EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32008L0092

Direktiva 2008/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima (preinaka) Tekst značajan za EGP

OJ L 298, 7.11.2008, p. 9–19 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
Special edition in Croatian: Chapter 12 Volume 001 P. 180 - 190

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 28/02/2017; stavljeno izvan snage 32016R1952

ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2008/92/oj

12/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

180


32008L0092


L 298/9

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.10.2008.


DIREKTIVA 2008/92/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 22. listopada 2008.

o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima (preinaka)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (1),

budući da:

(1)

Direktiva Vijeća 90/377/EEZ od 29. lipnja 1990. o postupku Zajednice za poboljšanje transparentnosti cijena plina i električne energije koje se zaračunavaju industrijskim krajnjim korisnicima (2) nekoliko je puta značajno izmijenjena (3). S obzirom na nove izmjene navedene Direktive, njezine bi odredbe zbog jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

Transparentnost cijena električne energije, ako ona poboljšava uvjete koji osiguravaju nenarušavanje tržišnog natjecanja na zajedničkom tržištu, bitna je za ostvarivanje i besprijekorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije.

(3)

Transparentnost može pomoći u sprečavanju diskriminacije korisnika omogućavanjem veće slobode pri odabiru između različitih izvora energije i različitih dobavljača.

(4)

Stupanj transparentnosti trenutačno se razlikuje u odnosu na izvore energije u državama članicama ili u regiji unutar Zajednice, te se tako dovodi u pitanje ostvarivanje unutarnjeg energetskog tržišta.

(5)

Međutim, cijena koju industrija u Zajednici plaća za potrošenu energiju jedan je od čimbenika koji utječu na njezinu konkurentnost te bi stoga ti podaci trebali ostati povjerljivi.

(6)

Sustav standardnih potrošača koji koristi Statistički ured Europskih zajednica (Eurostat) u svojim publikacijama vezanim uz cijene i tarifni sustav koji je uveden za najveće industrijske korisnike električne energije osiguravaju da transparentnost ne predstavlja prepreku za povjerljivost podataka.

(7)

Potrebno je proširiti razrede potrošača koje koristi Eurostat do granica pri kojima potrošači predstavljaju svoju skupinu.

(8)

Na taj bi se način postigla transparentnost cijena za krajnje korisnike, a da se ne ugrozi potrebna povjerljivost ugovora. Zbog poštovanja povjerljivosti, u određenom razredu moraju biti barem tri potrošača da bi se cijena mogla objaviti.

(9)

Ove informacije, koje se odnose na plin i električnu energiju koju potroši industrija za krajnje korisnike, također će omogućiti usporedbu s drugim izvorima energije (nafta, ugljen, fosilni i obnovljivi izvori energije) i drugim potrošačima.

(10)

Poduzeća za opskrbu plinom i električnom energijom kao i industrijski potrošači plina i električne energije pridržavaju se, neovisno o provedbi ove Direktive, pravila tržišnog natjecanja iz Ugovora, a Komisija u skladu s tim može zatražiti priopćenje o cijenama i uvjetima prodaje.

(11)

Poznavanje važećih tarifnih sustava čini dio transparentnosti cijena.

(12)

Poznavanje podataka o razredima potrošača i njihovim udjelima na tržištu također čini dio transparentnosti cijena.

(13)

Priopćenje Eurostatu o cijenama i uvjetima prodaje za potrošače te o važećim tarifnim sustavima kao i raščlamba potrošača po razredima trebaju Komisiji omogućiti dovoljno podataka da ona može odlučiti, ako je potrebno, o odgovarajućoj mjeri ili prijedlozima s obzirom na situaciju na unutarnjem tržištu energije.

(14)

Podaci koji se dostavljaju Eurostatu bit će još pouzdaniji ako te podatke prikupljaju sama poduzeća.

(15)

Za osiguranje transparentnosti cijena važno je poznavati postojeći sustav oporezivanja i parafiskalnih naknada u svakoj državi članici.

(16)

Mora postojati mogućnost provjere pouzdanosti podataka koji se dostavljaju Eurostatu.

