenja zajedničke vizne politike, konzularne suradnje i savjetovanja među središnjim tijelima nadležnim za vize olakšavanjem razmjene podataka među državama članicama o zahtjevima za izdavanje viza i s njima povezanim odlukama da bi se:
(a) pojednostavio postupak podnošenja zahtjeva za vize;
(b) spriječilo nepridržavanje mjerila za određivanje države članice odgovorne za obradu zahtjeva;
(c) potpomogla borba protiv krivotvorenja;
(d) pojednostavila kontrola na vanjskim graničnim prijelazima i unutar državnih područja država članica;
(e) pomoglo pri identifikaciji onih osoba koje ne ispunjavaju ili više ne ispunjavaju uvjete za ulazak, boravak ili boravište na području države članice;
(f) osigurala provedba Uredbe Vijeća (EZ) br. 343/2003;
(g) doprinijelo sprečavanju ugrožavanja unutarnje sigurnosti bilo koje države članice.
Članak 3.
Raspoloživost podataka za sprečavanje, otkrivanje i istragu terorističkih djelovanja i drugih teških kaznenih djela
1. Imenovana nadležna tijela država članica mogu, u određenom slučaju i nakon obrazloženog pisanog zahtjeva ili zahtjeva u elektroničkom obliku, pristupiti podacima iz članaka 9. do 14. koji su pohranjeni u VIS-u, ako postoje opravdani razlozi za vjerovanje da će korištenje podataka iz VIS-a u znatnoj mjeri doprinijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi terorističkih djelovanja i drugih teških kaznenih djela. Europol može pristupiti VIS-u u okvirima svog ovlaštenja i kada je to potrebno za izvršavanje svojih zadataka.
2. Korištenje podataka iz stavka 1. provodi se putem središnjih pristupnih točaka koje su odgovorne za jamčenje strogog poštovanja uvjeta pristupa podacima i postupaka utvrđenih u Odluci Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu korištenju viznog informacijskog sustava (VIS) od strane imenovanih nadležnih tijela država članica u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih djelovanja i drugih teških kaznenih djela ( 18 ). U okviru ispunjavanja svojih ustavnih ili zakonskih zahtjeva države članice mogu odrediti i više od jedne središnje pristupne točke, što odražava njihovu organizacijsku i upravnu strukturu. U iznimnim, hitnim slučajevima, središnje pristupne točke mogu zaprimiti pisane, elektroničke ili usmene zahtjeve te tek naknadno provjeriti jesu li svi uvjeti za pristup ispunjeni, uključujući i to je li se radilo o iznimno hitnom slučaju. Naknadna provjera odvija se nakon obrade zahtjeva bez nepotrebnog odgađanja.
3. Podaci zaprimljeni od VIS-a u skladu s Odlukom iz stavka 2. ne prenose se ili stavljaju na raspolaganje nekoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji. Međutim, u iznimno hitnom slučaju, takvi se podaci mogu prenijeti ili staviti na raspolaganje nekoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji isključivo s namjerom sprečavanja i otkrivanja terorističkih djelovanja i ostalih teških kaznenih djela i pod uvjetima utvrđenim u toj Odluci. U skladu s nacionalnim zakonodavstvom, države članice osiguravaju vođenje evidencije o takvom prenošenju podataka te ih na zahtjev nacionalnih tijela nadležnih za zaštitu podataka stavljaju na raspolaganje. Prijenos podataka od strane države članice koja je unijela te podatke u VIS podliježe nacionalnom pravu te države članice.
4. Ova Uredba ne dovodi u pitanje niti jednu obvezu prema važećem nacionalnom pravu da se s namjerom sprečavanja, istrage i kažnjavanja kaznenih djela nadležnom tijelu priopće informacije o takvim kriminalnim aktivnostima koje su tijekom obavljanja svojih dužnosti otkrila nadležna tijela iz članka 6.
Članak 4.
Definicije
U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „viza” znači:
(a) „jedinstvena viza” kako je definirana člankom 2. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) ( 19 )
▼M1 —————
(c) „zrakoplovno-tranzitna viza” kako je definirana u članku 2. stavku 5. Uredbe EZ-a br. 810/2009;
(d) „viza s ograničenom prostornom valjanošću” kako je definirana u članku 2. stavku 4. Uredbe EZ-a br. 810/2009;
▼M1 —————
2. „naljepnica vize” znači jedinstveni obrazac za vize kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1683/95;
3. „tijela nadležna za vize” znače tijela koja su u svakoj pojedinoj državi članici odgovorna za obradu zahtjeva za vize i donošenje odluka o istima ili za odluke o tome treba li vizu poništiti, oduzeti ili produljiti rok njezinog važenja, uključujući i središnja tijela nadležna za vize i tijela odgovorna za izdavanje viza na granici, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 415/2003 od 27. veljače 2003. o izdavanju viza na granici, uključujući izdavanje takvih viza pomorcima u tranzitu ( 20 );
4. „obrazac zahtjeva za vize” znači jedinstveni obrazac zahtjeva za vize, kako je utvrđeno u Prilogu 16. Zajedničkim konzularnim uputama;
5. „podnositelj zahtjeva” znači svaku osobu koja podliježe zahtjevu za izdavanje vize prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva ( 21 ) i koja je podnijela zahtjev za izdavanje vize;
6. „članovi skupine” znače podnositelje zahtjeva koji su zbog zakonskih razloga obvezni zajedno ulaziti i napuštati državno područje države članice;
7. „putna isprava” znači putovnicu ili neku drugu ekvivalentnu ispravu na temelju koje njezin vlasnik ima pravo prelaziti vanjske granice i na koju se može nalijepiti viza;
8. „odgovorna država članica” znači državu članicu koja je svoje podatke unijela u VIS;
9. „provjera” znači postupak uspoređivanja različitih skupina podataka da bi se ustanovila valjanost identiteta na koji se osoba poziva. (provjera „one-to-one”);
10. „identifikacija” znači postupak utvrđivanja identiteta osobe putem uspoređivanja s višestrukim skupinama podataka u bazi podataka (provjera „one-to-many”);
11. „alfanumerički podaci” znači podatke izražene slovima, brojkama, posebnim znakovima, razmacima između znakova i interpunkcijskim znakovima.
Članak 5.
Kategorije podataka
1. U VIS se unose samo sljedeće kategorije podataka:
(a) alfanumerički podaci iz članka 9. stavaka 1. do 4. i članaka 10. do 14. o podnositelju zahtjeva i vizama koje se traže, izdaju, odbijaju, poništavaju, oduzimaju ili produljuju;
(b) fotografije iz članka 9. stavka 5.;
(c) otisci prstiju iz članka 9. stavka 6.;
(d) veze s ostalim zahtjevima, navedenim u članku 8. stavcima 3. i 4.
2. Ne dovodeći u pitanje postupke obrade podataka iz članka 34., poruke koje se prenose putem infrastrukture VIS-a iz članka 16., članka 24. stavka 2. i članka 25. stavka 2. ne pohranjuju se u VIS.
Članak 6.
Pristup radi unošenja, izmjene, brisanja i korištenja podataka
1. Pristup VIS-u radi unošenja, izmjene ili brisanja podataka iz članka 5. stavka 1., u skladu s ovom Uredbom, ograničuje se izričito na propisno ovlašteno osoblje tijela nadležnih za vize.
2. Pristup VIS-u radi korištenja podataka ograničen je isključivo na propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela svake od država članica, a koje je osposobljeno za namjene utvrđene u člancima 15. do 22., u opsegu potrebnom za izvođenje zadataka u skladu s takvim namjenama i proporcionalno ciljevima koji se žele postići.
3. Svaka država članica imenuje nadležna tijela, čije propisno ovlašteno osoblje ima pristup VIS-u radi unošenja, izmjene, brisanja ili korištenja podataka. Svaka država članica bez odgode Komisiji prosljeđuje popis tih nadležnih tijela, uključujući one iz članka 41. stavka 4., i sve izmjene istog. U tom se popisu točno naznačuje s kojom svrhom svako od nadležnih tijela može obrađivati podatke u VIS-u.
U roku od 3 mjeseca nakon što VIS započne s radom u skladu s člankom 48. stavkom 1., Komisija objavljuje konsolidirani popis u Službenom listu Europske unije. U slučaju postojanja izmjena istog, Komisija jednom godišnje objavljuje ažurirani konsolidirani popis.
Članak 7.
Opća načela
1. Svako nadležno tijelo koje je ovlašteno pristupati VIS-u u skladu s ovom Uredbom jamči da je korištenje VIS-a potrebno, prikladno i proporcionalno izvršavanju zadataka nadležnih tijela.
