1.

Treba li članak 82. Opće uredbe (1) o zaštiti podataka tumačiti na način da pravo na naknadu štete ni u okviru određivanja njegove visine nema karakter sankcije, a osobito nema nikakvu opću ili posebnu odvraćajuću funkciju, nego to pravo na naknadu štete ima samo funkciju kompenzacije i, u određenim okolnostima, funkciju zadovoljštine?

2.

2.a Treba li u pogledu određivanja prava na naknadu nematerijalne štete smatrati da pravo na naknadu štete ima i individualnu funkciju zadovoljštine, koja se u ovom predmetu shvaća kao interes iz privatne sfere oštećenika da se sankcionira uzročno ponašanje, ili pravo na naknadu štete ima samo kompenzacijsku funkciju koja se u ovom predmetu shvaća kao funkcija naknade pretrpljene štete?

2.b.1.

U slučaju da treba smatrati da pravo na naknadu nematerijalne štete ima i kompenzacijsku funkciju i funkciju zadovoljštine: treba li pri određivanju njegove visine smatrati da kompenzacijska funkcija ima strukturnu prednost pred funkcijom zadovoljštine ili barem prednost koja proizlazi iz odnosa pravila i iznimke? Dovodi li to do toga da se funkcija zadovoljštine može uzeti u obzir samo u slučaju namjerne povrede ili povrede krajnjom nepažnjom?

2.b.2.

U slučaju da pravo na naknadu nematerijalne štete nema funkciju zadovoljštine: dovode li pri njegovu određivanju samo povrede zaštite podataka do kojih je došlo namjerno ili krajnjom nepažnjom do dodatne težine u smislu ocjenjivanja doprinosa uzročnosti?

3.

Treba li u svrhu razumijevanja određivanja naknade nematerijalne štete smatrati da postoji strukturna hijerarhija ili barem hijerarhijski odnos pravila i iznimke u slučaju kojeg doživljaj štete prouzročen povredom zaštite podataka ima manju težinu od doživljaja štete i boli koji se povezuju s tjelesnom povredom?

4.

U slučaju da treba smatrati da je riječ o šteti, može li nacionalni sud s obzirom na nedostatak težine štete u materijalnom smislu dodijeliti samo neznatnu naknadu štetu i time, u određenim okolnostima, s aspekta oštećenika ili općenito gledano, naknadu štete koja se doživljava samo simboličnom?

5.

Treba li u svrhu razumijevanja naknade nematerijalne štete pri ocjeni njezinih posljedica smatrati da krađa identiteta u smislu uvodne izjave 75. Opće uredbe o zaštiti podataka postoji tek ako je počinitelj kaznenog djela stvarno preuzeo identitet ispitanika, dakle, ako se na bilo koji način predstavljao kao ispitanik ili je za takvu krađu identiteta dovoljna već okolnost da počinitelji kaznenog djela u međuvremenu raspolažu podacima na temelju kojih se može utvrditi identitet ispitanika?