(17)

Postizanje transparentnosti pretpostavlja objavljivanje cijena i tarifnih sustava te njihovo prenošenje na najširi krug potrošača.

(18)

Za postizanje transparentnosti cijena energije sustav bi se trebao temeljiti na dokazanim stručnim spoznajama i metodama koje je za obradu, provjeru i objavu podataka razvio i provodi ih Eurostat.

(19)

U cilju ostvarenja unutarnjeg tržišta energije potrebno je što prije uvesti sustav transparentnosti cijena.

(20)

Ova se Direktiva može jednoobrazno provoditi u svim državama članicama samo ako se tržište prirodnim plinom dovoljno razvije, posebno s obzirom na infrastrukturu.

(21)

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive trebaju se donijeti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (4).

(22)

Komisiji bi osobito trebalo dati ovlast za unošenje potrebnih promjena u Prilozima I. i II. s obzirom na posebne probleme koji se pojavljuju. Budući da su to mjere iz općega područje primjene i namijenjene su izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, moraju se donijeti u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom koji je predviđen u članku 5a. Odluke 1999/468/EZ.

(23)

Budući da se novi elementi ove Direktive odnose samo na odborsku proceduru, države članice ih ne trebaju prenositi.

(24)

Ova Direktiva ne bi trebala dovoditi u pitanje obaveze država članica u pogledu rokova za prenošenje direktiva iz Priloga III. dijela B, u nacionalno pravo,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi osigurale da poduzeća koja opskrbljuju plinom ili električnom energijom industrijske krajnje korisnike, kako je utvrđeno u Prilozima I. i II., Statističkom uredu Europskih zajednica (Eurostatu) u obliku predviđenom u članku 3. dostavljaju:

1.

cijene i uvjete prodaje plina i električne energije industrijskim krajnjim korisnicima;

2.

tarifne sustave koji se koriste;

3.

raščlambu potrošača i odgovarajućih količina po razredima potrošnje kako bi se osigurala prepoznatljivost tih razreda na nacionalnoj razini.

Članak 2.

1.   Poduzeća na koja upućuje članak 1. podatke predviđene člankom 1. stavcima 1. i 2. prikupljaju 1. siječnja i 1. srpnja svake godine.

Ti podaci, prikupljeni u skladu s odredbama iz članka 3., u roku od dva mjeseca šalju se Eurostatu i nadležnim tijelima država članica.

2.   Na temelju podataka iz stavka 1. Eurostat svakog svibnja i svakog studenoga u prikladnom obliku objavljuje cijene plina i električne energije za industrijske korisnike u državama članicama i tarifne sustave koji se koriste za formiranje cijena.

3.   Podaci predviđeni člankom 1. stavkom 3. šalju se Eurostatu i nadležnim tijelima država članica svake dvije godine.

Ti se podaci ne objavljuju.

Članak 3.

Provedbene odredbe koje se odnose na oblik, sadržaj i sve ostale značajke podataka predviđenih u članku 1. utvrđene su u Prilozima I i II.

Članak 4.

Eurostat ne objavljuje podatke koji su dostavljeni na temelju članka 1. koji bi se zbog svoje prirode mogli smatrati poslovnom tajnom. Takvi povjerljivi statistički podaci dostavljeni Eurostatu dostupni su samo dužnosnicima Eurostata i mogu se koristiti samo u statističke svrhe.

Prvi stavak međutim ne sprečava objavljivanje takvih podataka u agregiranom obliku koji ne omogućava otkrivanje pojedinačnih poslovnih transakcija.

Članak 5.

Ako Eurostat primijeti statistički značajna odstupanja ili nedosljednost podataka dostavljenih u skladu s ovom Direktivom, od nacionalnih tijela može zatražiti provjeru dezagregiranih podataka kao i metoda izračunavanja i vrednovanja na kojima se temelje agregirani podaci, kao bi se ocijenili ili čak izmijenili svi podaci za koje se smatra da su nepravilni.

Članak 6.

Ako je potrebno, Komisija unosi nužne promjene u Prilozima I. i II. s obzirom na posebne probleme koji se pojavljuju. Te se mjere, koje su namijenjene izmjeni elemenata ove Direktive koji nisu ključni, donose u skladu s regulatornim postupkom s kontrolom koji je predviđen u članku 7. stavku 2.