2. Svako nadležno tijelo jamči da se pri korištenju VIS-a ne diskriminira podnositelje zahtjeva za izdavanje viza i imatelje viza na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili vjere, invalidnosti, dobi ili spolnog opredjeljenja te da se u potpunosti poštuje ljudsko dostojanstvo i nepovredivost podnositelja zahtjeva za izdavanje viza ili imatelja viza.
POGLAVLJE II.
UNOŠENJE I KORIŠTENJE PODATAKA OD STRANE TIJELA NADLEŽNIH ZA IZDAVANJE VIZA
Članak 8.
Postupci za unošenje podataka nakon primitka zahtjeva
1. ►M1 Ako je zahtjev dopušten sukladno članku 19. Uredbe EZ-a br. 810/2009 ◄ , tijela nadležna za vize moraju odmah otvoriti dosje, na način da unose podatke iz članka 9. u VIS, ako se radi o podacima koje je podnositelj zahtjeva dužan podnijeti.
2. U skladu s člankom 15., tijela nadležna za vize pri otvaranju dosjea provjeravaju u VIS-u je li neka druga država članica već registrirala u VIS-u zahtjev pojedinog podnositelja.
3. Ako je prethodni zahtjev već registriran, nadležna tijela za vize svaki novi dosje povezuju s prethodnim dosjeom tog podnositelja zahtjeva.
4. Ako podnositelj zahtjeva putuje u skupini ili sa svojim bračnim drugom i/ili djecom, tijela nadležna za izdavanje viza otvaraju dosje za svakog podnositelja zahtjeva i povezuju dosjee osoba koje putuju zajedno.
5. U slučaju gdje iz zakonskih razloga ili činjenično nije moguće dostaviti određene podatke, u polja predviđena za posebne podatke unose se riječi „ne primjenjuje se”. U slučaju otisaka prstiju, sustavom se u smislu članka 17. dozvoljava razlikovanje između slučajeva gdje otisci prstiju iz zakonskih razloga nisu potrebni i onih slučajeva gdje iste nije moguće činjenično uzeti; po isteku roka od četiri godine ta se funkcija ukida osim ako se to ne potvrdi odlukom Komisije na temelju ocjenjivanja opisanog u članku 50. stavku 4.
Članak 9.
►M1 Podaci koji se unose o zahtjevu ◄
Tijela nadležna za vize u dosje unose sljedeće podatke:
1. broj zahtjeva;
2. podatke o statusu, uz naznaku da je zatražena viza;
3. nadležna tijela kod kojih je podnesen zahtjev, uključujući njihovu lokaciju te je li taj zahtjev podnesen kod nadležnog tijela koje predstavlja drugu državu članicu;
4. iz zahtjeva za izdavanje vize uzimaju se sljedeći podaci:
(a) prezime (obiteljsko ime), djevojačko prezime (prethodno prezime/prezimena, ime/imena (datum rođenja, mjesto rođenja, zemlja rođenja, spol;
(b) sadašnje državljanstvo i državljanstvo pri rođenju;
(c) vrsta i broj putne isprave, nadležno tijelo koje ju je izdalo i datum izdavanja i isteka važenja;
(d) mjesto i datum zahtjeva;
▼M1 —————
(f) pojedinosti o osobi koja je uputila poziv i/ili koja preuzima životne troškove podnositelja zahtjeva tijekom boravka, a to su:
i. u slučaju fizičke osobe, prezime i ime te adresa osobe;
ii. u slučaju trgovačkog društva ili neke druge organizacije, ime i adresa trgovačkog društva/druge organizacije, prezime i ime osobe za kontakt u toj tvrtki/organizaciji;
(g) država članica/države članice odredišta i trajanje planiranog boravka ili tranzita;
(h) glavna svrha/svrhe putovanja;
(i) planirani datum dolaska u Schengenski prostor i planirani datum odlaska iz Schengenskog prostora;
(j) država članica prvog ulaska;
(k) kućna adresa podnositelja;
(l) trenutačno zaposlenje i poslodavac; za studente: naziv ►M1 obrazovne ustanove ◄ ;
(m) u slučaju maloljetnih osoba, prezime i ime(-na) ►M1 roditeljske skrbi ili zakonskog skrbnika ◄ podnositelja zahtjeva;
5. fotografiju podnositelja zahtjeva, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1683/95;
6. otiske prstiju podnositelja zahtjeva, u skladu s mjerodavnim odredbama Zajedničkih konzularnih uputa.
Članak 10.
Podaci koji se dodaju vizi koja je izdana
1. U slučaju odluke o izdavanju vize, nadležna tijela za vize koja su vizu izdala, u dosje dodaju sljedeće podatke:
(a) podatke o statusu, uz naznaku da je viza izdana;
(b) nadležno tijelo koje je vizu izdalo, uključujući njegovu lokaciju te je li ju nadležno tijelo izdalo u ime neke druge države članice;
(c) mjesto i datum odluke o izdavanju vize;
(d) vrstu vize;
(e) broj naljepnice vize;
(f) područje na koje vlasnik vize ima pravo putovati, u skladu s mjerodavnim odredbama Zajedničkih konzularnih uputa;
(g) datumi početka i isteka važenja vize;
(h) broj odobrenih ulazaka na vizi na područje na koje se viza odnosi;
(i) trajanje boravka odobreno vizom;
(j) ako je moguće, podatke kojima se naznačuje da je viza izdana na posebnom obrascu u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 333/2002 od 18. veljače 2002. o jedinstvenom obliku obrazaca za prilaganje viza izdanih od strane država članica imatelju putne isprave koja nije priznata od strane države članice koja je izradila obrazac ( 22 );
(k) ako je primjenjivo, informacije iz kojih je vidljivo da je naljepnica vize ručno popunjena.
2. Ako se zahtjev povuče ili podnositelj zahtjeva obustavi postupak podnošenja prije donošenja odluke o izdavanju vize, nadležne vlasti kod kojih je zahtjev podnesen naznačuju da je zahtjev zaključen iz tih razloga te upisuju datum zaključivanja zahtjeva.
Članak 11.
Podaci koji se dodaju u slučaju obustavljanja obrade zahtjeva
Ako vizno tijelo države članice koja zastupa obustavi razmatranje zahtjeva, ono dodaje sljedeće podatke u predmet zahtjeva:
1. podatke o statusu, uz naznaku da je obrada zahtjeva obustavljena;
2. nadležno tijelo koje je obustavilo obradu zahtjeva, uključujući njegovu lokaciju;
3. mjesto i datum odluke o obustavljanju obrade;
4. nadležnu državu članicu koja obrađuje zahtjev.
Članak 12.
Podaci koji se dodaju u slučaju odbijanja izdavanja vize
1. U slučaju odluke o odbijanju izdavanja vize, nadležno tijelo koje odbija izdati vizu u dosje dodaje sljedeće podatke:
(a) informacije o statusu iz kojih je vidljivo da je viza odbijena te je li je to tijelo odbilo u ime druge države članice;
(b) nadležno tijelo koje je odbilo izdati vizu, uključujući njegovu lokaciju;
(c) mjesto i datum odluke o odbijanju izdavanja vize.
2. U predmetu zahtjeva također mora biti vidljiv/vidljivi razlog/razlozi odbijanja vize, što može biti jedno ili više od sljedećeg:
(a) podnositelj zahtjeva:
i. podnosi putnu ispravu koja je lažna ili krivotvorena;
ii. ne opravdava svrhu i uvjete planiranog boravka;
iii. ne daje dokaz o dostatnim sredstvima za uzdržavanje, kako za trajanje planiranog boravka tako i za povratak u zemlju podrijetla ili boravišta ili za tranzit u treću zemlju u koju je siguran da će biti prihvaćen ili nije u mogućnosti zakonito pribaviti ta sredstva;
iv. koji je već boravio 90 dana tijekom tekućeg razdoblja od 180 dana na državnom području država članica na temelju jedinstvene vize ili vize s ograničenom teritorijalnom valjanošću;
v. je osoba za koju je izdano upozorenje u SIS-u u svrhu odbijanja ulaska;
vi. predstavlja prijetnju javnom poretku, unutarnjoj sigurnosti ili javnom zdravlju, kako je utvrđeno člankom 2. stavkom 19. Zakonika o schengenskim granicama ili međunarodnim odnosima neke od država članica, posebno ako je izdano upozorenje u nacionalnoj bazi podataka država članica u svrhu odbijanja ulaska iz istih razloga;
vii. ne daje dokaz o posjedovanju odgovarajućeg i valjanog putnog zdravstvenog osiguranja, ako je primjenjivo;
(b) informacije dostavljene u vezi s opravdanjem svrhe i uvjeta planiranog boravka nisu pouzdane;
(c) ne može se utvrditi namjera podnositelja da napusti područje država članica prije isteka vize;
(d) nije podnesen dostatan dokaz da podnositelj nije bio u mogućnosti podnijeti zahtjev za vizu unaprijed koji bi opravdao podnošenje zahtjeva za vizu na granici.