Takve se mjere međutim odnose samo na tehničke značajke Priloga I. i II. i nisu takve prirode da mijenjaju opću strukturu sustava.

Članak 7.

1.   Komisiji pomaže odbor.

2.   Pri pozivanju na ovaj stavak primjenjuju se članak 5a. stavci 1. do 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe njezinog članka 8.

Članak 8.

Komisija jednom godišnje Europskom Parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru dostavlja sažeto izvješće o provedbi ove Direktive.

Članak 9.

Za prirodni se plin ova Direktiva počinje primjenjivati u državi članici pet godina nakon uvođenja ovog oblika energije na njezino tržište.

Dotična država članica izričito i bez odgode Komisiji prijavljuje datum uvođenja tog izvora energije na nacionalno tržište.

Članak 10.

Direktiva 90/377/EEZ, kako je izmijenjena aktima navedenima u Prilogu III. dijelu A, stavlja se izvan snage ne dovodeći u pitanje obaveze država članica u pogledu rokova za prenošenje Direktiva iz Priloga III. dijela B, u nacionalno pravo.

Svako upućivanje na ukinutu Direktivu tumači se kao upućivanje na ovu Direktivu i iščitava se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga IV.

Članak 11.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 12.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 22. listopada 2008.

Za Europski Parlament

Predsjednik

H.-G. PÖTTERING

Za Vijeće

Predsjednik

J.-P. JOUYET


(1)  Mišljenje Europskog parlamenta od 17. lipnja 2008. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 25. rujna 2008.

(2)  SL L 185, 17.7.1990., str. 16.

(3)  Vidjeti Prilog III., Dio A.

(4)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.


PRILOG I.

CIJENE PLINA

Cijene plina za industrijske krajnje korisnike (1) prikupljaju se i pripremaju u skladu sa sljedećom metodologijom:

(a)

Cijene koje se dostavljaju cijene su koje industrijski krajnji korisnici plaćaju za prirodni plin koji za vlastitu uporabu dobavljaju preko mreže.

(b)

U obzir se uzimaju sve vrste industrijske uporabe plina. Međutim, sustav isključuje potrošače koji plin koriste:

za proizvodnju električne energije u elektranama ili kogeneracijskim postrojenjima,

za neenergetske namjene (primjerice u kemijskoj industriji),

iznad 4 000 000 gigadžula (GJ) godišnje.

(c)

Zabilježene cijene moraju se temeljiti na sustavu standardnih skupina potrošača koje su utvrđene s obzirom na godišnju potrošnju plina.

(d)

Cijene će se prikupljati dva puta godišnje, početkom svakog šestomjesečnog razdoblja (siječanj i srpanj) i odnosit će se na prosječne cijene koje su industrijski krajnji korisnici platili za plin tijekom prethodnih šest mjeseci. Prvo priopćenje s podacima o cijenama upućeno Statističkom uredu Europskih zajednica (Eurostatu) odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(e)

Cijene moraju biti izražene u nacionalnoj valuti po gigadžulu. Korištena jedinica energije mjeri se na temelju bruto kalorične vrijednosti.

(f)

Cijene moraju uključivati sve plative troškove: troškovi mreže i potrošena energija, minus popusti i premije, plus drugi troškovi (najam brojila, stalni troškovi itd.). Troškovi prvog priključenja nisu uključeni.

(g)

Cijene se evidentiraju kao nacionalne prosječne cijene.