Članak 13.
Podaci koji se dodaju za poništenu ili ukinutu vizu
1. Ako je donesena odluka o poništavanju ili ukidanju vize, vizno tijelo koje je donijelo odluku dodaje sljedeće podatke u predmet zahtjeva:
(a) informacije o statusu iz kojih je vidljivo da je viza poništena ili ukinuta;
(b) tijelo koje je poništilo ili ukinulo vizu, uključujući mjesto gdje se nalazi;
(c) mjesto i datum odluke.
2. Predmet zahtjeva treba također sadržavati razlog/e poništenja ili ukidanja, koji su:
(a) jedan ili više razloga iz članka 12. stavka 2.;
(b) zahtjev nositelja vize za ukidanje vize.
Članak 14.
Podaci koji se dodaju u slučaju produljenja važenja vize
1. Ako je donesena odluka o produljenju roka valjanosti i/ili trajanja boravka izdane vize, vizno tijelo koje je produljilo vizu dodaje sljedeće podatke u predmet zahtjeva:
(a) podatke o statusu, uz naznaku da je razdoblje važenja vize produljeno;
(b) nadležno tijelo koje je produljilo razdoblje važenja vize, uključujući njegovu lokaciju;
(c) mjesto i datum odluke;
(d) broj naljepnice vize produljene vize;
(e) datume početka i isteka produljenog roka;
(f) razdoblje za koje je dozvoljeni boravak produljen;
(g) područje na koje nositelj vize ima pravo putovati, ako se područna valjanost produljene vize razlikuje od one u prvoj vizi;
(h) vrstu vize za produljeno razdoblje.
2. U dosjeu također valja naznačiti razloge za produljenje vize, a oni su jedan ili više sljedećih:
(a) viša sila;
(b) humanitarni razlozi;
▼M1 —————
(d) ozbiljni osobni razlozi.
Članak 15.
Korištenje VIS-a za obradu zahtjeva
1. Nadležno tijelo za izdavanje viza koristi VIS u svrhu obrade zahtjeva i donošenja odluka koje se tiču tih zahtjeva, uključujući odluku o tome treba li se viza poništiti, oduzeti, ►M1 ili produljiti ◄ u skladu s mjerodavnim odredbama.
2. Za svrhu iz stavka 1., nadležnom tijelu za vize omogućuje se pristup da bi pretraživalo jedan ili nekoliko sljedećih podataka:
(a) broj zahtjeva;
(b) podatke iz članka 9. stavka 4. točke (a);
(c) podatke na putnoj ispravi iz članka 9. stavka 4. točke (c);
(d) prezime, ime i adresu fizičke osobe ili naziv i adresu trgovačkog društva/druge organizacije iz članka 9. stavka 4. točke (f);
(e) otiske prstiju;
(f) broj naljepnice za vizu i datum izdavanja svih prethodnih viza.
3. Ako se pretraživanjem jednog ili nekoliko podataka navedenih u stavku 2. pokaže da su podaci o podnositelju zahtjeva uneseni u VIS, nadležnom tijelu za izdavanje viza omogućuje se pristup dosjeu/dosjeima i povezanom dosjeu/dosjeima prema članku 8. stavcima 3. i 4., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.
Članak 16.
Korištenje VIS-a za savjetovanje i traženje dokumentacije
1. U svrhu savjetovanja središnjih vlasti nadležnih za vize o zahtjevima u skladu s člankom 17. stavkom 2. Schengenske konvencije, zahtjev za savjetovanje i odgovori na isti prenose se u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
2. Država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva prenosi VIS-u zahtjev za savjetovanje zajedno s brojem zahtjeva, navodeći pritom državu članicu ili države članice s kojima će se savjetovati.
VIS prenosi zahtjev navedenoj državi članici ili državama članicama.
Država članica ili države članice koje se savjetuju prosljeđuju svoj odgovor u VIS koji taj odgovor prosljeđuje državi članici koja je uputila zahtjev.
3. Postupak utvrđen u stavku 2. moguće je također primijeniti na prijenos podataka o izdavanju viza s ograničenim teritorijalnim važenjem i ostalih poruka koje se odnose na konzularnu suradnju kao i na prijenos zahtjeva nadležnim tijelima za izdavanje viza za prosljeđivanje putnih isprava i drugih dokumenata priloženih zahtjevu te na prijenos elektronskih kopija tih dokumenata. Nadležna tijela za izdavanje viza bez odlaganja odgovaraju na zahtjev.
4. Osobni podaci koji se prenose prema ovom članku koriste se isključivo za savjetovanje između središnjih tijela nadležnih za izdavanje viza i konzularnu suradnju.
Članak 17.
Korištenje podataka za izvješća i u statističke svrhe
Isključivo radi izvješćivanja i u statističke svrhe, tijela nadležna za izdavanje viza imaju pristup korištenju sljedećih podataka, bez da se pritom omogućuje identifikacija pojedinih podnositelja zahtjeva:
1. podataka o statusu;
2. nadležnog tijela za izdavanje vize, uključujući njegovu lokaciju;
3. sadašnjeg državljanstva podnositelja zahtjeva;
4. država članica prvog ulaska;
5. datuma i mjesta podnošenja zahtjeva ili odluke koja se odnosi na vizu;
6. vrsta izdane vize;
7. vrste putne isprave;
8. razloga naznačenih za bilo koju odluku koja se tiče vize ili zahtjeva za izdavanje vize;
9. tijela nadležnih za vize, uključujući njegovu lokaciju, a koje je odbilo zahtjev za izdavanje vize te datum odbijanja;
10. slučajeva u kojima je isti podnositelj zahtjeva podnio zahtjev za vizu kod više od jednog nadležnog tijela, uz naznaku tih nadležnih tijela, njihove lokacije i datuma kada su te vize odbijene;
11. glavna svrha/svrhe putovanja;
12. slučajeva u kojima činjenično nije bilo moguće dostaviti podatke iz članka 9. stavka 6., u skladu s drugom rečenicom članka 8. stavka 5.;
13. slučajeva u kojima iz zakonskih razloga nije bilo potrebno dostaviti podatke iz članka 9. stavka 6., u skladu s drugom rečenicom članka 8. stavka 5.;
14. slučajeva u kojima je osobi koja činjenično nije mogla dostaviti podatke iz članka 9. stavka 6. odbijen zahtjev za izdavanje vize, u skladu s drugom rečenicom članka 8. stavka 5.
POGLAVLJE III.
PRISTUP PODACIMA OD STRANE DRUGIH NADLEŽNIH TIJELA
Članak 18.
Pristup podacima za provjeru na vanjskim graničnim prijelazima
1. S isključivom namjerom provjere identiteta imatelja viza i/ili vjerodostojnosti vize i/ili utvrđivanja jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak na područje država članica u skladu s člankom 5. Schengenskog zakonika o granicama, podložno stavcima 2. i 3., tijela koja su nadležna za provođenje kontrole na vanjskim graničnim prijelazima u skladu sa Schengenskim zakonikom o granicama imaju pristup pretraživanju koristeći broj naljepnice vize u kombinaciji s provjerom otisaka prstiju imatelja vize.
2. Za razdoblje od najduže tri godine nakon što je VIS započeo s radom, pretraživanje se može obavljati samo uz korištenje broja naljepnice vize. Najmanje godinu dana prije početka rada moguće je skratiti trogodišnje razdoblje u slučaju zračnih granica u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 3.
3. Za imatelje viza kod kojih nije moguće koristiti otiske prstiju, pretraživanje se provodi samo pomoću broja naljepnice vize.
4. Ako pretraživanje s podacima navedenim u stavku 1. pokaže da su podaci o imatelju vize uneseni u VIS, tijelima nadležnim za graničnu kontrolu daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz dosjea kao i povezanih dosjea u skladu s člankom 8. stavkom 4., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:
(a) podataka o statusu i podataka iz zahtjeva za izdavanje viza, navedenih u članku 9. stavcima 2. i 4.;
(b) fotografija;
(c) unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, poništene, oduzete ili čiji je rok valjanosti produljen ►M1 ————— ◄ , a koji su navedeni u člancima 10., 13. i 14.
5. U okolnostima u kojima provjera imatelja vize ili same vize ne bude uspješna, odnosno ako postoji sumnja u identitet imatelja vize, vjerodostojnosti vize i/ili putne isprave, osoblju koje su nadležna tijela propisno ovlastila dozvoljava se pristup podacima u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2.
Članak 19.