(h)

Države članice razvijaju i provode isplative postupke kako bi osigurale reprezentativan sustav kompiliranja podataka koji se temelji na sljedećim pravilima:

cijene će predstavljati ponderirane prosječne cijene, pri čemu će se kao faktor ponderiranja koristiti tržišni udjeli poduzeća za opskrbu plinom koja su uključena u istraživanje. Aritmetičke prosječne cijene navodit će se samo ako se ne mogu izračunati ponderirane vrijednosti. U svakom slučaju, države članice osigurat će da reprezentativni udio nacionalnog tržišta bude pokriven istraživanjem,

tržišni udjeli trebaju se temeljiti na količini plina za koju poduzeća za opskrbu plinom ispostave račun industrijskim krajnjim korisnicima. Ako je moguće, tržišni će se udjeli izračunavati posebno za svaku skupinu. Podacima za izračun ponderiranih prosječnih cijena upravljat će države članice uz poštivanje pravila o povjerljivosti,

u interesu povjerljivosti, podaci koji se odnose na cijene dostavljat će se samo ako u dotičnoj državi članici postoje barem tri krajnja potrošača u svakom od razreda na koje upućuje točka (j).

(i)

Navode se tri razine cijena:

cijene bez poreza i doprinosa,

cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza,

cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om.

(j)

Cijene plina istraživat će se za sljedeće razrede industrijskih krajnjih korisnika:

Industrijski krajnji korisnik

Godišnja potrošnja plina (GJ)

Najniža

Najviša

Skupina 11

 

< 1 000

Skupina 12

1 000

< 10 000

Skupina 13

10 000

< 100 000

Skupina 14

100 000

< 1 000 000

Skupina 15

1 000 000

<= 4 000 000

(k)

Jednom svake dvije godine, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o sustavu kompiliranja podataka, pri čemu se posebno navodi opis istraživanja i njegovo područje primjene (broj poduzeća koja se bave opskrbom plina, a koja su obuhvaćena istraživanjem, agregirani postotak zastupljenog tržišta itd.) i kriteriji koji se koriste za izračunavanje ponderiranih prosječnih cijena kao i agregiranih količina potrošnje po pojedinačnim skupinama. Prvo priopćenje o sustavu kompiliranja podataka odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(l)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o glavnim prosječnim svojstvima i čimbenicima koji utječu na cijene evidentirane za svaku skupinu potrošnje.

Podaci uključuju:

prosječne faktore opterećenja za industrijske krajnje korisnike za svaku skupinu potrošnje koji su izračunati na temelju ukupno isporučene energije i prosječne najveće potražnje,

opis popusta za isprekidanu isporuku,

opis stalnih troškova, najam brojila ili drugi troškovi koji su važni na nacionalnoj razini.

(m)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, također treba dostavljati podatke o stopama i metodama izračuna kao i opis poreza propisanih za prodaju plina industrijskim krajnjim korisnicima. Opis mora sadržavati sve troškove sustava neoporezivih doprinosa i obveze vezane uz upravljanje javnim službama.

Opis poreza mora uključivati tri jasno odvojena dijela:

porezi, doprinosi, neoporezivi doprinosi, pristojbe i sva druga fiskalna davanja koja nisu navedena u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez poreza i doprinosa”,

porez i doprinosi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima koji se smatraju nenaplativima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će stoga uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza”,

porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi naplativi porezi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om”.

Pregled različitih poreza, doprinosa, neoporezivih doprinosa, pristojbi i drugih fiskalnih davanja:

porez na dodanu vrijednost,

naknada za koncesiju. Ovo se obično odnosi na dozvole i pristojbe za korištenje zemljišta i privatnog ili javnog vlasništva za mreže ili druge plinske uređaje,

ekološki porezi ili doprinosi. Ovo se obično odnosi ili na promidžbu obnovljivih izvora energije ili kogeneracijskih postrojenja ili na teret za emisiju CO2, SO2 ili drugih sredstava koji utječu na klimatske promjene,

drugi porezi i doprinosi u području energetike: obveze/troškovi vezani uz upravljanje javnim službama, doprinosi za financiranje regulatornih tijela za energiju itd.,

drugi porezi i doprinosi koji nisu u području energetike: nacionalni, lokalni ili regionalni porezi za potrošenu energiju, porez na distribuciju plina itd.

Porez na dohodak, porezi vezani uz nekretnine, gorivo za motorna vozila, cestarine, porezi za dozvole za telekomunikacije, radio, oglašavanje, pristojbe za dozvole, porez na otpad itd. ne uzimaju se u obzir i isključeni su iz ovog opisa, zato što su nedvojbeno dio operativnih troškova i primjenjuju se i na druge industrije ili djelatnosti.