Pristup podacima za provjeru unutar državnih područja država članica
1. Isključivo u svrhu provjere identiteta imatelja vize i/ili vjerodostojnosti vize i/ili provjere jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, tijela nadležna za izvršavanje provjera na državnim područjima država članica jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, imaju pristup pretraživanju pomoću broja naljepnice vize u kombinaciji s provjerom otisaka prstiju imatelja vize.
Kod onih imatelja vize čiji se otisci prstiju ne mogu koristiti, pretraživanje se vrši samo pomoću broja naljepnice vize.
2. Ako se pretraživanjem podataka navedenih u stavku 1. pokaže da su podaci o podnositelju zahtjeva uneseni u VIS, nadležnom tijelu za izdavanje viza daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz dosjea i povezanom dosjeu/dosjeima prema članku 8. isključivo u svrhu navedenu u stavku 1:
(a) podataka o statusu i podataka iz zahtjeva za izdavanje viza, navedenih u članku 9. stavcima 2. i 4.;
(b) fotografija;
(c) unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, poništene, oduzete ili čiji je rok važenja produljen ►M1 ————— ◄ , a koji su navedeni u člancima 10., 13. i 14.
3. U okolnostima u kojima provjera imatelja vize ili same vize ne bude uspješna, odnosno ako postoji sumnja u identitet imatelja vize, vjerodostojnosti vize i/ili putne isprave, osoblju koje su nadležna tijela propisno ovlastila dozvoljava se pristup podacima u skladu s člankom 20. stavcima 1. i 2.
Članak 20.
Pristup podacima za identifikaciju
1. Isključivo u svrhu identifikacije osobe koja ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, tijelima nadležnim za izvršavanje provjere na vanjskim graničnim prijelazima u skladu sa Schengenskim zakonikom o granicama ili provjere na državnom području države članice jesu li ispunjeni uvjeti za ulazak, boravak ili boravište na državnom području države članice, dozvoljava se pristup pretraživanju pomoću otisaka prstiju te osobe.
Tamo gdje nije moguće koristiti otiske prstiju te osobe ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. točke (a) i/ili (c); ovo je pretraživanje moguće izvršiti s podacima iz članka 9. stavka 4. točke (b).
2. Ako pretraživanje s podacima navedenim u stavku 1. pokaže da su podaci o imatelju vize uneseni u VIS, nadležnim tijelima daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz dosjea kao i povezanih dosjea prema članku 8. stavcima 3. i 4., isključivo u svrhu navedenu u stavku 1.:
(a) broja zahtjeva, podataka o statusu i nadležnom tijelu kojem je zahtjev podnesen;
(b) podataka iz zahtjeva za izdavanje viza, navedenih u članku 9. stavku 4.;
(c) fotografija;
(d) unesenih podataka koji se odnose na vize koje su izdane, poništene, oduzete ili čiji je rok važenja produljen ►M1 ————— ◄ , a koji su navedeni u člancima 10. do 14.
3. U slučaju kada osoba već posjeduje vizu, nadležnim se tijelima dozvoljava pristup VIS-u prije svega u skladu s člankom 18. ili 19.
Članak 21.
Pristup podacima za utvrđivanje odgovornosti za zahtjeve za traženje azila
1. Isključivo za svrhu utvrđivanja države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za traženje azila u skladu s člancima 9. i 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila.
Tamo gdje nije moguće koristiti otiske prstiju tražitelja azila ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. točke (a) i/ili (c); ovo je pretraživanje moguće izvršiti s podacima iz članka 9. stavka 4. točke (b).
2. Ako pretraživanje podataka iz stavka 1. pokaže da je viza čija valjanost istječe za najviše šest mjeseci prije zahtjeva za traženje azila i/ili viza čija je valjanost produljena do najviše šest mjeseci prije datuma podnošenja zahtjeva za traženje azila unesena u VIS, nadležnim tijelima za odlučivanje o azilu, isključivo s namjerom iz stavka 1., daje se pristup korištenju sljedećih podataka iz zahtjeva, a što se tiče podataka navedenih u točki (g) o bračnom drugu i djeci, prema članku 8. stavku 4.:
(a) broja zahtjeva i nadležnog tijela koje je izdalo ili produljilo vizu te je li ju nadležno tijelo izdalo u ime neke druge države članice;
(b) podataka iz zahtjeva navedenih u članku 9. stavku 4. točkama (a) i (b);
(c) vrste vize;
(d) roka važenja vize;
(e) trajanja planiranog boravka;
(f) fotografija;
(g) podataka iz članka 9. stavka 4. točaka (a) i (b) i povezanih zahtjeva o bračnom drugu i djeci.
3. Sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 21. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 343/2003.
Članak 22.
Pristup podacima radi razmatranja zahtjeva za traženje azila
1. Isključivo za svrhu razmatranja zahtjeva za traženje azila, tijela nadležna za odlučivanje o azilu imaju pristup pretraživanju na temelju otisaka prstiju tražitelja azila u skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 343/2003.
Tamo gdje nije moguće koristiti otiske prstiju tražitelja azila ili ako pretraživanje na temelju otisaka prstiju ne bude uspješno, pretraživanje se obavlja na temelju podataka iz članka 9. stavka 4. točke (a) i/ili (c); ovo je pretraživanje moguće izvršiti s podacima iz članka 9. stavka 4. točke (b).
2. Ako pretraživanje podataka iz stavka 1. pokaže da je viza unesena u VIS, nadležna tijela za odlučivanje o pružanju azila imaju pristup, isključivo s ciljem iz stavka 1., korištenju sljedećih podataka o podnositelju zahtjeva iz dosjea, prema članku 8. stavku 3., i povezanih dosjea, a što se tiče podataka navedenih u točki (e) o bračnom drugu i djeci, prema članku 8. stavku 4.:
(a) broja zahtjeva;
(b) podataka iz zahtjeva navedenih u članku 9. stavku 4. točkama (a), (b) i (c);
(c) fotografija;
(d) unesenih podataka koji se odnose na svaku izdanu, poništenu, oduzetu vizu ili vizu čija je valjanost produljena ►M1 ————— ◄ , a koji su navedeni u člancima 10., 13. i 14.;
(e) podataka iz članka 9. stavka 4. točaka (a) i (b) povezanih dosjea o bračnom drugu i djeci.
3. Sukladno stavcima 1. i 2. ovog članka, VIS smiju koristiti samo imenovana nacionalna tijela iz članka 21. stavka 6. Uredbe (EZ) br. 343/2003.
POGLAVLJE IV.
ČUVANJE I IZMJENA PODATAKA
Članak 23.
Razdoblje čuvanja podataka
1. Svaki se zahtjev u VIS-u pohranjuje na najviše pet godina, ne dovodeći u pitanje brisanje podataka iz članaka 24. i 25. i vođenje evidencije iz članka 34.
To razdoblje započinje:
(a) datumom isteka vize, ako se radi o izdanoj vizi;
(b) novim datumom isteka vize, ako se radi o produljenju vize;
(c) datumom otvaranja dosjea u VIS-u, ako je zahtjev povučen, zatvoren ili obrada obustavljena;
(d) datumom odluke tijela nadležnog za izdavanje vize, ako je viza odbijena, poništena , odnosno njen rok ►M1 ————— ◄ ili ako je viza oduzeta.
2. Nakon isteka roka iz stavka 1., VIS automatski briše dosje i dokumente povezane s tim dosjeom, kako je navedeno u članku 8. stavcima 3. i 4.
Članak 24.
Izmjena podataka
1. Pravo na izmjenu podataka ima samo odgovorna država članica koja ih je proslijedila VIS-u i to ispravljanjem ili brisanjem tih podataka.
2. Ako država članica posjeduje dokaz kojim bi se dalo naslutiti da su podaci obrađeni u VIS-u netočni ili da su podaci u VIS-u obrađivani u suprotnosti s ovom Uredbom, ona smjesta o tome izvješćuje odgovornu državu članicu. Takva se poruka može prenijeti putem infrastrukture VIS-a.
3. Odgovorna država članica provjerava dotične podatke i, ako je to potrebno, odmah ih ispravlja ili briše.
Članak 25.
Brisanje podataka unaprijed
1. U slučaju gdje je podnositelj zahtjeva prije isteka roka iz članka 23. stavka 1. stekao državljanstvo države članice, država članica bez odlaganja briše iz VIS-a dosje i povezane dokumente iz članka 8. stavaka 3. i 4. koji se odnose na podnositelja/podnositeljicu zahtjeva, a koje je ta država članica otvorila.
2. Svaka država članica bez odlaganja izvješćuje odgovornu(-e) državu(-e) članicu(-e) ako je podnositelj zahtjeva dobio njezino državljanstvo. Takva se poruka može prenijeti putem infrastrukture VIS-a.
3. Ako je odbijanje vize poništio sud ili žalbeno tijelo, država članica koja je odbila vizu bez odlaganja briše podatke iz članka 12. čim odluka o ukidanju odluke o neizdavanju vize postane pravomoćna.