(n)

U državama članicama gdje jedna tvrtka pokriva cjelokupnu industrijsku prodaju, podatke može dostaviti ta tvrtka. U državama članicama u kojima djeluje više od jedne tvrtke, podatke treba dostavljati neovisno statističko tijelo.


(1)  Industrijski krajnji korisnici mogu uključivati druge nerezidentne korisnike.


PRILOG II.

CIJENE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Cijene električne energije za industrijske krajnje korisnike (1) prikupljaju se i pripremaju u skladu sa sljedećom metodologijom:

(a)

Cijene koje se dostavljaju cijene su koje industrijski krajnji korisnici plaćaju za električnu energiju za vlastitu uporabu.

(b)

U obzir se uzimaju sve vrste industrijske uporabe električne energije.

(c)

Zabilježene cijene moraju se temeljiti na sustavu standardnih skupina potrošača koje su utvrđene s obzirom na godišnju potrošnju električne energije.

(d)

Cijene će se prikupljati dva puta godišnje, početkom svakog šestomjesečnog razdoblja (siječanj i srpanj) i odnosit će se na prosječne cijene koje su industrijski krajnji korisnici platili za električnu energiju tijekom prethodnih šest mjeseci. Prvo priopćenje s podacima o cijenama upućeno Statističkom uredu Europskih zajednica (Eurostatu) odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(e)

Cijene moraju biti izražene u nacionalnoj valuti po kWh.

(f)

Cijene moraju uključivati sve plative troškove: troškovi mreže i potrošena energija, minus popusti i premije, plus drugi troškovi (naknade za korištenje kapaciteta, komercijalizacija, najam brojila itd.). Troškovi prvog priključenja nisu uključeni.

(g)

Cijene se evidentiraju kao nacionalne prosječne cijene.

(h)

Države članice razvijaju i provode isplative postupke kako bi osigurale reprezentativan sustav prikupljanja podataka koji se temelji na sljedećim pravilima:

cijene će predstavljati ponderirane prosječne cijene, pri čemu će se kao faktor ponderiranja koristiti tržišni udjeli poduzeća za opskrbu električnom energijom koja su uključena u istraživanje. Aritmetičke prosječne cijene navodit će se samo ako se ne mogu izračunati ponderirane vrijednosti. U svakom slučaju, države članice osigurat će da reprezentativni udio nacionalnog tržišta bude pokriven istraživanjem,

tržišni udjeli trebaju se temeljiti na količini električne energije za koju poduzeća za opskrbu električnom energijom ispostave račun industrijskim krajnjim korisnicima. Ako je moguće, tržišni će se udjeli izračunavati posebno za svaku skupinu. Podacima za izračun ponderiranih prosječnih cijena upravljat će države članice uz poštivanje pravila o povjerljivosti,

u interesu povjerljivosti, podaci koji se odnose na cijene dostavljat će se samo ako u dotičnoj državi članici postoje barem tri krajnja potrošača u svakom od razreda na koje upućuje točka (j).

(i)

Navode se tri razine cijena:

cijene bez poreza i doprinosa,

cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza,

cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om.

(j)

Cijene električne energije istraživat će se za sljedeće razrede industrijskih krajnjih korisnika:

Industrijski krajnji korisnik

Godišnja potrošnja električne energije (MWh)

Najniža

Najviša

Skupina 1A

 

< 20

Skupina 1B

20

< 500

Skupina 1C

500

< 2 000

Skupina 1D

2 000

< 20 000

Skupina 1E

20 000

< 70 000

Skupina 1F

70 000

<= 150 000

(k)

Jednom svake dvije godine, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o sustavu kompiliranja podataka, pri čemu se posebno navodi opis istraživanja i njegovo područje primjene (broj poduzeća koja se bave opskrbom električne energije, a koja su obuhvaćena istraživanjem, agregirani postotak zastupljenog tržišta itd.) i kriteriji koji se koriste za izračunavanje ponderiranih prosječnih cijena kao i agregiranih količina potrošnje po pojedinačnim skupinama. Prvo priopćenje o sustavu kompiliranja podataka odnosit će se na stanje 1. siječnja 2008.