POGLAVLJE V.
DJELOVANJE I ODGOVORNOSTI
Članak 26.
Operativno upravljanje
1. Nakon prijelaznog roka upravno tijelo („upravno tijelo”), koje se financira iz općeg proračuna Europske unije, odgovorno je za operativno upravljanje središnjim VIS-om i nacionalnim sučeljima. Upravno tijelo jamči, u suradnji s državama članicama, da se u svakom trenutku za središnji VIS i nacionalna sučelja koristi najbolja dostupna tehnologija koja podliježe procjeni troškova i koristi.
2. Upravno tijelo također je odgovorno za sljedeće zadatke koji se odnose na komunikacijsku infrastrukturu između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja:
(a) nadzor;
(b) sigurnost;
(c) usklađivanje odnosa između država članica i pružatelja usluga.
3. Komisija je odgovorna za sve ostale zadatke koji se odnose na komunikacijsku infrastrukturu između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja, a naročito:
(a) zadatke koji se odnose na provedbu proračuna;
(b) nabavu i obnovu;
(c) ugovorna pitanja.
4. Tijekom prijelaznog razdoblja prije nego što upravno tijelo preuzme svoje odgovornosti, Komisija je odgovorna za operativno upravljanje VIS-om. Komisija može taj zadatak ili zadatke koji se odnose na provedbu proračuna povjeriti nacionalnim tijelima javnog sektora u dvije različite države članice, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002 od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica ( 23 ).
5. Svako nacionalno tijelo javnog sektora iz stavka 4. ispunjava sljedeće izborne kriterije:
(a) mora pokazati značajno iskustvo u upravljanju opsežnim informacijskim sustavom;
(b) mora raspolagati stručnim znanjem o radu i sigurnosnim zahtjevima opsežnog informacijskog sustava;
(c) mora imati dovoljan broj iskusnog osoblja s odgovarajućim stručnim znanjem i jezičnim vještinama potrebnim za rad u okružju međunarodne suradnje, kao što je ono koje zahtijeva VIS;
(d) mora posjedovati sigurnosnu i posebno prilagođenu opremu koja naročito zajamčuje potporu i neprekinut rad opsežnih IT sustava; i
(e) djelovati u upravnom okruženju koje mu omogućuje da na prikladan način izvršava zadatke i izbjegava sukobe interesa.
6. Prije bilo kojeg delegiranja zadataka iz stavka 4. te u redovitim vremenskim razdobljima nakon toga, Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o uvjetima delegiranja zadataka, njihovom točnom opsegu i organima kojima se zadaci delegiraju.
7. Ako Komisija u skladu sa stavkom 4. delegira svoju odgovornost tijekom prijelaznog razdoblja, ona osigurava da se tim delegiranjem zadataka poštuju ograničenja postavljena institucionalnim sustavom utvrđenim u Ugovoru. Ona naročito osigurava da delegiranje posla ne šteti niti jednom važećem nadzornom mehanizmu u okviru zakonodavstva Zajednice, bilo da se radi o Sudu, Revizorskom sudu ili europskom nadzorniku za zaštitu podataka.
8. Operativno upravljanje VIS-om sastoji se od svih zadataka u skladu s ovom Uredbom, potrebnih za 24-satni rad VIS-a sedam dana u tjednu, naročito što se tiče rada na održavanju i tehničkog razvoja koji su neophodni radi zajamčivanja rada sustava na zadovoljavajućoj razini, a posebno u smislu vremena koje je konzularnim predstavništvima potrebno za istraživanje središnje baze podataka, a koje bi trebalo biti što je moguće kraće.
9. Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica, donesenog Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 ( 24 ), upravno tijelo primjenjuje odgovarajuća pravila čuvanja profesionalne tajne ili drugih ekvivalentnih obveza povjerljivosti na cjelokupno osoblje koje mora raditi s podacima u VIS-u. Ova se obveza nastavlja primjenjivati i nakon što takvo osoblje napusti radno mjesto ili zaposlenje, ali i po prestanku njihovih aktivnosti.
Članak 27.
Mjesto središnjeg Viznog informacijskog sustava
Glavni središnji VIS, koji obavlja tehnički nadzor i administrativne poslove, nalazi se u Strasbourgu (Francuska), a sigurnosna kopija središnjeg VIS-a, koji može jamčiti sve funkcije glavnog središnjeg VIS-a u slučaju pada sustava, nalazi se u mjestu Sankt Johann im Pongau (Austrija).
Članak 28.
Povezanost s nacionalnim sustavima
1. VIS je povezan s nacionalnim sustavom svake države članice preko sučelja dotične države članice.
2. Svaka država članica imenuje nacionalno nadležno tijelo koje nadležnim tijelima iz članka 6. stavaka 1. i 2. pruža pristup VIS-u i povezuje to nacionalno tijelo s nacionalnim sučeljem.
3. Svaka država članica pridržava se automatskih postupaka obrade podataka.
4. Svaka je država članica odgovorna za:
(a) razvoj nacionalnog sustava i/ili njegovu prilagodbu VIS-u u skladu s člankom 2. stavkom 2. Odluke 2004/512/EZ;
(b) organizaciju, upravljanje, rad i održavanje svog nacionalnog sustava;
(c) upravljanje i dogovore vezane uz pristup propisno ovlaštenom osoblju nadležnih nacionalnih tijela VIS-u u skladu s ovom Uredbom te za uspostavljanje i redovito ažuriranje popisa takvog osoblja i njihovog profila;
(d) pokrivanje troškova koji nastaju pri održavanju nacionalnog sustava i troškova njihovog povezivanja s nacionalnim sučeljima, uključujući troškove ulaganja i operativne troškove komunikacijske infrastrukture između nacionalnog sučelja i nacionalnog sustava.
5. Prije no što postane ovlašteno za obradu podataka pohranjenih u VIS-u, osoblje nadležnih tijela, koja imaju pravo pristupa VIS-u, obučava se na odgovarajući način o pravilima sigurnosti i zaštite podataka te se informira o svim relevantnim kaznenim djelima i sankcijama.
Članak 29.
Odgovornost za korištenje podataka
1. Svaka država članica osigurava zakonitu obradu podataka, a naročito da samo propisno ovlašteno osoblje ima pristup podacima koji se obrađuju u VIS-u pri izvršavanju svojih zadataka u skladu s ovom Uredbom. Odgovorna država članica naročito jamči:
(a) zakonito prikupljanje podataka;
(b) zakonit prijenos podataka u VIS;
(c) točnost i ažuriranost podataka kada se prenesu u VIS.
2. Upravno tijelo jamči da upravljanje VIS-om teče u skladu s ovom Uredbom i njezinim provedbenim propisima iz članka 45. stavka 2. Upravno tijelo naročito:
(a) poduzima potrebne mjere da bi zajamčilo zaštitu središnjeg VIS-a i komunikacijske infrastrukture između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja, ne dovodeći u pitanje odgovornosti svake države članice;
(b) osigurava da samo propisno ovlašteno osoblje ima pristup podacima koji se obrađuju u VIS-u pri izvršavanju zadataka upravnog tijela u skladu s ovom Uredbom.
3. Upravno tijelo obavješćuje Europski parlament, Vijeće i Komisiju o mjerama koje poduzima u skladu sa stavkom 2.
Članak 30.
Čuvanje podataka iz VIS-a u nacionalnim datotekama
1. Podaci preuzeti iz VIS-a mogu se čuvati u nacionalnim datotekama samo ako je to potrebno u pojedinačnim slučajevima u skladu s namjenom VIS-a i s mjerodavnim zakonskim propisima, uključujući one koji se odnose na zaštitu podataka, ali ne dulje nego što je potrebno u tom pojedinačnom slučaju.
2. Stavak 1. ne dovodi u pitanje pravo države članice da u svojim nacionalnim datotekama čuva podatke koje je ta država članica unijela u VIS.
3. Svako korištenje podataka koje nije u skladu sa stavcima 1. i 2. smatra se zloporabom prema nacionalnom pravu svake države članice.
Članak 31.
Priopćavanje podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama
1. Podaci obrađeni u VIS-u u skladu s ovom Uredbom ne prenose se ni stavljaju na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji.
2. Iznimno od odredaba iz stavka 1. podaci iz članka 9. stavka 4. točaka (a), (b), (c), (k) i (m) mogu se u pojedinačnim slučajevima, kada je to potrebno radi dokazivanja identiteta državljana treće zemlje, uključujući i radi vraćanja, prenositi ili staviti na raspolaganje trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji koja se nalazi na popisu u Prilogu, samo kada su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) Komisija je donijela odluku o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka u toj trećoj zemlji u skladu s člankom 25. stavkom 6. Direktive 95/46/EZ ili je na snazi sporazum o ponovnom prihvatu između Zajednice i te treće zemlje ili se primjenjuju odredbe članka 26. stavka 1. točke (d) Direktive 95/46/EZ;
(b) treća zemlja ili međunarodna organizacija suglasna je s tim da koristi podatke samo u svrhu za koju su ti podaci dostavljeni;
(c) podaci su preneseni ili stavljeni na raspolaganje u skladu s mjerodavnim odredbama prava Zajednice, naročito sporazuma o ponovnom prihvatu te nacionalnog prava države članice koja je podatke prenijela ili ih stavila na raspolaganje, uključujući i zakonske odredbe koje su od važnosti za sigurnost i zaštitu podataka; i
(d) država članica koja je unijela podatke u VIS dala je svoju suglasnost.
3. Takvo prenošenje osobnih podataka trećim zemljama ili međunarodnim organizacijama ne dovodi u pitanje prava izbjeglica i osoba koje traže međunarodnu zaštitu, naročito što se tiče zabrane vraćanja (non refoulement).
Članak 32.
Sigurnost podataka
1. Odgovorna država članica jamči sigurnost podataka prije i tijekom prijenosa do nacionalnog sučelja. Svaka država članica osigurava sigurnost podataka koje ona primi iz VIS-a.
2. Svaka država članica u odnosu na svoj nacionalni sustav donosi potrebne mjere, uključujući sigurnosni plan, da bi:
(a) fizički zaštitila podatke, između ostalog i izradila plan mjera zaštite ključne infrastrukture za slučaj nepredvidivih događaja;
(b) zabranila neovlaštenim osobama pristup nacionalnim objektima, u kojima država članica provodi djelatnosti u skladu s namjenom VIS-a (kontrola pri ulasku u objekte);
(c) spriječila neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili brisanje nositelja podataka (nadzor nad nositeljima podataka);
(d) spriječila neovlašten unos podataka i neovlašteno pregledavanje, izmjene ili brisanje pohranjenih osobnih podataka (nadzor nad pohranjenim podacima);
(e) spriječila neovlaštenu obradu podataka u VIS-u i svaku neovlaštenu promjenu ili brisanje podataka obrađenih u VIS-u (nadzor nad unosom podataka);
(f) osigurala da osobe ovlaštene za pristup VIS-u imaju pristup samo onim podacima koje pokriva njihovo ovlaštenje, i to putem pojedinačnih i jedinstvenih korisničkih identiteta i tajnih načina pristupa (nadzor nad pristupom podacima);
(g) osigurala da sva nadležna tijela koja imaju pravo pristupa VIS-u izrade profile koji opisuju funkciju i odgovornost osoba koje su ovlaštene za pristup podacima, unos, ažuriranje, brisanje i pretraživanje podataka te da te profile bez odlaganja stave na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima iz članka 41. na njihov zahtjev (profili osoblja);
(h) osigurala da je moguće provjeriti i utvrditi kojim je tijelima dozvoljen prijenos podataka uz korištenje opreme za priopćavanje podataka (nadzor nad priopćavanjem);
(i) osigurala da je moguće provjeriti i utvrditi koji su podaci obrađeni u VIS-u, kada, tko ih je obradio i s kojom namjenom (nadzor nad bilježenjem podataka);
(j) spriječila neovlašteno čitanje, umnožavanje, izmjene ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka u VIS ili iz njega za vrijeme prijenosa nositelja podataka, naročito uz pomoć odgovarajućih tehnika šifriranja (nadzor nad prijenosom);
(k) pratila učinkovitost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzela potrebne organizacijske mjere koje se odnose na unutarnju kontrolu da bi zajamčila sukladnost s ovom Uredbom (interna revizija).
3. Upravno tijelo poduzima potrebne mjere radi postizanja ciljeva utvrđenih u stavku 2., a koji se tiču rada VIS-a, uključujući i donošenje sigurnosnog plana.
Članak 33.
Odgovornost
1. Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela štetu zbog nezakonitih postupaka obrade ili bilo kojeg drugog čina koji nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo na odštetu od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu. Ta se država članica, u cijelosti ili dijelom, izuzima od svoje odgovornosti ako dokaže da nije odgovorna za događaj koji je doveo do nastanka štete.
2. Ako neka država članica ne ispuni svoje obveze prema ovoj Uredbi i time nanese štetu VIS-u, ta se država članica smatra odgovornom za takvu štetu, ako i u mjeri u kojoj upravno tijelo ili neka druga država članica nisu poduzele razumne mjere radi sprečavanja nastanka štete ili svođenja njezinih posljedica na najmanju mjeru.
3. Zahtjevi za odštetu upućeni državi članici zbog štete iz stavaka 1. i 2. podliježu odredbama nacionalnog prava tužene države članice.
Članak 34.
Vođenje evidencije
1. Svaka država članica i upravno tijelo vode evidenciju o svim postupcima obrade podataka u okviru VIS-a. Tom se evidencijom pokazuje koja je svrha pristupa iz članka 6. stavka 1. i članaka 15. do 22., datum i vrijeme, vrstu prenesenih podataka iz članaka 9. do 14., vrstu podataka korištenih za ispitivanje iz članka 15. stavka 2., članka 17., članka 18. stavaka 1. do 3., članka 19. stavka 1., članka 20. stavka 1., članka 21. stavka 1. i članka 22. stavka 1. te naziv nadležnog tijela koje je unosilo ili preuzimalo podatke.
2. Takva se evidencija može koristiti samo za kontrolu zaštite podataka u okviru dozvoljenih načina obrade podataka i osiguravanja njihove sigurnosti. Evidencija se zaštićuje odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa te briše godinu dana od isteka roka čuvanja podataka iz članka 23. stavka 1., ako ista nije potrebna za nadzor postupaka koji su već započeli.
Članak 35.
Unutarnja kontrola
Države članice osigurava da svako nadležno tijelo koje je ovlašteno za pristup podacima u VIS-u poduzima mjere potrebne za usklađivanje s ovom Uredbom te surađuje, ako je to potrebno, s nacionalnim nadzornim tijelom.
Članak 36.
Sankcije
Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi zajamčile kažnjivost svake zloporabe podataka unesenih u VIS, uključujući administrativne i/ili kaznene sankcije u skladu s nacionalnim pravom, a koje su učinkovite, proporcionalne i koje odgovaraju od daljnjih počinjenja istih.
POGLAVLJE VI.
PRAVA I NADZOR NAD ZAŠTITOM PODATAKA
Članak 37.
Pravo na informacije
1. Odgovorna država članica obavješćuje podnositelje zahtjeva i osobe iz članka 9. stavka 4. točke (f) o sljedećem:
(a) identitetu kontrolora iz članka 41. stavka 4., uključujući njegove podatke za kontakt;
(b) namjenama zbog kojih se podaci obrađuju unutar VIS-a;
(c) kategorijama primatelja podataka, uključujući i nadležna tijela iz članka 3.;
(d) rokovima čuvanja podataka;
(e) da je prikupljanje podataka za obradu zahtjeva obvezno;
(f) postojanju prava na pristup podacima koji se na njih odnose i prava da se zatraži ispravljanje netočnih podataka o njima, odnosno brisanje nezakonito obrađenih podataka koji se na njih odnose, uključujući i pravo na primanje informacija o postupcima korištenja tih prava te pojedinostima o kontaktu nacionalnih nadzornih tijela iz članka 41. stavka 1., koji obrađuju zahtjeve vezane uz sigurnost osobnih podataka.
2. Podaci iz stavka 1. pružaju se u pisanom obliku podnositelju zahtjeva nakon prikupljanja podataka iz obrasca za podnošenje zahtjeva, fotografije i otisaka prstiju kao što je navedeno u članku 9., stavku 4., 5. i 6.
3. Podaci iz stavka 1. dostavljaju se osobama iz članka 9. stavka 4. točke (f) na obrascima koje potpisuju osobe koje pružaju dokaz o pozivu, jamstvu i smještaju.
U nedostatku takvog obrasca potpisanih od strane takvih osoba, ovi se podaci dostavljaju u skladu s člankom 11. Direktive 95/46/EZ.
Članak 38.
Pravo na pristup, ispravljanje i brisanje
1. Ne dovodeći u pitanje obveze dostavljanja drugih podataka u skladu s člankom 12. točkom (a) Direktive 95/46/EZ, sve osobe imaju pravo na primitak priopćenja o podacima koji se na njih odnose i koji su upisani u VIS te o državi članici koja ih je prenijela u VIS. Takav pristup podacima može dozvoliti samo država članica. Svaka država članica vodi evidenciju o svim zahtjevima za takav pristup podacima.