(l)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati podaci o glavnim prosječnim svojstvima i čimbenicima koji utječu na cijene evidentirane za svaku skupinu potrošnje.

Podaci uključuju:

prosječne faktore opterećenja za industrijske krajnje korisnike za svaku skupinu potrošnje koji su izračunati na temelju ukupno isporučene energije i prosječne najveće potražnje,

tablicu u kojoj su navedene granične vrijednosti napona za državu,

opis stalnih troškova, najam brojila ili drugi troškovi koji su važni na nacionalnoj razini.

(m)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, također treba dostavljati podatke o stopama i metodama izračuna kao i opis poreza propisanih za prodaju električne energije industrijskim krajnjim korisnicima. Opis mora sadržavati sve troškove sustava neoporezivih doprinosa i obveze vezane uz upravljanje javnim službama.

Opis poreza mora uključivati tri jasno odvojena dijela:

porezi, doprinosi, neoporezivi doprinosi, pristojbe i sva druga fiskalna davanja koja nisu navedena u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez poreza i doprinosa”,

porez i doprinosi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima koji se smatraju nenaplativima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će stoga uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene bez PDV-a i drugih naplativih poreza”,

porez na dodanu vrijednost (PDV) i drugi naplativi porezi navedeni u računima ispostavljenima industrijskim krajnjim korisnicima. Stavke opisane na temelju ove točke bit će uključene u prijavljene vrijednosti za razinu cijena: „Cijene sa svim porezima, doprinosima i PDV-om”.

Pregled različitih poreza, doprinosa, neoporezivih doprinosa, pristojbi i drugih poreznih obveza:

porez na dodanu vrijednost,

naknada za koncesiju. Ovo se obično odnosi na dozvole i pristojbe za korištenje zemljišta i privatnog ili javnog vlasništva za mreže ili druge električne uređaje,

ekološki porezi ili doprinosi. Ovo se obično odnosi ili na promidžbu obnovljivih izvora energije ili kogeneracijskih postrojenja ili na teret za emisiju CO2, SO2 ili druge emisije koje utječu na klimatske promjene,

porez na nuklearnu energiju i drugi porezi za inspekcijski nadzor: troškovi stavljanja nuklearnog postrojenja izvan pogona, inspekcijski nadzor i pristojbe za nuklearna postrojenja itd.,

drugi porezi i doprinosi u području energetike: obveze/troškovi vezani uz upravljanje javnim službama, doprinosi za financiranje regulatornih tijela za energiju itd.,

drugi porezi i doprinosi koji nisu u području energetike: nacionalni, lokalni ili regionalni porezi za potrošenu energiju, porez na distribuciju električne energije itd.

Porez na dohodak, porezi vezani uz nekretnine, trošarine za naftne derivate i gorivo koji se ne upotrebljavaju za proizvodnju električne energije, gorivo za motorna vozila, cestarine, porezi za dozvole za telekomunikacije, radio, oglašavanje, pristojbe za dozvole, porez na otpad itd. ne uzimaju se u obzir i isključeni su iz ovog opisa, zato što su nedvojbeno dio operativnih troškova i primjenjuju se i na druge industrije ili djelatnosti.

(n)

Jednom godišnje, zajedno sa siječanjskim izvješćem o cijenama, Eurostatu će se dostavljati raščlamba cijena električne energije po glavnim elementima. Ova raščlamba cijena električne energije temeljit će se na sljedećoj metodologiji.

Ukupna cijena električne energije po skupini potrošnje može se promatrati kao suma cijena „mreže”, cijena „energije i opskrbe” (tj. od proizvodnje do komercijalizacije, osim mreža) te svih poreza i doprinosa.

cijena „mreže” odnos je između prihoda od tarifa za prijenos i distribuciju i (ako je moguće) odgovarajuće količine kWh po skupini potrošnje. Ako nisu dostupne posebne količine kWh po skupini, treba navesti procjene,

cijena „energije i opskrbe” ukupna je cijena od koje se oduzima cijena „mreže” i svi porezi i doprinosi,

porezi i doprinosi. Ovaj se element dodatno raščlanjuje na sljedeće:

porezi i doprinosi za cijene „mreže”,

porezi i doprinosi za cijene „energije i opskrbe”,

PDV i drugi naplativi porezi.