2. Bilo koja osoba može zatražiti da se netočni podaci koji se odnose na nju isprave te da se izbrišu podaci koji su nezakonito uneseni. Odgovorna država članica neodložno provodi ispravljanje i brisanje u skladu sa svojim zakonima, propisima i postupcima.
3. Ako se zahtjev iz stavka 2. podnese nekoj drugoj državi članici, a ne odgovornoj državi članici, nadležne vlasti države članice kojoj je zahtjev podnesen stupa u kontakt s nadležnim vlastima odgovorne države članice u roku od 14 dana. Odgovorna država članica provjerava točnost podataka i zakonitost njihove obrade u okviru VIS-a u roku od mjesec dana.
4. Ako se dogodi da su podaci uneseni u VIS netočni ili nezakonito ubilježeni, odgovorna država članica ispravlja i briše podatke u skladu s člankom 24. stavkom 3. Odgovorna država članica u pisanom obliku bez odlaganja potvrđuje dotičnoj osobi da je poduzela ispravljanje ili brisanje podataka koji se na tu osobu odnose.
5. Ako se odgovorna država članica ne slaže s tim da su podaci uneseni u VIS netočni ili da su bili nezakonito uneseni, ona bez odlaganja u pisanom obliku objašnjava dotičnoj osobi zbog čega nije spremna poduzeti ispravljanje ili brisanje podataka koji se odnose na tu osobu.
6. Odgovorna država članica dotičnoj osobi također dostavlja informacije kojima objašnjava korake koje ta osoba može poduzeti ako ne prihvati dano objašnjenje. One uključuju informacije o tome kako ta osoba može pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima te države članice te o svakoj pomoći, uključujući onu nacionalnih nadzornih tijela iz članka 41. stavka 1., a koja je dostupna u skladu sa zakonima, propisima i postupcima te države članice.
Članak 39.
Suradnja radi osiguranja prava na zaštitu podataka
1. Države članice aktivno surađuju na ostvarivanju prava utvrđenih u članku 38. stavcima 2., 3. i 4.
2. Nacionalno nadzorno tijelo u svakoj državi članici na zahtjev pruža pomoć i savjetuje dotičnu osobu o ostvarivanju njezinih prava na ispravljanje ili brisanje podataka koji se na tu osobu odnose u skladu s člankom 28. stavkom 4. Direktive 95/46/EZ.
3. U tom smislu nacionalno nadzorno tijelo odgovorne države članice koje je prenijelo podatke surađuje s nacionalnim nadzornim tijelom države članice kojoj je podnesen zahtjev.
Članak 40.
Pravni lijekovi
1. U svakoj državi članici svaka osoba ima pravo pokrenuti postupak ili podnijeti žalbu nadležnim tijelima ili sudovima u toj državi članici koja je odbila pravo na pristup ili pravo na ispravljanje ili brisanje podataka koji se na nju odnose, što je predviđeno u članku 38. stavcima 1. i 2.
2. Pomoć nacionalnog nadzornog tijela iz članka 39. stavka 2. ostaje dostupna tijekom postupka.
Članak 41.
Nadzor koji provodi nacionalno nadzorno tijelo
1. Nadležno tijelo ili tijela imenovana u svakoj državi članici, kojima su dane ovlasti iz članka 28. Direktive 95/46/EZ (nacionalno nadzorno tijelo), samostalno obavljaju nadzor nad zakonitošću obrade osobnih podataka iz članka 5. stavka 1. od strane države članice, uključujući i prijenos istih do VIS-a i iz njega.
2. Nacionalno nadzorno tijelo osigurava da se revizija aktivnosti obrade podataka u nacionalnom sustavu provodi u skladu s mjerodavnim međunarodnim revizorskim standardima i to najmanje svake četiri godine.
3. Države članice osiguravaju da njihovo nacionalno nadzorno tijelo ima dovoljno sredstava za provođenje zadataka koje im je povjereno prema ovoj Uredbi.
4. Što se tiče obrade osobnih podataka u VIS-u, svaka država članica imenuje nadležno tijelo koje se smatra kontrolorom u skladu s člankom 2. točkom (d) Direktive 95/46/EZ i koje ima glavnu odgovornost za obradu podataka te države članice. Svaka država članica Komisiji priopćuje pojedinosti o tom nadležnom tijelu.
5. Svaka država članica podnosi sve podatke koje zatraži nacionalno nadzorno tijelo, a naročito im dostavlja podatke o aktivnostima koje su poduzete u skladu s člankom 28. i člankom 29. stavkom 1., omogućuje im pristup popisima iz članka 28. stavka 4. točke (c) i svojoj evidenciji iz članka 34. te im u omogućuje pristup svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku.
Članak 42.
Nadzor koji provodi europski nadzornik za zaštitu podataka
1. Europski nadzornik za zaštitu podataka provjerava provodi li upravno tijelo sve aktivnosti vezane uz obradu osobnih podataka u skladu s ovom Uredbom. Pritom se primjenjuju dužnosti i ovlasti iz članaka 46. i 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001.
2. Europski nadzornik za zaštitu podataka jamči da se revizija aktivnosti obrade podataka koju provodi upravno tijelo izvodi u skladu s mjerodavnim međunarodnim revizorskim standardima najmanje svake četiri godine. Izvješće o takvoj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, upravnom tijelu, Komisiji i nacionalnim nadzornim tijelima. Upravno tijelo ima mogućnost davanja primjedbi prije donošenja takvog izvješća.
3. Upravno tijelo dostavlja europskom nadzorniku za zaštitu podataka tražene podatke, dozvoljava mu pristup svim dokumentima i evidenciji iz članka 34. stavka 1. te pristup svim svojim poslovnim prostorijama u svakom trenutku.
Članak 43.
Suradnja između nacionalnih nadzornih tijela i europskog nadzornika za zaštitu podataka
1. Nacionalna nadzorna tijela i europski nadzornik za zaštitu podataka, svatko u okviru svojih nadležnosti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti te osiguravaju usklađeni nadzor VIS-a i nacionalnog sustava.
2. Djelujući u okviru svojih nadležnosti, oni razmjenjuju važne informacije, pomažu si međusobno u provođenju revizije i kontrole, istražuju poteškoće vezane uz tumačenje ili provedbu ove Uredbe, proučavaju probleme vezane uz provođenje nezavisnog nadzora ili one vezane uz korištenje prava osoba na koje se ti podaci odnose, pripremaju usklađene prijedloge za zajednička rješenja svih problema te promiču svjesnost o pravima zaštite podataka, ako je potrebno.
3. Nacionalna nadzorna tijela i europski nadzornik za zaštitu podataka u tu se svrhu sastaju najmanje dva puta godišnje. Troškove i organizaciju takvih sastanaka snosi europski nadzornik za zaštitu podataka. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Prema potrebi se zajednički razvijaju i daljnji načini rada.
4. Svake dvije godine Europskom se parlamentu, Vijeću, Komisiji i upravnom tijelu šalje zajedničko izvješće o aktivnostima. To izvješće uključuje poglavlje o svakoj državi članici koju je pripremilo nacionalno nadzorno tijelo te države članice.
Članak 44.
Zaštita podataka tijekom prijelaznog razdoblja
Ako Komisija u skladu s člankom 26. stavkom 4. ove Uredbe svoje odgovornosti delegira u prijelaznom razdoblju nekom drugom tijelu ili tijelima, ona jamči da europski nadzornik za zaštitu podataka ima pravo i u mogućnosti je provoditi svoje zadatke u potpunosti, uključujući i provjere na licu mjesta, te da koristi sve ostale ovlasti koje su mu dane prema članku 47. Uredbe (EZ) br. 45/2001.
POGLAVLJE VII.
ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 45.
Provedba od strane Komisije
1. Što je prije moguće nakon stupanja na snagu ove Uredbe, Komisija provodi središnji VIS, nacionalno sučelje u svakoj državi članici i komunikacijsku infrastrukturu između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja, uključujući postupke za obradu biometričkih podataka iz članka 5. stavka 1. točke (c).
2. Mjere koje su potrebne za tehničku provedbu središnjeg VIS-a, nacionalnih sučelja i komunikacijske strukture između središnjeg VIS-a i nacionalnih sučelja donose se u skladu s postupkom opisanim u članku 49. stavku 2., a naročito:
(a) unos podataka i povezivanje zahtjeva u skladu s člankom 8.;
(b) pristup podacima u skladu s člankom 15. i člancima 17. do 22.;
(c) izmjene, brisanje i prethodno brisanje podataka u skladu s člancima 23. do 25.;
(d) vođenje evidencije i pristup istoj u skladu s člankom 34.;
(e) mehanizme savjetovanja i postupke iz članka 16.
Članak 46.
Uključivanje tehničkih funkcionalnosti Schengenske savjetodavne mreže
Savjetodavni mehanizmi iz članka 16. zamjenjuju Schengensku savjetodavnu mrežu od datuma koji je utvrđen u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 3. kada sve te države članice, koje se na dan stupanja na snagu ove Uredbe koriste Schengenskom savjetodavnom mrežom, notificiraju zakonske i tehničke mjere za uporabu VIS-a u svrhu savjetovanja između središnjih tijela nadležnih za izdavanje viza o zahtjevima za vize u skladu s člankom 17. stavkom 2. Schengenske konvencije.
Članak 47.
Početak prijenosa podataka
Svaka država članica obavješćuje Komisiju da je obavila sve potrebne tehničke i zakonske mjere za prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. u središnji VIS putem nacionalnog sučelja.
Članak 48.
Početak rada
1. Komisija određuje datum početka rada VIS-a, kada:
(a) se donesu mjere iz članka 45. stavka 2.;
(b) Komisija proglasi uspješno okončanje opsežnog testiranja VIS-a koje zajednički provode Komisija i države članice;
(c) države članice nakon provjere tehničkih mjera obavijeste Komisiju da su obavile sve potrebne tehničke i zakonske mjere prikupljanja i prijenosa podataka iz članka 5. stavka 1. u VIS za sve zahtjeve iz prve regije, utvrđene u skladu sa stavkom 4., uključujući i mjere za prikupljanje i/ili prijenos podataka u ime neke druge države članice.
2. Komisija izvješćuje Europski parlament o rezultatima provedenog testiranja u skladu sa stavkom 1. točkom (b).
3. U svakoj drugoj regiji Komisija određuje datum od kojeg prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. postaje obveznim nakon što države članice obavijeste Komisiju da su provele potrebne tehničke i zakonske mjere za prikupljanje i prijenos podataka iz članka 5. stavka 1. u VIS za sve zahtjeve u dotičnoj regiji, uključujući i mjere za prikupljanje i/ili prijenos podataka u ime neke druge države članice. Svaka država članica može započeti s aktivnostima i prije tog datuma, čim obavijesti Komisiju da je poduzela potrebne tehničke i zakonske mjere za prikupljanje i prijenos najmanje onih podataka u VIS koji su navedeni u članku 5. stavku 1. točkama (a) i (b).
4. Regije iz stavaka 1. i 3. utvrđuju se u skladu s postupkom iz članka 49. stavka 3. Kriteriji za utvrđivanje tih regija predstavljaju rizik nezakonitog useljenja, opasnost po unutarnju sigurnost države članice i izvedivost prikupljanja biometričkih podataka sa svih lokacija u toj regiji.
5. Komisija objavljuje datume početka rada u svakoj regiji u Službenom listu Europske unije.
6. Niti jedna država članica ne smije koristiti podatke koje je druga država članica prenijela u VIS prije nego što ista ili druga država članica koja predstavlja tu državu članicu ne započne unositi podatke u skladu sa stavcima 1. i 3.
Članak 49.
Odbor
1. Komisiji pomaže odbor osnovan prema članku 51. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o osnivanju, radu i korištenju druge generacije Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) ( 25 ).
2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke 1999/468/EZ.
Rok utvrđen u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.
3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.
Rok utvrđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi dva mjeseca.
Članak 50.
Nadzor i ocjenjivanje
1. Upravno tijelo jamči uspostavu postupaka za nadzor rada VIS-a s obzirom na postizanje ciljeva koji se odnose na rezultate, isplativost, sigurnost i kakvoću usluga.
2. Za namjene tehničkog održavanja upravno tijelo ima pristup potrebnim podacima koji se odnose na djelatnosti obrade koje se provode u VIS-u.
3. Dvije godine nakon što VIS započne s radom i svake dvije godine nakon toga, upravno tijelo podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji izvješće o tehničkom funkcioniranju VIS-a, uključujući i njegovu sigurnost.
4. Tri godine nakon što VIS započne s radom i svake četiri godine nakon toga, Komisija provodi cjelovito ocjenjivanje VIS-a. To cjelovito ocjenjivanje uključuje pregled postignutih rezultata s obzirom na ciljeve te procjenu važenja temeljnih načela, primjene ove Uredbe s obzirom na VIS, sigurnost VIS-a, primjene odredbi iz članka 31. i svih učinaka na budući rad. Komisija prosljeđuje ocjenu Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Prije isteka rokova navedenih u članku 18. stavku 2. Komisija izvješćuje o tehničkom napretku u vezi s korištenjem otisaka prstiju na vanjskim granicama i učincima istog na trajanje pretraživanja uz pomoć broja naljepnice vize u kombinaciji s provjerom otisaka prstiju imatelja vize, uključujući i to podrazumijeva li očekivano trajanje takvog pretraživanja i predugo čekanje na graničnim prijelazima. Na temelju te ocjene, Europski parlament i Vijeće mogu pozvati Komisiju da se, ako to bude potrebno, na odgovarajući način izmijeni ova Uredba.
6. Države članice dostavljaju upravnom tijelu i Komisiji potrebne podatke za sastavljanje izvješća iz stavaka 3., 4. i 5.
7. Upravno tijelo Komisiji dostavlja podatke potrebne za provođenje cjelovitog ocjenjivanja iz stavka 4.
8. Tijekom prijelaznog razdoblja prije nego što upravno tijelo preuzme svoje odgovornosti, Komisija je odgovorna za izradu i podnošenje izvješća iz stavka 3.
Članak 51.
Stupanje na snagu i primjena
1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
2. Ova se Uredba primjenjuje od datuma iz članka 48. stavka 1.
3. Članci 26., 27., 32., 45., 48. stavci 1., 2. i 4. te članak 49. primjenjuju se od 2. rujna 2008.
4. Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 26. stavka 4. pod upućivanjem na upravno tijelo u ovoj Uredbi podrazumijeva se upućivanje na Komisiju.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama u skladu s Ugovorom o osnivanju Europske zajednice.
PRILOG
Popis međunarodnih organizacija iz članka 31. stavka 2.
1. Organizacije UN-a (npr. UNHCR);
2. Međunarodna organizacija za migracije (IOM);
3. Međunarodni odbor Crvenog križa.
( 1 ) Mišljenje Europskog parlamenta od 7. lipnja 2007. (SL C 125 E, 22.5.2008., str. 118.) i Odluka Vijeća od 23. lipnja 2008.
( 2 ) SL L 213, 15.6.2004., str. 5.
( 3 ) SL L 50, 25.2.2003., str. 1.
( 4 ) SL L 123, 9.5.2002., str. 50.
( 5 ) SL L 164. 14.7.1995., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1791/2006 (SL L 363, 20.12.2006., str. 1.).
( 6 ) SL C 326, 22.12.2005., str. 1. Upute kako su zadnje izmijenjene Odlukom Vijeća 2006/684/EZ (SL L 280, 12.10.2006., str. 29.).
( 7 ) SL L 239, 22.9.2000., str. 19. Konvencija kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1987/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 381, 28.12.2006., str. 4.).
( 8 ) SL L 281, 23.11.1995., str. 31. Direktiva kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1882/2003 (SL L 284, 31.10.2003., str. 1.).
( 9 ) SL L 8, 12.1.2001., str. 1.
( 10 ) SL L 184, 17.7.1999., str. 23. Odluka kako je izmijenjena Odlukom 2006/512/EZ (SL L 200, 22.7.2006., str. 11.).
( 11 ) SL L 176, 10.7.1999., str. 36.
( 12 ) SL L 176, 10.7.1999., str. 31.
( 13 ) SL L 176, 10.7.1999., str. 53.
( 14 ) SL L 131, 1.6.2000., str. 43.
( 15 ) SL L 395, 31.12.2004., str. 70.
( 16 ) SL L 64, 7.3.2002., str. 20.
( 17 ) Odluka 2004/860/EZ od 25. listopada 2004. o potpisivanju, u ime Europske zajednice, i privremenoj primjeni određenih odredbi Sporazuma između Europske unije, Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o pridruživanju Švicarske Konfederacije provedbi, primjeni i razvoju Schengenske pravne stečevine (SL L 370, 17.12.2004., str. 78.).
( 18 ) SL L 218, 13.8.2008., str. 129.
( 19 ) SL L 243, 15.9.2009., str. 1.
( 20 ) SL L 64, 7.3.2003., str. 1.
( 21 ) SL L 81, 21.3.2001., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1932/2006 (SL L 405, 30.12.2006., str. 23.).
( 22 ) SL L 53, 23.2.2002., str. 4.
( 23 ) SL L 248, 16.9.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1525/2007 (SL L 343, 27.12.2007., str. 9.).
( 24 ) SL L 56, 4.3.1968., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) br. 337/2007 (SL L 90, 30.3.2007., str. 1.).
( 25 ) SL L 381, 28.12.2006., str. 4.