NAPOMENA: Ako se dopunske usluge navode posebno, tada se one na sljedeći način mogu razvrstati pod jedan od dva glavna elementa:

cijena „mreže” uključuje sljedeće troškove: tarife za prijenos i distribuciju, gubici pri prijenosu i distribuciji, troškovi mreže, usluge nakon prodaje, troškovi održavanja sustava i najam brojila,

cijena „energije i opskrbe” uključuje sljedeće troškove: proizvodnja, pohrana, bilanciranje energije, troškovi isporučene energije, usluge za kupce, upravljanje nakon prodaje, troškovi očitavanja, i ostali troškovi vezani uz opskrbu,

ostali posebni troškovi. Ova točka predstavlja troškove koji nisu ni troškovi za mrežu niti troškovi za energiju i opskrbu niti porezi. Ako postoji ova vrsta troškova, oni se prijavljuju posebno.

(o)

U državama članicama gdje jedna tvrtka pokriva cjelokupnu industrijsku prodaju, podatke može dostaviti ta tvrtka. U državama članicama u kojima djeluje više od jedne tvrtke, podatke treba dostavljati neovisno statističko tijelo.


(1)  Industrijski krajnji korisnici mogu uključivati druge nerezidentne korisnike.


PRILOG III.

DIO A

Direktiva stavljena izvan snage s popisom njezinih naknadnih izmjena

(iz članka 10.)

Direktiva Vijeća 90/377/EEZ

(SL L 185, 17.7.1990., str. 16.)

 

Direktiva Komisije 93/87/EEZ

(SL L 277, 10.11.1993., str. 32.)

 

Prilog I. Aktu o pristupanju iz 1994.

(SL C 241, 29.8.1994., str. 21.)

 

Točka 12(A)(3)(a) i (b) Priloga II. Aktu o pristupanju iz 2003.

(SL L 236, 23.9.2003., str. 33.)

 

Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća

(SL L 284, 31.10.2003., str. 1.)

samo Prilog I. točka 3.

Direktiva Vijeća 2006/108/EZ

(SL L 363, 20.12.2006., str. 414.).

Samo u vezi s pozivanjem na Direktivu 90/377/EEZ u članku 1. i točkama 1.(a) i (b) Priloga I.

Odluka Komisije 2007/394/EZ

(SL L 148, 9.6.2007., str. 11.)

 

DIO B

Popis vremenskih rokova za prenošenje u nacionalno pravo

(iz članka 10.)

Direktiva

Rok za prenošenje

90/377/EEZ

30. srpnja 1991.

93/87/EEZ

2006/108/EZ

1. siječnja 2007.


PRILOG IV.

Korelacijska tablica

Direktiva 90/377/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 2. stavak 1., prva rečenica

Članak 2. stavak 1., prvi podstavak

Članak 2. stavak 1., druga rečenica

Članak 2. stavak 1., drugi podstavak

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 2.

Članak 2. stavak 3., prva rečenica

Članak 2. stavak 3., prvi podstavak

Članak 2. stavak 3., druga rečenica

Članak 2. stavak 3., treća rečenica

Članak 2. stavak 3., drugi podstavak

Članci 3. do 5.

Članci 3. do 5.

Članak 6., prva rečenica

Članak 6., prvi stavak, prva rečenica

Članak 6., prvi stavak, druga rečenica

Članak 6., druga rečenica

Članak 6., drugi stavak

Članak 7. stavci 1. i 2.

Članak 7.

Članak 7. stavak 3.

Članak 8.

Članak 8.

Članak 9., prvi stavak

Članak 9., drugi stavak, prva rečenica

Članak 9., prvi stavak

Članak 9., drugi stavak, druga rečenica

Članak 9., drugi stavak

Članci 10. i 11.

Članak 10.

Članak 12.

Prilozi I. i II.

Prilozi I. i II.

Prilog III.

Prilog IV.


Top